Globalizacija i Religija

Globalizacija i religija Edward Burnett Tylor (1832.-1917.) ● evolucionist ● 1855. putuje u Srednju Ameriku te bilježi običaje, rituale i sve iz života domorodaca koje je susreo. Pri povratku objavljuje knjige o Meksiku i životu Meksikanaca → Anahuac, or Mexico and the Mexicans, Ancient and Modern, 1861. ● Djelo The Primitive Culture → zašto ljudi vjeruju u postojanje duhovnih bića? Sve počinje u pretpovijesti kada “primitivni filozof” počinje razmišljati o svijetu oko sebe ● Odbacuje religijske knjige ● Uz život čovjek ima i drugo “ja” → fantom, duša koja ga pokreće i usmjerava i koja ga može ● ● ● ●

jednog dana napustiti nakon doba divljaka nastupa antika ili doba barbara, religija evoluira (iz duhova u bogove) Judaizam i kršćanstvo → jedan vrhovni Bog Danas je religija “prežitak”, nešto što je ostalo iz primitivizma Znanost će zamijeniti religiju James George Frazer (1854.-1941.)

● Kompilacija The Golden Bough/Zlatna grana (1890.-1915., 1920.) → evolucionistički prikaz kultura, nastanak i razvoj ● razvojem civilizacije razvija se i vjerski svjetonazor ● magiju zamijenjuje religija; ljudi se ne obraćaju magijom silama prirode već molitvom svojim bogovima ili Bogu ● EVOLUCIJSKO PRILAGOĐAVANJE stvarnom svijetu u kojem živimo Emile Durkheim (1858.-1917.) ● ● ● ● ● ●

Društvo i religija su dva međusobno neodvojiva pojma magiju zamjenjuje religija ljudi se ne obraćaju magijom silama prirode već molitvom svojim bogovima/Bogu EVOLUCIJSKO PRILAGOĐAVANJE stvarnom svijetu u kojem živimo Osnovni oblici religijskog života, 1912. Religija nije vjerovanje u duhovna bića ili bogove jer ne vjeruju svi u njih. Ono što je

univerzalno je da svi dijele svijet u dvije sfere - profano i sakralno ● sveto je uzvišeno, moćno i zabranjeno ● profano je sve drugo - svakodnevno i obično ● Sveto proizlazi iz nečega što je povezano sa zajednicom, dok je profano nešto što proizlazi iz osobnog i individualnog. I magija je individualna i stoga nije slična religiji → mogu supostojati TOTEMSKO NAČELO ● Totem → simbol (kao zastava, grb, logo) ● on je simbol tajanstvene sile koju štuju sljedbenici

● ● ● ● ●

u isto vrijeme totem je simbol društva, plemena Nisu li stoga tajanstvena sila (bog) i društvo jedno te isto? totem je ujedno simbol i boga i plemena štovanjem boga sljedbenici ujedno štuju i pleme, svoje društvo rituali, obredi, ceremonije - rađanje religijske ideje Branislaw Kasper Malinowski (1884.-1942.)

● Ne smatra da religija odražava društvo u cjelini, niti smatra da je štovanje religije zapravo štovanje društva. Religija i magija zapravo služe društvu pomažući mu brojnim funkcijama kojima pomažu pojedincu i njegovim emocijama → FUNKCIONALIZAM ● Magija → izvođenje obreda i rituala kojima se želi pridobiti naklonost mane (sveprisutna energija), nije bog, ali se može utjeloviti. Koristi se za postizanje nekih konkretnih stvari ● Od religije se ne očekuju konkretni rezultati ili nešto što se može jasno opisati. Njezina funkcija je da se pojedinci, a preko njih i cijela zajednica, ustabile, tješe, riješe depresije i anksioznosti. Ona je odraz društvene solidarnosti koja reintegrira zajednicu ● I magija i religija imaju jednaku funkciju - ublažavanje tjeskobe pred životnim nesigurnostima. Zadovoljavaju osobne čovjekove potrebe unutar prirodnog svijeta Clifford Geertz (1926.-2006.) ● Religija je sistem simbola koji djeluje tako da uspostavlja snažna, prožimajuća i dugotrajna raspoloženja i motivacije u ljudima ● religija daje konačno objašnjenje o svijetu, značenje i svrhu samog postojanja ● religija nam svojim simbolima i ritualima pruža ono što je nama “zaista stvarno”, što je važnije od bilo čega drugoga ● stapanje naših svjetonazora (koncepata o svijetu) i etosa (emocija i temeljnih moralnih vrijednosti naše kulture) → zbog religije smo raspoloženi i motivirani → Do 1965. postojalo je oko 800 poznatih religija u svijetu, a danas ih je najmanje 1600. U zadnjih 100 000 godina ne postoji društvo bez religije! ● ● ● ● ●

religija ispunjava brojne društvene i psihološke potrebe čovjeka - to joj daje opstojnost! ne funkcionira religija kod svih društava jednako ljudi religijom pokušavaju “ovladati” dijelovima svemira koji su inače izvan njihove kontrole Stratifikacija: Bog→ anđeli→ ljudi Potvrđuje stratifikaciju društva u koju je usađena. Na taj način zapravo pogoduje društvenim elitama jer ublažava nezadovoljstvo nižih klasa Funkcije religije

● Psihološke → pruža sređenu sliku svijeta, objašnjava nepoznato pretvarajući ga u razumljivo, umanjuje strahove pojedinaca, raznim radnjama možemo utjecati na naravna bića koja nam mogu pomoći u naizgled bezizlaznim situacijama ● Društvene → ima ulogu društvene kontrole postavljanjem jasnih društvenih normi (sankcioniranje nadnaravnim posredovanjem), pruža primjere o moralnosti, održava društveni poredak, održava društvenu solidarnost (obredi pojačavanja - npr. Sv. Misa za bolesne), pruža obrazovanje (obredi prijelaza - npr. Sveta Pričest, Sveta Potvrda) → Nakon 1945. vladalo je popularno uvjerenje da će svijet doživjeti razvoj jedinstvene svjetske kulture ● temelj: komunikacija, transport, trgovina, svi narodi postaju sve povezaniji; jednako se odijevaju, gledaju iste televizijske programe, komuniciraju preko interneta ● Proteklih 5000 godina postoji trend da političke jedinice postaju veće i manje brojne ● Svođenje svih autohtonih jedinica na jednu koja bi obuhvaćala cijeli svijet ● Neki antropolozi predviđaju da će se ta integracija dogoditi do 23. st., a najkasnije do 4850. godine. Postoji zamjerka takvom predviđanju: tendencija raspada velikih carstava i država poput Rimskog Carstva, Makedonskog carstva, SSSR-a, Jugoslavije… Postoji i tendencija odcjepljenja danas: Tibet, Baskija, Katalonija, Francuzi u Kanadi, Kurdi… ● Danas postoji više od 5000 nacionalnih grupa nasuprot 193 priznate zemlje u svijetu. Pokušaj osamostaljenja može biti nasilan (uspješan - Bangladeš ili neuspješan - Čečeni) ili nenasilan (Škotska, Wales) ● Tko može integrirati razjedinjene strane? ● MULTINACIONALNE KOMPANIJE usprkos političkim neslaganjima prelaze granice među državama - one su glavna snaga globalnog jedinstva unatoč razlikama koje razdvajaju ljude ● javljaju se nakon 1950-tih, imaju veći budžet od mnogih država, utječu na državnu politiku, funkcioniraju kao neovisna država ● rade samo u svom interesu - u interesu stjecanja financijskog profita (pri čemu ne sprežu od uništavanja prirode i čovjeka) ● radnik/čovjek postaje broj, zamjenjiv, suvišan i nepotreban; počinje raditi ono što mora, a ne ono što želi - odriče se dijela sebe ● multinacionalne kompanije kontroliraju televiziju, novine, reklamnu industriju, vladaju ljudima, a da ljudi toga nisu niti svjesni ● Amerikanci u školi uče da svi žele postati baš kao oni. Zemlje koje prate američki način života postaju razočarane s njime ● 1975. osnovan je Svjetski savez domorodačkih naroda → nevladina organizacija unutar UN-a, ima 60 milijuna pripadnika (Argentina, Australija, Bolivija, Kanada, Kolumbija, Ekvador,

