Franko MIROŠEVIĆ_ Počelo je 1918. ... Južna Dalmacija 1918-1929.

Franko Miro5evid

POCELO JE lg1g. ... JIJZNA DALMACIJA I918.Ig2g.

Roden u Veloj Luci na Korduli, Franko Miroievit. zavrlio je studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveudili5ta u Zagrebu. Na tom Sveudili5tu stekao je magisterij (1978) i doktorat znanosti (199i). Radio je kao srednjo5kolski profesor i republidki prosvjetni inspektor, a 1988. do 1991. bio je glavni prosvjetni inspektor u Republici Hrvatskoj. Danas je strudni urednik za povijest u Skolskoj knjizi.

VaZniji radovi: Iseljavanje iz Dalmacije u razdoblju od 1921. do 1929, >RadoviRadoviRadoviRadovi,Iforizontin Narodnooslobodilaiki pokret u Moslavini 1941-1945,Institut za hrvatsku povijest, >Radovi 949.713-3 Dalmacija "1 918/l 929"

MIROSEvIe, Frauko P o 6 e l oj e 1 9 1 8 . . . : J u i n a D a l n r a c i j a l9l8-1929. / Franko Miroievirl:. -Zagreb : Skolska krrjiga, 1992. - 255 sCr. ; 24 cIn Bil>liografija: str. 246-25O. - Kazalo. ISBN 86-03-{0818-3 920827036

F R A N K O MIR OS E VIC

POCELO JE 1918. JuZnaDalrntu:ila1918-Lg2g.

Ml*tr€T{ KNI$+.N"h-

SXOlSrcn KNJIC;A,Zagreblgg2.

U spomen rnoga dide lvana, baba lvice i Jakice i nrajke Slavice

PREDGOVOR

Teritorijalni opsegDalmacije tijekom pro3lih vremenabio je razliiit. Dnrkdiji je bio za Mletaike Republike,tlrukiiji za prve austrijskeuprave, clnrkiiji za francrtske oknpacije, drrrkniji za clrrrgeaustrijske uprave. Danas se naziv juZna Dalmacija ustilio za podruije nekadaSnjtrDubrovaike Republike (obalni pojas ocl Neuma do Sutorine, poluotok Peljeiac, otok Lastovo i otoci clrtllrovaikogprimorja) i otok Koriulu. Boka kotorska ocl 1814.do 1920.godine dio je juZne Dalmacije. Suprotno volji njezina stanovni5tva, izdvojena je od vlasti Pokrajinske vlade za Dalmaciju vei. 1920.godine, pocljelonrKraljevine Srba, Ilrvata i Slovenacana oblasti ukljudenaje u Zetsku oblast, a 1929.goclinert Zetsktr banovintt. JuZna Dalrnaeija iini geografsku,gospodarsku,kulturnu i povijesnu cjelinu, iako pocl tirn irnenornnikarla nije postojala kao politiiko-aclrninistrativnajedinica, ako se ne nzme u obzir postojanje Dubrovaike oblasti od 1923. do 1929. godine, koja je obuhvaiala politiike kotare Dubrovnik, Koriulu, Metkovid i Makarsku. Cjelovita proSlosttog dijela Republike Ilrvatske poslije prvoga svjetskog rata nije istraZena, kao ni proSlost Dalmacije u cjelini. f)o clana"sne postoji nijeclna rronografija s cjelovitirrr prikazorn gospodarskihi drustveno-politiikih prilika tog razdoblja. Postojesamo skrornni prilozi o razvoju drustveno-politiikih prilika u pojedinim dijelovima juZne Dalmacije razasuti po brojnim iasopisima i neke zapaZene studije o gospodarskirnprilikanta tog poclrttija u navedenomrazdolllju. Najvi5e se closaclpisaloo radnii.kom i komunistiikom l>okretu,a mnogo manje, gotovo nimalo, o osta,lirrrstnrkturarna clnrstva. Osobito nedostaje ;lrikaz razvoja graclanskihstranaka i n.iihovih sukoba i razvoja hrvatskoga naroclnog pokreta te i nacionalnesrtkobe.Ove potonje ostalih zbivanja vezanihza socijalne,gosl>odarske stranke i tzv. Srba katolika radikalne Narodne ruglavnomsu inicirali ;rripaclnici u Drrbrovniku te pripaoznavanjepro5losti tog kraja omogudit ie njegovu istinitu valorizaciju. Slonr Austro-tlgarske i proglaienje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca(KraljevstvoSIIS) Dalmacijaje doiekala raskomaclana.Jeclannjezin dio u5aoje rt sastav toga kraljevstva, a drrrgi je okul>irala ltalija. Tri najveia otoka juZne Dalmac.ije na5lasu se pod talijanskorn okrrl>acijorn. kriza ttzrokovana Dahnatinsko oclarska propaclanjemvinograda, a i mnogim poratnim neprilikarna. Oskuclicahrane i nemoguinost osiguranja uvjeta za Zivot utjecali su lla masovnoseljenjestanovni5tva u prekornorskezemlje.

Nerije5eno agrarno pitanje uvelike ote\ava ionako teZak poloZaj tel,aka. P:azdoblje o kojemu je rijet u povijesti naroda [Irvatske obiljeZenoje prevla5d.uunitaristiiko-centralisticke politike. Ta se politika u Dalmaciji oiituje provodenjem njezina na^silnogodvajanja od ostalih dijelova Hrvatske, u iemu se nastavlja politika Austro-Ugarske, s tim Sto se ona i dalje parcelira, Sto je ozakonjeno usltostavom Splitske i f)ullrovaike oblasti i njihovom izravnom povezano5ius centralnom vladom u Beogradu. Otpor tom uredenju prrrZamali dio graomik Dubrovnik u NOB-u i socijalistiikoj revoluciji 19411 9 4 5 ,S p l i t , 1 9 8 5 ,s t r . 4 2 - 6 0 ) . Uz clogattajevezaneza kulturna zbivanja, opisuju se i dnr3tveno-politidkeprilike, zato su te knjige vrijeclan oznavanjrr lokalne povijesti.

2

L2

"Dubrovnik" br.4/I967. i br. l0/19{j7.

I. GOSPODARSKEPRILIKE U g2g. JUZNOJ DALMACIJI 1918-1

1. POVRSIxI I NASELJEI\oST

a) POVRSTNA J u Z n a D a l r n a c i j ao b u h v a i a p o v r s i n t r l B l r l k m 2 , s t o j e l 0 , b % t r k u p n o g p o clruija bivSe pokrajine D:rlmacije, umanjenoga za povrSinu gracla Zaari i ototopisustanovnistva iz 1921.gocline, na I knrz u clubrovadkornkotaru Zivjela .u +Z,OZstanovnika, a u kotaru Koriula 49,07 stanovnika. To je bio prosjek naseljenostiDalmacije, koji je prema spomenutorn popisu iznosio 48,80 stanovnika na I km2. u razcloi:ljuoil 1921..do l9lll. godine naseljenostuglavnom ostaje jednaka. Kad je rijed o naseljenosti, potrebnoje s;totnenutioveiatiza oko 3200' Dakle, moZemo Popisom statrovni5tvaiz l92l' godin' stava. Prema statistici, te godine bila s kotaru l kojih na podrtrijtr juZne Dalrrracije13895-domaiinstava'Ll 20326 Zena)' a u i84;tanovnika (1781-rO je 79135iineJanjitra, Ktrna, Trpa (ukrtpno I 772 domaiinstva). Pretna tome ' *unj" 633 obitelji Stoje reztrltat ocllaska P o p i s s t a n o v n i k ao b a v l j e n : ] 1 . I I I ' l S Doslenostiu poljoprivredi, Stturarstvtt,t i:anke, promet, inclrtstrija, obrt', a rt trt vojska. (Vidjeti tablice 6. i 7.)

STANOVNISTVA C )S O C I J A L N AS T R , U K T U R A Krajem dvadesetilr goclina ovog sto) n o v n i k a ( u k o t a n r K o r i t r l a 1 6 3 1 9 ,u k o t stanovnik bio dlan obitelji kojije radio r k o t a n r D u b r o v n i k 1 0 2 5 8 ) . S l t r g ai n a d n I :)80 (u kotant Koritrla 5l'14,tt kotaru Dtr poljoprivredi bilo je 298 (rr Dtrbrovuikrr.2l u poljoprivredi bilo je trktrpno l5 (u ko rcritne tluzineu,li koja je radila u polj< Dubrovniku 17, tr Koritrli i3). podaci pokazujir .la ,u f931. goclineocl poljoprivre.deZivjeJe46323 osob^e(kotar Koriula 78,84%, kotar Dgbrovnik :]0004, nlt* Xorr.,,la"163l9) iti Ol-r,ifZ (kotar Dubrovnik 59,76%).(Vitljeti tablice 6' i 7') 5 [sto.

t6

tl industriji i obrtu bilo je zaposleno3775 osoba (5,327oukupnog broja stanovnika).6 (l prornetu, trgovini i bankarnabila je zaposlena279 I osoba, u javnim sluZbama2 866, a clrrrgimse zanirnanjimabavilo 2 807 radnika.TTo je ukupno l2 471 osofraili 17,76youku pnog broja stanovnika.Svi zaposleniuzdrZavalisrr l 3 327 osoba, ookazujeotrebedornaiinstva (godi5nje 3 hl po Elanu obitelji).23 Metlutirn, rtnatodsmanjenju proizvodnje,vino je bilo te5ko prodati. Dalmatinski su teZaci iz gocline u godinu brinuli brigu kako da prodaju vino. O velikim z a l i h a m av i n a d n e v u i t i s a k n e p r e s t a n oi z v j e S t a v av e i o d 1 9 2 l . g o d i n e , k a d j e n a neoktrpiranom p o c l r u i j u b i l o o k o 3 0 0 0 0 0h l v i n a z a i z v o z k o j e s e n i j e r n o g l op r o d a t i . DulrrovaikaNarodna suijeslpi5e clasu "Pune baive vina, vino se ne moZe prodati. Ne vjerujemo viSepraznirr obeianjima. Vlastodr5ci pune sebi dZepove.Sramota da naSadrZavani knrhom ne rrroZeda prehrani narod."24 Zaliha vina bilo je gotovo u svakoj konobi veiine teZaka.U takvoj su situaciji najboljeprolazili trgovci nakrrpci,gostioniiari i krinrari, koji kupuju vino od teZaka uz najniZecijene, a prorlaju ga mno€loskuplje. NeStopovoljnije cijene bile su 1927. godine kad je llroizvodnjil uvelike srnanjena i kacla su zalihe vina na pohlotoku P e l j e 5 c iu o t o k u K o r i u l i b i l e n e z n a t n e . z s tlzrok krize u protlaji 7To' mjestuu PalDubrovaikii" Loior-* ig7 000stabalamaslinabio na dmgome sa 23400'0 mjestu, Sestom na maciii. oclmahiza kotara Za,1931, str' 1:14' i 135'

26

uktpne povrsineu oblasti). od tg20. cro lg2g. g. na poclruijuj'Zne Dalmacije proizvedeno je ukupnog9.?t badema,g0b0 q uisanja u ocrnosu I prema.kupnoj proizvodnjitili kurt'ra u Darmaciji, i t9t;';.gaia. *p.oiru"raje u iuznriut-ufilo tom razdobljv 4,BTTo viianja, T,l2yobademai J0:0i%,.g.e.-if

{r IToKS, 1 9 l l o ,s r r . I : 1 6 .i ll]7. I-l navedenorn razrloblju u Dalmaciji je proizvedeno 62ti5 q viSarrja, 97231q baderuai 12.):Jlq rogada.

27

3. SUMARSTVO

42 lsto. 43 Ahnauah Kraljevirte SHS, sv'lII' clio VIII' str' 407' br' 14' od 30'tII'192:l' 4{ "Dulrrovnik", Dubrovnik, od 14'IV'1927' 45 1 5 ' b r ' "Naroclua svijest",

28

4. RIBARSTVO

Ribarstvonrsrt se statrovnicibavili profesionalnoi kao dopunskim zanimanjem. tl teSkoj gospodarskojkrizi prihod od ribolova bio je vaZna stavka svake teZadke obitelji. Riba je bila najvaZnijanamirnica najveieg clijelastanovni5tva.Ribari nisu poznavalimoderan naiin ribolova, lovili su onako kako se riba lovila od davnina, rnodernog,nodnog ribolova nije bilo. Najjaii ribarski centar bila je Vela Luka na otoku Koriuli, u kojoj je do 1928.goclinebilo 468 ribara (svakodrugo domadinstvo i m a l oj e p o j e d n o g r i b a r a ) , l 4 r n r e Z az v a n i h t r a k t a i o k o t l Om a n j i h m r e Z a . (iosllodarsko znaienje ribarstva vidi se po broju ribarica. (lodine 1927. n o t p r i l i k e I 1 0 2 , r i b a r i c e , s a 2 1 0 4 t o n e n o s i v o s t i ,r i b a r i l o j e 3 3 0 8 r i b a r a ( 1 9 , 2 0 % ukupnog broja ribarica i 18,20% broja ribara u Dalmaciji). Vrijednost iibarica i z n o s i l aj e 9 4 l : 1 0 6 0 0c l i n a r a ,a v r i j e c l n o s a t l a t a 6 6 3 43 2 0 d i n a r a . a 6 Najvi5e ribarica bilo je u Veloj Luci (138 ribarica sa 212 neto-registarskihtona, KS). Veiirn brojent ribara i ribarica istiiu se takoder Trpanj (53 ribarice, f-{,tfa q 8 N [ t r , 1 7 6 r i b a r a ) , K a r b u n i , l r r k ab l i z u B l a t a ( 3 1 r i b a r i c a ,S S N R T i 4 8 r i b a r a ) , P r i g r a . d i c (a3 1 r i b a r i c a , 4 2 N R T , 8 5 r i b a r a ) , L u m b a r d a ( 4 0 r i b a r i c a , 6 0 N R T , g b r i b a r a ) ,t s t e n i k ( 2 7 r i b a r i c a , 4 0 N [ t r , 6 3 r i b a r a ) , o r e b i i ' ( 4 6 r i b a r i c a , 6 0 N R T , g b ribara),.Polade (31 ribarica,40 NRT,68 ribara), Sobra (ig ribarica,4b NRT; 83 ribara).az Na podruiju otoka Koriule bilo je 468 ribarica, sa 72lt NIlr, i I 402 ribara, na podruiju poluotoka l)eljeica 483 ribarice, sa 6l I NI{T, i 1204 ribara, a na podrueju otoka Mljeta i Dubrovnika 178 ribarica, sa 2i)2 Nr{T, i 44b ribara. Prema tome, najviSeje ribarica bilo tt uvalatrrai lukama poluotoka Pelje5ca(43%), najvise tonaZe rifraricana otoku Koritrli (47%), a najvise ribara na otoku Korduli (4r,;,95%).48 U malostonskom zaljevu Bistrina uzgajale su se kamenice. uvodenjem tzv. taranskogsustavaod 1926.goclinepovei.avase proizvodnja, pa godisnje iznosi i do 800000kamenica. Uz karneniceu Bistrini su se rrzgajalei dagnje (godisnje oko 3 vagona).Proizvoclnjal>i zasigurno bila i veia da je potraZnja bila veda i da su se kamenicemogle brzo prevesti no 44,l5To ukupne drZavi. Poslovanjedubrovaikih Parobrodarskihdmstava od 1926. do 1929. g. bilo-je pozitivno, Sto se zakljuiuje ni temelju njihovih izvjestaja i kupnje novih parobroda. Pokazatelji poslovnosti dani su u tablici.bu f)ubrovatka par. plovidba Clodina

iisti prihod

iista dobit

7 018557,43

Atl. pl. "J. Raii6" Eista dobit tisti prihod t 0 8 0 88 1 6 , 0 0 8 8 6 26 3 8 , 9 8

I 926.

