Geološko kartiranje 1 Ak.god. 2011./2012.
Terenske i konačne verzije geološke karte, geoloških izvješća i tumača
Igor Vlahović
[email protected]
Danas ćemo napokon reći nešto i o konačnim produktima našega rada: – terenskoj verziji geološke karte, – terenskom zapisniku, – izradi konačne verzije geološke karte, te – pisanju geološkog tumača ili izvješća.
Uvod Na temelju terenskih podataka, koji se na terenu prikupljaju na radne karte i u terenske zapisnike, te kabinetskih i laboratorijskih radova (fotogeološke obrade, paleontoloških, sedimentoloških i kemijskih analiza, i sl.), izrađuje se konačna verzija geološke karte koju obično prati geološko izvješće ili tumač. Konačnu geološku kartu i tumač nerijetko izrađuje samo jedan geolog. Ono što je pritom najvažnije naglasiti prikazuje poznata skraćenica:
GIGO ili ‘Garbage In – Garbage Out’ Nažalost, moguć je i obrnut, još gori slučaj: i na temelju vrlo dobrih podataka moguće je napraviti lošu kartu i loš izvještaj/tumač...
Terenske karte i zapisnici Terenske karte i zapisnici predstavljaju vrlo vrijedne dokumente koji su važan dio dokaza na kojima se temelji svaka geološka interpretacija. Ti su podaci vlasništvo Vaših poslodavaca ili naručitelja posla, i ostaju u njihovim arhivima i kad ih eventualno napustite... Zašto? Zato jer su oni platili Vaša istraživanja i imaju pravo prikupljene informacije koristiti u svojem daljnjem radu. Bitno je pitanje stoga i pravo publiciranja podataka koje ste prikupili, primjerice u znanstvenim časopisima: uglavnom je dobro takva pitanja raspraviti što ranije, kako ne bi bilo neugodnih iznenađenja...
Terenska karta Terenska karta prikazuje na terenu sustavno prikupljene podatke na kojima će se temeljiti buduća geološka interpretacija. Ipak, ono što je pritom najvažnije naglasiti da ona prikazuje (1) ono što ste stvarno vidjeli na terenu, te (2) ono što ste pretpostavili na terenu iz posrednih pokazatelja (primjerice promjene topografije, vegetacije ili izvora u nizu). To znači da terenska karta nije interpretativna – sve granice trebaju biti nacrtane na terenu (iako neke mogu biti i pretpostavljene ili povučene na temelju fotogeoloških opažanja ili interpoliranja u bazi). Najbitnije: razlikovati činjenicu od pretpostavke!
Terenska karta (2) Terenska karta znači nije tek privremena pohrana podataka koji će biti uredno precrtani na konačnu kartu: ona je vrijedan dokumenat kojemu ćete se, ukoliko je dobro napravljen, vi ili netko drugi vraćati i nakon izrade konačne karte, primjerice u slučaju reinterpretacije podataka ili nekih novih istraživanja. S terenske karte se zato ne smiju brisati faktografski podaci kako bi ju se ‘pročistilo’ niti se naknadno smiju dodavati podaci za koje vjerujete da ste ih vidjeli na terenu ali ih niste tamo unijeli. Budući da su izuzetno važne terenske bi karte trebalo čuvati od kiše, gubitka i drugih nezgoda i pažljivo ih arhivirati. Upravo stoga je važno redovito (čitaj svakodnevno!) pohranjivanje podataka...
Terenska karta (3) Količina podataka koja se može prikazati na karti ovisi o namjeni kartiranja, odnosno mjerilu: – karta ne smije biti pretrpana podacima... ali – još je gore kad je gotovo prazna, pa samo tu i tamo sadrži poneku točku. Kao i u većini situacija u životu najbolja je ‘zlatna sredina’ : da karta sadrži sve relevantne temeljne geološke informacije, koje su detaljnije objašnjene u zapisniku, uključujući i detalje presitne da se prikažu na sâmoj karti. Ponekad i poslodavci namjerno biraju sitna mjerila kako bi ograničili količinu raspoloživog vremena koje bi geolozi inače potrošili na detalje...