Finska, Grenland, Meksiko, Novi Zeland, Nikaragva, Norveška, Panama, Paragvaj, Peru, Švedska, SAD, Venezuela) → ravnopravna zajednica povezana s prirodom i to žele zadržati. Žele zaobići modernizaciju Što je GLOBALIZAM? ● ● ● ● ● ● ● ● ●

Globalizam/kapitalizam Neologizam/novi koncept - javlja se 1960-tih, a od 1990-tih općeprihvaćen pojam Transnacionalni kapitalizam prerasta u globalni kapitalizam Globalizacija je usavršeni kapitalizam bez svoje opreke, npr. institucionaliziranog socijalizma Globalizam/modernost modernost više nije regionalna već globalna te prestaje biti singular brojne modernosti mijenjaju socijalne strukture i temeljne vrijednosti orijentacije svijeta postmoderno doba u takvom pluralizmu modernosti globalizacija predlaže samu sebe kao novi singular, novi

termin za univerzalni historijski proces u koji smo svi upleteni ● modernost je inzistirala na procesu sekularizacije, na

odbacivanju

božanskog

i

transcendentalnog u svjetovnim poslovima - to je bio samo simptom ● Globalizacija/materijalizam ● afirmacije ovosvjetovne moći - stvaralačke moći koje su do tada bile u nadležnosti neba sada su spuštene na zemlju ● Globalizam/imperijalizam ● imperijalizam je vezan uz moderne države koje počivaju na strogim granicama - šire svoj suverenitet izvan granica gdje nadziru čistoću svojeg identiteta i isključuje svaku “drugost” → Antonio Negri i Michael Hardt - Imperij, 2000. ● kraj imperijalizma i početak imperija (globalizma) ● događa se zbog dekonstrukcije dosada važećeg pojma suvereniteta - započinje s UN-om 1945. ● priznata ograničenost pojma međunarodnog poretka i naznačena je nužnost novog poretka → svjetskog poretka → Globalizacija počinje kolonizacijom svijeta ● ● ● ● ● ● ● ●

katoličke misije (kao i budizam i helenizam) Traganje za univerzalnom slikom svijeta koja se stvara kroz nacionalni partikularizam PRVI SVJETSKI RAT → sukob partikularizma DRUGI SVJETSKI RAT → sukob dva univerzalizma HLADNI RAT → sukob snažno polariziranih strana za dominaciju nad svijetom Globalizacija → Prvi, Drugi i Treći svijet? - nema postoje centri, poluperiferije i periferije svi su dio sistema - OTUĐENI SUSTAV

● MMF - 2000. → 4 glavna aspekta globalizacije: 1.) Trgovina i transakcije

2.) 3.) 4.) ●

Kapital i ulaganje Migracija i pokretljivost stanovništva Diseminacija (širenje) znanja 2000.: katalog ideja i događaja koji su pospješili stvaranje globalizacije: svjetski ratovi, Hladni rat, televizija, međunarodne vladine i nevladine organizacije, zračni promet, slijetanje na Mjesec, nuklearna energija, putovanja i turizam, Japan ulazi u Prvi svijet, Černobil, AIDS, Zaljevski rat 1991., Internet, Crni ponedjeljak 1987., komunikacija, azijski ekonomski tigrovi… Arijevske religije

● hinduizam, budizam ● džainizam, sikhizam (odbacuju kastinski sistem, ne konzumiraju ništa što samo nije umrlo) ● zoroastrizam Religije Dalekog istoka ● konfucijanizam, taoizam, šintoizam Semitske religije ● judaizam, kršćanstvo, islam Hinduizam ● Oko 2. tis. pr. Kr. Arijevci (neporočan, plemenit), stočari, nomadi, Indoeuropljani - ušli među Dravide u Indiji i Pakistanu ● nastaju HINDUSI (stanovnici iza rijeke Ind) ● zbirke 4 knjige Vede → Rigveda (znanje i pjesme hvale) → Samaveda (znanje o melodijama) → Jadžurveda (znanje o pravilima žrtvovanja) → Athervaveda (znanje o pravilima magije i čarobnjaštva) ● Rigveda je najstarija - 1500. g. pr. Kr. - hvalospjevi bogovima za plodnosti, nastala je prije

● ● ● ● ● ● ● ● ●

dolaska Arijevaca VEDSKO RAZDOBLJE Spominje se mnogo bogova, a svaka pjesma posvećena je jednom Bogu posljednje pjesme spominju jednog boga, stvoritelja i gospodara svijeta Višva/Karma/Puruša ili Pradžapati → vidi sve i sveprisutan je Rigveda → svuda je bila voda, pojavila se želja (htijenje), prvo sjeme koje je stvorilo misao postoji samo jedan život i jedna smrt - nakon smrti čovjek ostaje vječan, samo tijelo nestaje RAJ → obuhvaća ga vječna svjetlost, u njega idu dobročinitelji PAKAO → najniža tama, u njega idu oni koji čine zlo nije bilo svećenika, već se slavilo obiteljski (slavlje i žrtvovanje) u 1. tis. pr. Kr. pojavljuju se svećenici → BRAHMANI

● posebna pažnja odnosi se na žrtvovanje koje može utjecati na bogove; vrlo važno i složeno, samo brahmani to mogu izvesti ● spasenje se postiže obredom žrtvovanja - brahmani - izvanjski i zakonski tumači Veda Brahmansko razdoblje ● ● ● ● ● ●

brahmanska religija Bramani → svećenici Kšatrije → vladari i ratnici Vajšije → obični ljudi arijevskog podrijetla (obrtnici, trgovci, zemljoradnici) Šudre → sluge (Dravidi, starosjedioci) Parije → van kategorije, nečisti → oko 600. g. pr. Kr

● ● ● ● ● ●

UPANIŠADE → “prisutnost na skupu učiteljevog časa” nazivaju se i vedantama - kraj Veda zbirka tekstova u kojoj je naglašeno okretanje nutrini i duhovnosti, a ne samo izvanjski obred sastavljali ih i kšatrije! učenje o jedinstvenoj egzistenciji koja obuhvaća univerzum svijetom egzistencije vlada jedna vrsta jedinstva koja teče u mnoštvu koje se isprepliće s

● ● ● ● ● ● ● ● ● ●

jedinstvom mnoštvo nije ništa nego privid i obmana - MAJA jedinstvena stvarnost svijeta naziva se BRAHMAN zbilja malog svijeta i čovjekove duše naziva se ATMAN uzrok čovjekove nesreće upravo je privid mnoštva i dvojnosti dva su puta pred čovjekom: put bogova i put predaka reinkarnacija samsara → vječno vraćanje, vječna patnja u ljudskom tijelu karma nirvana → spajanje s apsolutnom zbiljom vjerovanje u reinkarnaciju vrlo je vjerojatno tradicija Dravida → oko 500. g. pr. Kr.