1 29 8 19 8 5 , 2 8

11t27.

l:t 5ti62'.24.72 7 8:t6224,72 l l 9 0 43 5 6 . 1 8 I575282,75 t 4 7 3 84 6 3 , 7 0 7 0 3 19 8 5 . 2 8 1 7 9 5 3 4 3 1 , 2 6r 4 2 6 49 0 7 , 8 6

t 928.

u k u p n o 4 12 8 66 7 3 , 7 0 21886767.43 4 06 6 66 0 3 , 0 4 32702829.59 LI juZnoj Dalmaciji llilo je i jedrenjaka s pomoinim motorom, koji su prevozili teret uzduZjaclranskeobale i otoka.ot Najviseibroclova za prijevoz tereta (jedrenjaka i brodova na motor)..l)iloj.e regisrriiano u lukarna V"f,, Luk,r (lG), Ratisie (14), CiruZ (1?) j.Dubrovnik (ll). Ufrrpno je bilo registrirano 120 brodova, sa 5525 NRT, sa 8 647 KS i 593 mornara. Luka Dulrovnik lirednjaii po tonaZi brodova, konjskim snagama motora u brodov i r n a i b r o j u m o r n a r " 1 + o t i N R T , l 0 l m o r n a r i 6 7 6 1 K S ) , 1 a 4 l 9 g o - T _ " , " i e s t ub i l a je luka Racisie (340 N'I{T, 26 rnornara i l3l KS) i Vela Luka (246 NRT i 39 mornuru). Po broju'ribarica oknrg f)ubrovnik bio je na drugome mjestu u Kraljevini SllS, sa 19,63%ukupnog broja ribarica na Jaclranr, a 'o tonaZi na treiem mjestu, Pornor.skiriiobrtom bavilo se 49 obrtnika, 20 rt kotartt Dubrovnik, a sa 14,70Vo.62 29 u kotaru Koriula.

60 "Jugoslavetrki portrorac", br. 12. ocl 1.VII.I927' 25.XI.1928, trr. 18. ocl f 'Xll.l929' br. 15. oovijest l{rvata, ,,Binoza,,, Zagreb,l936, str. g5.

4:l

i 3.XI.1918.uz klicanjeJugoslaviji,-11?:^ttl organizirane Janjini su manifestacije u i orebiiu l.XI.l9l8. i rr Koritrli 3'XI'1918'" Wilsonui Trumtridu.iiir.n|1"-tito prosle su bez intervenc'ijeZandara'U Janjini Te r'anifest".ilu oaonorii'i,rgoJ."i.ii je vradenonaredbom ifiii".i,, Zan4irskepJ"j* bll" .,, itro.ttZane, ali im o^rZje MjesnogodboraNarodnogvijeia Dubrovnika'

b ) D J E L A T N O S T O D B O R . A N A R , O D N I I IV I J E C A nskesamoupraveu Austro-tlgarskoj rasjeia izabranisrt na op6inskirnizborima koji su upravljaliopiinama kornesarima,

je vlatlatorn rala I l.XI.l9l8. Zerrraljska

;xijffi:'Jl:1':lLm liltri:fflill,v ll,,lll

hrane svima, i to po nom llodjelorn hrane trebala osigurati bar ininirnalne koliiine

Dubrov.ik, 1985' str' 52' Mjesni Kapnvid, Rarluiiki Pokret ' f)rtbrovuik. 1874-1941 , \t"t" nrjes'i'l potreSanra' napose svi*r je o britle 4a se o45or Naro4uog rijet. tr iii lra.*rtik., zacltti,e. zakoua i propisa' o opskrSi gr".l. ltroto,,q .i" otl,z't'u.. re4 i .rir ie 'a4zire 'oitovarlje 4 I.to. 5 HAD, fascikl Odbor Narorlnog vije':a, br' 42'

44

niZoj cijeni, te tako puianstvo zaitititi od Svercera,prekupacai drugih Spekulanata. Nedostajalo je svih vrsta hrane, posebno Zitarica i mesa. Glad je prijetila brojnim stanovnicirnajuZne Dalmacije. Uz nestaiicu hrane, poteskodedonose i loie prometne veze, Sto oteZava prijevoz hrane iz Zitorodnih krajeva do Dalmacije. Te5kodamatt prijevozu ;lridnrZuju se i nesporazumi izmeiini i kotaru. Mjesto oclbora.naroruocllaskrrna vojnu vjeZbrr.OruZanestraZepostavljenena prilazima selu Ljuta sukobile su se sa Zanclarskompatrolom prido5lom_izsela Mrcine. Tom je prilikom tridesetak Konavljana zarobilo detvorictrZandara'2e Kotarsko poglavarstvou Dubrovniku nastojaloje pol)Ilntl teZakastiSatirnirnim naiinom, izbjegavajuii oruZane akcije Zanclarai vojske, pa je poslalo opiinskog tajnika lfunieuiia rla ltregovaras ;>obunjenirnteZacima.U merovnikunastojaloje pobunu telaka sti5ati rnirnim nadinom, izbjegavajuii onrZane akcije Zanclarai vojske, pa je poslalo opiinskog tajnika l(un(.eai(.aobunjenirnteZacima.[I mettuvremenusu uhapSeni teZaci uspje5nozarnijenjeni za zarol>ljeneZandare. Na zahtjev glavara konavoskih sela oornilovanjeteZakaKonavala. DrZavnoodvjetni5tvo prihvaia pomilovanje, osirn za Ivana PiStu i BlaZa Burazera, koje su smatrali komunistima. Ostrrovuiku..., str. 187. 3l Isto.

52

2. TESI{OCEU PREHRANISTANOVNISTVA NEPOSRtrDNOPOSLIJtrRATA

a) N ES T AS t C['R A ,B r{R A MB E NpTRH,Or zvoDA Nakon rata zavlaclalaje velika nesta5icaprehrambenihproizvo4a i u graclui na selu' Radi o-sigrrranja najruinirnalnijih potreba stanovnistvaiuu".i"n.;" racionirana raspodjela i tttvrtlene su nraksimiiane cijene osnovnih prehramben"ih p.oiruo,lr. RasPocljelanamirnica llovjerenaje u Dubrovniku posebriol ,rrtonoui zuanoj aprovizacija' Aprovizacija je u Dubiovniku uspostavljena porti;" ukiclanja Xotaiste o p s k r b n ep o s l o v n i c el 6 . l X . l g l g . : r 2 aciju nije bila dovoljna za prehranu svih kori5tavali.sl trgovci i razni prekupci koji mnogo viSim cijenama ocl maksimiranih I vi5im cijenama mnogi su se stanovnici

.romaSnogstanovniStvagrada i sela bio je t3

saveznidkibrodovi u GnrZ za gladne do_ isokim cijenama, raclnicisu u Dubrovniku . I 920. radnici Dubrovnika trale dosljedno ranje svih namirnica potrebnih za divot,

J:"'ll;;"i i';.11ili:"d::J;l:'Hili,':;:fr

sj.vrlirn o'orezivanje'r k.rpnog ka'itata,,: lj:l;::Jni:: ,:.,r",1j:,fii'l:r::'U;gr1; djelovanja aprovizacije.sa

32

"Naroclua svijest", br. S, ocl 2.X.lg2O. "Jadran", trr. ll7. ou kao oblik promjene dmstvenih odnosa, Hrvatska puika stranka zalagala se za klasnu suradnju i za"ititu privatnog vlasni5tva "1>oticanjem na rad" i "osobnorn neovisnosti". U vezi s agrarnim pitanjem, stranka zahtijeva da zemlja postane vlasniStvoonoga tko je obractuje, iime se opredijelila protiv kolonatskih oclnosa, ali i za odStetu vlasnicima zernlje koja bi se agrarnom re4E

"Narodna svijest", br. 16. ocl 4.V.1920. i br. 18. od 28.IV.1920. {e lsto, br. 10. od 6.XI.rgl9. 5 0 I s t o , b r . 7 . o d 1 2 . I I . 1 9 2 0 ,b r . 1 9 . o d 1 6 . I V . 1 9 2 0 .

58

formom dodijelila kolonirna (platila bi je drZava). t/ rjesavanjusocijalnih pitanja [Irvatska puika stranka drZi se naiela tzv. I(reka da s" "(...) gospodarskornnaobral postigne dnrstvena ;>raveclnost i bolji soc zemljoradnike,izvanstraniare,radikale i I i s njima oStro polernizirau tisku i na polir trali klerikalnom,Stoje stranaiko voclstvooStro opovrgavalo.[I vezi s tim Narodna s a i j e s tu b r o j u 2 . o d 7 . 1 . 1 g 2 0 .i s t i i e d a s e s t r a n k a firotivi cla 1 {rZavi vladaju pol)oviJali da je bolje cla vladaju oni nego naol>raZenibezvjerci. Lltjecaj te strante na politid.ki Zivot nePosrednoposlije rala nije bio beznai.ajan,stt sri pokazali i r e z u l t a t i i z b o r a 1 0 2 0 .g o d i n e .

b ) P o K R A J T N S KTTB Z A ( - ) K S r AVBZ Poslijerata trporiStemedtt teZacirnapokuSavajusteii i demokrati. Demokratska stranka zato ostriva rt selirna tzv. teZadkesloge. Iz tih organizacija ubrzo izrasta samostalan zemljoraclniiki pokret, razvijen pod loki.n utji.c.ajemzemljoradnickog p o k r e t a r r S r b i j i , k o j e r r r uj e n a i e l u b i o M i h a j l o A b r o n o r { 6 . i 2 " Zernljoraclnicitr l)alrrraciji organizirali su se u sklopq Pokrajinskoqteiaikoq fo,aezaza Dahnaciju, kojenrttsu ua ielu l>ili Jozo Zeli( tloko Pedirin, fioko iztiT i s t j e p a n . R o c ao. s n i v a i k z rs k u p s t i n as a v e z ao c l r Z a n aj e u s p l i t u 2 l . x l l . l g l 9 . o s cilj SavezaProvoilcnjeagrarne reforme i ukirianje folonata. Na skupstini l?"-,]jj: 2 l . X I I . 1 9 l 0 . z a t r a i ' e n oj e d a p o k i a j i n s k a v l a c l ap o v u i e n l r e d b e p o k o j o j s u i e Z a c i bili dtrZni clavatiprinose vlastticirnazenrljete da se provocletzv. Prethodne oilredbe z a . p r z ? r e m ua, g r a r n e r e f t , n n e ( " s l u Z b e n e n o v i n e " b r . l l . o c l 2 7 . l l . l 9 l g ) . p r e m a n e k i r n p o t l a c i m a , p o t k r a j 1 9 1 9 . u D a l r n a c i j ij e b i l o o k o 1 8 o r g a n i z a c i j i t e Z a i k e sloge.u kojirna je bilo .ilanjeno oko I 500 starjesina clomaiinstaia.53 - Ideje zemljoraclniikogpokreta Siri list ,9/o9o,kojije poceo izlaziti u Dubrovnikl 2 6 . X I . 1 9 1 9 I. z d a v a i i o t l g o v o r n iu r e c l n i kb i o j e l r i o f . i " ; B . L o u r i i e u i d . I a k oj e i s t i c a o d a j e n e o v i s a n ,l i s t j e r r v e l i k ep r i d o n i o u k l j u i i v a n j u t e Z a k au p o l i t i d k i Z i v o t j e r j e zal)ravolloptrlariziraonjihovo ukljucivanje u zernljorarlniiki po-kret.I sarn se Ivo B. L o v r i i e v i i 1 9 2 0 .t r k l j u i i o r r ; > r e t l i z b o r nLt ro r b u n o l i r t i Z e n t $ o r a 4 l i i k e s l r a n l e e . s a i njihovih teZackihsloga J Dalrnacijije pokrentrt - Pod utjeczrjernzerrrljora o g l a v a r s t v af ) u l > r o v n i k a , l > r . l 6 5 g . o c l l S . I V . I 9 2 0 . ibr.

2 . X .9 r 20.

46. od

60 stjepan Rui, Narocl i stralke u Dahnaciji, Durrrovnik, 1g20, str. g; Hrvoje Matkovid, Hrvatska zajec-ltrica,Zbonrik rarlova, V, lstorija 20i veka, str. 25. 6l "-NTod",f)ubrovuik,br. 14.ooslijesloma Atrstro-tlgarske Monarhije obnavljaju svoju politidku djelatnost tnetltt radnicima, ali i sttrtlentima, uienicima i iinovnicirna, posellro u l)ubrovniku, te rtspostavljaju veze s maticom pokreta u Splitu. U torne se najviSe istiiu Petar Perii kao predsjeclnikmjesne organizacijeu f)ubrovniku i Stijepo Vukasovii.kao tajnik. u 1919. i 1920. goclini organizira se tt DuPocl voclstvornsolemenom"te da su Hrvati u proSlostibili sluge Arrstrije, a da su ilr Srbi oslobodili. tl borbi protiv Hrvatske prrike stranke u Dubrovniku se posebno istiiu listovi Rad i Narod. LisL Narod je u prvoj polovici 1920.tiskao seriju ilanaka nepoznatogautora pseudonimom Knut u k o j i m a s e p o z i v a n a p o l i t i i k i o b r a i u n s a s v i r n p r o t i v n i c i m a r e Z i m ai o n i m a k o j i su prije izraZavaliprivrZenost Austriji. Politidke rasprave o navedenitnpitanjima produbit de se napose poslije dono5enjaViclovdanskogustava, lr vremenu kada ie ojaiati hrvatski naronrtalnonrsilorn suzbijalo sve oporbene snage. 67

"Naro.l", br. 1il. od 27.II1.1920. 6E Isto, br. 15. od 9.IV.l920. ll i:lanku

"f)ole s g,lupim obzirima" traii se da se "(...) izdajice, krvopije rnalog narocla i njihovi branitelji stave na stup sramote". Protive se zalttjevima da se zaboravi pro5lost i za1>oine nov i,ivot u slozi. Serijrr -lanaka o istoj teuri "Narod" je donio i u l>roju 10. ocl 5.[II.f 920. i br. 16. od t(i.IV.1920. 69 "Naroclna svijest", br. 20. ocl 15.V.f 920.

64

iavale samo na mitinzima i u stranatkom

o poslije rata organiziranau Jugoslaaen_

u;,T,,:*;J";i1H:",::i"..i.fi ::llxJ*l'Jj:

r jugoslavenskomdruStvu. Jirgoslav"nski rm izvanstraniara i Ljvl>e Leintiia, koji nja na kojima je propagirao unitaristicki enstvo.,' rd I 7.IV.1920. rjen. Demo_rrstranti su na njega bacali gnjila jaja rval! je, rravodrro ,r"";udio p"Ja".;"airil" !!rn9 Sro lvrchrji ,,Rada" dorr S. Banid nru 5e rlkaoi.,Mars idu6i da je rekao: ,'Zaito bjegate vau napolje to lanida naziva ,,toljaga5tvorn,,. U povodu napada :ojenru je opravdala svoje postupke. u isticali da se.nije srujelo protiv Banida postupiti hnah intervenirati i poduzeti zakonske m5ere ako 7{ ,,Narod",

br. 2. or_9 l .1.1919.

