GDP i GNP Na Primjeru BiH

JU UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET DODIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA MAKROEKONOMIJA Tema: GDP i GNP na primjeru Bosne i Hercegovine

Predmetni profesor: Dr. sc. Kadrija Hodžić , red. Prof

Kandidat: Merima Muminović I-2272/09

Tuzla, decembar 2010.godine

SADRŽAJ UVOD............................................................................................................................................................................. 3 PRVI DIO – TEORIJA................................................................................................................................................ 4 1. GDP- POJAM I VAŽNOST...................................................................................................................................4 1.1. METODE IZRAČUNAVANJA GDP...............................................................................................................4 1.2. SIVA EKONOMIJA-PROBLEM REALNOG OBRAČUNA GDP...................................................................6  1.3. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD (GNP)...................................................................................................6  1.4. ISKLJUČIVANJE INFLACIJE IZ GDP: NOMINALNI I REALNI GDP........................................................6  1.5. POTENCIJALNI I STVARNI GDP.............................................................................................................. ...8 1.6 UKUPNO OSTVARENI I GDP PER CAPITA.................................................................................................8 1.7. GDP I EKONOMSKO BLAGOSTANJE.........................................................................................................9

DRUGI DIO- PRIMJER IZ PRAKSE...................................................................................................................... 10 2. GDP I GNP NA PRIMJERU B IH ...................................................................................................................... 10 2.1 NOMINALNI GDP, STOPA RASTA REALNOG GDP I GDP PER CAPITA...............................................10 2.2 SIVA EKONOMIJA-PROBLEM REALNOG OBRAČUNA GDP BiH ...........................................................11 2.3 UČEŠĆE ENTITETA U GDP BiH .................................................................................................................12

TREĆI DIO- STAV STUDENTA PREMA PRIKAZANOM PRIMJERU........................................................... 12 ZAKLJUČAK............................................................................................................................................................. 13 LITERATURA:........................................................................................................................................................... 14

2

UVOD Tema ovog seminarskog rada je GDP i GNP na primjeru Bosne i Hercegovine. GDP ( Gross Domestic Product- bruto domaći proizvod ) i GNP ( Gross National Product- bruto nacionalni  proizvod) su najvažniji i najkorišteniji makroekonomski agregati jedne države. Značajni su u makroekonomskoj analizi privrede konkretne zemlje, u ovom slučaju Bosne i Hercegovine, kao i u poređenju između različitih zemalja. Ovaj rad sastoji se iz tri dijela koja na sistematičan način razrađuju ovu temu. Za izradu rada korišteni su brojni izvori, od literature do internet izvora. Prvi dio je teorijski, u njega ulazi upoznavanje sa pojmovima GDPa i GNPa, njihovim značajem, metodama obračuna kao i sa njihovim nedostatcima. Drugi dio rada odnosi se na primjer iz prakse. Primjer su makroekonomski pokazatelji Bosne i Hercegovine. U ovom dijelu biti će prezentovani statistički podaci o GDPu u našoj zemlji. Učešću entiteta u formiranju ukupnog GDP zemlje kao i poređenje sa regijom, Hrvatskom i Srbijom. Treći dio iskazuje stav studenta prema prikazanom primjeru, njegovo viđenje teme i primjera.

3

PRVI DIO – TEORIJA 1. GDP- POJAM I VAŽNOST Jedan od najvažnijih makroekonomskih agregata je svakako GDP. Mjerenje ovog pokazatelja neophodno je za makroekonomsku politiku i teoriju. Prije otkrća pojma GDPa, bilo je izuzetno teško baviti se temama ekonomskog rasta, odnosima između ekonomske aktivnosti i nezaposlenosti, konjukturnim ciklusima i sl. GDP pomaže tvorcima makroekonomskih politika svojom sistematičnošću usmjeravanje privrede zemlje ka njenim zacrtanim ciljevima.