Terenska karta (4) Nerijetko se upravo izradom geološke karte sitnog mjerila utvrde područja koja treba detaljno iskartirati u krupnijem mjerilu, primjerice kod izrade karata mineralnih sirovina. Vrlo je bitno da informacije na karti budu prikazane čitljivo koliko je to moguće – za pisanje su najbolje tehničke olovke tvrđih mina (HB ili H). Zašto ne koristiti kemijsku olovku (iako je više–manje otporna na kišu)? Dva su temeljna razloga: (1) svatko može pogriješiti, što se ponekad vrlo teško ispravlja, te (2) oznake na karti se nerijetko moraju brisati i ponovno označavati na drugom mjestu (jer primjerice prekrivaju nešto što želimo označiti na karti, što nismo znali kad smo ih prvobitno napisali...).
Terenska karta (5) Vrlo je bitno nedvojbeno povezati podatke prikazane na karti i u zapisniku: stoga se točke označavaju dogovorenim oznakama, a u zapisnik se pišu i koordinate točaka (osobito u današnje vrijeme svakodnevne uporabe GPS-a). Prigodom svakodnevnog ‘tuširanja’ terenske karte još nesigurne podatke treba ostaviti ‘u olovci’ sve do konačne potvrde. Također je potrebno i posebno označiti fotogeološki utvrđene podatke. Bojanje izdvojenih jedinica na terenskoj karti mora također prikazati kakvoću prikazanih podataka: sigurne podatke o izdancima na kojima ste bili obojite intenzivnije, dok one pretpostavljene ili nesigurne obojite vrlo lagano: terenska je karta ‘dokazni materijal’, a ne imitacija konačne karte!
Terenski zapisnik Terenski je zapisnik podjednako važan kao i terenska karta i redovito se koristi u naknadnim istraživanjima, bilo od vas ili nekog drugog, budući da je u njemu često zapisano zašto ste nešto na kraju interpretirali onako kako jeste... Također, moguće je da je vaš zapis jedini podatak o nečemu čega više nema: zarušenom ili zatrpanom izdanku, eksploatiranom kamenolomu i sl. Treba li bolji razlog za izuzetno pažljivo čuvanje zapisnika? Kako pisati? Tako da to i drugi mogu pročitati... Uglavnom je puno bolje pisati tiskanim slovima, veća je šansa da će to netko moći pročitati... Terenski zapisnici ne smiju dijeliti uobičajenu sudbinu osobnih dnevnika: prvih dana sve opisano do u pretjerane detalje, a zadnjih dana gotovo ništa i to u gotovo potpuno nerazumljivim natuknicama...
Terenski zapisnik (2) Terenski zapisnik mora na jasno vidljivom mjestu sadržavati Vaše osnovne podatke (ili posjetnicu), uključujući i broj mobitela, jer će to omogućiti da vam ga netko vrati ako ga izgubite. Ukoliko radite u inozemstvu to mora biti i na jeziku/pismu zemlje domaćina. Bitno je imati na umu da ćete podatke napisane u zapisniku možda čitati i za nekoliko godina, ili da će to trebati učiniti netko drugi. Zato si pri odlučivanju što ćete zapisati a što ne postavite jednostavno pitanje: hoće li Vam nešto što se sad samo po sebi podrazumijeva (‘pa to, naravno, ne treba niti zapisati...’) biti toliko jasno i kroz 10 godina? To se odnosi i na kratice koje koristite, a koje možda nitko drugi neće razumjeti već sutra (ili ih, vrlo vjerojatno, ne razumije niti danas)...
Konačna verzija geološke karte Konačna se verzija geološke karte temelji na interpretaciji terenske verzije karte, terenskog zapisnika, laboratorijskih istraživanja uzetih uzoraka i proučavanju raspoložive literature, ali nerijetko i usmene komunikacije sa svima koji Vam u izradi karte mogu pomoći. Konačna geološka karta može biti nacrtana rukom ili računalom i otisnuta u jednom jedinom primjerku, ili pak umnožena u nakladi od više tisuća primjeraka. Uporaba računala svakako olakšava naknadne izmjene i nadopune i umnožavanje (nažalost često nedopušteno). Konačna verzija geološke karte je svakako interpretativnija od terenske, ali je i selektivnija – primjerice neke jedinice mogu biti udružene jer se ne mogu pratiti na dovoljno velikom prostoru ili se ne mogu prikazati u konačnom mjerilu karte.