● sukob brahmana i kšatrija ● nastanak novih religija iz hinduizma - džainizam i budizam (ne prihvaćaju autoritet Veda niti kastinski sustav) ● Nastaju dva velika epa: Mahabharata (Veliki rat Indije) → 100 000 stihova. Rat među ljudima uz pomoć bogova koji pomažu dobrima; Ramajana (životopis boga Rame) → utjelovljeni bog ● ● ● ● ● ●

koji se bori protiv neistine (zla) najvažniji dio Mahabharate je Bhagavat Gita, poslanica koja privlači mnogo pažnje novi put → ljubavi prema bogu i čistoće u službi prema jednomu od bogova put djela → Vede/brahmani put znanja i spoznaje → Upanišade put ljubavi i čistoće → Bhagavat Gita Brahman utjelovljen u tri boga:

1.) Brahma → bog stvaranja i stvoritelj cijeloga svijeta koji je sve doveo u postojanje 2.) Šiva → bog smrti i usmrtitelj svega. Usmrćivanje je uvod u život - on obnavlja život biljaka, ljudi i životinja 3.) Višnu → bog života i čuvar svih stvorenja, bog nježnosti i ljubavi, nadzire djelovanje i život stvorenja te motri na njih ● svaki ima suprugu - podloga za stvaranje sekti ● Višnu se može utjeloviti među ljudima - AVATAR, 9 puta se već utjelovio (Buda), pojavit će se i 10. put - jahač na bijelom konju s mačem - kaznit će bezbožne, a uvesti će u blagodat vjerne i poštene → 500.-1000. ● nastaju mnoge škole unutar hinduizma koji jača nakon korupcija u budizmu ● škola Sankhija, škola joge, škola vedanta, Šankara, Ramanudža, Madhva itd. ● JOGA → naglašava praktični put za pronalaženjem spoznaje → posebna pravila čiji je rezultat usredotočenost osjetila tako da se prekida osjetilni odnos s vanjskim svijetom → disanje postaje urođeno (vrlo teškim tehnikama) → usredotočenjem na posebnu točku i uz naporne vježbe postiže se spoznaja ● razlika službenog hinduizma i prakticiranja običnih ljudi u raskoraku ● SATI → spaljivanje udovice (ukinuli Britanci u 19. st.) ● Hinduizam je 3. najmnogoljudnija religija na svijetu → 1, 1 mlrd. pripadnika (Indija, Nepal, Saudijska Arabija, Šri Lanka) ● Kršćanstvo → 2, 2 mlrd. ● Islam → 1, 5 mlrd. ● Budizam → 500 mil. Budizam ● ● ● ●

nastaje u sjevernoj Indiji oko 560. g. pr. Kr. Sidartha Gathama, Buda (probuđeni, prosvjetljeni) legenda: bezgrešno začet, postat će Prosvijeljen ili vladar svijeta Meditirao 6 godina bez hrane i vode u nepokretnom položaju. Pretvorio se u kost i kožu,

probudio se i shvatio da to nije pravi put. Učenici su ga napustili ● Šri Maha Bodhi - drvo prosvjetljenja → nije se htio maknuti ispod drveta sve dok ne doživi ● 1.) 2.) ● ●

prosvjetljenje. Demon šalje zmiju da ga odvrati od tog nauma Dva puta djelovanja: vlastito izbavljenje i dosezanje nirvane širenje istine među drugima petorica učenika su ga srela i vratili mu se Oni koji žele vječni život trebaju izbjegavati dvije stvari:

1.) 2.) ● ●

život ovoga svijeta - uživanje, veselje put duhovne vježbe koji je neravan i nestvaran Buda se udaljio od oba puta i krenuo središnjim, trećim, koji prosvjetljuje oko, um i duh Sve na ovom svijetu je nestabilno, što izgleda stabilno je privid. Pošto je sve nestabilno, čitav svijet je patnja i bol. U čovjeku također nema ništa postojanog što bi ušlo u drugo tijelo, ne

● ● 1.) 2.) 3.) 4.) a) b) c) d) e) f) g) h) ● ● ● ●

postoji postojana duša Što je zbilja patnje i koji je put izbavljenja? 8 puteva spasenja: Sve što postoji osuđeno je na beskrajnu bol i patnju Izvor te patnje je žeđ za postojanjem Put izbavljenja postoji, a to je zatomljivanje svih želja Put izbavljenja je osmerostruk: ispravno vjerovanje ispravna namjera ispravni govor ispravno djelovanje ispravno življenje ispravna usredotočenost ispravno mišljenje ispravna svjesnost učenje DHARMA - učenje o probuđenju Tri stupa budizma: BUDA, RELIGIJA, ZAJEDNICA etika je na prvom mjestu religijske prakse → požrtvovnost i opraštanje Buda je živio još 45 godina nakon “prosvjetljenja”. Nakon smrti pojavila su se razna tumačenja

njegovih govora i nauka - Pali kanon ili Tri košare ● Indijski kralj Ašoka, 3. st. pr. Kr. → uzeo budizam za službenu religiju (širio je budizam izvan Indije) ● Između 100. g. pr. Kr. i 100. g. javlja se novo učenje u Mahajanski budizam (Velika kola) naspram Teravedskom budizmu (Mala kola) ● Tantrički budizam (Tibet, Dalaj Lama) DRŽAVA I RELIGIJA ● Državna religija → službena religija neke države, upisano u ustavu. Ta država može biti sekularna (postoji više stupnjeva sekularnosti) → ne radi se o teokraciji ● religija (njena crkva) dobiva povlastice ili olakšice od države ● najčešće su prihvaćene druge religije i postoji apsolutna sloboda vjerskog prakticiranja (danas) ● Državna religija → neophodno u razdoblju kolonizacije kada država i crkva djeluju zajedno → Crkva nije pod upravom države → Država nije pod upravom Crkve → Država može cenzurirati Crkvu jer ju financira ● Prva državno sponzorirana kršćanska Crkva - 301. (jedna od 6 orijentalnih ortodoksnih crkava - uz Koptsku, Etiopsku, Eritrejsku, Sirijsku i Indijsku