Bruto domaći proizvod (GDP- Gross domestic product)  je osnovni makroekonomski  pokazatelj i najsveobuhvatnija mjera finalnog outputa ekonomije (ukupna proizvodnja dobara i usluga) u jednoj državi, za određeni vremenski period (godinu, ili za kvartal). 1 Da bi se u potpunosti razumjela suština GDPa potrebno je istaknuti par značajnih stavki: 







Kako GDP predstavlja tržišnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u jednoj zemlji može biti iskazan u US dolarima ali i u valuti te zemlje. U njegovom izračunavanju isključena je vrijednost tzv. međufaznih proizvoda jer oni ulaze u sastav finalnog proizvoda. Obračunava one proizvode i usluge koji su proizvedeni i prodati u posmatranom obračunskom periodu. Jednoj godini, kvartalu ili tromjesejčju. Ovaj makroekonomski agregat ne uključuje sivu ekonomiju i nelegalne aktivnosti( kriminalne) iz datog perioda. Kako GDP mjeri vrijednost proizvodnje na geografskom područiju neke zemlje tako on u sebe uključuje i one proizvode i usluge koje su proizvele strane kompanije i građani na njenoj teritoriji.

1.1. METODE IZRAČUNAVANJA GDP Bruto domaći proizvod je makroekonomski agregat koji istovremeno odražava dvije veličine ukupan dohodak svih subjekata privrede i ukupne troškove. Iz toga proizilazi da GDP jedne zemlje možemo mjeriti na dva načina: 1. 2.

GDP kao suma finalnih prodaja proizvoda i usluga ( metod izdataka). GDP kao suma faktorskih dohodaka ( metod dohodaka).

Bez obzira koji metod koristimo rezultat je uvijek isti jer su ukupni dohodak i ukupni izdaci u okviru jedne zemlje uvijek jednaki. Statistička greška prilikom mjerenja može da iznosi do 1%. U nastavku će oba metoda biti detaljnije razrađena. Metod izdataka 1

K. Hodžić, E. Arnaut. Makroekonomija (skripta), 2010, Tuzla, str.26 4

Prema ovom metodu obračuna domaći proizvod se iskazuje uključivanjem svih finalnih dobara i usluga koje potrošači prodaju i kupuju. Ekonomski subjekti troše svoje dohotke na kupovinu ovih dobara pa se GDP dobija sabiranjem svih ovih komponenti iz jednog obračunskog perioda. Kao finalni izdaci javljaju se: potrošnja, investicije, državni izdaci i neto izvoz. Prema ovome jednačina za izračunavanje GDPa glasi:

GDP= C + I + G + NX 2 C= lična potrošnja pojedinaca i domaćinstava- consumtion I = potrošnja preduzeća, to jest domaće investicije- investment  G = potrošnja države, to jest državni rashodi- government spending  NX = neto izvoz, to jest razlika između izvoza i uvoza- net export  Lična potrošnja predstavlja potrošnju domaćinstava na robe i usluge poput: automobila, hrane, frizerskih usluga itd. Potrošnja preduzeća ili investicije podrazumijevaju dugoročna ulaganja tj. kupovinu mašina za proizvodnju, zaliha, novih prostora. Državna porošnja predstavlja kupovinu dobara i usluga općinskih, kantonalnih i državnih vlasti te uključuje plate državnih službenika i  javne radove. Neto izvoz predstavlja potrošnju stranaca na domaću robu ( izvoz) umanjenu za domaću potrošnju na stranu robu ( uvoz). Prilikom obračuna GDPa moramo posebnu pažnju posvetiti na međufazne prodaje i intermedijarna dobra, to predstavlja problem „dvostrukog obračunavanja“. U međufazne  prodaje ulaze prodaje roba preprodavačima a ne krajnjim kupcima. A intermedijarna dobra su ona dobra koja se upotrebljavaju kao sirovine za izradu nekog drugog proizvoda u čitavom lancu njegove proizvodnje. Uračunavanjem ovih stavki u društveni proizvod on bi se vještački  povećao, ne bi predstavljao stvarnu sliku. Da bi se izbjeglo dvostruko mjerenje uzima se u obzir samo vrijednost finalnih dobara i usluga a izostavljaju se transakcije intermedijarnim proizvodima, koji se kasnije prerađuju ili preprodaju. Za ovo koristimo tehniku dodate vrijednosti koja predstavlja razliku između prodaje koju je  preduzeće ostvarilo i kupovine sirovina i usluga od ostalih preduzeća. Metod dohodaka

