Gestalt Teraija

Tri principa definiraju Gestalt terapijiu a to su: s u: 

Princip jedan:  Gestalt terapija je fenomenološka; njen jedini cilj je

svjesnost a njena metodologija je metodologija svjesnosti. Princip dva:  Gestalt terapija je bazirana u potpunosti na dijaloškom egzistencijalizmu- na J-Ti kontakt/ povlaenje procesu. Princip tri: Gestaltistiki konceptualni pogled je cjelina bazirana na !olizmu i teoriji polja. "rema gestaltistikom s!va#anju linost je strukturirana interakcijama u samom pojedincu i interakcijama izme$u pojedinca i njegove okoline. %unkcioniranje pojedinca obu!va#a odgovaraju#e dinamike me$uodnose izme$u njegovi! do&ivljaja sebe' drugi! i svijeta oko njega ()idanovi#' *++,.. Gestalt terapija usmjerena je na svjesnost o tome što se dešava ovdje i sada (erger' *+0.. Ta svjesnost omogu#ava nam da djelujemo u skladu sa svojim autentinim potrebama te na taj nain izbjegavamo sukobe unutar vlastite osobnosti koji se inae vide kroz razliite neurotske i psi!osomatske simptome (npr. stra!' anksioznosti' depresija. 1tav ovdje i sada znai da se ne istra&uje povijest klijenta ve# se prikladnim vje&bama pove#ava njegov stupanj svjesnosti' tj. prepoznavanje vlastiti! osje#aja i ponašanja. "erls je vjerovao da ljudi mogu sami birati i usmjeravati svoj osobni rast i razvoj ("earls' *+2,. Gestalt terapija  je esto i vrlo direktivna jer vodi klijenta kroz planirane vje&be te ga potie potie da kroz vije&be u potpunosti procesno pro&ivi i osvijesti za njega va&ne fantazije' osje#aje' snove' &elje te stra!ove i potisnute dijelove osobnog iskustva ako je to dio va&an za njegov rast i razvoj. 3no što je kod gestalt psi!oterapije privlano i interesantno to su njezine te!nike koje omogu#uju vrlo brzo ula&enje u osnovu problematike i sagledavanje svoje pozicije' svoji! otpora koji se javljaju u toj poziciji' te pronala&enje mogu#i! izlaza tj. rješenja problema. "ovijesno gledano gestalt terapija je odbacila svaku ideju o dijagnostici' smatraju#i je de personaliziraju#om' antiterapijskom i politiki represivnom (4elisle' *+++.. 5aravno da je u današnje doba zavidan pomak u smjeru konceptualne dijagnostike i unutar gestalt terapije napravljen kroz ozbiljne teorijske radove (4elisle' *+++..Terapijski *+++..Terapijski postupak u gestalt terapiji nije usmjeren na sadr&aj' sadr &aj' 6problem7 zbog kojeg se javlja klijent ve# na procese pomo#u koji! on odr&ava svoju konfuznost' konflikte ili anksioznost. Terapeut Terapeut obra#a pa&nju pa&n ju na nain izlaganja klijenta' geste i tjelesne znakove. 8ješenje problema nije mogu#e' prema gestalt terapiji' jedino kroz razgovor o problemu ve# je va&no da klijent do&ivi' osjeti' iska&e ili uini nešto drugo što #e omogu#iti završetak te nezavršene stvari' tj. upotpunjavanje gestalta' a to znai i rješavanje problema' oslobo$enje od napetosti i nezadovoljstva. 9ilj gestalt terapije je jaanje klijentovog samopouzdanja i do okretanje klijenta od podrške u okolini do podrške u samom sebi. "o "eralsovim rijeima gestalt terapija je do&ivljena' a ne verbalna ili interpretativna terapija.ovjek se u gestalt terapiji smatra zdravim sve dotle dok je u kontaktu sa samim sobom' svojom okolinom i odnosima izme$u 