65

Dulrrovaika mlacleZ 17.IV.1920. demonstrira i protiv Joze Sunariia, koji je tog dana stigao u Dubrovnik, zato Sto je branio uhap5enogadr. Stjepana Buia, istaknr.rtogaprotivnika ujedinjenja sa Srbijom koji je u govorima isticao da Hraali i Srbi nisu jetlan narod.75Mlaclezje javno napala sve one grattaneDubrovnika koji su isticali tzv. plelnenskei dubrovadkezastave,a nisu isticali drZavnu zastavu. Po ulicama su mladi izvikivali njihova irnena, prijetedi im obraiunom, i sliino. soliclarizirase sa studentima Beogradai Zagreba,koji Dio clubrovaikerrrlacleZi su u travnju 1920. godine protestirali protiv terora policije i Zandara, te poduzima akcije uperene protiv terora i nasilja. Studentski radikalski klub Slaoenskijug u f)ubrovniku ogradio se ocl litu,kojoj su na ielu bili dr. lvan Krstelj i dr. Prvoslav Grisogono,inaie telni ljudi Pokrajinske vlade za Dalmaciju.8l Na predizbornoj skup5tini demokrata 14.XI.1920.u Dubrovniku govorili su dr. Krstelj i dr. (irisogono. Tom je prilikom o5tro napaclnuta Hrvatska putka stranka, kao "veleizdajniika". Izvanstranaikom rrclruZenjuupuden je prijekor da demokratima odtrzima najsposobnije ilanove. Krstelj i (lrisogono izrazili su Zaljenje Sto teZaike sloge" koje su demokrati osnovali u juZnoj Dalmaciji, sada prilaze zemljoradnicima.oz OsvrnuvSise na one koji su protiv "drZavnogi narodnogjedinstva", Krstelj i Clrisogonozahtijevaju da se slome sve one snageSto "dijele jugoslavenskinarod", istakavSiveliku ulogu drZave, koja mora biti "(...) odluian faktor u procesu stapljanja, ujedna-iavarrjai nivelisanjanaieg Zivota, nutarnjeg i vanjskog,duhovnog i materijalnog"63. Detnokrati su u dubrovaikom kotaru istakli kao kandiclatedr. A. Saracu i dr. Luju Vojnoui(a. Radikali na predizbornim sktrpovimaistidu potrebu uspostavljanjajedinstvene drZave, s dinastijom Kararlorclevidana ielu, ravnopravnost triju plemena (Srba, Hrvata i Slovenaca)i ravnopravnost pisama (iirilice i latinice). Za nosioca liste u Dalmaciji istakli su radikalskog prvaka Ljubu ,/ouonoui6a,a kao kandidata u ostavu autonomije sarnoul)ravnihpovijesniirpokrajina.lE

b ) S U P R O T N O S TUI V E Z I S D I T Z A V N I MU R E D E N J E M lls;lorerlo s rasPravalrtao itnenu clrZavevocli]e su se i rasl)raveo clrZavnom . uretlenjtt, IiasPrave iz.rnedupristaSa centralizma i unitarizma, s jeclne strane, i pristaSafetleralizrnai tlrtrgih anticentralistidkihshvaianja, s clruger[.uu", voclile su l0 Isto, br.75. o d : 1 0 . I V . . 1 9 2 1 .S k u l > S t i n is u p r i s u s t v o v a l i p e r o C ) i n g r i j a , M i 6 e M i c i 6 , B r a n k o Bubalo, Ljrrbo Leontii i rlnrgi. Ir " N a r o c l " , b r . 1 7 . o d 2 Z . I V . 7 9 2 1. 12 '(Rad"rbr. 76. od Z.V.l92l. l3 "Narorlna svijest", br. 20. or,l1g.V.1921. 14 "Jadran", br. 67. ocl 2.V,1927. 15 Isto.

79

se jednakim intenzitetorn kao i rasprave o imenu drZave. Za centralistiiko urettenje bili su svi oni koji su se zalagali za ime Kraljevina SHS, ali i vetiki dio onih koji str bili za ime Jtrgoslavija (skupina izvanstrandara i nacionalistiika mladei,\. Za federalizamstt se opredijelile prista5e Hraalskezajednicei Trumbi1a,a HRSS je zastupala federalistiiko konfederalistidki program, s napomenom da te snage u juznoj Dalmaciji u doba raspravao nacrtu ustavajo5 nisu politiiki organizirane.Hrvatska puika stranka zalagala se pak za autonomiju pojedinih povijesnih politiikih jedinica. Braneii centralistiiki koncept drZavnog ureclenja, list Ead istiie da treba ostvariti potpuno ujedinjenje, koje ie biti oliieno u jedinstvenom narodu. u vezi s time istiie: "Mi stno Jugoslavenia nijesmo partikularno Slovenci,Ilrvati i Srbi, mi smo Jugoslavenijer smo Srbi, Hrvati i Slovenci".l6 Pri.leglasanja za rrstav u parl a m e n t t tu D u b r o v n i k uj e 2 2 . V . 1 9 2 1 n , a i n i c i j a t i v u n a c i o n a l i s t i i k em l a d e Z i ,o d r Z a n zbor na kojerntrje govorio Ljvbo Leontii. U govoru se zaloZio za centralistiiko i l7 runitaristiiko ureclenjeclrZave. Stav Hrvatske puike stranke prema clrZavnomureclenju dubrovaika organizacija stranke formulira u broju 5. Narodne suijesti l.Il.l92l. [l ilanku za aulonomiju i raunopraanoslnaroda (plemena) zahtijeva se uspostavaautonomija samottpravnih pokrajina, koje bi trebale biti samostalnegospodarskecjelinesposobne cla opstanttsarne. Pri tome se ne utvrcluju granice i imena tih pokrajina. Mectutim, iz zahtjevaje vidljivo da bi to bile vedeadministrativne cjeline, koje bi imale svoje skupStinei vlade. U Hrvatskoj bi te pokrajine trebale obuhvatiti nekada5njepovijesne pokrajine Hrvatsku sa Slavonijom i Dalmaciju.ls Hrvatska puika stranka borila se protiv prevla,stiSrba nad drugim narodima, isticuii potrebu stvaranja "slobodne i ujedinjeneJugoslavije".Ona je bila posebno nezadovoljnazbog rtiza mjera donesenihprotiv Katolidke crkve i zbog njezina odstranjivanja iz javnog Zivota zernlje.ls Dtrbrovaiki raclikali,slijedeii politiku svoje stranke, dosljednobrane nacrt Vir:otivsvih koji su protiv ttove drZavc

JS4f,S:{nE_Sgrptp" Ylrd&l

irturd:

Odbor -ttxdn.

tlpeto i oruiuarvo h$(loi ilKi br, Ilsqdvor drnrpo d fiokdptri !n ae

rrtftl se I tr!. lr. kat. lr*t2 ,rE. vd.I{

Ooa{n n.

Dutsrounltql!. {ndr6 nn gtis i scc oii rFrene r pok;.t kaFknq ltoii zna ilo tet, koil De (tdds dtr *bG i - 2hro ridi dlt.

eu$trta l9lt,

6vojc sur{dnii. In\nodi dA bude Da visi'i sro{n od

liiiih

propuBli A

S .nrD'h rtil'no trxrugosonaglrlivato d! is Jilgoilnri,a ro?a dri,w. tF,k, i rur#v rd stronc onih, koji FA .trnr{ujc,n nrno ddalr nij.itr imsti ntlr{ zqiadtrtrkq d xon 6tr u toD trngl'iiv{trjo biti roetri. 6trlo jo Inilogo srdrizlrCutrr, kolcjd rre_bslo likvi{lov,iti, tr koiitri dorss niiosu li

zrdrr!fl,

odg(dilnja

tr.rn{.

l)il

se ns

biD ie dololirtr ' triliiri s€ rNpu*Uilo tr.bxo ie rilkon drtflee, od{Da ti i lo kod(d li

su.a!4trnsk!

dfttako

Hke tieok ruskc o,EkhFtitii!,h cuc {koieg tuiM F ,nti€ri) coiilo l€ lkhddil u {ddrlch ihsu lrd rijecti I rrshdntjlt. Roriji Dsisrrju,u i-:*9T.. rek! {rru svtrr*kry dtd. Sltrvni i uivnrniji (crlc.jck sur nF Pari:- Tarelnldqsoj! eleddr{ hoc 5e urn. .u*6 o.f,rll4di& PF{ je rrko. .van Mbd'atu.thi.H.EtJ,FUddl dEl.t b& rad6 rtuti. ftai blqlfa dn DrRtrinil.p{c ilu$ izvra & @w, @?fu6 i d0 roli b'i*n , ilrs*ou ndj!_

il{iilo

kr3oo,

bit

,:c uil

i olo

knd

rius|

v6k.

MtMu

n.

nrok)

il. dvr

kn@r

dr.

jor

Povodomjednognapadaja

u prvoh krblnelu

il

i-

.ililihr

popirtr.

&ogi,dsk{ .EFhr'. u dr ?60 od !8 tuntr o s. obialih j(' pod Dadorom ,Sro , 6 o v o ? - j c d n n t r o p d d s jD nd . O n s l i i l i ktina, virelordtrls hsir ddnyc tr ndn Mi 5'no lok*dodobilr ,rvaibrcr .8Ft,6.. inuie br sc bili ndhr{h o*I'sili dn odhiiutr,o l.j hsovr.stri trRsilAj ua (:sst i poileDje $ h ieir fi16! rdrido r m@& tsir i Dc6ega rugrflgjaotrnr. kos{ enro ih.ti pri. oosto t llo .!di d oloj ,p.rtil _ o;e lihc da btilli upztrdtrn) nd djelu b.; u ru rvc rij.ii udh(Lrc k r i l i l k i n r d a t r l m nn c p o i c t k u r r t t &u&!ldi vd I no Pr6.i mhti m stdo covorcdi o d!. trtiiclittr, nmniuni dopi$nik ovrko pilo o trlcgoril djelov&oju"Ephs', n Trdlu zr !rijt'n( r{ttr: isl bio j{i (s Miieli() Du{rii "Pred ski triri poil(:iisti i'novtrit u 1tutu, sdjo j6 oilavio 6pon.,n, jer ds odlikovno revoo6. 'Irgn\*l tiroki ustoai iz syih lrtrjcrd n i D d o s l n ! t r m sp r o t i r I h l i j r n s , S i l , a i H F dun gl(s o srojoj sprorn,o{i da 6e boro vtla, i bcr ikilkrog ilv(m.s Fvodo bryztr ovu Nn!u, dn atile nir i rcd u esodio jodno i dru8€ i bilc(o ih u hnpstrnsko !trF , U opltc, dno*o io $voh mU pto?nlim\ Jahtotu ioaeg i lugjggzolulslo nd Iir6liaouTr$u Cdtultrlttlh br. io dn, krivtrio in 'tsnje, il koia snrc Dt io F0le Dndu AtrBtrih o6too u Tr$lu, do8plel'. Ib trdln lhstro tut, ler jc illL njega bi i Bdl i Tnlijrnt pddo rmtriltj. lor! dutno8t tim !*e, poD.nyo dr ;kt I I d: I I d" ur ir onoj dopis izrtuo ! n,r koioj no Stse rntiuo - lrobs obraitrnnti! vnt p.diFtroi n ndisu iprimot!, hl Nmo U oaioi reililii trcb.to io bi {odin€ uvjsrcnj d! bi deotci liddl osjoirBio r€. rovsmnj{, rplcltrkn, lsck!iljn, da,e atjeti jcdoug iovjces n8irlli pmli drrjivdDiu tip! .adn ottaon h.valslom Fdrn nrudf! loii & u ntrogome od n.r os($tl do sxrrli u Jdtoo ddtrvos vhst, pt.ton.ti ilz- lokudom, .Fotcmu i6 ,sleiedno ie li u r.jbrjoj usP'Doni nprllo ,bog s+og F v'eDe n6d dt@, otMra orilr obtirn l{nnicl ill tolE fiioj etohdi. *i&uilrtn jednoF it6troB i polilrovnogdjrioeu4antr pMra vawlrrlohtMtirktr go6tk, 6{dr! sDjdtorjon otrdic, sdje Du h devDo bilo l.b itloldnorn 'njc6f i tr jdnom rrlo I Drldor, iduh plsni swtolr i b6r .hh! m eb. D.dlnruh tsdtrs*ih I na sDtio de ctooe lnm Jcr svdki ir. Mi ieoo d& ilDc*trro srho j.dsn d oru rt Edl.ma tBotn, idt@ rrtrv d kni iba s!os6 Sutlrin N€sdi€ tr rra. iluogobrojnil primjem koie mFr d{ MN&brlt6l nd. d. ouD. mFcdrqlco trdol n{rlijl, trogdie r, birckorston vedtr | Fsviedoic bicstrilci i vel6iz&iotct I Eo, ldtm t.!v6 gtrv. ntr zFvldlElu, nesdj. u rrilnltbi ldotlr - pmm &oli ru FDj.ni d 4u8hii.kil ktrrjsla iruo(roh ho{u I bts I*r ne kctrilo Flmbi i pdmn Fltikaftn. llli spis pFko trliidoskc graolce da pre"* dgsm ddrvai bd l.e U oloilu &sp, knd io vd I krv proDr, Ljtrbo Lmtrtkt, zb8 dictovrilla W nnlu Slu i Hdbdr_ btla I pdl tivoll, nem^ rt6s odt0gatrjo. prctlv Au*ldic iedsn od ngfiorrpro'nito U dojl sva uh d. s hlvoftNdc VWa tftb^ da bndc avtj6no svoF ddranilih trnllh liudi, &osr iu oilrl.ijsko !oi. eovou.im DuhoE, F. di dr su D!r.rdl lldavro !t{.ri ims! !6 u i nbj DEkc Fhole t.aIil6 bo d6rerters j loF mli,aot.o, top;" orr6to izesn Rusiii id o4,caftkos d& i pritrtr'ere vln& lgl?, 8d. lh'g6 v0toa ruitsbryrntactjo to Ic tzo.4ni ud ttollh posttn &d rsdjoruuc ru, rlc lorelllotrilt6 Nn ietu mu jc Ay&$autr, biyli uinistdi ootrmjih tsets n X.. Rg*ilcvoi vl'di. Trj jc trd a.r.ltles dtlonora konctih'{nre, }ojr DriDndrtd &eo lrilu miilli.tn r€votucijon.rn i lli.vomrkljtu Adnd6 i. olof, undtr, do bntri "l&detr1 linreresr, doltojinrreo i imorlnq E*e d*vf . i & ydi bri!{ o !ffiinl ro,&ilI bjcso!'.' Tr; ss rtud no sDttd rllvu ili lldd{iiltuar Ftir[to'o kc alictor, ncso rcmo rrrke rrik orsloom politiik.g iovdry mi-ticnj!. D6rc ldlo di.LF olociotreE 'm6 r parizn svoF dtr.vrlkr, {li il loirddie ir&n in(eresjdrni krjiternGFnltFki ilFoth .sdfFnrjoaitr kpjikf, loii u.qiilj. cah AvkerrF! F nlhh i u tojcm suBsjuiu i Wbltk Drqt pft&tr$hi drugth rbsnakr, $ InkosjEr i nroFobmidi vsDrramlki Atrjild!nici i rirojnrj Liird trito .kadrta. ir,, dobruo.si'!iro!trri triiriirlD-ktrlii?! tri dr,tv* ,Pdiejlia Noforri', lojt uesjuje Fnb airiiEk i Fdfttu pd@r @il UiUB&dL, hilIl utotst{r srnirkJh Delols

'rd.ttr'kn.

proE.ojd.

vrij€nr€

zrkor, rn

.!ll ade jarnhd sorovo ja , ahn,. r,ld ft dbrr':trn, k.ri ie bionutdrn,n rrr. em d'r brdr hiunr. Oldito gE sD, nljs ga 30 ni tmZib, pdtdo @ z$bomv{, Shrr dutni(i, i{rlvn prihjcni, sndil Eq orokolj6tri Atro nro je srdeilo u kcvi nniboliih rhoua ovc r€,trtio arnto s ru5ili_ !@i Jfras apfttnain(i k&njo roto d{ raJolddrvi stro.i htji ddjijrtni Foredtrk kgleda do jo sil' prssrk .ovolve.rl i F3tinjo bombe |rogto du pr.no obnerlil $.v1.{ rtrrib i{rnoili. za8ribuo tia. n'n lfsfl'ntr i znpNrjeoc tr $rt^rrilroj

Polililki liwl rusko omlgncilr

f,ilild

i rrilijslo De!rp€liirosti rnam nroFD ,lx tudu Fgnbre, q'ogn jh irorlrii vhdo

i4h

bilde

r.€b{

spletHk{

Akt'jo

Stari raCuni

Arol lO. ,xuro ltadr

Ljvov^ i lcode.

l!'nryju oeil dliiD grufo Ftoji u Pnrku n€k! vBt komprcnirta Ovi !.dr. tolliu p.ryloDc ldnje svojlh.tff Mk., di ru c. c@romjd tr picdhiil pil'oitoa proglha i leltito, p! tdto. da Rtr.iin dfrloo Fgltrtre DEvom demokrowoD s mpubliktrMkiD oblikon rtrdrrtr., aL rckoor Fliliakom !l!hdor', t.rgjrnskon jcdnrkddu, ofdin l.bomte prsvoD, Ri jsl.*trap$drim i{rtihKiiana iltdom d..mtEliaciio,tr, odilftd' l.d€mfiiom I i.dra i dnrar sR'td Foltrju idcio hbrd!ilkr r.loltr(ij+ lblt i d.t! don {hdttecjie Ni lohia Il trilJ.n{nijln, dafioil u ru$&oi F rijcsti O,lluturc cq tturiv L'rerrcnfijodn'ih ddaya u f,'rlr 6tve.i,r rrkqic! i IF tiv poj.diclh pDt(tmtji.vn:ltu aldjd rsr nih Elkih scncFla driedi. d!'vals nrcF lercij{ i nkc'jr id€ o kodst botj!.!l!d. loll ! ?rrom iluioju Llotivoiuro!&i n!. cijdnnlni 6j.iqj, { il rrr,*rn ilrilL |tu p.sI *shilracijud rl!r4 .erdrL sn*.,n rybft njdo awlmi i{rml r$ki Evolqdj@ | kniii.aoib VMtni. B!ftN N *dln ltsbm, .Offiic Dj.td.. 6mtm SErdey{ rk,ji nhiso r({ii. d/ r;

n4q

!ed6pich

u

t.

ke[t!,. ir I pouzdbnoE

I'r,

nnvrnlil

h6ie

rrr,llflkc.