Kada se u obračunu GDPa u jednoj zemlji polazi od toga da se za stvaranje domaćeg proizvoda koriste faktori proizvodnje unutar jedne zemlje onda koristimo metod dohodaka. Po ovom metodu GDP predstavlja sumu prihoda/dohodaka svih faktora proizvodnje ( nadnica, renti,  profita i kamata) u ovu računicu ulazi i dio državnih prihoda od poreza na prodaju ( indirektni  porezi). Iz ovoga izvodimo sljedeći obrazac za računanje:

GDP=W + i + R + Pf + Dp + T 3 W= plate ili nadnice- wage ; i= kamate-interest ; R = renta-rent ; Pf = profit ; Dp= amortizacijadepreciation ; T= indirektni porezi- taxes. 2 3

K. K.Hodžić, Hodžić,E. E.Arnaut. Arnaut.Makroekonomija Makroekonomija(skripta), (skripta),2010, 2010, Tuzla, Tuzla,str.27 str.28 5

1.2. SIVA EKONOMIJA-PROBLEM REALNOG OBRAČUNA GDP Siva ekonomija prisutna je u privredi svake države. Nju je nemoguće iskorijeniti ali je poželjno svesti na što manji nivo. Siva ekonomija u osnovi podrazumjeva obavljanje ekonomske aktivnosti mimo odgovarajuće pravne regulative (neformalna ekonomija) ili protivno pozitivnim  propisima (ilegalna ekonomija)4. To jest pod ovaj pojam spadaju sve one aktivnosti u privredi koje su skrivene od poreza i statistike. Za obračun GDP koriste se statistički podaci, ako njima nisu obuhvaćene aktivnosti u sivoj ekonomiji onda ni GDP ne obuhvata sve proizvode i usluge. Dakle, siva ekonomija umanjuje GDP jedne zemlje. Siva ekonomija se javlja u različitim oblicima, u različitim djelatnostima, ispoljava se različitim intenzitetom a najčešći oblici ispoljavanja su : 

  

Umanjivanje ili izbjegavanje poreza na prihode. Rad i prodaja na crno ( npr. ulične tezge.) Aktivnosti “uradi sam “ Ilegalne aktivnosti ( trgovina drogom, ljudima, pljačka..)

Visok postotak sive ekonomije pokazuje da je sistem funkcionisanja države neefikasan. Ona  povećava socijalno raslojavanje, ugrožava pravni poredak, umanjuje autoritet vlasti, neracionalno koristi oskudne resurse itd.

1.3. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD (GNP) U predhodnom tekstu predstavljen je pojam GDPa kao tržišne vrijednosti svih dobara i usluga  proizvedenih u jednoj zemlji u toku obračunskog perioda. Kako iz ove definicije vidimo u njega ne ulaze vrijednosti dobara i usluga proizvedenih u inozemstvu. Ovaj faktor uključen je veličinu bruto nacionalnog proizvoda (eng. Gross National ProductGNP njem. Bruttonationalprodukt, BNP). GNP predstavlja dodatu vrijednost koju su stvorili faktori proizvodnje u vlasnišvu rezidenata  jedne zemlje, bilo da su locirani u zemlji ili inostranstvu. U GNP ulazi i dodata vrijednost, odnosno dohodak zarađen u inozemstvu, a koji su stanovnici vratili u matičnu zemlju. 5 Dakle GDP je proizveden unutar granica jedne zemlje a GNP obuhvata i proizvodnju van njenih granica. Razlika između GNP i GDP naziva se neto inozemno faktorsko plaćanje (  NFP- net factor   payment from abroad), tj:  NFP = GNP – GDP6 Razlika između GDP i GNP može biti zanemarljiva a može biti i značajna, sve zavisi od ulaganja zemlje u inostranstvu.

