Geologija - Pitanja 1. Kolokvij

1.)

Šta je geologija?

Geologija je znanost o građi, dinamici i razvitku Zemlje. Naziv geologija prvi put uvodi biskup R. de Bury 1473. godine. U znanstvenu literaturu naziv je uvršten tek u drugoj polovici 18. stoljeća. Geologija je nauka o procesima koji su se odvijali u zemlji i njezinoj kori od njenog prelaza iz astralnog u zemljino stanje do danas. Procesi prošlosti proučavaju se na osnovu zbivanja koja se danas odvijaju u zemljinoj kori i njenim lupinama i strukture u kojoj se danas nalazi zemljina kora. 2.)

Koje su najvažnije grane geologije?

-opća ili fizička geologija, -stratigrafska ili historijska geologija -regionalna geologija s geotektonikom. Opća geologija obuhvaća dinamsku i tektonsku geologiju. Tektonska geologija objašnjava strukturu zemljine kore.

Rekonstrukcijom razvoja zemljine kore bavi se S t r a t i g r a f s k a g e o lo g i j a. (Stratus - sloj). Time Stratigrafija predstavlja historijsku geologiju. Njome se vrši sinteza svih promjena koje su se zbilena zemlji u smislu njenog strukturnog, morfološkag i bioioškog razvoja. Danas se poznavanje geologije ne može zamisliti bez njenih ostalih grana. M i n e r a l o g i j e, pa P e t r o l o Sedimentalogije, zatim Geokemije,itd.

g i j e

i

u

njenom okviru

Danas Geologiji dodajemo i G e o f i z i k u, bez koje gotovo da ne možemo zamisliti rekonstrukciju zemljine unutrašnjosti, sa njenim tehničkim metodama. Opća geologija bavi se strukturom i dinamikom Zemlje kao cjeline.Grane opće geologije su tektonika, hidrogeologija i inženjerska geologija. Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje, od njezina postanka kaosamostalnog svemirskog tijela do danas.Regionalna geologija raščlanjuje Zemlju na pojedine zaokružene regije: kontinente, oceane,gorske sustave, rudne pojaseve, kopnene vodene bazene i druge cjeline. 3.)

Opišite princip akutalizma.

Sva su saznanja o prošlosti zemlje bazirana na podacima koji se uspoređuju sa cdanašnjim stanjem i procesima, i na osnovu toga onda analiziramo ono što je nekad bilo i ostavilo svoje tragove u okamenjenoj kori zemlje. Takav način izučavanja nazivamo princip aktualizma.

4.) Zemlja je rotacioni elipsoid, a usljed površine reljefa ona je šta ? Zbog rotacije Zemlja je spljoštena na polovima, a izbočena na ekvatoru pa ima oblik nepravilnog elipsoida ili geoida.

5.)

Šta su magnetska deklinacija i inklinacija ?

Do dubine od cca 25 km od površine zemlje zemlja posjeduje magnetizam. Na južnoj sferi nalazi se pozitivni magnetski pol, a na sjevernoj sferi negativni magnetski pol, a zemlju okružuju magnetske sinlnice. Kut izmedu rotacionog i magnetskog pola nazivamo d e k l i n a c i j a. Vertikalno otklanjanje magnetske igle od stajališta tj., od horizontavne plohe prema magnetskom polu, nazivamo i n k l i n a c i j a. Mjerenja se vrše pomoću kompasa. Lokalna odstupanja magnetizma (magnetske igle) nazivamo magnetskim anomalijama. Magnetske anomalije prouzročene su različitom magnetičnošću stijena u zemljinoj kori.

6.)

Šta su geotermijski stepen i gradijent ?

Zemlja posjeduje svoju vlastitu temperaturu. Prema današnjem saznanju ona u jezgri iznosi izmedu 2000 - 5000°C. Temperatura opada prema površini sve do neutralnog temperaturnog sloja. Neutralni sloj je onaj dio u dubini zemljine kore u kojem je temperatura uvijek ista. U različitim područjima zemljine kore on se nalazi na različitim dubinama, ovisno o vodljivosti topline stijena područja, klimatskim utjecajima ili blizini kakvih temperaturnih ognjišta (Pariz, na 28 m je 11,83°C). Geotermijski stupanj je dubinski razmak u metrima potreban za povećanje temperature za 1°C. Geotermijski gradijent je povećanje temperature za određenu dubinu. Oni ovise o već spomemutim faktorima. Na osnovu geotermijskog stupnja, ili gradijenta, možemo ustanoviti točke istih temperatura i povezati ih izolinijama - geoizotermama i na taj način izrađivati geotermičke karte, to je vrlo važno u praksi.