● osnovali su je sv. Bartolomej i sv. Tadej → Armenska crkva ● Monofiziti (miafiziti) ● odbijaju Kalcedonsko učenje o prirodi Boga/Sina → Stupanj potpore države religiji/crkvi može varirati - od financijske potpore do zabrane djelovanja ostalih crkava/religija ● u Europi su se katolici i protestanti nadmetali za supremaciju nad državnom potporom (novi vijek) → eius regio, eius religio ● mir u Augsburgu 1555. - prestanak krvavih vjerskih ratova u Svetom Rimskom Carstvu između katolika i protestanata ● u Engleskoj Henrik VIII. prekida s Rimokatoličkom crkvom 1534. i proglašava sebe crkvenim vladarom - Katolička vjera nastavlja biti službena engleska religija, ali bez pape na čelu → “katolicizam bez pape”. Mary I. 1555. vraća se Papi. Elizabeta se ponovno odvaja 1570. ● Anglikanska crkva → usvaja širok spektar učenja i praksi katolicizma, luteranstva i liberalnog kršćanstva (razvijenog tijekom prosvjetiteljstva). Ne priznaju autoritet pape. Priznaju razvod i ponovnu ženidbu. Dozvoljavaju kontracepciju. Abortus je dozvoljen kada je žena silovana ili joj je život u opasnosti. Dozvoljavaju ženama biti kler (u novije vrijeme i homoseksualcima?). Ne inzistiraju na Bezgrešnom začeću Marijinom i njenom Uznesenju ● Današnje socijalističke zemlje Kuba i Sjeverna Koreja potpomažu neke aktivnosti crkve. Druge aktivnosti ne dozvoljavaju - izbjegavanje vanjskog autoriteta ● Religija je jedan od najbitnijih “problema” državne politike Državna crkva → državna religija/crkva formirana od strane države kako bi bila službena ulazi u ustav. Ovisna je od države ● Danas imamo 7 državnih crkvi: Engleska crkva, Škotska, Islandska, Danska, Finska, Norveška i Švedska crkva (sve luteranske) Državne religije ● njenom Crkvom vlada eksterno (vanjsko) tijelo ● Kršćanstvo → određeni oblik kršćanstva kao službena religija danas - unesen je u ustav, ali u svakoj zemlji poštuju se prava sloboda svim religijama i crkvama ● Katolicizam: Kostarika (1949., službena religija i crkva; kasnije službena crkva ispala; nisu se htjeli odreći pape), Alzace-Lorraine (Alsace-Moselle) - nije prihvaćen francuski zakon o separaciji države i crkve iz 1905., Argentina (Katolička crkva može predlagati zakone), Lihtenštajn

(ustav

1921.),

Malta

(98%

katolika),

Vatikan

(teokracija),

Andora,

Dominikanska Republika, El Salvador, Panama, Paragvaj, Peru, Poljska, Španjolska ● Istočno pravoslavlje: Grčka (Grčka pravoslavna crkva), Gruzija (Gruzijska pravoslavna crkva)

● ● ● ●

gora Athos - Autonomna monaška država Gore Athos, Finska (Finska pravoslavna crkva) Reformirani: Island, Danska, Farski Otoci, Norveška, Švedska, Finska, Engleska crkva, Škotska Eva Brunne 2009. → prva lezbijka biskup na svijetu! Islam: bez istaknute denominacije → Bangladeš (u ustavu, ali i druge religije se poštuju), Irak,

Džibuti, Pakistani ● Suniti → nasljedstvo ide po Muhamedovom tastu Abu Bakru; Afganistan, Alžir, Bruneji, Komori, Egipat, Jordan, Libija, Maldivi, Malezija, Mauritanija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Somalija, Tunis, UAE ● Šijiti → nasljedstvo ide po Muhamedovom zetu i rođaku Aliju, smatraju da se objava događa do smaka svijeta (Kur’an); Iran ● Ibadi → priznaju Abu Bakra, ali su bliži vjeri šijita; Oman, Zanzibar ● miješano šijiti i suniti: Kuvajt, Jemen i Bahrein ● Budističke zemlje: teravedski budizam; Kambodža, Šri Lanka, Tajland (budizam na najvažnijem mjestu, ali nije službena religija) ● Izrael: “Židovska i demokratska republika” → podupire religijske institucije i priznaje vjerske zajednice prepisujući odnos prema manjinskim religijskim zajednicama od Britanaca (za mandata nad Palestinom 1917.-1948.). Židovi; Kršćani: istočno pravoslavlje, katolici, Gruzijsko-armenska crkva, armenski katolici, sirijski katolici, kaldeanci (mijati), grkokatolici melkiti. Muslimani i Evangelička episkopska crkva 1961. dobili vlastite sudove u Izraelu. Priznata je i etnoreligijska skupina Druza ● Indonezija: nema državne religije, ali priznaje samo šest: islam, protestantizam, katolicizam, budizam, hinduizam i konfucijanizam. Ateizam i agnosticizam nisu u skladu s Pantšasilom - pet 1.) 2.) 3.) 4.) 5.)

principa - službena filozofija indonezijske politike (1945. predsjednik Sukarto) Vjera u božanstvenost Boga Pravedno i civilizirano čovječanstvo Jedinstvo Indonezije Demokracija vođena unutarnjom mudrošću Društvena pravda za sve

● Po Ustavu, Hrvatska je potpuno sekularna država Odvajanje države od religije ● Tijekom vremena mnoge zemlje svijeta preuzele su društvenu ulogu koju je obavljala crkva ● Sekularizacija → od potpunog odvajanja (Singapur i Indija) do službene religije sa zabranom prakticiranja drugih religija (Maldivi) ● Kroz povijest brojni primjeri cezaropapizma → utjelovljeni božanski namjesnici vladali ovozemaljskim svjetovnim i crkvenim granicama

1.) Vladari vladali “po milosti božjoj” 2.) Papa - namjesnik Božji koji na ovom svijetu vlada direktno Crkvom, a indirektno svijetom Papa dodijeljuje krunu kraljevima i carevima ● Wormski konkordat 1122. → car se odriče prava da imenuje prelate ● Martin Luther → Doktrina o dva kraljevstva - početak separacije države od crkve. Država ne smije usmjeravati osobe na vjeru, jer je takva vjera neispravna. Vjera mora biti dobrovoljna liberalna svijest. Država je zadužena samo za provođenje reda i očuvanje mira Prosvjetiteljstvo ● John Locke (1632.-1704.) → Društveni ugovor (filozofski koncept) - legitimnost države da 1.) 2.) 3.) 4.) 5.) 6.) 7.)

vlada nad individuom Svjesnost pojedinca ne može biti prenijeta na državu i racionalan čovjek to ne može dopustiti Sloboda svjesnosti mora biti oslobođena autoriteta Treba odvojiti crkvu od države Država - autoritet u čovjekovim svjetovnim stvarima Crkva je zadužena za razne oblike individualne svjesnosti Prisiljavanje na religijsku uniformnost stvara sukobe Sloboda vjeroispovijesti - religijska tolerancija 