1.4. ISKLJUČIVANJE INFLACIJE IZ GDP: NOMINALNI I REALNI GDP Zajednička stvar koju sva dobra i usluge imaju je njihova vrijednost, to jest njihova cijena. Cijene se mijenjaju tokom vremena, a kako GDP izražavamo u cijenama potrebno je poznavati kolika je ta promjena( inflacija). Inflacija ( lat.  Inflare- naduvavati) predstavlja opći rast cijena, tj. poremećaj robnonovčanih odnosa na tržištu kada količina novca u opticaju premaši postojeću količinu roba. 4

http://www.cbbh.ba/files/specijalne_teme_istrazivanja/sti_01_08_bs.pdf  K. Hodžić, E. Arnaut. Makroekonomija (skripta), 2010, Tuzla, str.29. 6 K. Hodžić, E. Arnaut. Makroekonomija (skripta), 2010, Tuzla, str.29 5

6

Stopa inflacije se izračunava korištenjem indeksa cijena, koji predstavlja prosjek potrošačkih i  proizvođačkih cijena odnosno ponderisani prosjek cijena određenih roba i usluga prema njihovom značaju u strukturi potrošnje gdje su za pondere uzete količine tih dobara ili usluga.  Najznačajniji indeksi cijena su indeks potrošačkih cijena (CPI), indeks proizvođačkih cijena i GDP deflator.  Nominalni GDP  (

dolarski GDP, GDP u tekućim cijenama)  je bruto domaći proizvod izražen u tekućim cijenama odnosno po tržišnim cijenama po kojima se proizvodi i usluge prodaju u datom obračunskom periodu. GDP prvenstveno računamo da bi smo stekli uvid u stanje  privrede. Ukoliko GDP posmatramo kao nominalni tj, u tekućim cijenama onda možemo dobiti  pogrešan dojam, jer se cijene povećavaju s vremenom pa možemo pogrešno zaključiti da se GDP  povećao u odnosu na predhodnu godinu, a da to stvarno nije tako. Zbog ovoga za poređenje je  prihvatljiviji realni GDP.  Realni GDP  (

GDP u terminima dobara, GDP prilagođen za inflaciju) je bruto domaći proizvod izražen u stalnim cijenama, zadanim u baznoj godini. Korištenjem ovih cijena isključuje se utjecaj inflacije koja vještački povećava GDP. Dakle, cijene ne utječu na povećanje realnog GDP na njegovo povećanje može utjecati jedino povećanje obima proizvodnje.

Slika 1. Prikaz realnog i nominalnog GDP $

Nominalni GDP

7,000 6,000 5,000 4,000

Realni GDP

3,000 2,000 1,000

1980 2010

1985

1990

1995

2000

2005

 Izvor: http://www.dallasfed.org/data/basics/nominal.html 

Postupak kojim iz nominalnog GDP dobijamo realni naziva se deflacioniranje. Vrši se tako što nominalni podijelimo sa indeksom cijena ( deflator GDP). Deflator GDP možemo definisati kao  ponderisani prosjek cijena svih roba u GDPu, s ponderom svakog dobra koji je jednak njegovoj  postotnoj važnosti u ukupnom GDP.

Realni GDP=Nominalni GDP : Deflator GDP 7

Nominalni GDP 7

K. Hodžić, E. Arnaut. Makroekonomija (skripta), 2010, Tuzla, str.34 7

Deflator GDP =------------------------ x 100 Realni GDP Za baznu godinu deflator je 100 ( realni i nominalni GDP su jednaki). Za svaku narednu godinu GDP deflator odražava promjenu GDPa u odnosu na baznu godinu.

1.5. POTENCIJALNI I STVARNI GDP U svakoj zemlji postoji razlika između stvarnog nivoa korištenja njenih proizvodnih mogućnosti i maksimalnog nivoa tih mogućnosti. S aspekta korištenja proizvodnih mogućnosti razlikujemo  potencijalni i stvarni GDP.  Stvarni GDP je onaj koji zemlja ostvaruje u datom obračunskom periodu.  Potencijalni  GDP  je onaj GDP kojeg bi jedna država mogla ostvariti

uz maksimalno angažovanje svojih kapaciteta, tj, da nema neiskorištenih kapaciteta i nezaposlenih radnika. Potencijalni GDP je određen: Raspoloživošću faktora proizvodnje ( radna snaga, kapital, prirodni resursi itd.) Efikasnošću kojom se ovi faktori kombiniraju ( tehnološki razvoj, dostignuti nivo  poduzetništva, obrazovanje i sl.)8  

Slika 2. potencijali, stvarni i GDP jaz.