I'$o

BdnrL,

Andro rusli

bi

nc

$mo

lz

l.6ttr,

o,rnski

zr

u

ic MitetUn

da

un

ao lc

kao

a.

Xiiirir.

Jefh)

!Eeh. pnhiol. p{

rtrelilE

dr-

rpd,

i brojni

frliooi

M[6td

nit.

hogli

dnrri

sietrrl sdtez^t|clna. pdfldrrvr

bi d{

o oesobitrnon i tosiloorlrdu jhau smo pritil€ dn prcIilsno

pbho

tik

ra

s"

rDsbi Oc

Jn'BdEko.

neso

loie

Aatrilq

doklre MI&ti6-

koje

(plavllt

t*ntu

ro avom

Xoin.

Ju{Glolent

8.

mtr

kojt

il!tiaurr!sitrtri

kolinrn dr,

i2loZio

de

it

itiio

u

pillol.ljo

lfo

Urt.dili

gr0.

u d.. Mi6etifir

iovjcts i,tdiu

pr s g Kotrrncmvi(. erccsrologo, | ,nnosi ila.i8p.iintu rvoje i rusjo

pohn!

t6dro

ntr6.s

iz

nezFode

6k0

bijeBn pmko

upo?ilflo

rtEto

Svllolos.

Aojtovil '

pornhji

(r.

prrvog

3voju

6( dN.

{rto

rai{stcdiltii Gr$ti

btagoilarooar

troscblEoo

Tdtjqnl

tt[etidu. 2bo(

dn t*o

tdtilatc,asatafradl.

reitrob

ptotoju

(nru,

Se

bcn duli.ite Nsabrc) prrtsdn I bd. brojaim ollhovrh aalnrinns ta tMfu.re roti tlt,t n$tul.otdtttdjro uUnio btito eb.E I dGlovce ro u ion piihs lnto] ,Vt rte, odll{ot dDktor(, liie ptrlr-Mno do pmoEoet. ts kojehu od ors - Ftu vili na kocko vC !e!al, ilt borji,, vrt - (,Bt oplrundr toltc Le!, Egregto hl tofc, mtsc - P!, dl frdenl ufik d quaf .uao 4t ^ot a tep.^totilo td Sw pilziohc, o Mgtlo, Ia sut .tlstilar.\ oro phho noii il (slorom 6cBdesotkttft) pt plH nrlrvatcniilh liiro*ti khn€kth. Ddrr d] b'li, hogju o.lsllm, opoEenuil .v€: Gilllo Luq'rdl, dr RuAA€roFtqs, dr. F Js.chi, d. i Suttorn, d! g hsilsri, dr tl V6nl6i ndv Trevlsdni, dr Zeno Attstri, dr hd Cardiel, d! ZaNbr, dL Rtrvarln, dr. A. Asulirh, Pml. O Qudr4trtotto, dr. O. Budinrch, Ju*. Oc{so. (ir. Xflli, I r. d - Ovs o pondrntu-. r! vd. "releddtM jcne utocnog temE u Tr.ru dbtjr I!r..

jovib BurLey ridi gldoof, 16. "kodcl.' pr4ar.ljtr 3{mo u bli*cvkh'si a ni.s. lc {vnho rrcd.rvo tobio, 6nm oko o* & Diliali bljlleile h to6 agovontdro, nr rnl.ncncl,u i pmtubotiicvtlke atctjil pohdirlh lur&lh a6hcml& ts{fte! Itc& jd {vij.* FA ordom u BencHto vHqotu I nl.plu rlmiio Xo Bur@v jo lFk NptrblilaDL, &ho!r6ri prcrivot\ dlatn6 i pollltlf lslorrscile i pdtolatm trd o. volj6, koju tme rulki srrod d. t4.ej u mvoi loutltucnti I liiovl ,kdf ti. i dri,t @tl|tBro luciddri noillddE ru n{&n pd[{ili " lk{iin krc!illn*ih 'uornan o srdo ocs dr str trW! 8od,rE. rll jr nnrro'iltrbo. Mlljuto{a i Ark{ddnjcv! Fihva0b hdin. ttr butrtdrnih mornar6: htjkhs,, "Uiljo tlvjcli @v,dil' ddnn j.:DoMr drrfno odbh ovo lDinlu, j.r nl pltznljeeyish!, F tr' s rornu ! proroJ dc. Fclurs hotdclji. U garle iffi | dftb ffidrhHe oli il njllrelr glavn!.r..dItr lhdle Beffil i C{dgrsd, trrilAr e.ril6., *rrrt dotukld.

Or,* f",# (ril.ud6rdr

Naslovnastranica90-l->roi.a lista oRad._izvanstranacke organizacije od 13.VIII. 1921.U dlanku s e p r i m i e n as t r o g i hz a k o n s k i hp . o p i i " p r o t i v o n i h k o i i s e , r p r o , r , r u i y . l u ! 1 1 1 1 i t " " i " , t r a . z i osnrvanlu zatcdntake dr2ave.

'lga*#.*nt"_rypsrg* ini&ihd0rd:

fibd.,iladn.

tlpva i uruarifrro turritol ulki br. Iltrgoyqr drernd d ilokdpbi se 16

anrui m [ rt-l! ld:dlu

,e u !ar, nr

Eol[tEil.

Duttrounll(|l!. {nuto nn *l$s i see oii rFr6ilc tr pok;.t teFhn!. l.oji znr ;to [d, koil ne sted{ dE ebc i - 2ato \idi dti.

Stari raCuni 5 r.ztrih stranF nuogosonhghlihlo dr jc Jtrgclalijs rora d,;{va. lu,k, i trImv ed $trnde onih, koii * .r'eratric,n nai€ ddive Dij€so in{ti trt*rtr r.Jodritko, ! roji iu u toD tregt.itrvonj'r bili r6vni, clnlo je ,trnoflo rr,,rtrutuna, kojejr rre, b{lo likvitor{l', u tojitri donas nf.rn ti

r||C[|ita

1921,

Erol tO

In!noiti 6v(ir ru!ilntrii.,.rnro vt{dr t.rbn dn budc na vishi .eoes zrdrlta. dnteho od liinih lplelnkr i rtlijE\4 nrt.peliiaosri Akrljo ,nssu nrogn ,tr hudu Fsrbre, propleli vlado tu)gil ih ir(r\ali, A odF{itrnjn nrrnr I)n se o{ vrii€nr€ l4r' bio je dovoljr'r i krivlhi zilotr, jrr s€ !rcpGtilo tmbro lf zxkon za zririltr drt{te, ost0ha lr , to kotrftl pilpirs nc bnde li k{6xo, bi{ (:e iltrh i ofo trrslo

'ld illai jrrtrbr sorovo jo i ahil. vrla tr obrDiiln, t."ii ,( bbtrntd0n,^ keero d( bndr hiir!' Ottotilo gq so. slje gi so ni tmzib, pilitdo K z,bom!{ Shri dutdtui, i{'.vn Fitoj€Di, srdn 6( orokoljotri Otro ito jc srad€tro u krvi snihouih tim{a ove zc'nllo Etato$ rulit_ /@l Jdar iprernai'rci krfinjo hodb d{ zuJol ddilvi srrorj uilji borjijrt.i porcd& lzglcdr d* je sfrr prsidk rorolvcnl i prihinjs bombo InoElo dtr preno obndilil invjc{ Ini6 jrvilo$i. aEUbA.o tiiiliq 3r$rmil | rnpirtrjaoc r srroiritroj

r. b ieia tits! rdr,n. { natrk krii i fr6to t.ato .rdi d oeoj sFrnil _ otre u &. .,j€ti u.kRtk. gdnisli d I ne prr'i hbti m std. s@ dDd&n Btns ilsmrfldkb lromov_ dta bji krd totusotr navihthju;!eDl., hrrrJe, pud&u, orv.ru, ubtihnre. _

'rrgtrtrli .trhli lelo"i 'z svih k.rjcr{ ditu gl{o o svojoj dprotr,trocli dn * bolo zn ovu Wnwtr, d0 gtite 'Di! i rod u 6voU p.otrcrin^ pdhitJuilh dolovo/d bff io dio krivtrjo itr rlatrjo, u k6ic sn'o doflpleli 10 r?cba lhsilo dt, tE' io nlilhra dutno{t tiil r*s, dn popmro ;to

Jedloo ddhvDr vb.r, phron.ki or.vrenn nrd UtcD, €tMo. olih obtir, pftr'a vdFlrtom tMtrktr goEtbr modr! I nhdN, proili swtotrt I be, i&b .lEbr u roh, o.dhtruh j!. Fdtaosh orm Dr nbdJ.ro tfijriD, idrc htos 0kteltot d d. dhns mFldjosl.tr I Eda ldiro t*vs ttsv. Dn aPvjd otrton R{u I h&w ldr il kmnlE trao dr pmv€& dgrm ddryli brd @ D.Iu &ilu i H.dbdr U ddl .vr ut! dn *o kr'oEnldc hovollim Dutod, rvo uli d. .u D!rc-

Sthra rnt$tro - koba obrslilnftti! U naioi zeililii trebnlo io tri eodino rovsFnj{, dplohko. huckatrin, d'sc orjeii Fdrn neuaqtr lirr, oadq okl&n h.vtrtslom Lokrldon, j. li u Foienu ic "sveiedno ttnnlcl ill tohztrioj slohdi, iisurn!il .midlonjoo ondiq silje nu j€ dnloo hflo I m sdic da ostane !&n Jcr slrki od }dj iun svoss Sdrhi!, N68dic u tia. ld*ol mrtrtijii r.{djc E. birc&lrdLo,n trakil, Dqdj. u r!dnk:b, ko$otit - pmru Flrcbl i pfr'Dtr Filftomn. U ovorru &sp, kad jc !d I krv }ro. telh I p.ll illoli, nomn ri*o odhladie, Ytuo tnb! da budc svtjeDo Bvojo dur, Ndl lrdauo llslti lmrt ds u iGlttoj

Polilitrki liwt rusko orri$$ih

,rvor. rurk. oDiSnFlitd!fi . hlk4 sto {krtet tui@ po .niieli) Gdlto l. {khersil u {dririqD incu knd riiqsil i irskddjlls Rulij! nsrarttrlu !_|e9TF. r4[ Ifitu svrrlskq dlm. Cltrvoi i u.lvtrlniji o{xilar j. k 5unnie Pdd. Tqrelndqs'oia €rad8tn mtrG ge latlr rd*e Pna j. rrro, @rLrrlia .)aii MbolabnEi,rdrg|,todldril d. q*F bi* blf frdi. olri rohdltd d. xrhni tilrF,{ ||M, Ihr$ izlrn & i dt Rti hrigtr | .rskoo ntue_ mvha

noii"dob.u, koi€ je odrlo izyRn susii€ id .4.€omkoa dtu i priwnr.m Us& 191?. si{. lhrg. v0toa ruski/ory{oja(tjn ro Js tp4nl ud btollh poslniltd ro6tjor$e rutI6 loaelllu{ill6 Na ielo 'Dtr j. Av&sotIsv, biyil mirtulo! lutehjti FHilr tr Krri!*ileeoj vn'di. TrJ it trd ssr.{ttcn dilanoea konatihooto, loir Fipidltu tunoh Btilu Miirlilh revolftijoD.'i i liiovoD:kilh' tud{do i. olog rEdn. d3 brtroi"hdetlL deroidn{vo i ,itrteftr", ieovinu o*e dftle' i d{ *di brisu o s{&itrl ro*ih bjesur!(o Tai se nred n. Bn6ld vl&iu ili vladdiiioil. @ti*rkom !c nliciiort, Eego lqf,o ntke rbt. orflnob n'6tjeil,s. D€s Fliliikos kdro ievoq eijolF dodomd reno u Pldlq !'or& dtrcvslkr, {li zn to izddlc ied{o incrBrnnkri knj;tcrnerxtilLrhr ilrrqrr .Sost4lrniir Apiski', ldji orcstujc $'n Avknrj.! m dlhm i u kojem nmsiuiu i wbni$ pft&trqhi Dtqi drugih 5hrtr6kr, q rnkosjE inruogobojri vrNhMiti EDjiifr(i(i i ri.(irri l-ii-v$ trito ,kndete' lls dobrus.s$rirov&iFnitiiko,knjiia!trr,L! y* NoLosti., kojl n(duie ,Psljeilja p$f!q mlkl stunink i politiier @rU Miljtrlor, bilEi l'inirhr cesMth ldoq

u prvon trbh.lu

ktr@r Livoy^ i leode!