Thomas Jefferson (1743.-1826.) → Povelja prava (Bill og Rights) - državni autoritet (legitimna moć) odnosi se samo na akcije čovjeka, a ne na njegovo mišljenje. Religija je stvar odnosa čovjeka i boga. Neće biti nijednog zakona protiv slobodnog bogoštovlja. Prvi amandman → separacija crkve i države i sloboda prakticiranja religije

● Max Weber (1864.-1920.) → Entzauberung der Welt - odčaravanje svijeta 1.) Kolektivna svijest se ukida 2.) Zbog fragmentiranja komunalnih aktivnosti religija postaje individualna stvar, a ne društvena obaveza 3.) Religija je prepreka modernizaciji 4.) Sekularizacija je preduvjet za izgradnju modernih država 5.) Sekularizacija nastaje zbog nemogućnosti da uskladimo etičke i duhovne vrijednosti čovječanstva zbog prebrzog porasta fizičke znanosti Religija u postkomunističkim zemljama SSSR ● ● ● ● ●

veljača 1990. → CKKPSS dopušta višestranački sustav 11. ožujka 1990. Litva proglašava neovisnost 30. ožujka 1990. Estonija najavljuje otcjepljenje 4. svibnja 1990. Latvija najavljuje otjecpljenje Antisovjetski prosvjedi u Gruziji

● ● ● ●

17. ožujka 1991. Armenija, Gruzija i Moldavija bojkotiraju referendum o reformama 12. lipnja 1991. Jeljcin dolazi na vlast 1. prosinca 1991. Ukrajina proglašava neovisnost 8. prosinca 1991. čelnici Rusije, Ukrajine i Bjelorusije u Minsku potpisuju raspad SSSR-a i osnivanje ZND-a (Zajednica neovisnih država, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih

republika) ● Država koja je naviše stradala raspadom SSSR-a bila je KUBA (85% ekonomije bilo je vezano za SSSR) ● 2005. Azerbajdžan, Gruzija, Ukrajina i Moldavija sklapaju Savez demokratskih država ● Što se događa s religijom u tim zemljama? ● Umjesto da se opredijele za jednu religiju, sovjeti su potisnuli sve želeći stvoriti sekularnu ● ● ● ●

državu temeljenu na ateizmu religijske skupine postale su žrtve ekstremnog nasilja Boljševici napadaju crkve, manastire i redovnike koji su za njih mogući proturevolucionari česta su meta odmetnutih boljševičkih bandi, a ne službene vojske U 50 godina vladavine stvoreno je 47% ateista ili agnostika - dominantne religije izgubile su do 30% vjernika

Islam ● iako su podupirali revoluciju, muslimane se podvrgava ateizmu ● uvodi se ćirilica (umjesto arapskog pisma) → mladi ne mogu proučavati svete spise i kulturne klasike na arapskom ● Uzbekistan (najmnogoljudnija centralnoazijska zemlja) → 1917. 20 000 džamija; 1929. 4000; 1935. samo 60 džamija ● pod nazdorom Spiritualnog Direktorija Muslimana Centralne Azije i Kazahstana (500 škola i džamija) ● muslimane se razjedinjuje - mnoge suprotstavljene grupe djeluju u podzemlju ● naseljavaju se Rusi i donose svoju kulturu (alkohol) Pravoslavlje ● željelo ga se prvo usko vezati uz vlast s idejom totalne eliminacije ● RPC → od 1721. do 1917. bila je desna ruka Cara (od Petra Velikog); do 1970. izgubila 40% vjernika ● Ukrajinska Autokefalna PC → 1919. otcjepljuje se od Ruske PC, ali Moskovski Patrijarhat ju ne priznaje do 1990. - Ukrajinska Ortodoksna Crkva ● Gruzijska APC → 1917. proglašava se Gruzijskom Pravoslavnom Crkvom; Moskovski Patrijarhat ju priznaje tek 1943. ● Armenska apostolska crkva

Protestantizam ● ● ● ● ●

Estonija i Latvija → nemaju dominantnu religiju Estonija → luterani i pravoslavni (okupirana 1940.) Latvija → luterani, pravoslavni i katolici (okupirana 1939.) u 50 godina doseljava se preko 30% Rusa Luteranska crkva ne uspijeva okupiti veći broj vjernika Katolicizam

● Litva → 90% katolika (okupirana 1940., 1944.) ● katolici imaju međunarodnu hijerarhiju i vanjsku financijsku pomoć

Judaizam ● Židovska autonomna oblast → stvorena 1934. kako bi svaki etnik mogao čuvati i razvijati svoju posebnost; 30 000 nakon Drugog svjetskog rata. 1953. umire Staljin; slabe beneficije i početak odseljavanja; danas ih ima 1500 ● obračunavanje s judaizmom suprotno od ateizma ● obračunavanje s cionizmom - neželjeni nacionalizam Doktrina znanstvenog ateizma ● Sovjeti su predstavili alternativu religiji s monopolom nad religijskom ekonomijom uz pomoć ● ● ● ● 1.)

potiskivanja drugih religija snažna financijska pomoć države modernizacija i socijalizam ugušit će religijske aktivnosti novo društvo → nova religija “Religija je opijum za mase” Sve religijske aktivnosti moraju biti kontrolirane; treba ugasiti crkve i promijeniti religijski

pejzaž (kroz dvije velike kampanje 30-tih i 60-tih godina) 2.) Projekt preodgoja kroz religijski ateizam - u školama, na javnom mjestu, poslu... ● LIGA MILITANTNIH ATEISTA → širenje marksističko-lenjinističkih doktrina na mase (1925.-1947.); ukida se zato što su Nijemci dopustili crkve na okupiranom teritoriju SSSR-a. Militantni ateisti išli su na mise. Staljin je obećao religijske slobode ● Znanstveni ateizam → neznanost, marksistički nadahnuta vjera ● pametni i educirani će shvatiti da je religija barbarsko praznovjerje ● Industrijalizacija, kolektivizacija i ateističko slobodno obrazovanje stvorit će novog “sovjetskog čovjeka” ● Kemija, fizika, biologija i matematika bili su odskočna daska od pogrešnosti religija ● vjerski blagdani zamjenjuju se svjetovnim; na starim običajima grade se novi; nudi se novi simbolizam, značenje i moralnost