Konačna verzija geološke karte (2) Pravilo za odabir podataka je naizgled jednostavno: na konačnoj se geološkoj karti prikazuju svi podaci koji pomažu razumijevanju geologije i povijesti stvaranja istraživanog terena, a izostavljaju svi podaci koji tome ne pridonose... Prijenos geoloških podataka s terenske karte mora biti maksimalno točan, pri čemu treba uzeti u obzir moguće deformacije papira (koje čak nisu niti jednakomjerne u svim smjerovima) – dobri se rezultati mogu postići iscrtavanjem još detaljnije koordinatne mreže ili precrtavanjem preko osvijetljenog stakla (naravno, moguće samo ukoliko su terenska i konačna verzija geološke karte istoga mjerila). Ipak, točke se danas uglavnom prenose prema točnim koordinatama, pa je točnost znatno bolja.
Konačna verzija geološke karte (3) Loše prikazane slovne oznake mogu značajno smanjiti kakvoću inače dobro napravljene geološke karte, dok dobro napisana mogu (barem na prvi pogled) podići kakvoću slabije karte. Naravno, ukoliko se konačna verzija crta na računalu mnogo je lakše postići dobar rezultat. Bitno je da svi simboli budu jednake, standardne veličine i stila: primjerice kod oznake elemenata položaja sloja prikazuje se samo iznos nagiba (simbol prikazuje pružanje i smjer nagiba), a broj mora biti paralelan s donjim rubom karte (iako se na nekim kartama iznosi nagiba prikazuju paralelno sa simbolom pružanja). Veličine simbola u legendi moraju biti potpuno jednake kao što su na karti, što se često zaboravlja.
Konačna verzija geološke karte (4) Oznake izdvojenih jedinica moraju biti prikazane ravnomjernom gustoćom, posebice ukoliko su površine koje prekrivaju velike; ukoliko su površine male moguće je oznake staviti sa strane i povući crtu do njih. Konačna verzija karte, bez obzira na namjenu, mora biti uredna i sadržavati sve potrebne elemente...
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte (1) Naziv, oznaka i autori karte (2) Grafički prikaz – sama karta (3) Litološka legenda (4) Legenda standardnih oznaka (5) Pregledni geološki stup (6) Legenda topografskih oznaka, brojčano i grafičko mjerilo (7) Geološki profil(i) (8) Pripadajući Tumač
Sastavni dijelovi geološke karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Naziv lista i mjerilo
Sastavni dijelovi geološke karte
Broj lista
List Split K 33 topo 1:1,000.000
List Split OGK 1:100.000: K 33-21
Sastavni dijelovi geološke karte
Autori, suradnici, institucija i razdoblje izrade karte
Sastavni dijelovi geološke karte
Legenda kartiranih jedinica
Sastavni dijelovi geološke karte
Legenda standardnih oznaka
Sastavni dijelovi geološke karte
Geološki stup 1:10.000
Sastavni dijelovi geološke karte
Starost
Geološki stup 1:10.000
Sastavni dijelovi geološke karte
Grafički prikaz
Geološki stup 1:10.000
Sastavni dijelovi geološke karte
Debljina
Geološki stup 1:10.000
Sastavni dijelovi geološke karte
Tekstualni prikaz
Geološki stup 1:10.000
Prikaz geoloških odnosa jedinica na stupu OGK.
Prikaz geoloških odnosa jedinica na stupu OGK.
Sastavni dijelovi geološke karte
Legenda topografskih oznaka
Sastavni dijelovi geološke karte
Grafičko mjerilo
Sastavni dijelovi geološke karte
Geološki profil
Tumač geološke karte ili geološko izvješće Geološke karte najčešće nisu potpune bez pratećeg tumača ili izvješća u kojima je riječima (rjeđe i slikama) objašnjena geološka građa istraživanog područja. Cilj pisanja tumača/izvješća (kao i znanstvenog članka ili završnog, diplomskog, magistarskog ili doktorskog rada) je prijenos ideje odnosno sadržaja čitatelju; stoga je vrlo bitno da tekst bude pisan jasno i razumljivo! Geolozi često vrlo predano pokušavaju popraviti svoje tehnike geološkog kartiranja, ali podjednako često izbjegavaju popraviti svoje tehnike pisanja – nemojte biti lijeni, jer nepismeno i nerazumljivo izvješće može znatno umanjiti prikaz rezultata Vašeg rada, ponekad i s vrlo neugodnim posljedicama...