 Izvor: K. Hodžić, E. Arnaut. Makroekonomija (skripta), 2010, Tuzla, str.36 

U većini slučajeva stvarni GDP je manji od potencijalnog. Ta razlika se naziva GDP jaz ( GDP gap). Postojanje GDP jaza znači da zemlja ne iskorištava svoje kapacitete, to jest djeluje unutar  svojih granica proizvodnih mogućnosti i ima manji ekonomski rast. Za svako društvo je poželjno da je stvarni GDP na nivou potencijalnog, ukoliko to nije slučaj faktori proizvodnje su neiskorišteni a dio GDP je izgubljen zauvijek.

1.6 UKUPNO OSTVARENI I GDP PER CAPITA Predhodno objašnjavani bruto domaći proizvod predstavlja vrijednost svih gotovih proizvoda i usluga u jednoj zemlji tokom jednog obračunskog perioda i to je ukupni bruto domaći proizvod. 8

K. Hodžić, E. Arnaut. Makroekonomija (skripta), 2010, Tuzla, str.36. 8

Međutim, bruto domaći prozivod možemo izraziti i per capita to jest po glavi stanovnika neke zemlje, da bi dobili bruto domaći proizvod per capita dovoljno je da stavimo u odnos ukupno ostvarni proizvod i broj stanovnika te zemlje. Ovakav bruto domaći proizvod možemo izražavati na dva načina: 1. U USD, prema zvaničnom deviznom kursu 2. U međunarodnim dolarima, to znači prema kupovnoj snazi nacionalne valute ( PPPPurchasing Powe Parity) Prilikom poređenja između zemalja primjenjuje se izražavanje GDP u US dolarima.

1.7. GDP I EKONOMSKO BLAGOSTANJE Jedan od osnovnih makroekonomskih ciljeva jeste porast GDP, sam porast je dugoročno i najznačajniji faktor uspjeha jedne zemlje. Ukoliko se realni GDP u togu jedne godine povećao u odnosu na predhodnu možemo reći da je to društvo proizvelo veći broj dobara i usluga i time  povećalo životni standard. Stopu ekonomskog rasta možemo mjeriti na sledeći način. Promjena realnog GDP Stopa ekonomskog rasta = --------------------------------------- x 1009 Realni GDP u predhodnoj godini

Ovakav pristup bruto domaćem proizvodu podliježe kritici jer potencira materijalizam, dakle vidimo da GDP nije savršeno mjerilo blagostanja i životnog standarda. GDP ima određene slabosti zbog toga što: 1  Promjena veličine GDP ne govori o cilju proizvodnje privrede. Kvalitet ekonomskog rasta nije isti ukoliko mi u toku obračunskog perioda povećamo proizvodnju oružija ili ukoliko  povećamo proizvodnju hrane. 2 GDP ne uljučuje sivu ekonomiju.tj aktivnosi koje nisu registrirane. 3 GDP ne govori ništa o kvalitetu života. Rast se može ostvariti i na štetu okoline ili sa smanjenom demokracijom, zbog takvog rasta društvo nije bogatije u nematerijalnom smislu. 4 GDP ne pokazuje socijalne razlike. Bogatstvo nije ravnomjerno raspoređeno. Zbog toga GDP per capita ne pokazuje pravu sliku o raspodjeli GDPa. Zbog nedostataka koje izaziva posmatranje GDPa kao kvantitativnog pokazatelja ekonomskog rasta neophodno je uzeti u obzir i kvalitativne pokazatelje. OECD 10 kao neke od tih kvalitativnih  pokazatelja navodi: zdravstveno stanje stanovništva, obrazovanost, uslove rada… Mjera koja uključuje smislenije stavke u obračun naziva se neto ekonomsko blagostanje (NEW- Net economic welfare ) pod kojim se podrazumjeva prilagođena mjera ukupne društvene  proizvodnje koja uključuje samo stavke potrošnje i investicije koje neposredno pridonose ekonomskom blagostanju. 11 U NEW se uključuju: komponente koje pridonose punom blagostanju pojedinca i društva kao što su doklica ili aktivnosti uradi sam. A isključuju se komponente koje ne pridonose blagostanju kako što su zagađenje okoliša itd.