● ● ● ● ● ● ●

Krštenje → pioniri Krizma → omladinci Božić → Nova godina (Djed Mraz) Uskrs → Praznik rada (međunarodni) Dan minera Dan radnika konstruktora itd. ATEISTIČKA ZEMLJA → Albanija otišla najdalje u represijama. 1967. proglašena prva

ateistička država u svijetu ● niječe postojanje religije u društvu; religiju izjednačuje s fašizmom i rasizmom → Enver Hoxha ● Jesu li novi članovi zaista vjerovali u znanstveni ateizam? ● početkom 20. st. svega 10 religijskih manjina: baha’i, baptisti, budisti, evangelici, flagelanti, menoniti, starovjerci, pentekostalci i tolstojevci ● od 50-tih do 90-tih javljaju se Hare Krišna, Jehovini svjedoci, adventisti i druge sekte koje šalju ● ● ● ●

svoje misionare u države SSSR-a Komunizam je pomogao rastu manjinskih religijskih zajednica! Borba za nevjernike i agnostike nakon raspada SSSR-a Religijsko tržište - religijska ekonomija Vlada vraća dominantnu religiju tamo gdje je ona bila povijesno izražena prije komunizma (nije

državna religija, ali ima veliku potporu države) ● Nakon pada SSSR-a ponovno se javlja religijski monopol i obnavlja se religijska represija Islamske zemlje ● dijele religije na tradicionalne i netradicionalne ● tradicionalne štiti ustav dok se ne protive vladi ● Tadžikistan → islam se transformirao u fundamentalni pokret Pravoslavne zemlje ● zbog odljeva vjernika novim religijskim pokretima traže zaštitu vlade, pod izgovorom da novi ● 1.) 2.) 3.) 4.) 5.) ● ●

religijski pokreti uništavaju tradicionalnu kulturu i nacionalni identitet 1997. Rusija je donijela postrožen zakon o vjerskim slobodama: Ako religija ne postoji 15 godina, ne može djelovati Osnivač mora biti Rus Bogoslužje može obavljati samo Rus Nema javnog propovijedanja izvan crkve Nema širenja dijeljenja religijskog materijala na otvorenom itd. slično je napravljeno i u Moldaviji, Bjelorusiji, Gruziji i Ukrajini pravoslavne crkve time jačaju; smatraju da nove religije “peru mozak” Katolicizam u Litvi

● nije državna religija, nema ustavnu pomoć ● katolički radio, katolička televizija, vojni kapelani, vjeronauk u školi, plaćeni religijski seminari, sufinanciranje vjerskih publikacija

● Litva profitirala od događaja u Poljskoj gdje je katolicizam prerastao u jedinu idejnu opreku komunizmu (1979. - posjet pape Ivana Pavla II.) ● dopuštene su velike vjerske slobode jer si katolicizam to “može dopustiti” ● Estonija i Latvija → najtolerantnije vjerske slobode jer nemaju izraženu dominantnu religiju ● U bivšim SSSR republikama događa se monopol na ateiste, ali to se ne događa radi inovacije ili živosti religije već zbog političkog favoriziranja ● veliki religijski rast bez religijskog pluralizma FUNDAMENTALIZAM ● Dallas Morning News, 2005. → u idućih 35 godina nestat će: svetost, monogamija, religijska hijerarhija, odlazak u crkvu, iskazivanje religijskih simbola, celibat, autoritet crkvenih osoba… ● ovakvi pogledi tjeraju milijune ljudi diljem svijeta da se organiziraju i bore protiv takvog načina razmišljanja ● Modernizam i sekularizacija stvaraju fundamentalizam ● Max Weber → odčaravanje svijeta traje dok Zapad (inteligencija) ne počne djelovati bez ikakve povezanosti s religijom - praznovjerjem starih naroda i društava ● teoretičari sekularizacije nisu predvidjeli potrebu za demistifikacijom svijeta. Odbijanjem ● ● ● ● 1.)

demistifikacije nastaju fundamentalisti fundamentaliste nalazimo u cijelom svijetu gledamo ih na televiziji jer su povezani s nasiljem da bi shvatili fundamentalizam moramo shvatiti vrijeme u kojem nastaje modernost Max Weber: Segmentiranje rada i segmentiranje života → život više nije koherentna, homogena cjelina

već je parcijaliziran u odvojene sfere 2.) Racionalizacija svijeta → moderni procesi upravljaju našom svakodnevicom (procedure, birokracije, transakcije, novci) - nevidljiva ruka koja nije božja ili nadnaravna 3.) Industrijalizacija i urbanizacija → pluralizam, miješanje rasa i kultura ● u čovjekovoj svakodnevici religija ostaje uniformna i povezana s privatnim; sve ostalo je javno (ekonomija, politika, obrazovanje, medicina…) ● sve javno nam govori da je religija relativna, da i ona mora, kao i život, biti podijeljena na više sfera → neprirodno za vjernika religije jednog boga ● modernizacija religiji oduzima svetost i mističnost namećući sebe kao unaprijeđenu formu života ● postmodernizam → KULTURNI RELATIVIZAM ● nema istine s velikim “I”; ono što se stalno nameće je tolerancija i prihvaćanje drugih - temelj modernih sekularnih država ● upitnima postaju društveni ugovori poput braka i monogamije, jer se podrazumijeva, kroz toleranciju, da to nije “normalnije” od drugih oblika ugovora (istospolne zajednice, poligamija)

● Modernizam cijeni: promjenu više nego kvalitetu; kvantitetu, a ne kvalitetu; komercijalnu učinkovitost, a ne tradicionalne vrijednosti. Time prijeti religiji svodeći ju na individualna vjerovanja pojedinca - religija nije društvo (Durkheim) ● takav oblik života nameće se globalno Što je fundamentalizam? 1.) Urbani pokret koji odbija poništenje personalnih i patrijarhalnih vrijednosti poretka i društvenih veza i stoga se odupiremo njihovom zamjenjivanju depersonaliziranim principima 2.) Obrazac religijske militantnosti kojim samooblikovani “pravovjernici” pokušavaju zaustaviti eroziju religijskog identiteta, utvrditi granice religijske zajednice i stvoriti za život sposobne alternative sekularnim institucijama i ponašanju 3.) Religijski oblikovana, kognitivno te afektno utemeljena orijentacija naspram svijeta s karakteristikom protesta prema promjeni i ideološkoj orijentaciji modernizma ● Kako ih vide modernisti? → reakcionisti, radikali koji žele ugrabiti vlast, gurnuti društvo u mračno doba opresije, patrijarhalnosti i netolerancije, oni su u zabludi, zli su i zastrašujući ● Modernisti prema modernistima → dobri, razumni, poštovatelji slobode i ljudskih prava, razmišljaju jasnije, cijene empiriju i individualna prava i uviđaju da su fundamentalisti u krivu ● Fundamentalisti su racionalni odgovor na političke i ekonomske promjene koje degradiraju ulogu religije u javnoj sferi, bore se protiv moderne kulture koja prijeti onome što je njima drago ● Prvi fundamentalisti? → američki protestanti koji su u periodu od 1870. do 1925. javno ● ● ● ● ●

istupali za očuvanje religijskih vrijednosti “The Fundamentals: A Testimony of the Truth”, tiskane 1910.-1915. Bible belt u SAD-u Monkey trial 1925. Fundamentalisti su militantno nastrojeni prema tekovinama modernosti i kulturnim promjenama grupa ujedinjena u opoziciji spram modernih pokušaja da se kršćanstvo stavi uz bok modernoj

misli ● 1925. → suđenje Johnu Scopesu, Dayton, Tennessee. Srednjoškolski profesor koji je podučavao evoluciju proglašen je krivim i dobio je globu od 100$ koju nikad nije platio jer je oslobođen ● ● ● ● ● ● ●

kazne zbog nekih propusta u sudskom procesu fundamentalizam se pritajio do 1970!? naftna kriza 1973. Vijetnamski rat širenje sekularizma i “raspad” privatnog života u SAD-u 1979. Iranska revolucija → teokracija zamjenjuje monarhiju Ajatolah Homeini zamjenjuje šaha Rezu Pahlavija Bruce Lawrence, Defenders of God: The Fundamentalist Revolt Against the Modern Age,