Tumač geološke karte ili geološko izvješće (2) Vrlo je važna priprema prije sâmog pisanja: nakon što su prikupljeni svi potrebni podaci treba pažljivo isplanirati kako će Vaš rad izgledati, poglavlje po poglavlje... Tijekom sljedećih sati/dana/tjedana/mjeseci (nadajmo se ne i godina), ovisno o veličini i predviđenom zadatku, taj se kostur nadopunjava, ispravlja i uređuje... Svaka bi sljedeća verzija morala biti sve bolje napisana, pri čemu treba paziti da se pored pravopisnih pogrešaka i ‘tipfelera’ isprave i prekomplicirane rečenice, a posebno da se izbjegnu pretjerana ponavljanja riječi ili cijelih rečenica. Svakako treba zamoliti nekoga da pročita (više ili manje) konačnu verziju...
Tumač geološke karte ili geološko izvješće (3) Svaki stručni ili znanstveni članak, pa tako i Vaše izvješće ili primjerice diplomski rad, obično ima više ili manje sličnu strukturu: – naslovnica – (sadržaj) – sažetak (i ključne riječi?) – uvod – glavno tijelo teksta – zaključak – popis literature – (dodatni materijali)
Tumač geološke karte ili geološko izvješće (4) U kratkim izvješćima svaki od tih dijelova može sadržavati svega nekoliko redaka teksta, dok su kod velikih izvješća neki od tih dijelova podijeljeni u mnogobrojna poglavlja i potpoglavlja. Naslovnica sadrži osnovne podatke o tome o čemu se radi u izvješću, tko ga je napisao i kada – to je prvi utisak o vašem radu. Sadržaj pomaže čitatelju u orijentaciji kroz vaš tekst – morao bi ga sadržavati svaki rad s više od 20 stranica. Sažetak ili abstrakt se piše na sâmom kraju i mora ukratko (obično do 200 ili 300 riječi) opisati sve najvažnije što je obavljeno i s kakvim rezultatima. Ponekad se navode i ključne riječi (obično do 5 njih) kako bi se olakšalo pretraživanje.
Tumač geološke karte ili geološko izvješće (5) Uvod sadrži kratke odgovore na pitanja što ste, zašto, kako, kada i gdje uradili. Također, sadrži i opis prethodnih istraživanja, odnosno što se znalo prije vašeg rada. Nadalje, obično sadrži i položajnu kartu, te zahvale svima koji su vam pomogli u radu. Struktura glavnoga tijela teksta ovisi o namjeni, tako da može biti vrlo promjenljiva. Ipak, uobičajena izvješća sadrže poglavlja o regionalnoj geologiji, stratigrafiji (odnosno opisu izdvojenih jedinica), strukturnoj građi istraživanog područja, utvrđenim mineralnim ležištima itd. U zaključku se svi važniji rezultati moraju prikazati zajedno i procijeniti njihovo značenje, a moguće je dati i preporuke za sljedeća istraživanja. Na kraju izvješća se nalazi abecedni popis svih korištenih literaturnih navoda, te, po potrebi, dodaci.
Tumači Osnovne geološke karte SFRJ 1:100.000 Tumači OGK su knjižice prosječne debljine pedesetak stranica B5 formata, u kojima su sažeto opisane sve najznačajnije karakteristike istraživanih listova (u nekima i opisi više susjednih listova). Podijeljeni su na standardan način na sljedeća poglavlja: – Uvod – Geografski pregled – Prikaz prethodnih istraživanja – Prikaz opće građe terena – Opis kartiranih jedinica – Tektonika – Pregled mineralnih sirovina – Povijest stvaranja terena – Literatura
Prilog Tumača: pregledna geološka karta.
Prilog Tumača: pregledna tektonska karta.
Prilog Tumača: pregledna karta ležišta mineralnih sirovina.
I hvala na pozornosti, ali prije toga...
Linkovi za danas
Dictionary of Mining, Mineral and Related Terms American Geological Institute Association of Earth Science Editors – Online Style Guides Hrvatski jezični portal