9

K. Hodžić, E. Arnaut. Makroekonomija (skripta), 2010, Tuzla, str.38 OECD- organizacija za europsku ekonomsku saradnju i razvoj (eng. Organisation for economic co-operation and development.) 11 P. Samuelson, W.Nordhaus, Ekonomija, Mate d.o.o Zagreb, 1992. str. 430. 10

9

DRUGI DIO- PRIMJER IZ PRAKSE 2. GDP I GNP NA PRIMJERU BiH 2.1 NOMINALNI GDP, STOPA RASTA REALNOG GDP I GDP PER CAPITA U ovom dijelu seminarskog rada biti će prikazan GDP na primjeru Bosne i Hercegovine. Teorijski dio iz prvog dijela rada biti će ilustrovan sa tabelarnim primjerima ukupnog GDP BiH, GDP per capita, udjelom sive ekonomije u našem GDPu itd. U narednoj tabeli biti će prikazani osnovni makroekonomski pokazatelji u BiH u periodu od 2000. do 2009. godine. Na ovom primjeru možemo vidjeti da je GDP BiH rastao sa prosjekom od 6% godišnje u periodu od 2001. do 2007. godine. Od utjecaja ekonomske krize nije ostala imuna ni BiH. Na primjeru rasta GDPa vidimo njen utjecaj gdje on u godini u kojoj se recesija najviše odrazila iznosi -3,2%..

Slika 3. prikaz nominalnog, realnog BDP, stope rasta za period 2000-2009.

 Izvor: http://www.cbbh.ba/ 

Poređenje sa regijom: Ukoliko posmatramo podatke sa liste 12 zemalja po GDPu vidimo da se naša zemlja nalazi na 100. mjestu po veličini ukupnog GDPa. Hrvatska se nalazi na 62. mjesu sa ukupnim GDP od $67,695, Srbija na 76. mjestu sa ukupnim GDP od $42,967. Crna Gora i Albanija su u ovom slučaju ispod nas. Lista je izrađena od strane MMFa za 2009. godinu. Podaci su izraženi u US dolarima radi lakšeg poređenja. Ukoliko poredimo stopu rasta realnog GDPa sa okruženjem vidimo da je Bosna i Hercegovina na 137 mjestu. Hrvatska na 167. mjestu a Srbija je iznad nas na 135. mjestu. Albanija u 2009. godini ima pozitivnu stopu rasta i ona se nalazi na 52. mjestu. Poređenje je vršeno na osnovu liste13 MMFa za 2009. godinu. 12

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29 10

U predhodnoj tabeli možemo pratiti ukupni GDP Bosne i Hercegovine kao i njegovu stopu rasta. Takođe prikazan je GDP per capita, ali radi ljepše ilustracije i lakše analize on će biti prikazan i na sljedećem grafikonu ( slika 4.). GDP po glavi stanovnika dobijemo tako što podijelimo ukupni GDP sa brojem stanovnika. Kao što vidimo na slici GDP po glavi stanovnika BiH rastao  je u periodu od 2005 do 2008.g. njegov pad je vidljiv u 2009 godini. zbog utjecaja ekonomske krize.

Slika 4. GDP per capita BiH

 Izvor: agencija za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina u brojevima.

Poređenje sa regijom : GDP po glavi stanovnika je među najnižim u regiji, npr. Hrvatski GDP per capita je skoro četiri  puta veći. Za 2009. godinu on iznosi $15,628 dok bosanski iznosi $4,436. Albanija ($4,074 je odmah ispod nas dok je Crna Gora tri stepena na ljestvici niže ($3,800). Srbija ima veći GDP po glavi stanovnika od nas ($6,782) 14.