1989. ● fundamentalizam smatra ideologijom, a ne teologijom

● stvoren je da se sukobi s modernizmom ● fundamentalizam je transkulturalan fenomen smješten u historijskom okviru koji se razvija ● Teorije fundamentalizma 1.) Zbog snažnog sekularizma dolazi do posljednjeg trzaja religije diljem svijeta - posljednji uzaludni napad religije na modernost 2.) Modernizacija i sekularizacija zapravo su plodno tlo za religijsko oživljavanje - gdje je urbanizacija i modernizacija jača, jači je i fundamentalizam → primjer libanonskih doktoranata koji su ispitivali zarobljene ISIL-ovce: svi su maltretirani u djetinjstvu, dolaze iz disfunkcionalnih obitelji; privlači ih obećanje o obitelji i dobro plaćenom poslu Karakteristike fundamentalizma ● IDEOLOŠKE 1.) Reagiranje na marginaliziranje religije 2.) Selektivnost - bira i prilagođava dijelove tradicije kako im odgovara - da bolje razlikuju sebe od 3.) 4.) 5.) ● 1.) 2.) 3.) 4.)

modernista. Koriste tekovine modernosti da bolje djeluju (tehnologija) Dualistički svjetonazor - svijet je dobar (njihov) i zao (onaj drugi) Apsolutizam i nepogrješivost (Kur’an, Tora, Sveto Pismo) Milenijalizam i mesijanizam ORGANIZACIJE Izabrani/odabrani u članstvo Oštre granice bivanja članom Autoritarna organizacija - karizmatski vođa odabran od Boga Fiksirana pravila ponašanja (govor, oblačenje, seksualnost, konzumacija hrane i pića,

formiranje obitelji, djeca, zabava…) ● Jesu li fundamentalisti nasilni? 1.) Religijskom nasilju nisu uvijek tvorci fundamentalisti. Često nereligiozni čine nasilje nad 2.) ● ● ● ● ● 1.) 2.) 3.) 4.) ●

religioznima Nisu sve fundamentalističke grupe nasilne - većina ih nije Postoji borba dobra i zla - cilj je vidjeti religiju u centru javne svijesti Religija se često politizira, a politika religiozira Zbog milenijalizma i mesijanizma nema roka završetka borbe - nema kompromisa Religija terorizmu daje ogromnu moć, a terorizam religiji Treba razumijeti kulturu i društvo u kojem postoji Ne počinje se događati u pluralnim društvima Događa se u društvima gdje je ta religija u podčinjenom položaju U vrijeme Hladnog rata počinje se događati na periferijama Slabljenjem globalne moći SAD-a i SSSR-a nasilje se s periferije seli u centre moći lokalni problemi počinju biti zločini protiv čovječnosti i civilizacije

● 2 tipa terorizma: 1.) ISLAMSKI → nasilje i pokušaji udara 2.) AMERIČKI PROTESTANTI → utječu na politiku, mijenjaju kulturu i društvo kroz senatore, stranačke kandidate i politiku ● ● ● ● ● 1.)

1960-tih i 1970-tih na Zapadu se etabliraju nove religijske pojave promjenjivost u 2. pol. 20. st. dosegla nezapamćene razmjere drastične promjene prvi put u povijesti većina ljudi živi u sekularnom društvu (nereligijski dominantnom društvu) religijske institucije primorane su na prilagodbu: Suvremena religioznost postaje stvar izbora, religioznost više nije društveni zahtjev, ovisi o sklonostima pojedinca i nuklearne obitelji, religija postaje “privatizirana”, više ne podržava sustav značenja koji je zajednički svim članovima društva - u suprotnosti s tradicionalnom

ulogom religije 2.) Religijske institucije suočene su s pluralizmom - gubitkom dominacije, moraju djelovati na “religijskom tržištu”, moraju “prodati” svoju religiju zainteresiranim “kupcima”. Natjecanje ima jake implikacije jer izaziva racionalizaciju i birokratizaciju. Dovodi do sve veće sličnosti među religijama - ali i sličnosti sa sekularnim domenama. Radikalizacija prema intimnom životu religijskih pripadnika. Izgubivši monopol u društvenim pitanjima, religija se okreće privatnim životima svojih članova (seksualnost, brak, odgoj djece, obitelj…); cilj: utjecaj pa i kontroliranje svojih članova ● Nova religioznost - nove religijske skupine nastaju kao odgovor na sveobuhvatnu krizu moralne sigurnosti Zapada ● vrijednosti srednje klase gube značaj: odbacuju se novac, moć, tehnika (izbalansirana kulturnim pretakanjima) ● raste potražnja za ljubavlju, samoosvještenjem, intimnosti s drugim i povezanosti s prirodom ● pripadnici kontrakulture osjećaju se izgubljenima i u stanju anomije (stanje u kojem dolazi do destabilizacije starih normi i pravila) ● nove religijske organizacije ponudile su mogućnost ostvarenja ideala društvene revolucije ● ● ● ● 1.) a.

drugim putem konverzacija i transformacija svijesti i savjesti pojedinca, počevši od samih sebe ekstatičan odnos s Bogom biti ponovno rođen → neokatekumen - ovom trendu odgovorilo i katoličanstvo Filozofska antropologija: rast novih religijskih organizacija povezan: Potraga za surogatnim obiteljima uslijed nestanka “posredujućih društvenih struktura” izolacija nuklearnih obitelji → jedini davatelj socijalne i psihološke podrške (nema više proširene obitelji, susjedstva, sela, crkve…)

b. danas mega-strukture (školstvo, socijalne ustanove, zdravstvo) potkopavaju legitimitet obitelji i preuzimaju mnoge njene uloge c. nuklearna obitelj je premala da ispuni sve socijalne i psihološke potrebe d. nove religijske zajednice preuzimaju posredujuću ulogu - naglašava se ljubav, zajedništvo, braća i sestre, Bog je otac, a Crkva majka, članovi su često kao djeca, spremni beskompromisno potpomagati svoju zajednicu i pokazivati poslušnost autoritetu 2.) Suvremena deinstitucionalizacija mnogih aspekata privatnog života dovodi do kognitivnih i emotivnih dezorijentacija a. ljudi se rađaju kao nekompletni b. za preživljavanje trebaju kulturni poredak kao kompenzaciju svoje nekompletnosti c. odrastanjem usvajaju kulturni poredak sredine - osmišljava im djelovanje i oslobađa anomije, a rutinizacijom čovjek postaje posve institucionaliziran ● Suvremeno vrijeme → deinstitucionalizacija privatne sfere - u privatnom su životu ljudi slobodni i bez strogih pravila (seksualnost, odgoj…) ● sloboda izaziva anomiju ● javna sfera → institucionalizacija ne jenjava, sve je birokratizirano, vođeno formalnom racionalnošću, sve je podređeno sustavu, nema obzira prema individualnim željama, potrebama i karakteru članova ● jedna pravila igre nameću se kod kuće, a druga u školi, vrtiću, fakultetu i poslu ● Novi religijski pokreti nude čovjeku ono izgubljeno → pravila životnog, privatnog vodstva ljudi iznova postaju sposobni dati uvjerljivu svrsishodnost vlastitim egzistencijama postavljanjem pravila ● Dolazilo je uvijek do onog do čega dolazi i danas, a to su oživljavanje (formiranje sekti) i ● a. b. c. d. e.