I!'nryju ovib d!ijtr g.dp! p.toli u Pnrhu n€ku vBt Loopmrnish Ovi zrdrtu!&iup.ryltDDo ldnje rvolrh 'trrilkq di ,u sc rfromj.li pilloitms { pjedhin proFlu! | ltrttiko, pr tdh, dr fltr.iin denolrrbkoF dAroo Fstnno pnron E mpDuikafirkia oblikom vl.drlnF, lL rokoor pliliakoD ilohdoD, srsgjsrlkon jcdnrkot{o, o#im bbmim provon, 6fr1 jftlnenapftdniil inilltucij.no ilirolond.centBli4cijo'n, odn6& r.d.racilorn. I i.d. ru i dn'gr gnrpd poiluju ll€j{: r.bruo*r rcvolrij.' l0t7 i d.te drn sbdilsdjs trl Iohj. ll n{j*iilnijlDdrmor o .triloJF {iasri odluitro st tmtir tul8actriij..rn. ilih ddald q dcte dwri,! Irkqlcr i lrcliv pojedialh pmrtrtntjt(lia'lil rkdjo r&rnth dlkh gsn.Bh ddc{i. d. rlala iDtr, lcftij{ i dkcijs ids u !od.r boti!.!i!4 koji ! ?rtam $loinru i;kori*uroril*i trr. cijdnnrni 6j.(:si. I u n.,,p{n rl.rh t'4 pnrl frsrrilr!.ijdn ilarry !rA{& sa*d'{ F4bno tujotoaurtnr iud rrrki Esoludi@ | knlhw* vMtnt, g.{re { .roiln ltilom, Djalo.. "t}&ir &'F tlurcela 6roji hrrso diqil! n/ li.

jovih ,kdelr' Aurccv vidi slfrror no prijlrellr $am u hljlevi.fu'mi n nil$ jc rvato .ftdilvo eh!o, saoro oko nrta e trni,li bljlavile A tootr agoes!!idrs. n! intencn lju i pmtuboljievtke .tcll+ pohdirlh !ur&h A6n€Eh Bo@e gl.& jd uvij.,k Fo mdon u Be.crol6 vr!ryelu j6 tp'k e. , trl.plu *mijo No Buev publillmq d.,rok.&tr, Droliiotkdhtn6 i FlllFIe rmlailrdciia i pdloertft rd !e eolj6, kojo ins rurki larod dn trFvi u ooloi lodtitutrtl I lisvl ,kdeti' i de!tri iellrlFro, lucio8.ri d najr€ioh rtr nrdoil Fdnyiti lkciin km'drtrl*kit noflnm u 0!.lo wc d6 6il grilpo 8odilre, rli jr ldrrc*dDhq Ullj(kord i lv&.rcrtjcv! Fdftydttc hh t! bunlornih mornrmi,Ooljoblilovktr', tlvjrli svjdil. ddim h iBufta! dtctno odbh ovo lminks, j.r s. priznrj.,eljde, lorhu F tri h L peyoJ d.. I'f(luou hol.6.lji U Pnda iro t dodo rdFrhidq di m niilElr glavnu rrcddrr lhdl4 B4Bd i ttnsr*drrrtr*, ,rorsr, irr. 1,, *H ir. irih .urtt! domdhEtd-"^"* l\ktrd&st6

Naslovna stranica90. broja lista "Rad. izvanstranadkeorganizacijeod 13. VIII. 1921.U dlanku "Stari raiuni" se primjena strogih zakonskih propiia protiv onih koji se suprotstavljaju ,tra.Zi o S n l v a n l uz a l e d n l c k cd r z a v c .

C{6.

{

F e!

&. m

ffil

n}d&o P i t. ind.nltyo | @!D!M LtimU & tur.Il&,

Dh.

od+

Bdunlc

d.d B

4"1!

A. fl4.

I Fr.ptur F @iDD -

Mod.

qbm

Ulluho tuBc

Tlilsa

-

.tr.il.. td!.

-

qFd _

!dt60.

Rdqtd

*

..

dl!

l(andldatshalista HPs. za okrug Kotor-D$rovnik-split i.li,wffi"*,1"$11--";,iil,lii?1";ii'i,,fiill, t"ty#',#kf; r{o.nrc rtrc:

. ,.D\

D., Arls Dttlttd, rrd. sryi(&ik o E, (Sitr Ba,

9dn rsdurflr .-, o---. D,.ratoanc' *d'tt-*lJi ?rDdld: d!(StNhli ao.tE_l&Wdlo.ft.J&td,otiL(Do.brcvo*I -.-:--.-:--.:--_----_:----.---

p.""u our"'or*oro. r,r4ft.nr*io_rraurrma ;H",rJi:";ll1;iL:# ifi btu pe'.ba{Hfr.bk.|"tt" s]f'|", " ta ;g niihova odtqkdI datrai ua snrd. Cidjeoh 10 :.aem..otgsu

To n.thric-pole;ie, l*t$p n*"r pu&a srronks ili;;;ii;;-;:i; tr nr'a, tdrnidii.rek,r, srureai r!&,&re a.g. ,"-ili,,'pioioirl" &;;;;"'idrrcipii";$ r.o" pnrs.to{rneh!}yitre,nc itiJi mualva4ttrltmfcoFP|r!motn6tog(vogli, ucr r""i[ii ut$l. ndi n6tos( *gic doleroi€ptolivno, o*"i"i; iiori;ol' ' "w 4 nfld.fin!. E xl€anil {P!d16.); toii grrna .D.[,ie, e&o poheho rndti rrt nrciorstni en-

za Btri D. Ptt@ tu ,&d llit0lbl La.E (En!id. rri! Zr lrfrlt &d|? &!ra, ocdnll 'Jdnr. etM, ||!@. Lrrt(krfta), Eil$; mlh|t 2r X0*{th: Pc/,i4ill, prcl*r, IM @ttrwl; /bo ry&f, gtu X.ede (Kua$t ). cfiaik ?; rkorr Dy, nw aitMft crro, rdhlrt t|'Ft

(.'.,,i-Tggl*y:::":llp::T] "

-

'-

---'''

*,.HTli:*Y,Yf*y#o:YlLj:l' wj€,d,,,A"t DasaM,

dlrd(sGaFvo)i

--

tilro .tcauro ir pavtgloa frm pnibndd{bks ! ii.vlrtrol D0ltsilt i o9ct$l$r Hr, PualcsFent€. U ]ollko lc d@d pozmb,{llll! }lp. Pot.Srrnke j. hkosls DM ! Po*llol t!*nllt I r cilelol Slovsiii. mrgiu #ndid ti Htv, Pualu Odell4le i trlddFl D{Dtcili ie tilno,_is sneko,to {E!mi

-

,.-:

Do!i.Gr&Di]

lar p;lem, ioii nsm prporuote rTm. Gl,r. mi qs morrmo lratib na K{rlto Tsno lc nsk Moltvr. ho lro bi reko g, Jovsu Cviitd.. O{alo, od ptllik , krkb r nlle dob. gosp. Dr Drlj.via bEf,lo 3. ie q Vulwo dobs trvF tri saoo hterhdJ, ptt!6i Bc8iu 6blln: ,A lto

5.fffi'#lffiLi",#^ffmfiffT"HJ,:ii: :: l%,#:::,[:'J ,i"",1]"liirTi;,.fi1ffT*i; p"'rilii'fft po.eri,'dili.d. breho,d! jGon ;;;ft;ilt. odrrcds&os.n brrvrtr. t DoIdvofro SlreL wHaoo '.:l:";j::.11:'-i-:::ll,6T*

r.dllt

2a DolilrcljE.

gs

*'

i

Chogorkogr s! F un

n'l rc lezikr (lll dljal.kh), x' u!!v!r' {reotrebaol>trovevelidine Dubrovnika i njegovenekacla5njeslave,koja se laZno ollrazlagala uspostavomoblasti. Pobornici uspostaveDubrovaike oblasti obraiaju se graclanirnarijeiirna "(...) smetnite nesretnui ubitainu apatiju, llrectite s m e d u s o b n i hl i i n i h m r Z n j a i z a d j e v i c a " ,p o d s j e i a j u i . i h n a n a t p i s u K n e Z e v ud v o n r kojije bio sirnbol stare clubrovaikepolitike: "Obliti privatorum, publica curate".54 Zahtjeveza ttspostavtrolllasti potiie istrl>arni5tvospram Splita, kojemu Dubroviani nistr htjeli dati prednost,smatrajuii da u voclenjudrZavnih poslovaimaju prednost (tradicija Dtrbrovaike repulllike, dubrovaika kultura, povijesna znanost i drugo). Suparni5tvo izrnecluDubrovnika i Splita uvijek je postojalo. Dubrovnik je bio osjetljiv na svaktt pojavu koja bi znaiila prednost Splita u administrativnom i gospodarskom pogledu. 'lhko je Dulrrovnik oclmah izrazio negodovanjeSto je sjedi5te Prizianogsrrrlcsrnje5tenou Split. U Beogradusu Dubrovdani imali jaiu podrsku od Spliiana. lstaknuti prvak ltaclikalnestranke Ljvlta Jouanooid,kojegasu dubrovadki radikali na izborirna za konstituantu istakli na svojoj listi, mnogo je pridonio tome

52

"Narod", l>r. 48. ocl 3O.XI.1921. 53 HAD, Fond Kotarskog poglavarstva Dubrovnika, bez broja, 30.XI.1921. 5{ "Narocl", lrr.2. od 12.1.1921.

88

da je Dubrovnik u clrZavnomvrhu imao jak oslonac. llza nj treba spomenuti i Stefija Raiifu, zeta Nikole Paii|a i Srbe katolike u Dubrovniku.ss Podjela Dalnmcije na duije oblasti uklapala se u centralistidku potitiku oelikosrpskihi unilarisliikih. krugoaa. ona 6e omogu(.iti da u op&nama, kotarint.ai oblaslinta, u kojima nije bilo nikakuih oblika samoupraae,u iisto hruatskoj sredini, dugo arenrcna unitaristi i centralisti proaode anlihraatsku politiku, da zaliru hraatsko ime i sae.ito je. hruaLsl'o.Kasniji izbori i izborna aritmetika pokazat ie koliko je za prevlast unitaristiikih snaga bila vaZnatakva podjela zemlje. Bez ivr5deg oslonca na ostale hrvatske krajeve, Dubrovacka oblast traZila je oslonaci uporiSte u centralistiikom drZavnom vrhu. Od Dalmacijeje u to vrijeme bila oclvojenai Boka kotorska i obalni pojas od Tivta do Spiia, koji je do lgl8. bio u sastavtt Dalrnacije. Inicijativu za odcjepljenjedali su radikali iz Boke kotorske, koje je predvodio Ljuba Jovanovii. Oni poietkom 1920.od Svetozara Pribi(.eui6a, rninistra unutraSnjih ;:oslovatraZe napozornost pridana tumai.enju Nacila Zakona o agrarnint od,nosinr.au Dalntaciji, u iemu se osol)ito istiie Z.N. Bjelovudii, kojije irnao brojne primjr:rlbena nacrt isap je sastaviosvoj nacrt zakona.67Zemljoradnici su rt isto vrijeme odrZali i brojne skupove na podrudju clubrovaikogkotara, (otok Mljet), F utnikovinoNarodne radikalne stranke, koje su oni bili ilanovi.Tl Od 1918. do 1929. gocline dalmatinsko je selo u te5koj gospodarskoj krizi zbog propadanja vinove loze i velikih zaliha vina. Bez novca, pritisnuti porezima, oskuclijevajuiii u hrani, brojni stanovnici Dalmacije gladuju, a drzava im ne pruZa primjerenu pomoi, Stovi5e,optereiuje ih novim porezima, prirezima. Ne mogav5i rijeiiti Zivotne ;rrobleme,teZacinapustaju domove i sele se u prekomorskezemlje, posebno s otoka Korirrle, iz mjesta Blata i Vele Luke. Podaci potvrtluju da se s otoka Koriule od 1921. do 1929. iselilo oko 3000 stanovnika, sto je bilo 14,74To stanovnika otoka i 14,9% trkupnog broja iseljenikaiz Dalmacije.Tz tl 1922. goclini vodstvo Zemljoradniike slranke sukobljava se s prista"Sama HruatskogDlo['a,kojih je utjecaj u to vrijeme jaiao u Stonu i na Pelje5cu.Agitaciju provode Rtrcli Bafinii i Niko Bu,iko.Leontii u listu Rad 15.Y.1922.napaclapristaSe Hruatskog Dlol'c,poruiivsi im: "znajte, cla se mi ne damo terorizirati. stari smo tni borci protiv tiranije, rnnogojadi nego sitni broj kojeg vi predstavljate." Kasniji razvoj politiikih oclnoszlpokazaoje da Hrvatski blok bas nije "sitni broj", naprotiv postaje najjada politiika snaga. cioclina 1922. posljednja je goclina uspona Zemljoradnidkestranke u juznoj Dalmaciji. Poclvojenostje u redovirna zemljoradnika sve veia, zahvaia i ilanstvo u rnjesnim organizacijarrta.Vorlstvo zemljoradniikog pokreta bilo je u rukama tzv. clesnih,sa Smocllakorni Leontiiem na ielu. Otpor voclstva pnrZaju omladinski klubovi na Koritrli, post:brtou Blatu. Stanje unutar zemljoradniikog pokreta anaIizirali su i njihovi politiiki protivnici. Radikalski Dubrounik podvojenost u toj stranci obja.injavaneuspjehomu rje5avanjuagrarnog pitanja i nestrpljivo5iu vocla da priiekaju rjesenje tog pitanja. Jedan je od uzroka sukoba i to sto je u vodstvtt stranke bilo rnnogo profesionalnihpolitii.ara koji su smatrali da se uz pomoi biradkog tijefa rnogu rilog: F. MiroSevii:, Iseljavarrje iz Daluacije u razdoblju 19f 8-1929, Raclovi, br. 2l, Zagreb, 1987. 73 "F'riurorski glasnik", br. 4G. ocl 24.X|.1922.

94

Kao dosljedanprotivnik oruZanihsukobamettu puianstvom Hrvatskapudkastranka smatra da se "(...) socijalni Pokreti moraju temeljiti na vjersko-moralnoj osnovi"74. Hrvatska puika stranka nije bila tipidna graclanskastranka. Zastupajudi siromasnedrustveneslojeve (tezakei radnike) i uvittajuii teZak poloZaj pudanstva,ona se opredjeljtrjeprotiv kapitalizma, istiduii dase krupni socijalni problemi u druStvtr mogu rijeSiti na konceptu kriianskog socijalizma. Protivnici te stranke neopravdanoje napadaju da se suprotstavlja rje5avanju agrarne refonne. Odreclujuii svoj stav prema agrarnoj reformi, Hrvatska pudka stranka zalai,e se za provoropagiraosnivanje

(;iripa' jenapod.riju ci.rcre' li:[i5lJi:1i#J],i"i:iffili';''::X:,'slil#1,'uena Svoj utjecaj na teZakestranka Siri osnivanjernomlaclinskihkatoliikih clruStava. [l mjestirna froclstranji i Mandaljeni djelovalo je llrvatsko omladinsko katoliiko druitvo, koje organizira prosvjetna predavanja i gimnastidke vjezbe. [l mjestu Priclvorju (Konavli) osnovirnoje Jugoslavenskokatolidko prosvjetno drustvo "Prepororogramimaostalih stranaka, Naroclna raclikalna stranka navodi: "Zato se oko NRS skupljaju kao oko centra cjelokuPnogjavuog racla, sve ostale pozitivne politiike gnu)e i grufice kP.9lg clecooko ruol. *ut"te, dekajudi da ona izvede drZavu i narocl iz svih politiikih smutlji i teg-obado one visiue drZavnog, ekonomskogi kulturnog razvitka koji zahteva poloiaj velike, modertte rof. Novak Bukai6, Bodo ir Drrbrovniku bili su Lrtko Hoppe.,Stjepo lhteieaid, Milorad Popov, vojko Milisii i drugi. veiina njih smatra ." S.tri.n. titolic.ima. Raclikalisu uspjeli proSiriti utjecaj metlu Hrvatima, ali su na izborirna postizali relativno clobrerezultate samo zahvaljujuii izbornoj aritmetici, a i izbornom teroru i prijetnjama onim biraiima koji su ovisili o drZavnoj sluZbi. (lspjesi radikala Kunj.r^{iia ,i Blotu rezultat srr i ekonomske ovisnosti siroma.inih teZaka o njernu, jer je kupovao njihove glasove. Organizacije Narodne radikalne stranke bile su stupovi reZima i najistaknrrtiji pollornici Sirenja velikosrpskeideje rr tim krajevima. One srt organizirale razne irZavne proslave (Viaratistinra

f ) S L A B U T J E C A JD E M O K R A T A Neusl>jeh clemokrata cla se preko teiaikih sloga utvrste u dalmatinskom selrt odreclioje-njihovo rnjesto na rrarginama politidkog Zivota Dalmacije. Ostali su stranka r osloncernu grarlanskirnslojevima dru5tva (uglavnom intelektualcima orijentiranima prema iniegralnom jtrgoslavenstvu),pa je zato njihovo upori5te.bilo u bul>rovniku i graitnijirrr primorskirrr lrtjestima Turske'"