7.)

Šta su atmosfera, hidrosfera i litosfera ?

Atmosfera je zračni omotač od dušika, kisika, ugljičnog dioksida, plemenitih plinova, dušikovih oksida, amonijaka, prašine i mikroorganizama. Donji sloj je troposfera, a gornji stratosfera. Pritisak atmosfere je 762 mm živi,na stupca. Hidrosfera je vodeni zemljin prekrivač. Litosfera je kameni zemljin omotač debljine od 10--70 km. Gornji dio je kiseli granitni omotač (SiAI) sa manjim omjerom eruptivnih, a više sedimentnih i mefamorfnih stijena. Specifična težina je 2,7. Ispod je bazični bazaltni omotač (SiMa). To su kristalaste stijene, debljine cca 20 km sa specifičnom težinom 2,95. Sialski omotač je vrlo tanak u starim oceanima, a znatno deblji na kontinentima i u mladim morima. Ispod litosfere slijedi Pirosfera sa sastavom ultrabazičnih stijena do eca 1200 km dubine i specifičnom težinom 3,3-4, a pod pirosferom je rudni ovoj do negdje 2900 km dubine i specifičnom težinom 5.5-6,5. Zatim slijedi barisfera (NiFe) sa specifičnom težinom od 9-11. Sve lupine, i one nižeg reda, međusobno su odvojene plohama diskontinuiteta. One su medusobno pod kemijskim, a u plićim lupinama i mehaničkim utjecajima. Litosfera leži na magma-zoni, tzv., užarenom žitkom omotaču, što ne isključuje mogućnost da se isti u svojim fizičkim okolnosdma odnosi kao da je u čvrstom stanju. Odnos okamenjene litosfere prema magma-zoni temelji se na zakanu izostazije, koji pretpostavlja da je okamenjeni dio uronjen u podlogu poput sante leda. Remećenjem te ravnoteže (trošenjem i temperaturom) doIzi do vertikalnih pomjerenja radi sticanja ponovne ravnoteže.

8.)

Šta su inženjersko geološke karte i od čega se sastoje ?

Inženjerskogeološka istraživanja se programiraju u ovisnosti o složenosti geološke građe terena i složenosti konstrukcije objekta koji se planira izgraditi. Počinju inženjerskogeološkim kartiranjem, koje uključuje pripremne radove, neposredan rad na terenu i završne kabinetske i laboratorijske radove. Kartiranjem treba izdvojiti litološke članove prema inženjerskogeološkim značajkama, inženjerskogeološke pojave, ležišta prirodnih građevnih materijala, tektonske elemente, geomorfološke pojave, hidrogeološke pojave koje utječu na cjelovitost inženjerskogeološke slike terena i seizmičke značajke terena. Inženjerskogeološka karta treba sadržavati legendu i tipične profile, a u tekstu moraju biti opisane inženjerskogeološke značajke stijene i terena.

9.)

Šta proučavaju geofizičke metode u geologiji ?

Geofizičkim istraživanjima različitim metodama određuju se fizičkomehaničke značajke stijenske mase, poput deformabilnosii, čvrstoće, geniteta, razlomljenostl, tropije, naponskog stanja i sl., a ona se provode “in situ” (na površini terena ili u bušotinama) i u laboratoriju. Ta istraživanja upotpunjuju sliku o terenu i daju niz važnih parametara za prognoziranje i modeliranje budućeg stanja.

10.)

Šta ispituje dinamska geologija ?

Dinamska geologija ispituje vanjske i unutarnje sile koje danas djeluju na Iitosferu. One su i u prošlosti djelovale uzrokujući promjene u reljefu i strukturi Iitosfere. Da bi upoznaIa te procese u razvoju zemljine kore, dinamska geologija proučava njihove uzroke. 11.) Šta mora proučavati dinamska geologija i pomoću kojeg principa rekonstruira događaje u prošlosti? Prema tome, dinamska geologija radi upoznavanja pravih i prirodnih uzroka stalnog razvoja Zemlje u prošIosti mora proučavati procese koji se danas zbivaju na njoj. Na taj način, pomoću aktualističkog principa, ona rekonstruira događaje koji su se događaIi u davnoj geološkoj prošlosti. 12.) Navedi najvažnije dvije vrste procesa koji su se odvijali u prošlosti a i danas se odvijaju na zemlji i kako se nazivaju ti dijelovi geologije? Prve nazivamo egzogenim (vanjskim), a druge endogenim (unutrašnjim) procesima. Prema tome i onaj dio dinamske geologije koji istražuje egzogene procese nazivamo egzodinamika, a onaj dio koji se bavi endogenim procesima endodinamika.