1

sebe i okoline.  toku terapije klijenti ue da koriste svjesnost u funkcioniranju svog organizma kao cjeline. 3ni ue usmjeravati svoju svjesnost i na taj nain otkrivaju što jest' a ne što bi trebalo da bude ' ue kako da vjeruju sebi samima i vjeruju sami sebi (9larkson i lijent mo&e postati kompletniji kada se suoi sa svojim izbjegavanjima koja su ostavila praznine u njegovoj linosti. odnosu klijenta i terapeuta u gestalt terapiji postoji sljede#i fenomenološki stav: terapeut treba u#i u fenomenološki svijet klijenta i zajedno s njim treba do&ivjeti njegovo vi$enje i njegovo stajalište. Takav pristup za!tijeva blizak odnos s klijentom ali i dijeljenje osje#aja sa klijentom a ne suzdr&an stav ? objektivan stav kakav je zastupala psi!oanalitika ortodoksna teorija i praksa ("erls'*+2,.. >roz usmjeravanje pa&nje na sadašnje' trenutno do&ivljavanje' neriješeni konflikti' prema gestalt teoriji i praksi' izbijaju na površinu i rješavaju se. To se ne mo&e posti#i diskusijom o prošlosti ili nebitnim aspektima sadašnjosti.  skladu sa stavom da je jedan od ciljeva gestalt terapije promjena podrške u okolini za podršku u samom sebi' gestalt terapeuti ne pru&aju klijentu 6pomo#7 kroz savjete i instrukcije jer bi mu na taj nain pru&ili svoje odgovore isvoju svjesnost  ve# je cilj je da svaki ovjek tra&i i na$e svoje odgovore jer #e  jedino tako sam odre$ivati svoj put ("earls' *+2,.. gestalt terapiji nastoji se da klijent u što ve#oj mjeri i sam provodi svoju terapiju dok je terapeut promatra' komentator i vodi terapijskog procesa. 4o interpretacije treba do#i sam klijent' on na taj nain posti&e svoju svjesnost' a time se pri!va#a odgovornost za vlastito ponašanje. Gestalt terapija od metoda i te!nika najviše koristi dijalog kojim se osvješ#uje unutrašnji konflikt a tu je va&no spomenuti vje&be kao što su: igre dijaloga' igre projekcije' eksperiment usmjerene svjesnosti' korištenje fantazije putem verbalni! iskaza' crte&a' gline' vode' pijeska' prianje bajki ()idanovi#' @00,.. A prema mišljenju iskusni! terapeuta prazna stolica je najpopularnija i naješ#e korištena te!nika u gestalt terapiji. Tako$er vrlo va&an  je i govor tijela' te se klijente upozorava da obrate pa&nju na vlastito mrštenje ili napetost facijalni! miši#a' posturu tijela i prisutnost 6&ivotnosti7 u pojedinim dijelovima tijela' dok govore o temama za koje misle da su za nji! va&ne. 5a taj nain esto otkrivaju da govor tijela pokazuje osje#aje ije su postojanje poricali.  gestalt terapiji je interakacija izme$u pojedinca i okoline te unutar pojedinca i prema okolini promatra kroz tkz. krug formacije cjeline i destrukcije  tj. faze kontakta i povlaenja koji se sastoji od ("rikaz *:

2

"rikaz *. >rug Gestalt formiranja i destrukcije ("rilago$eno prema 6T!e cBcle of  Gestalt formation and destruction7' "etruska 9larkson' str. ,,.' *+++. 4o poreme#aja mo&e do#i na bilo kojoj fazi koja se odnosi na formiranje gestalta  ? figure te zadovoljavanja potrebe kroz stupanje u kontakt kroz navedene faze. 4obar kontakt sa potrebom kroz stupanje u kontakt sa sobom ili okolinom na adekvatan nain je suštinska ideja u Gestaltu (9larkson' *+++.. 4o poreme#aja mo&e do#i radi razni! razloga i obrambeni! me!anizama koji! u gestalt terapiji ima nekoliko a to su: desentizacijaili umanjivanje senzacije u fazi pretkontakta' defleksija ili okretanje u suprotnom smjeru od direktnog kontakta ili smislenog kontakta sa drugom osobom' introjekcija ili kada radimo prema nekim davno usvojenim 6trebam7' 6moram7 introjektima koji nas udaljavaju od akcije koja je autentina obzirom na potrebu' projekcija ili kada u drugima vidimo ono što ne &elimo priznati sebi da je dio nas' retrofleksijakada radimo sebi ono što &elimo raditi drugima' egotizam kada blokiramo spontanost kroz kontrolu'konfluencija koja se tako$er naziva i disfunkcionalna bliskost tj. kada ne razluujemo sebe od okoline (Contef' *++,.. Gestalt terapija je vrlo efikasna 3

kod pretjerano socijalizirani!' skueni! i in!ibirani! osoba koje se esto opisuju kao neurotine' fobine' perfekcionistike i potištene te kod rješavanja niza psi!osomatski! poteško#a i problema. 1ljede#i principi predstavljaju gestaltistike sugestije koje vode zdravijem' punijem i sretnijem &ivljenju: Divi u sada Divi ovdje' u trenutnoj situaciji "ri!vati sebe kakav jesi 3pa&aj svoju okolinu i postupaj s!odno tome kakva ona jest' a ne kakva bi &elio da bude udi pošten prema sebi Ezrazi se kroz svoje &elje' misli i osje#aje i ne manipuliraj sobom i drugima kroz racionalizacije' oekivanja' procjenjivanja i iskrivljavanja 4o&ivi u potpunosti itavu skalu svoji! osje#aja' kako prijatni! tako i neprijatni! 5e pri!va#aj vanjske za!tjeve koji su u suprotnosti s tvojim poznavanjem sebe udi spreman da eksperimentiraš' da se susretneš s novim situacijama udi spreman na promjene i razvoj. "otrebno je za kraj naglasiti da je Gestalt terapija bila esto predmet &ustri! rasprava prvenstveno radi stava i stila %. "erlsa koji je bio psi!ijatar u sukobu sa psi!ijatrijskim i psi!ološkim institucijama te je beskompromisno radio u svojem smjeru i dolazio u sukobe i sva$e sa predstavnicima konvencionalni! pogleda. "osljednji! je desetlje#a situacija drugaija jer su se trendovi i koncepti u podruju psi!oterapije pribli&ili idejama koje je "erls zastupao koji se prvenstveno mogu punktuirati kroz ideju integracije razliiti! te!nika i pristupa sa naglaskom na svjesnost koju individua posti&e. Gestalt terapija i inicijalne ideje koje je "erls zastupao prošle su kroz odre$ene transformacije (eisser' *++0.. te se danas govori o integrativnoj gestalt terapiji. 



