2.2 SIVA EKONOMIJA-PROBLEM REALNOG OBRAČUNA GDP BiH U svakoj privredi postoji određeni udio sive ekonomije, tako i u privredi BiH. U BiH postoje razni oblici sive ekonomije a kao najzastupljeniji mogu se izdvojiti: nelegalan uvoz robe i usluga, fiktivni tranzit robe kroz BiH neažurno i nepotpuno vođenje poslovnih knjiga i netačno izvještavanje o ostvarenom  prometu, zapošljavanje radnika "na crno",  bespravna gradnja, Procjena sive ekonomije u BiH u 2008.godini izosila je oko 6,5 milijardi KM, odnosno 26,52% učešća u BDP-u. Također, procjena je da je u sektoru sive ekonomije prošle godine radilo oko 290.000 osoba, od toga oko 196.000 u Federaciji BiH, oko 90.000 u RS-u i oko 7.000 u Brčko Distriktu, onih koji su službeno – nezaposleni.15   

 

13

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_real_GDP_growth_rate http://www.globalpropertyguide.com/Europe/Croatia/gdp-per-capita 15 R. Tomaš, SIVA EKONOMIJA U Bosni i Hercegovini, Banja Luka. 2009. 14

11

Ovako visok nivo učešća sive ekonomije u GDP jedne zemlje ukazuje na neefikasnost sistema, smanjenje javnih prihoda čime pada i kvalitet javnih dobara i usluga te standard budžetskih korisnika.

2.3 UČEŠĆE ENTITETA U GDP BiH Bosna i Hercegovina ima složenu političku strukturu. Sastoji se iz dva entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike srpske, kao i Brčko Distrikta dijela teritorije koji ne pripada niti jednom entitetu. Zbog takve strukture otežano je prikupljanje statističkih podataka vezanih za GDP ali i uopšte. Na narednim slikama biti će predstavljen GDP po entitetima kao i njihovo učešće u ukupnom GDP Bosne i Hercegovine.

Slika 5. Učešće entiteta u GDPu BiH

i zvor: agencija za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina u brojevima..

Kao što vidimo u 2009. godini Federacija BiH je učestvovala sa najvećim procentom od 63,27% u ukupnom GDPu BiH. Republika Srpska sa 34,35% dok je Brčko Distrikt najmanje sa 2,62%. To je i razmljivo s obzirom na površinu koju zauzima Distrikt.

Slika 6. GDP po entitetima.

 Izvor: agencija za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina u brojevima..

TREĆI DIO- STAV STUDENTA PREMA PRIKAZANOM PRIMJERU Bruto domaći proizvod je značajan za privredu svake zemlje, ukoliko se on iz godine u godinu  povećava to je znak da zemlja napreduje na ekonomskom planu tj. ima uzlazni ekonomski rast. Ukoliko opada onda se zemlja nalazi u fazi pada ekonomskih aktivnosti i krize. 12