13.)

Opiši djelovanje sunčevih zraka kao geološkog faktora ?

Njegova energija prodire u tlu, služi otapanju, isparavanju, utječe na klimatske prilike, na snagu i smjer vjetra, na kružni tok atmosferilija i konačno, na život koji se odvija na Zemlji. Sunčeve zrake koje, djeluju direktno na litosferu zovemo insolacija. Zbog insolacije se povećava

temperatura pa, prema tome, i obujam minerala i stijena. To je povećanje veće na površini nego u unutrašnjosti. Kada nema insolacije pri padu temperature, stijena se hladi i steže. Zbog nejednolikog rastezanja i stezanja minerala stijene se drobe i raspadaju, osobito u područjima gdje nema vegetacije.

14.)

Šta je deflacija i korazija ?

Ogoljavanje tla odnošenjem prašine i pijeska vjetrom nazivamo deflacija. Mehaničko struganje nošenog materijala o stijensku masu nazivamo korazija.

15.)

Kako nazivamo sediment koji nastaju djelovanje vjetra ?

Izbrušeno pokretno kamenje sa jednom ili više izglačanih ploha uslijed nošenja i struganja nazivamo ventifakti. 16.)

Opiši utjecaj vode kao geološkog faktora ?

U hladnim područjima dolazi do smrzavanja u pukotinama u koje voda ulazi. Led ima 10 % obujam veći od vode i pri temperaturi od –22 0 stvara se tlak od 210 MN/m2 ili MPa, što intenzivno djeluje na razaranje stijena. U vlažnim područjima voda djeluje mehanički i kemijski, i to na površini i u podzemlju. Posljedica toga je njeno razaralačko i stvaralačko djelovanje, te morfološko oblikovanje zemljine površine. Jedan dio oborinske vode ispari, drugi teče površinom, a treći dio prodire u podzemlje. Na cirkulaciju vode znatno utječe vegetacija, koja je u vlažnim područjima obično bujna. 17.)

Šta je erozija ?

Mehanička djelatnost tekuće vode dovodi do dubljenja i brazdanja površine litosfere i, na taj način, do stvaranja i postupnog produbljivanja te proširivanja stalnih potočnih i riječnih korita. Takav proces nazivamo erozija. 18.)

Šta je denudacija ?

Rijeke čitavog svijeta transportiraju godišnje na milijarde kubinih metara raznog kamenog materijala u more, i to najviše mulja, pijeska i šljunka. Taj proces ispiranja i snižavanja kopna nazivamo denudacija. 19.)

Opiši geološku važnost morske vode i mora.

Poznato nam je da su mora kolijevke sedimenata, jer je u njima na stalo 9/10 svih sedimenata litosfere. Na temelju sadašnjih proces u moru možemo rekonstruirati prilike u kojima se advijala sedimentacija u

prošlosti. Aktualistički princip nas, dakle, upućuje da što bolje upoznamo s prilikama u moru danas. Velika većina rijeka završava svoj put u moru. 0ne neprekidno s kopna donose goleme količine otopljenih i neotopljenih mineralnih tvari iz kojih s vremenom nastaju novi klastični, organogeni i kemijski sedimenti. Zbog toga, kada govorimo o geološkoj ulozi morske vode, mislimo u prvom redu na njezinu pozitivnu, tzv. litogene djelatnost. Tu svoju djelatnost vrši mare kao sredina: - u kojoj se talože neotopljene mineralne tvari donesene s kopna (klastiti); - u kojoj živi bujan organski svijet oduzimajući mineralne tvari iz vodene otopine i stvarajući čvrste skelete. Oni također pridonose znatnom udjelu u stvaranju novih sedimentnih naslaga (organogeni sedimenti ), i - u kojoj se odvijaju, često vrlo složeni, kemijski procesi, što takoder dovodi do tvorbe - novih sedimenata kemijskog porijekla. Ipak, pritom ne smijemo zaboraviti ni razaralačku djelatnost morske vode, koja se očituje najviše u obalnom području, manje u plitkim dijelovima mora (do 100 m dubine), dok u dubljim dijelovima nema nikakva značenja. 20.) Voda se u podzemlju skuplja iz tri izvora, opiši ih i kako ih nazivamo ? Voda se u podzemlju skuplja iz tri izvora, pa je prema tome i nazivamo. Vadozna voda je ona prispjela oborinama iz atmosfere. Juvenilna voda prispjeva iz nutrašnjosti zemlje kondenzacijom vodenih para. Konatna voda zadržala se u stijeni prigodom njenog postanka.

21.)

Opiši događaje u unutrašnjosti zemlje (vulkanizam).