4

 Perls, F.S., Heferlajn, R. & P. Gudman,

G E Š T A L T T E R AP I J A

Tom 2

NOVINA, UZBUĐENJE I RAST

Prvi deo

U v o d

5

P r e v e l a: Vesna Vukša

 I

STRUKTURA RASTA

1. Gran!a "#n$a"$a Iskustvo se odvija na granici između organizma i njegove sredine,  prvenstveno na površini koe i u drugim organima senzornog i motornog reagovanja! Iskustvo je "unkcija ove granice i ono što je stvarno u psi#ološkom smislu jesu $potpune% kon"iguracije ovog "unkcionisanja, neko zna&enje koje je otkriveno i neka aktivnost koja je okon&ana! 'eline iskustva ne podrazumevaju $sve%, jer su one određene jedinstvene strukture, a sve drugo, u psi#ološkom smislu, uklju&uju(i i same koncepte organizma i sredine, jeste apstrakcija ili mogu(a konstrukcija ili potencijal koji se pojavljuje u iskustvu, ali samo kao nagoveštaj nekog drugog iskustva! )i govorimo o organizmu koji kontaktira sredinu, ali to je kontakt koji &ini najjednostavniju i prvo*itnu stvarnost! +vo moete odma# doiveti ako, umesto da samo gledate o*jekte ispred vas, postanete i svesni &injenice da se ti o*jekti nalaze u vašem ovalnom vidnom polju i ako osetite kako ovaj vidokrug, da tako kaemo, dodiruje vaše o&i  to zaista  jeste vid vaši# o&iju! +*ratite panju, zatim, kako se predmeti u ovom vidokrugu pojavljuju u estetskim odnosima u pogledu prostora i *oja! +vo moete doiveti i uz zvuke koji dolaze $spolja%- koren nji#ove stvarnosti nalazi se na granici kontakta i na toj granici oni se doivljavaju kao jedinstvene strukture! .ako je i u motori&kom smislu, ako ste svesni da *acate loptu, daljina se smanjuje i vaš motorni impuls iz*ija, da tako kaemo, na površinu kako *i je sreo! /vr#a svi# prakti&ni# eksperimenata i teorijske diskusije u ovoj knjizi jeste analiziranje "unkcija kontakta i pove(anje svesnosti stvarnosti! 0e& $kontakt%  $u dodiru sa% o*jektima  koristimo kao osnovu za senzornu svesnost i motorno ponašanje! erovatno postoje primitivni organizmi kod koji# svesnost i motorni odgovor predstavljaju isti &in- a kod organizama višeg reda, koji ostvaruju do*ar kontakt, uvek se moe uo&iti povezanost &ula i pokreta a takođe i ose(anja! %. In$era"!ja #ran'ma  sredne  svakoj vrsti istraivanja, *ilo da je ono *iološko, psi#ološko ili sociološko,  polazimo od interkcije organizma i sredine! esmisleno je da, na primer,

6

govorimo o nekoj ivotinji koja diše, a da ne uzmemo u o*zir vazdu# i kiseonik kao deo njenog de"inisanja ili da govorimo o is#rani, a da ne spomenemo #ranu ili da govorimo o vidu *ez svetlosti ili o kretanju *ez gravitacije i podupiru(eg tla ili o govoru *ez komunikanata! 7e postoji nijedna "unkcija *ilo kog ivog *ica koja se moe ostvariti u potpunosti *ez o*jekta i sredine, *ilo da se radi o vegetativnim "unkcijama kao što su is#rana i seksualnost ili perceptivnim "unkcijama ili motornim "unkcijama ili ose(anjima ili rasuđivanju! 8na&enje *esa o*u#vata "rustriraju(u prepreku, zna&enje rasuđivanja o*u#vata prakti&ne pro*leme!  7azva(emo ovu interakciju organizma i sredine u *ilo kojoj vrsti "unkcionisanja $polje organizam9sredina%! I ne za*oravimo da, *ez o*zira koju teoriju zastupamo o impulsima, nagonima itd!, uvek uzmemo u o*zir takvo interaktivno polje, a ne izolovanu jedinku! ad god se radi o organizmu koji se kre(e u prostranom polju i ima sloenu unutrašnju strukturu, kao što je slu&aj sa nekom ivotinjom, zvu&i logi&no da se govori o njoj onakva kakva je, kao na primer, o njenoj koi i od &ega se ona sastoji  ali ovo je samo iluzija z*og &injenice da kretanje kroz  prostor i unutrašnje pojedinosti, privla&e panju u odnosu na relativnu sta*ilnost i  jednostavnost pozadine! ;ovekovo polje organizam9sredina, naravno, nije samo "izi&ko, ve( i društveno! /toga u svakom prou&avanju &oveka kao što su "iziologija, psi#ologija ili  psi#oterapija, moramo govoriti o polju u kome, u najmanju ruku, postoji interakcija između socio