inovacija (formiranje kultova/novih religijskih pokreta) Novi religijski pokreti (riječ koja zamjenjuje riječ kult): religijska grupa nedavnog podrijetla, različita od postojećih religija može biti protumačena kao dio postojeće religije zauzima periferno mjesto unutar kulturnog sistema neke nacije nude inovacije u učenju obično se ne odnosi na kršćanske pokrete iako se u njih ubrajaju mormoni (19. st.), Jehovini

svjedoci (19. st.), kršćanska znanost (19. st.) f. Baha’i (19. st.) g. u 19. st. raste zanimanje za ezoteriju i mistiku h. 1965. procvat (Zakon o imigraciji i nacionalnosti) Sekta ● Religijska grupa koja se odvaja od veće postojeće religije i počinje slijediti novu doktrinu. Postojeća ju religija (od koje se odvaja) tumači kao heretičku grupu ● sekta smatra da se vraća na pravi put - oživljavanje izgubljenih vrijednosti ● često su u trzavicama s većinom članova društva u kojem djeluje

● Filipinska nezavisna crkva ● Brazilska katolička apostolska crkva ● Pokret za oživljavanje Deset Božjih zapovijedi New age religija ● remitologizacija društva → pokazatelj čovjekovih potreba za mitskim, naizgled imaginarnim, ● ● ● ●

fantastičnim, nadnaravnim… objašnjava neshvatljivo, zadovoljava čovjekove težnje poklapa se s tzv. razdobljem vodenjaka 1970-tih traganje za stapanjem tijela, uma i duše kombiniranje filozofija i praksi kršćanstva, hinduizma, budizma, sofizma, kabalizma, raznih

ezoterizama, kiropraktike, spiritualizma, gnosticizma, neopoganizma, tradicijskih mudrosti… ● kombinira sve religije i postavlja vlastitu duhovnost na prvo mjesto → NEDJELJOM U CRKVU ( 2004.) ide (od broja vjernika): ● 41% Amerikanaca, 26% Brazilaca, 15% Francuza, 10% Britanaca, 7,5% Australaca; najviše ide Nigerijaca (89%, a u zemlji ima 48,2% kršćana) ● najmanje idu Rusi (3%) ● Europa: 18% Austrijanaca, 46% Iraca, 75% Maltežana; u Finskoj, Danskoj, Estoniji, Norveškoj i Švedskoj odlazak u crkvu je izrazito nizak ● Hrvati: 25-30% ● od kraja Drugog svjetskog rata u zapadnim europskim zemljama opada broj vjernika i onih koji odlaze u crkvu ● razlozi koje navode: DOSADA, NEKOMPATIBILNOST S RELIGIJSKIM UVJERENJIMA i ● ● ● ● ● ● ● ● ● ● ● ● ●

POMANJKANJE MOTIVACIJE broj protestanata koji idu u crkvu ostaje isti od 1990. broj katolika opada od 1990. do 1995. sa 75% n 45% od 1995. broj vjernika koji idu u crkvu počinje se lagano povećavati Europa je sve starija i sve više ženska stariji ljudi su religiozniji budući da raste broj starijih, raste i broj vjernika žene su snažniji vjernici od muškaraca i među mladim vjernicima prednjače djevojke (npr. Taize) zbog društvene obveze i socijalizacije žene preuzimaju odgoj budućih naraštaja u privatnim molitvama prednjače žene žene se nakon poroda vraćaju religiji (ipak manje nego prije) Prototip vjernika: starija nezaposlena supruga majka Religiozniji: parovi s djecom (obitelj je važno mjesto čuvanja religijskog sjećanja), vjenčani od

nevjenčanih, samci od onih s partnerom ● Obrazovanje?

● u zapadnim europskim zemljama u crkvu idu visokoobrazovani i oni s građanskim zanimanjima ● radništvo i SSS ne idu u crkvu jer smatraju da je to licemjerno u sekularnoj državi ● u srednjoj i istočnoj Europi u crkvu više idu oni s nižim stupnjem obrazovanja i pripadnici ruralnih zajednica nego građani i visokoobrazovani7 KRŠTENJE ● ● ● 1.) 2.) 3.)

pada broj krštene djece u Europi u Engleskoj se krsti tek 25% djece u katoličkim i ostalim crkvama u Francuskoj se krsti tek 58% djece, dok se 1958. krstilo 92% Nema više visoke smrtnosti novorođenčadi ukinut je limb 2007. (papa Benedikt XVI.) Vjernici se sve više krste kao odrasli → sekularizam - pojedincu se ostavlja odabir pripadnosti

vjeri (vjera se više ne uzima “zdravo za gotovo” - time dobiva legitimitet) 4.) Miješani brakovi SKLAPANJE BRAKA ● novi trend → razvodi braka ● vjernici od svoje crkve traže novi sakrament - rastavu! ● za sada nema naznake da će se to uvesti POKOP ● sakrament/obred - najzastupljeniji među vjernicima (i nevjernicima) ● neformalna religija ne može biti bez institucije crkve jer ona nudi liturgiju, čin koji tumači obrede prijelaza u ljudskom životu ● crkve su manje bitne za ranije dijelove života jer su se neke stvari promijenile - ostaju ključne pri kraju života CRKVENE ŠKOLE I FAKULTETI/SVEUČILIŠTA ● ● ● ● ● ● ● ● ● ● ● ● ● 1.) 2.)

pod državnom regulativom skrbi za učenike Engleska i Wales 25% crkvenih škola (Engleska crkva i Katolička crkva) Katolička → idu pretežito vjernici/katolici Engleska crkva → idu svi Sekularizacija, druge vjeroispovijesti? Francuska 1906. postaje odvojena od crkve i religija postaje privatna stvar subvencije do maksimalno 10% sekularizacija nastavnog kadra u škole se upisuju djeca imućnih i utjecajnih roditelja u Francuskoj za sada nema islamskih škola roditelji žele da djeca idu u crkvene škole jer žele dobru naobrazbu Zašto se crkvene škole povezuju s dobrom naobrazbom? Dobri rezultati jer u crkvu ide srednja i viša klasa Pastoralna skrb za đake i roditelje

→ Crkvene škole imaju svijetlu budućnost!