Pukotine i kanali u litosferi omogućuju magmi, koja se nalazi po visokim tlakom i temperaturom, kretanje iz unutrašnjosti prema površini. Na svom putu ona lomi i otapa stijene litosfere i na taj način proširuje kanale i pukotine kojima se kreće.Često se dogodi da magma zaostane u samoj litosferi, tu se iskristalizira i tako tvori nove stijene. Ali događa se i to da ona dopre do površine te se kao lava izlije na površinu. Tu se onda skruti u stijenu.Kretanje magme kroz litosferu ne možemo izravno promatrati. 0 njemu možemo suditi samo na temelju starih eruptivnih stijena u kameno kori, koje su naknadnim tektonskim pokretima donesene na površinu. Međutim, možemo promatrati one procese koji se odvijaju pri prodiranju magme na površinu. Njih pratimo u području današnje vulkan djelatnosti

.Vulkani su mjesta na kojima lava izlazi na površinu Zemlje. Oni nisu neka specifičnost samo našeg planeta.

22.)

Opiši žilu, sklad, lakolit, batolit i gredu.

Žila ili ž i c a - tanki pločasti oblici nastali utiskivanjem u pukotine. Mogu biti različite debljine i veličine, već prema dimenzijama pukotina u kojima su se zadržale utiskivanjem. Uvijek su u dubini vezana za veća magmatska tijela. Sklad (sill) je pločasti oblik utisnut poput sloja među druge stijene u pretežno horizontalnom položaju. Duljina mu iznosa desetak do sto metara, a proteže se nekad i po više desetaka km. Lakolit je sličan skladu, ali ima gljivasti oblik i obično izaziva zasvođenje slojeva iznad sebe. Batoliti su nepravilni oblici velikih dimenzija koje nazivamo dno. Manji oblik naziva se greda.

23.)

Kako dijelimo vulkane ?

Vulkane dijelimo u osnovi na eksplozivne i mirne.

24.)

Koje su postvulkanske opjave ?

Postvulkanske pojave su: Fumarole izbacuju vodenu paru, a manje plinove, a zagrijane su do 800oC. Solfatare daju H2S koji oksidiran daje H2O i S. Temperature su do 200oC. Mofete donose CO2. Gejziri periodički izbacuju toplu vodu do 100 oC. Zagrijavanje je vezano za magmatizam pa hlađenjem magme gejziri s vremenom se ohlade i prestaju radom.Termalna vrela su faza izlaska toplih voda, koje se mirno izljevaju i predstavljaju znak potpunog zamiranja magmatizma.

25.)

Opiši potrese ?

Potresi predstavljaju najizrazitije pokrete litosfere. Očituju se u kratkom, ali često veoma intenzivnom gibanju pojedinih njezinih dijelova. Često traju jednu sekundu, pa ipak im posljedice mogu biti katastrofalne. Srušeni

gradovi, smrt tisuća ljudi, propali otoci, velike pukotine u tlu, presušivanje starih i pojava novih vrela i još mnoge druge popratne pojave mogu biti izazvane često vrlo kratkotrajnim potresom.Većina je potresa uzrokovana tektonskim pokretima u litosferi.

26.) Opiši intenzitet potresa po Mercallijevoj skali od 1-12 stupnjeva. Intenzitet se određuje po Mercallijevoj skali od 12 stupnjeva, i to: 1-5 - bez štete na građevinama, 6 - izazivaju štete na slabijim zgradama i pukotine na jačim, 7 - uzrokuju veće štete na zgradama, 8 - izazivaju oštećenja na 1/4 postojećih zgrada, pukotine manje klizanje i sl., 9 - uzrokuju rušenje oko polovice zgrada; inače slično kao 8, 10 - teške štete na 3/4 postojećih zgrada, mostovi se ruše, pucaju, željezničke tračnice se savijaju, nastaju pukotine u tlu, pojavljuje se voda, dolazi do klizanja i dr. 11-12 - katastrofalna razaranja svih ili skoro svih zgrada do široke pukotine u tlu; pojava vode; brojna klizanja itd.

27.)

Šta su epirogenetski pokreti ?

Epirogenetskim pokretima smatramo polagano i dugotrajno vertikalno izdizanje i spuštanje velikih kopnenih masa. Možemo ih pratiti u graničnim zonama kopna i more, 28.)

Šta su orogenetski pokreti ?

Orogenetskim pokretima nazivamo pokrete litosfere koji dovode do stvaranja ulančanog gorja. Oni se očituju u horizontalnom gibanju pod utjecajem bočnog pritiska, i u vertikalnom gibanju, koje se očituje u samom izdizanju gora.