106

7. IZBORI ZA NARODNUSKUPSTINU 1923.GODINE

- suProtnosti meclugraclanskimstrankama najizraZenijesu potkraj 1g22. i poietkom l92il. gocline. Pokazalose cla reZimskeslranke, na delu s r.clikrli-a.'ne mogrr1l parlamentu irrrati vedinu, Stoje umnogome oteZavalonjihov nacin vladavine i ugroZavalonjihov opstanak na vlasti. To se osobito pokazalo prilikom glasanja za pa.11tnovggaizbornog zakora, ko,ije izglasansa lbg glasovaod irkul>no41g glasova, k o l i k oj e b i l o p o s l a n i k au s k u p 5 t i n i . Na izborinra 1923. godine sa svojim su listama nastrrpile Hrvatska pgika stranka, [Irvatska reprrblikanskaseljaika stranka (H RSS), Naroclnaradikalna rtrunka, Demokratska stranka, Nezavisna radniika priti.l. Jugoslavije (NRpJ), zemljoradniika stranka-frakcija Franid, Zemljoradninka stranka-frakcija Zelii, Smocllaiotetkuizborne borbe zahtijeva isticanjejedne liste tzv. Dubrouaikogbloka,v koji bi u5li "svi svjesni Dubrovi.ani bez razlike vjere i plemena Hrvati iSrbi"l20. U ilanku "Dubrovadki blok" list "Sloga" zalaZese da se sve politiike snage Dubrovnika (dakako, reZimske)ujedine, u iemu vidi jadanje "moii Dubrovnika". Svjesni da irnaju vrlo uzak knrg birada (preteZnosrpske narodnosti u Dul>rovniku i Srbe katolike), radikali tim zahtjevom Zeleza svoj program posrednopridobiti Hrvate, prikrivajuii svoje velikosrpskeideje potrebom ponovnog jaianja Dubrovnika kao politiikoga, kulturnoga i gospodarskogasrediSta.12l Postaviv5ipitanje "Za.4totreba glasati za NRS" ,list Dubrounit odgovarada je to potrebno zato Sto je Narodna radikalna stranka od malene Srbije stvorila Kraljevinu SHS i Sto je rnalom posjecluikuomoguiila prosperitet.l22Radikali su predizborne sastankeodrZavali na cijelom podnriju Dubrovaike oblasti, a u izbornoj aktivnosti sudjelovalisu svi istaknutiji dubrovaiki radikali, na ielu s Lukom Bonom u Dubrovniku i Peronr Klaiiem u Konavlima. Prije izbora dubrovaiki je kotar,posjetio istaknuti raclikalski prvak Ljuba Jovanovii, a posjetio je i Konavle i Zuprt dubrovaiku. Obraiajrrii se Dubrovianima, Ljul>a Jovanovidje apelirao na njihovrr pro5lost u kojoj su pokazali "raclinost i poduzetnost", pozvav5i ih da glasaju za njegovu stranku jer ie sarno tako u novoj drZavi zarrzeti "(...) ono uvaZenomjesto koje Dubrovniku pripacla ;rrema slavnoj pro5losti, prema geografskompoloZaju i prirodnim ljepotarna". Dubrovaiki su raclikali prije izbora razvili neobiino dinamidnu izbornir propagandu u Konavlima i Zupi dubrovadkoj(zborovi u Cilipi-., C)avtatu, (lrudi, Ploiicama, Mlinima i Brgatu). SIiino je bilo i u Blatu na otoku Koriuli, gdje se posebno istakao posjednik Joakim Kunja5id. Radikalnaje stranka u predizbornim aktivnostirna poklanjala veliku pozornost teZaku ne bi li ga pridobila da gla.saza njezinu listu. Pritom su aktivisti posebno isticali da je ta stranka

Ite Isto, trr. 1. od 6.1.192:3. O jugoslavenstvu Dalnracije kaZe se: "Dalmacija je najboljinr sinovinra svojirn bila upravljerra odretlenirn srednjinr surjerorn, smjeronr uarodne asirnilacije i gledala je osnov i janrstvo za svakrr uarodnu cjelinu rr prikupljanju svilr tvoraikih srraga oko je&re nisli, urisli jugoslavenske." tzo "cloga", Dubrovuik, br. 7. od 1.X|.1923. l2l Isto. 122

|2

"Dubrovnik", br.4. ocl 26.1.1923.

"najteZaikija" i "najseljaikija", i to zato Stoje "nikla iz opanka", te da je za Srbiju izvojevalaslobotlu.I 23 Na radikalskojje listi kao njezin nosilacbio istaknut Ljuha Joaanoui|,a kao kotarski kandiredovalo" te da j. "(...) seljadki narod proZet republikanstvonr".l80 PreclstavniciHRSS-a iz Dalmacije odrZali su u Dubrovniku 18.XII.1922.sastanak na kojemu je istaknrrta potreba da vodstvo stranke rrputi u Dalmaciju agitatore koji de "(...) pomoii organizirati narod".181Zahtjev je obrazloZentime da se Dalmacija mora obraniti od napada reZima, koji taj dio Hrvatske Zeli udiniti sastavnim dijelom Srbije, odriitrdi mu njegovu hrvatsku pripadnost. U vezi s tim S. Bui rr ilankv Dahnacija je zalo posae hraatskajer je seljadka i republikans,tapi5e da de Dalmacija na izborirna 1923. pokazati da je "(...) jedne volje i osjeiaja" i da je "(...) nerazdjeljivi rovede"(...) .r duhu opstedrZavnom,opstenarodnom, najprije u duhtt naie narodne snage i slobode u znaku na5edana5njedrZavne zastave koja simboliztrje osloboarbarskirr naiinom i kunclacenjemproganjali nas mirni seljaiki narod", te itinjihov utjecaj, u iemu se posebno istiiu S. Bu(., Z.N. Bjelouuii| i l. Trojanoaii. Disidenti na skupovima osuduju sporaztlm kao "kapittrlantskuoclluku koja ui.vrSiuje centralizam i Vidovclanskiustav" i kojaje "izrlala i iznevjerila teZadkaolekivanja". Na njihovoj konferenciji u Dubrovniku, tr svibnju 1926.upozorenoje na Radiievu nemoi da u naroclnojskupStini potakne raspravlr o konrpciji, batinanju i ubojstvima. Konferencijije prisustvovao federalist Milovan 2ani( koji je torn prilikom rekao: "l)rZava je na kosini, nlSimo se nizbrclo. Ako do skora ne doclefeclerativnourectenjedrZave,dolazi katastrofa".e Hrualslearijei 2:1.Y.1926.prenosi Zaniievu kritiku Radidevepolitike, za koju je rekao da je "cloZivjelakonai.ni slom" i da je ne vocli u interesu hrvatskog naroda. 5 H A D , F V Z D o , h r . : i 2 7 . o d 1 2 . I I . 1 9 2 6 .i b r . 4 4 9 . o d 21.II.1926. 6 "Narorlna svijest", br. 7. od 16.II.1926. 7 " N o r o c l o l > a " ,b r . 6 5 . o d 1 9 . I I I . 1 9 2 6 . i b r . 7 7 . o c J , 2 . Y . 1 9 2 6 . E lsto. e "Hrvatska rijet", lrr. 21. od 23.V.1926. i br. 16. od 24.IV.1926.Zati( osutltrju Radi6a 5to je dopustio cla nru se "(.,.) stavi lrrnjica r)a usta u kritiziranju korupcije". Postupci S.Radi6a pokazuju upravo suprotno od Zarri6evih tvrdlji.

169

Obojica su u govorima branili sporazum,istiiuii da je S. Radii mjesto "prolijevanja krvi" odabrao put koji je "(...) doduSedulji, ali koji vodi istom cilju".5 Dolazak S. Radiia u Dubrovnik Narodna suijesl iskori5dujeza napad na sporazum) navodeii da uivr5iuje Vidovdanski ustav i ponavljajuii dotada5nje tvrdnje svih kritiiara sporazuma o kapitulaciji S. Radida i njegovu "poklonu bijeloj bradi". List takotter napominje da radikali Radiiu nede prepustiti Bosnu i Dalmaciju ffuZnu), jer oni ta podrudja smatraju svojom domenom.6 U vrijeme boravka Stjepana Radiia u Dubrovniku njegoveprista5eodrZalesu 3.11.1926.sastanak na kojemu su raspravljali o taktici suzbijanja utjecaja snaga koje se suprotstavljaju sporazumu. Opiinski izbori 1926. potvrdili su da Radiiev utjecaj sporazumom nije bio smanjen. N a k o n S . R a d i i a , t r D u b r o v n i k d o l a z i J o s i p P r e d a v e c .O n 9 . I I I . 1 9 2 6 .g o v o r i rr zgracli Hrualske radniike zadru,ge.Od pristaia svoje stranke trali slogu i disciplinu. Prilikom boravka u Dalmaciji Predavecje prisustvovaosastanku svih kot a r s k i ho r g a n i z a c i j eD a h n a c i j e ,o d r Z a n o m e1 3 . i l 4 . l l l . l 9 2 6 . u S p l i t u , n a k o j e m u s u radiievci Dalrnacijel)onovno podrZali sporazum. Ujedno su zahtijevali da se udalje iz drZavne upr&ve svi politiiari koji su protiv sporazuma i koji ometaju njegovo ostvarenje,srnijeneopiinski komesari koji ne uZivaju povjerenje naroda, amnestiraju i aboliraju oni gradani kojima su kazne izrecenena temelju Zakona o zaititi drZavei paragrafa srpskogakaznenogzakona, razrijeSesluZbesvi Zandari i pripadnici javne sigurnosti "(...) koji su barbarskirn naiinom i kundaEenjemproganjali na.5mirni seljaiki narod", te da se omoguii teZacima Dalmacije uzimanje kredita po lrovoljnirn uvjetima, i da im se osigura izvoz vina.7 Skup je radikale, zajeclno s talijanaiirna, okarakterizirao kao protivnike sporazuma, koji svojim postupcima oyriinskesamouprave".s "(...) dine sve da osujete 1>rovottenje

c ) A K C I J DD I S I D E N A T AH S S _ AP R O T I V S . R A D T C A Nakon potl>isivanjasporazurna,racliievcinastoje ud,vrstitisvoje organizac.ije, a protivnici iz njihovih redova pak nastoje oslabiti njihov utjecaj, u iemu se posebno istii,trS. Bu(, Z.N. Bjelouuii(. i l. Trojanouii. Disidenti na skupovima osuclujuspotazum kao "ka1>ittrlantsku odluku koja uivr5iuje centralizam i Vidovclanskiustav" i kojaje "izdala i iznevjerila teZadkaoiekivanja". Na njihovoj konferenciji u Dubrovniku, u svillnju 1926.upozorenoje na Radiievu nemoi da u narodnoj skup5tini potakne rtuspravuo korul>ciji,batinanju i ubojstvima. Konferencijije prisustvovao federalist Milovan Zani6 koji je tom prilikom rekao: "DrZavaje na kosini, rusimo se nizbrclo.Ako do skora ne dorte feclerativnourectenjedrZave,dolazi katastrofa".e Hrualska rijei 2:1.Y.1926.prenosi Zaniievu kritiku Radiieve politike, za koju je rekao da je "cloZivjelakonalni slom" i da je ne vocli u interesu hrvatskog naroda. 5 H A D . F V Z D O . h r . 3 2 7 . o d 1 2 . I I . 1 9 2 6 .i b r . 4 4 9 . od 21.II.1926. 6 "Naroclna svijest", br. 7. od 16.II.1926. 7 " N o v o < l c r b a " ,b r . 6 5 . o r l 1 9 . t I I . 1 9 2 6 . i b r . 7 7 . o d , 2 . Y . 1 9 2 6 . 6 Isto, e "Hrvatska rijed", br. 21. od 23.V.1926. i br. 16. od 24.IV.1 926.Zanit osuttuju Radida Sto je dopustio da rnu se "(...) stavi l:mjica na usta u kritiziranju kompcije". Postupci S.Radj6a pokazuju rrpravo suprotno od Zatri6evih tvrchrji.

169

Radidu i HSS-u usto se predbacuje da ne vode politiku u interesu seljaka, da stranka nema programa, da vodstvo nije seljadko i drugo. U dlanku Uzaladan jurii gospodarskih sgtlelkara prolia narodnog sporazurna, list Donr demantira optuZbe, braneii sporazum kao najznaiajniji dogatlaj u povijesti juZnoslavenskih naroda. Njegovu vaZnost Radid vidi u pomirenju dvaju zavadenih naroda, rekav5i da nije rijei o tome u "(...) kakvoj je zdjeli mlijeko nego da se mlijeko ne prolije"r0. S. Bui, l. Trojanovii i Z.N. Bjelovudidnamjeravaju u prvoj polovici 1926.godine odrZati viSe zborova i provesti intenzivniju agitaciju protiv vodstva HSS-a i sporazuma, ali su od te namjere odustali, uglavnom zato Sto nisu imali podr5ku puianstva. Veliki Zupan DubrovaEke oblasti obavjeSdujeministra rrnutra5njih poslova o aktivnostima Radiievih disidenata i u vezi s tim piSe: "Bu6 i druZina te mali broj sljedbenika separatista vode republikansku i demago5kupolitiku. Najbezobrazniji su aranZeriprotiv sporazuma,posebnoprotiv Pa5idai Radiia. Cilj im je stvoriti nepovjereujei neraspoloZenjeza danaSnjupolitiku."ll Napadi na Radiia bili su ponekad vrlo grubi, netaktiini i neistiniti. Tako je u jednom govoru u Dubrovniku Z.N. Bjelovuiii rekao da u drZavi vladaju lupeZi i Srbi, a da je Radii izdao Hrvatsku za l2 milijuna dinara.12

d ) ST J E P A N R A D rcN A OT OK UK OR CULT Poietkom lipnja 1926. godine, neposredno poslije opdinskih izbora, Radii ponovno posjedujejtrZnu Dalmaciju. Iako je u dubrovadku okolicu doSaona oporavak, Radii prisustvuje sastancima mjesnih organizacija u Mlinima, iilipima i Pridvorju. Prije dola"skau Dubrovnik odrZao je zborove u Vrgorcu,_ Makarskoj, Zadvarju, OrniSu i Splitu. Na putu po Konavlima Radida prate Miho Skvrce, Niko Koprivica, Roko MiSetid,Rudi Baiinid i Baldo Pokovid. Stjepan Radid je posjetio i otok Korculu, ispuniv5i tako obedanjedano Kordulanima u veljaii 1926.godine. Dolaskom na Koriulu Radii je okrunio velik uspjeh i pobjedu svoje stranke i njezine politike na tom otoku, na kojemu je od 1924. do 1926. gocline slorrljen utjecaj Zemljoradniike stranke. Radid je od tog vremena postao dominantna politiika osoba na otoku. Njegoaim dolaskomna olok Kordulu zaariio se proces ukljuiiaanja kordulanskog teZaka u hraatski naroilni pokret, Stoje javno dokazano masovnim zborovima na kojima je govorio Radid i sveopiom atmosferom, oclu3evljenjem i odano5du koju mu iskazuju koriulanski teZaci, ribari i grattani. Potvrda su te oclanostirezultati izbora za Narodnu skup5tinu 1925.i rezultati izbora za opdinske vijednike i opiinsku samoupravu 1926. godine. Dolaskom na otok Koriultr Radid je htio jo5 vi5e ojaEati utjecaj svoje stranke i tako sprijeiiti moguie girbljenje dlanstva. Stjepan Radii je odrZao govore u gradu Koriuli, Blatu, Veloj Luci, Lumbardi i Vrniku, a na poluotoku Peljeicu posjetio je Orebid, Kuii6te i Viganj. Zajedno s f'ernarom, Matijeviiem i CiZmekovidem,koji ga prate, uvelikeje utjecao na sretlivanjestranaikih organizacijai njihovo omasovljenje.U govonr 27.VI.1926. u l0 "Dont", br, 7. od f7.II.1926. Obrazla^Zudi pristanak na sporazum Radi6 navodi da se s radikaliura nije nagodio ni na tenrelju Tomislavova kraljevstva ni na temelju Du5anova carstva, neto na temelju "uaie seljadke duSe". rr HAD, FvZDo, br. 9s. od 13.I.1926. t2 Isto, br. 2l l. od 04.I.1926.