 Na osnovu slike 3. možemo vidjeti da je GDP u Bosni i Hercegovini bio u blagom rastu  poslednjih 10 godina, ali da opada u 2009. godini zbog posljedica ekonomske krize. Ekonomski rast u ovoj godini je čak i negativan, to ima katastorfalne posljedice po našu privredu. Povećava se broj nezaposlenih, zatvaraju se preduzeća, GDP opada a sa svim tim i kvalitet i standard života građana. Ovakve posljedice i stopa pada GDPa mogle su se ako ne spriječiti onda makar  ublažiti blagovremenom reakcijom vlade i nadležnih organa. Poseban problem u našoj zemlji predstavlja siva ekonomija, nju je nemoguće iskorijeniti ali ona se može ublažiti. Naša država radi malo, skoro ništa na rješavanju ovog problema. Čak nema ni uvid u stvarno stanje i veličinu sive ekonomije iz godine u godinu, veličina se samo procjenjuje na 26,52 % GDPa. Ukoliko bi se smanjio udio sive ekonomije naša zemlja bi imala znatno veći GDP. Na listama koje rangiraju zemlje po veličini GDPa naša zemlja se nalazi daleko ispod razvijenih zemalja svijeta, smanjenjem udjela sive ekonomije naš GDP bi porastao a time i rang i ugled naše zemlje. Dobijanje statističkih informacija u našoj zemlji je dosta otežano, prvenstveno zbog političkog sistema i neefikasnosti statističkih službi. Svaki entitet ima svoju statističku službu koja prikuplja  podatke za njega a koje na kraju sistematizuje državna agencija. Podaci se rijetko poklapaju ukoliko posmatramo izvještaje naših zavoda za statistiku i međunarodne izvještaje. Potrebni su ispravni izvještaji ukoliko želimo da imamo pravi uvid u stvarno stanje i da vršimo promjene. Bosna i Hercegovina se još uvijek nalazi u procesu tranzicije i oporavka privrede od prošlog rata. Dolazak krize samo je položaj zemlje učinio još težim, potrebna je brza reakcija naše države na  promjene i veliki napor da bi privreda zemlje napredovala i da bi imali značajan ekonomski rast. Potrebna nam je reorganizacija privrede, statističkih službi ali i dobra saradnja kako sa međunarodnom zajednicom tako i sa državama u regionu, posebno sa onima s kojima dijelimo granice.

ZAKLJUČAK  GDP je osnovni makroekonomski pokazatelj i najsveobuhvatnija mjera finalnog outputa ekonomije u jednoj državi, za određeni vremenski period. On u sebe ne uključuje dobra i usluge  proizvedene u inostranstvu. Tu komponentu u sebe uključuje GNP. Razlika između GNP i GDP 13

naziva se neto inozemno faktorsko plaćanje. Ta razlika u nekim zemljama može biti zanemariva a u nekima veoma izražena. GDP je veoma složena kategorija, Ekonomska teorija razlikuje: nominalni i realni GDP  potencijalni i stvarni GDP ukupni GDP i GDP per capita   

Iskazivanje GDPa kao realnog je značajnije za svaku zemlju i za međunarodno poređenje jer on nije vještački nauvan promjenom cijena, on odražava stvarni ekonomski rast. On se povećava samo porastom proizvodnje. Američki senator, R. Kenedy je 1968. godine za GDP rekao sljedeće: „GDP ne uzima u obzir zdravlje naše djece, kvalitet njihovog obrazovanja, ili radost njihove igre... One ne uključuje ljepotu naše poezije, ne mjeri našu hrabrost, ni našu mudrost, niti našu odanost svojoj zemlji... On mjeri sve, kratko rečeno, osim onoga zbog čega vrijedi živjeti..“ Kao zaključak na ovaj rad možemo reći da GDP ne mjeri ono zbog čeka vrijedi živjeti ali on nam omogućava da dobijemo ono zbog čega vrijedi živjeti. Zemlje za višim GDP mogu svojim građanima omogućiti bolju zaštitu, bolje obrazovanje uopšte bolje uslove za život.

LITERATURA: P.Samuelson, W. Nordhaus , Ekonomija, MATE, Zagreb, 2000. 2. G. Mankiw, Osnove ekonomije, MATE, Zagreb, 2006. 3. K. Hodžić, E. Arnaut. Makroekonomija ( skripta), Tuzla, 2010. 1.

14

4. R. Tomaš, SIVA EKONOMIJA U Bosni i Hercegovini, Banja Luka. 2009 5. http://bhas.ba/Arhiva/2010/BIH_brojke10-bh.pdf  6. http://www.cbbh.ba/files/specijalne_teme_istrazivanja/sti_01_08_bs.pdf  7. http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_GDP_%28nominal%29 8. http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_countries_by_real_GDP_growth_rate 9. http://www.globalpropertyguide.com/Europe/Croatia/gdp-per-capita 10. http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/BOSNIAHER  ZEXTN/0,,contentMDK:20195642~menuPK:362052~pagePK:1497618~piPK:217854~t heSitePK:362026,00.html 11. http://www.bhas.ba/new/ 12. http://cbbh.ba/index.php?id=32&lang=bs&table=gfs_bdp

15