170

gradu Korduli, Radid se dotiie uzroka gospodarskogzaostajanja Dalmacije, odnosa sa Srbima i sporaztrma s Narodnom radikalnom strankom. Za teSko gospodarsko stanje Dalmacije tereti tudinsku vlast koja se ne brine o njezinu gospodarskom razvoju. tl govoru u Koriuli napao je i Pa5ida, izravno ga optuZiv5i za mnoge nedadeu Dalrnaciji, posebno za teror i nacionalno ugnjetavanje, razlikujudi pritom Pa5idaod Srbije i srpskog naroda, za kojega kaZe da nije kriv za tegobe Hrvata. Radid je ujedno istakao da u te krajeve nakon Austrije nije do5la bratska Srbija, ve6 "Pa5idevabrada", te da PaSidsmatra kako je sve "predansko" ujedno i "austrijsko i talijansko".13 Radii je na Korculi zagovaraopotrebu sporazuma sa Srbima. Branei.i sporazum, Radii je njegovo potpisivanje obja.5njavaoZeljom da u drZavi prestane "kundaienje" i "guranje 4 milijuna Hrvata u kut".l4 Radii je teZacima najavio i skoro rjeSavanjeagrarnog pitanja i kolonatskih odnosa, napomenuvsi da se agrarna reforma ne provodi istodobno u sjevernoj Hrvatskoj, u Dalmaciji kasni. U Veloj Luci je ttadid 28.VI.1926. takotter sveiano doiekan. Kao i u Korduli, osudioje Pa"Sida za Zandarskiteror i korupciju njegovih najbliZih suradnikai njegova sina Rade, istakav5i da IISS vi5e nede pomagati radikale ako se ne pomogne "(...) bijednom i glaomagaie, posebnoZupnikaPetta Franuloai1a,zbog zloupotreba i tetora, jer prevarama "stvaraju radikalsku kulu" u Blatu. Radid pudanstvu obeiava uskoro donoSenjezakona kojim ie se rije5iti agrarno pitanje u Dalmaciji, rekav5i: "Mi moramo ukloniti sramotu da na5 najbolji narod strada i gine, te iseljenjemi rnaterijalnim poloZajem i5iezava ta lijepa narodna snaga i cijela na5a drZava."tGRadii je i u ftlattr doiekan s odu5evljenjem,Stodokazujelstinitost tvrdnji da je J. Kunjaiii glasovena izborimaiznudio ucjenama.Osobni reZim Joakima Kunjaiiia, koji je zaveo u opiini Blato, njegovanebriga za rjeSavanjevitalnih komunalnih problerna rnjesta Blata i infiltracija unitaristidko-centralistiikih snaga u svim znaiajnim poclruijima druStveno-politidkogZivota u opdini sustavno gu5e svaku irricijativu za butlenje nacionalne svijesti blatskog teZaka i njegove teinje za osloboclenjern kolonatskiho(lnosa.Za njih je Raclidrekao: "Ti su se ljudi eksponirali kao radikali nalazeii se na vlasti i precjenjujuii svoju snagu, ne shvaiajudi gibanje i strujanje u naroclu, nisu se trudili da nezaclovoljstvosti5aju a narod je grcao u te5koj ekonomskoj krizi."l7 Radi6ev dolazak na otok Koriulu uvelike je pomogao pudanstvuda prevlada dotada5njuapatiju, pa i iskazujeoduSevljenjeprema dovjeku i politici za koje vjeruje da ie ga osloboditi nacionalnogi socijalnog ugnjetavanja. U govorima na otoku Koriuli Radii i njegovi pratioci zalaZu se za slogu Ilrvata i Srba, ne optuZujuii za teZak poloZaj hrvatskog naroda srpski narod, nego samo srpskepolitiiare, 1>rijesvegaradikale. O tome Radii kaZe: "Tako se dogada da oni l3 Isto, br. 1755. od 14.07.1926. l4 I.to. 15 Isto, br, 1755 ocl 4.1.1926; "Novo doba", br. 181. od 1.VII.I926. "Jadranrskapo5ta", Split, br. 169. od 1.VII.1926. Ll Veloj Lucije velikom zboru prisustvovalo oko l20O ljudi. Na delu organizacije bili su Ante Separovid Dole i Kuzrna Baiii. 16 lrto. l7

"Novo doba". br. 187. od 8.VII.1926.

t7l

koji bi trebali da nas Stite oni nas gu5e. Kad bi to bio srpski narod ne bih nikada bio narodni sporazum napravio. To nije hrvatstvo ni srpstvo, to nije slovenstvo, to je pagansko. To nije bilo ni pod Ttrrcima. Nije do5la Srbija ovamo da haraEi jer mi s njom imamo jednu duSu i jedne teZnje. To su gospodskakrda htjela da nas razdvoje od Srbije. Sporazum izmettu Srba i Hrvata je sporazum izmedu jadranske obale i kontinentalne Sumadije."18 Za vrijeme boravka Stjepana Radiia na otoku Korduli nije bilo incidenata, osim manjih u Blatu i Veloj Luci, Sto se moglo i oiekivati s obzirom na dobro organizirane rrnitaristiiko-centralistiike snage. Medutim, radikali Blata u povodu dolaska Stjepana Radiia svojim su pristaSama uputili proglas u kojemu ih pozivaju da doiekaju Racliia, da prema njemu budu lojalni i da izbjegavaju ispade. I blatska o1>i.ina,iako ratlikalska, organizirala je Radiiu dodek sa slavolukom i glazbom, povorkom i drugim poiastima.

e) ODJEKRADTCEVA POSJETA OTOKUr{OReULr Zahvaljrrjrrii Radiievu boravku na otoku Korduli, cijela se drZava upoznala s te5kim gospodarskim prilikama koriulanskog teZaka. Radii i njegova pratnja o tome stt op5irno govorili i pisali, optuZujuii za stanje sluZbenuradikalsku politiku i sustav vlaclavineuveden 1918.godine. Radiiev posjet otoku Kortrrli i njegovi govori imali su velik odjek u zemlji. Ocjena njegovaboravka u tisku ovisilaje o stranaikoj opredijeljenostilista. Stranadki tisak, posebnolist Donr, velica uspjeh Radidevaposjeta otoku Koriuli, istiduii da njegov boravak na Koriuli, u makarskom primorju, neretvanskoji vrgoradkoj krajini, kao i u Splitu, dokazujedaje Dalmacija "hrvatska i seljadka". Dom Racliiev put oznaiava misionarskimradom, koji "(...) daje pobude narodu", istiiudi odusevljenjepuianstva, posebnona Korduli, Sto potkrepljuje ovim rijeiima: "A otkud onaj svjetledi Zar kod one malodobne djece u Veloj Luci, koja iako sirota^i bosa i glaclna gori od upravo Eudnovatog, skoro vizionarskog zanosa i rrshita".re Stranaiko vodstvo u Racliievu putu vidi prihvaianje politike HSS-a, koja postaje sastavni dio Zivota dijela prrianstva.2o Radiievi politiiki protivnici nastojali su u tisku opovrii neosporan uspjeh Radiieva posjeta juZnoj Dalmaciji. Tako demokrat Clrga Anclelinovii odbacuje Radiieve opttrZbe o odgovornosti dnrgih za teSko stanje u Dalmaciji, isticuii i navodne Radiieve greSke.On Radiiu zamjera Stoje dugo vremenaprovodio politiku bojkota Narodne skup5tine,smatrajuii ga jedinim krivcem Sto Hrvati dotad nisu bili zastupljeni u Narounozreo da sam sobom upravlja i da bude gospodaru svojoj kudi".aa Na skup5tini je izabran odbor koji ie organizirati agitaciju za pridobivanje prista5a i osnivanje rrrjesnihorganizacija, te izglasano povjerenje narodnim zastupnicima Buiu, Trojanoviiu i DoSenu. Prista5e S. Buia istiiu da je republika preduvjet stvaranjapraveclnijihoclnosau clru5tvu,a tko se nje oclridene moZebiti "(...) iskreni nosilac misli ratlnog naroda i rnisli iovjeianske pravice"45.Poslanik Ivo Trojanovii; na zborovirnasvojih pristaia optuZujeStjepana Radiia daje zaboravioteZakei da se njegovaobedanjao obustavi llarnica u povodu posjednickihpotraZivanjadohodaka ne ostvaruju, te da poslanik Pavle Radii odbija primiti delegate teZakas Pelje5ca, koji su ga htjeli upoznati s teSkim gospodarskim prilikama. Sve se ie5ie cuju i zahtjevi da se Stjepanu Radiiu ospori pravo da zastupa sav hrvatski narod. Pokret protiv sporazuma, medutim, nije bitno ugrozio utjec.aj Stjepana Radiia i njegova HSS-a u juZnoj Dalrnaciji. Suprotstavljanjeje bilo najjade u dijelu dubrovai.kog kotara, u opdini Ston i clonekleu Konavlima. Krugovi koji se suprotstavljaju sporazumu ojatali su osnivanjem Hrvatskoga narodnoga federalistiikog saveza. On je osnovan u Zagrebu 11.I.1926,zajedno s Hrvatskornfederalistiikom seljaikom strankom (HFSS), koje je predsjednik postao biv5i predsjednik Hrvatske zajeclniceIvan Lorkovid. tlz Lorkoviia su u vodstvu stranke bili dr. Fran Barac, dr. Milovan Zani6, dr. Franjo Papratoui(, dr. Ante Trunrbi(.i biv5i ilanovi IIRSS-a Tomo Jaliabelii, Stjepan Uroi6, Franjo Jelasi| i Stjepan Kruhan. [J ilanku "Federacija na5 program" koji donosi Hroalska rijed 2 9 . V I I I . 1 9 2 6 .d r . Z . B e r i t i ( i s t i i e d a H F S S z a h t i j e v ar e v i z i j u u s t a v a i u v o t l e n j e federativnogureati", vei organizirani Hrvati. Osnivanjeorganizacijate stranke u juZnoj Dalmaciji potidu Z.N. Bjeloaudii, M. Kisi6, l. Trojanouii i ilanovi tek osnovanoga[Irvatskoga republikanskoga seljai,kog s a v e z a( I I R S S ) . N a d a n s v . V l a h a 3 . I I . 1 9 2 6 .o d e k i v a os e d o l a z a k u D u b r o v n i k i s taknrrtih ilanova Ilrvatske federalistii.keseljaike stranke (HFSS) iz Splita da pripomognu osuivanjeorganizacijete stranke u Dubrovniku. Z.N. Bjelovuiii dopisuje se s Trumbiiem, priprenrajuii osnivanje mjesne organizacijeu Dubrovniku, koja je osnovanatek nakon tri mjeseca.Konferencijafederalistau Dubrovniku odrZanaje 22.IV.1926.Organizacija tada nije osnovana,ali su tim inicijativama bili odbrojeni 44 Isto, br. 50. od 22.XIL1925. Skupstina je izabrala odbor od 30 Elanova koji su inrali zadatak da orgarriziraju rnjesne i kotaske organizacije. 45 HAD, FVZDO, br.2982. od 14.XII.1925. I-l pisuru Ministarstvu unutra5njih_poslova veliki Zuparr Dubrovaike oblmti piSe da se Z.N.Bjelovudid sprerna osnovati organizaciju. Zupam smatra da stranka u f)ubrovuiku uede imati nurogo pristaia ali ne iskljuiuje mogu6nost da prista-ie dobije na Stetu HSS-a jer Bjelovuiid provodi jaku agitaciju.

t81

dani Hrvatskoga republikanskog seljaikog saveza. Bud je bio protiv federalizma, zato Sto je smatrao da se njime pod drugim imenom "(...) spasavanarodno jedinstvo". Hrvat,skinarod,:T."t.l Bui, trazi r'(...) svoje ru-ood.".i"nje" pa se ne-moze zadovoljiti tim "gospodskimizmisljotinami". on je 2.1.1g26.u Dubrovniku odrZao s.astanaksa svojim pristasama na kojemu je ponovno osudio sporazum. Tom prilikom-izbile su nanje iarke s prista^iama ttSS-a, jer su se sastanci "suprotstavljenih snaga" odrZavali u neposrednoj blizini. Na inicijativu Z.N. Bjelovutiia odrZanisu sastanciHrvatskogarepublikanskoga seljad.kogsaveza IHryls) u.Brgatu i u smokovrjanima te u nekiri clrugim mjestiria stonskog primorja. Me,dutim, organizacije te itranke ubrzo ie se pritvorili u organizacije Hrvatske federalistiike seljaike stranke (HFSS) jer ie vodstvo HRSS-a y_ilz_f"j Pllmaciji prijedi u HFSS. skupstina te stianke odrzanaje u Dubrovniku 17.vII.1926, a prisustvovalojoj je samo deset delegata. u brzojavu upudenom sa skupStine vodstvrt stranke u Zagrebu i voclamaostilih hrvatskif, stranaka koje su b_ileprotiv sporaz*ma istii.e se potreba da se "(...) s obzirom na danasnji poiozaj Hr.va-tanakon izdaje najvedeg egoiste i cinika stjepana Raclida,po.rr,,-rio u;"ai"" u jednu ja^ku i ntoinrt hrvatsku stranku koja bi Lila pravi preistavnik hrvitskog dru5tva".46 O(l srpnja do ;rrosinca 1926. Hrvatska fearatizmorn"i negirajudi Dubrovniku hrvatsko obiljeZje.ae

d ) D I S I D E N T S KTI I S A K U J U Z I { O JD A L M A C I J IN A P A D AS . R A D I C A Dubrovaika "[Irvatska rijei:" u seriji dlanaka u drugoj polovici 1926.kritizira Stjepana Racliia,ivodstvo stranke u Dubrovniku. U ilanku Lijepa Ttjesmaali slabo gudalonapadnut je opiinski nalelnik dr, Miho Skvrce da nije ni3ta uradio za urereme"koji ie joj omoguiiti da 'Javnom Zivotu nametne svoju ideologrju".s6

A ) O R J U N A S K EM A N I F E S T A C I J E Osvriuii se na odluke kongresau Beogradu, splitska SlobodnarijeE u ilanku Orjune i faSistau "FaSizamu Italiji i u nas" konstatira slii.nostizmettu 1>ostupaka Italiji te Orjunin antihrvatski i antislovenskistav. List Hrualska slogasmatra da je Orjuna kongresomhtjela dokazati da S. Pribiievii ima podr5ku u tzv. predanskim krajevima.sT U prvoj polovici 1925. Orjuna odrZava skup5tine na kojima se provjerava dlanstvo i iskljuiuju nepoiudni ilanovi, upisuju novi dlanovi i biraju nove uprave. Odstranjivanjem neaktivnih dlanovaOrjuna se nastojala organizacijskiojadati, udi niti spremnijom i militantnijom. Svoj utjecaj Siri mettu srednjo5kolcimau Dubrovniku, osnivajuii razlidite kulturne i sportske sekcije,i slet, na kojemu se okupilo mnogo dubrovaike rnlacleZi.Dubrovadkiorjuna5i pokusali su pro5iriti utjecaj i mettu obalnim raclnicima u (iruZu, stavljajuii se na delo njihove borbe za poboljSanje Zivota (poveianje plaia i rjeSavanjeostalih socijalnih problema). Organizacija Orjune u CinrZu uputila je posloclavcimanotu s uvjetima kojih se moraju drZati prilikom zapo5ljavanjaobalnih radnika, oclrectujuiinjihove plaie i radno vrijeme. Orjuna je pokusajernorganiziranja obalnih radnika prekr5ila pravila na temelju kojih 56 "Pobecla", br. 39. od 2.VI.1925. Na kongresu je istaloruto da je cilj Orjune prije svega, da "u unitaristitkoj jugoslavenskoj nrisli okupi svu nrladu generaciju ladeg naroda i da tako prekinu za uvek sa svim separatizmima i ekskluzivizmima". Ujedno je zakljuEeno da samo potpuno jedinstverra uacija uroZe stvoriti jaku, gospoda.rski bogatu drZavu, 57 "Hrvatska sloga" u broju 106. od 4.V.1925. donosi vijest da je u Dubrovniku osnovanla orgauizacija Srpske revolucioname omladine SRNAO. Prvi njezin nastup bio je 12.VII.1925. kad je ornanja skupina ljtrdi krenula iz grada prema Lapadu, gdje su ih u jednoj gostionici Eekali njihovi istomiSljenici.

186

joj je odobren rad, a usto djelovalaje suprotno zadacima Radniike komore i inspekcijerada, koje su prema zakonskimpropisima bile jedine nadleZneza rje5avanje radniikih pitanja. Poku5aju Orjune pogodovaloje i to Sto su obalni radnici bili preteZnonepismeni, pa je s njima bilo lako manipulirati. Zahtjeve Orjune poslodavci odbijaju, drZeii ih neosnovanimai nerealnima,pa obalni radnici Strajkaju, odbiv5i utovarivati sol u broclove.Strajk su poku5ali organizirati i radnici Sumskeindustrije "Krivaja", ali ni on nije uspio jer su ga onemogu6iliStrajkolomci. Nakon intervencijepolicije, vodstvo Orjune u Dubrovniku i GruZu prestaje organizirati Strajkove,istakavSida ie u tom smisltr dopuniti pravila svoje organizacije. DubrovadkaOrjuna u 1926.godini ne poduzima militantne akcije niti se fiziiki sukobljava s pristaSamahrvatskoga narodnog pokreta. Mettutim, da bi pokazala svoju snagu, upriliiuje razlitite priredbe. Tako je 23.V.1926. dubrovaika organizac.ijaOrjtrne priredila veliktrsveianostprigodomtzv. posvetebarjaka, uz mimohod orjuna5kih ieta i polaganjevijenacana groboveorjuna5a.Na proslavrrsu doputovali orjunaSiiz Maribora, KaStelai Splita, a pred otprilike 4000 Dubroviana govorioje direktor Orjune Ljtbo Leontii. On je istakao nadstranaiki karakter Orjune i njezinu ulogu u ostvarenjujugoslavenskogunitarizma, osudivSisve snageu drZavi koje popu5taju separatistimai zaloZivSise za "oStriji i radikalniji kurs" protiv svih snaga Sto se suprotstavljaju politici integralnogjugoslavenstva.Orjuna5i su posvetu barjakajavnosti prikazali kao "(...) pohocljugoslavenstvaDubrovniku", konstatirav5i du "(...) pakosnici nisu uspjeli iz busije da okleveiu Orjunu Sireii u njoj najfantasticnije laZi".58 U tisku orjtrna5i poku5avaju dokazati da je Orjuna u Dubrovniku neospornasnagas kojorn ie morati raiunati svi njezini protivnici. Akcijama u Dubrovniku Orjuna je Zeljela pokazati snagu unitaristiikih i integralistidkih snaga u vrijeme kada neospornojaia snaga hrvatskoganarodnog pokreta, koja se tih dana o[ituje velikim usl>jehornna opiinskim izborima, na kojima su unitaristidke snage doZivjele velik poraz. Isticanje hrvatskog barjaka na zgradi opiine u Dubrovniku nakon izbora orjunaSi u njihovu listu PoDerlaovako komentiraju: "Hrvati su dobili gradonacelnika.I'Irvati? Kakvi su to Hrvati koji su imali du5u da poslejedne Eisto slovenskesveiarrostitrz sudelovanjedece, nesvesnemase, svtgnu jugoslavenskttzastavu. Eto to je taZalost Sto o1>Stinu u "Slovinskoj Atini" u klasicnom Dubrovniku reprezentuju ljudi u kojima je davno umrlo ili nikad i nije-bilo rodeno slovensko oseianje domovine."se Rilee je o gradonacelnikudr. Mihi Skvrci, koji je bio clan HSS-a. Prilikom tzv. posvete barjaka dubrovai.kaOrjuna tiskala je prigodni list "IzgoslouenskiJadran, u kojemu je bio i proglas Orjunaihoj brail - Jugoslouenima.ll njemu se vr-'liiaslavenskadu5a l)ubrovnika i slavenskikarakter kraja u kojemu je smjeStengrad Dubrovnik a koji "(...) latinska i germanskavla"stnije mogla odnaroditi i kojije vjeino ostao otporan sa svojim srtvim zidinama i svojom duSom".60

5E "Pobed.", br. 32. od 26.V.1926. Leonti6 je za sve tzv. austroflle traZio utvrdivanje odgovomosti i izricanje saukcija, suprotstavljajuii se praksi "opraStanja". Ton je prilikour istakao: "(...) ali neka bednici znaju da ona zavederra nrasa, koja nesvesllo danas me6e svoje kuglice u izbome kutije trije karlra da ono, 5to su milioli palih koji danas nemaju pravo glasa, stvarati ru3e i da stvarajrr rre5to slabaiko 5to ne rnoZe da garantuje opstanak ni celini ni pojedininr delovinra naroda." 5 s I t r o , b r . 3 2 . o d 2 6 . V . 1 9 2 6 .i b r . 3 3 . o d 1 . V L l 9 2 6 ; " S l o g a " , b r . 1 8 . o d 2 7 . V . 7 9 2 6 . 60

"Jugoslavenski Jadran", 23.III.1926.

187

b) osNrvANJE eETNreKrH ODREDA Na sveianostima su orjunasi nastupali u svojim uniformama, okupljeni u detniikim odredima. O tim Ietniikim odredima Pobedapi5eda su nastupili "u strogom vojnitkom poretku, o5trim korakom pod razvijenim zastavama i zvukom koradnic.a..." Dolazak uniformiranih detnika u Dubrovnik potakao je domaie orjunaSe da i oni organiziraju ietnidke odrede, azatim se od vi5e detniikih sekcija u Dubrovniku osniva bataljun Laslouo. Osim toga, osnovana je orjuna5ka glazba te osigurane prostorije za vje?be bataljuna i glazbe i ostale priredbe. Orjuna5kim svedanostima uvijek je prisustvovalo dosta znatiZeljnika, koje su orjunaii prikazivali kao svoje pristaie i simpatizere. Potkraj 1926. godine odrZano je viSe priredaba u kojima je sudjelovala dubrovaika Orjuna, primjerice proslavadana ujedinjenja, pobjede na Kajmakialanu, ulaska srpske vojske u Dullrovnik, koji se slavio kao dan "oslobodenja Dubrovnika" (l3.XI), proslava kraljeva rottendana i dr. Tim proslavamaobiino nisu prisustvovale antitrnitaristiiki orijentirane organizacijei dru5tva, koje su orjunaSi smatrali "separatistiikima". Na lrroslavamase velidalo drZavno i narodno jedinstvo i integralnojugoslavenstvo.Posebnose isticalo daje Dubrovnikjugoslavenskigrad, daje "slovinskaAtina", a ne "hrvatska Atena", te daje integralnojugoslavenskigrad koji je "svijestansvogjugoslavenskogkaraktera i svojejugoslavenskesnagei ponosa".61 NoSenjemstarog barjaka hrvatskog sokola u mimohodima orjunaii i Jugoslavenski sokol u Dubrovniku Zeljeli su demantirati one koji su tvrdili da orjuna5i progone H r v a t e i s v e o n o S t o j e h r v a t s k o .U v e z i s t i m P o D e d ap i S ed a j e " t i m s k i n u t a s v a k a ljagasa na5egsokola koji su mu neki pokvarenjacinametnuli jer on je dokazaoda ljubi ono Sto je hrvatsko jeclnakom ljubavi kao i ono srpsko i slovensko".62 U svibnju 1927.godine dubrovaika Orjuna proslavilaje SestugodiSnjicupostojanja. Na rritingu u Dubrovniku, kojemu je prisustvovalooko 2000 ljudi, ponovo je napadnut "austrijski duh", koji razbija "na5 nacionalni organizam i slogu", pri demu je posebno istaknuta velika uloga Orjune u oiuvanju drZavnog i narodnog jedinstva.63 Na proslavi godi5njice orjunaSi su kritizirali drZavno vodstvo zbog nedjelotvornog vottenja drZave, pogotovo zato Sto postoje jake stranadkesuprotnosti. S obzirom na aktualnost Nettunskih konvencija, orjuna5i o5tro napadaju politiku popu5tanja ltaliji. Na mitingu 8.V.1927.u Dubrovniku Antun Barluloai| istakaoje da cilj Orjune neie biti ostvaren dok se "(...) joS jednom ne pogledamoodi rr oEi s 'herojima (-laporeta"' .64 Orjunasi su svoju organizaciju smatrali najodgovornijom za suzbijanje talijanskih pretenzija na hrvatsku obalu. U vezi s tim dubrovadka Orjuna organizira protutalijansku akciju "Svoj svome", "PomaZisvoga,govori samo materinjim jezikom", a kojoj je bio cilj bojkot Talijana. Utvrttujuii zadatke Orjrrne, njezin list Pobedaopstanak te organizacijetemelji na dinjenici Sto u drZavi joS postoji separatizami defetizam, protiv kojega se ona 6l

"Pobeda", br. 7o. od ll.XILr926. 62 lsto. 63 HAD, FVZDo, br. 1328. od 10.V.1927;

"Pobeda", br. 19. od 13.v.1922, Jednoj od rnanifestacija talijanskih faiista u Trstu prisustvovala je i skupina Talijana iz Dubrovnika i KorEule, rrredu kojima je bilo i dosta djece. DubrovaEki su orjuna.ii 27.V .1927. organizirali prosvjedni do-ek u GruZu. F olicija je torrr prilikorn uhitila sedaur orjunaia, jedan je bio kaZ4ien sa 18, a drugi sa 3 do 10 dana zatvora. 6a Isto.

188

treba boriti. Te5koi.evidi u tome Stoje separatizamprikriven, pa se borba ocjenjuje tei,om, a sam separatizam opasnijim.6s Mettutim, unatoi skupovima i manifestacijama,Orjuna viSe nije bila ona organizacijaiz ranog razdoblja svoga djelovanja.Njezina je djelatnost bila smanjena i ograniiena. Mnogim njezinim istaknutim voclamaprijetilo se ubojstvom, protiv njih su se poduzimale akcije terora, slidneonima koje su orjunaSinekadapoduzimali protiv svojilr politiikih protivnika.

65 "Pobeda", br. 17. od 29.1V.1927. Orjula organinra.

je defetiste i separatiste vidjela i u drZavnilu

189

5. OPCINSKI IZBORI L926.GODINE

Vlacla Kraljevine SIIS punih je sedam godina odgaclalaprovodenje izbora za opiinsku samoupravu. Opiinama su, naime, upravljali opiinski komesari koje je postavljala centralistiika vlacla. Tek podetkom 1926. donesenaje odluka o izborima, koji su znaiili kraj vla,stikomesarau Dalmaciji. Izbori su odrZani u svibnju 1926. (ilasovanjeje proveclenona temelju Zakona o izboru organa oblasne,sreske i o p i i n s k e s a m o u p r a v eo d 2 6 . t r a v n j a 1 9 2 2 .( " S l u Z b e n en o v i n e " , 3 0 . V I I I . l 9 2 2 ) , p o kojemu su pravo glasa imali svi mu5karcinakon navr5ene21. godine, uz uvjet da su je provedenou svih l6 opiina. u opiini boravili uajmanje Sestmjeseci.Gla"sovanje U mnogim opiinarna istaknuto je vi5e kandidatskih lista, a mnoge od njih nisu imale stranaika imena. Snagekoje su bile protiv centralizma nisu bile jedinstvene. Postojaloje mnogo stranaikih lista u koje u nazivu istiiu hrvatsko ime (Hrvatska teZadkalista, Hrvatska lista, Hrvatski zemljoradniEkiblok, SloZni Hrvati). Bilo je opiina u kojima se nastupalo i pod imenom stranke, a najviSetakvih nosi ime HSS-a. Na opiinskim izborima nastupali su sa svojim listama i komunisti (Dubrovnik i Blato). ReZirnskestranke bile su protiv isticanja lista pod stranadkim nazivima. Zahtijevalesu postavljanje zajednickih lista s lokalnim nazivima. Od l6 opdina u l0 opiina pobijedioje IISS, u jednoj Narodna radikalna stranka i reZirnskestratrke, u jeclnoj federalisti, u jednoj komunisti i Narodna radikalna stranka (Blato), tr dvije Zernljoraclni[kastranka i HSS (nema podataka za opiinu Zaton). Komunisti Blata, s listom Sloga teiaka i ribara, dobili su sedam vijeinika, koliko i Naroclnaraclikalnastranka J. Kunjaii6a. Uz pomoi kotarskogpoglavara A. Dapdevii.ai velikogZupanaDubrovaike oblasti, mandati komunista bili su poniSteni u vedini opiinskih vije6a, pa su na deloopiinske uprave do5li radikali, a za nadelnika je bio izabran Joakirn Kunja5ii. Rezultati opiinskih izbora pokazali su da HSS joS ima najjaii utjecaj meclu teZacimai tla ga clisidentinisu uspjeli smanjiti, osim u dvije opiine. Ti su izbori bili znaiajna prekretnicau politiikom Zivotu clalmatinskogdru5tva. Izborima je za oclredenovrijeme u mnogim opdinarna prekinrrto nedemokratsko upravljanje reZimskih stranaka. tlkidanjem funkcije komesara Zandari i policija izgubili su jedno ocl upori5ta, jer su uz njihovu pomoi provoclili nasilje nad onima koji su se suprotstavljali centralistiiko-unitaristiikom drZavnom uretlenju. Izbori srr omogudili vi5e slobode i vi3e demokracije. Ako je sporazurnizrnedu H,SS-a i Narodne radikalne stranke pruiio mogu(nosl Hrualima da slobodnoizraiaaaju suoje nacionalne osjefuje, ond,asu opfinski izbori tu mogu(nosl joi uiie ojaiali.66

66 OpSimije o tome vidjeti u: Radovi, br.23. za 1991; Franko M.iroSevid, Borba za opiinsku salnorpral)u u jfinoj Dalmaciji od I9l8-1929.

190

VI. SLOM i\ARODNOG SPORAZUMA,

osNrvANJE sELJAexp DEMOKRATSKEKOALICIJE I OSTALI DOGADAJI U L927.I 1928. GODII\I

1. OBLASNIIZBORI T927.GODII{E

Poietak 1927.obiljeZavaodrZavanjeoblasnih izbora. Narodna sktrpStinaKraljevine SHS donijela je 1922. Zakon o izbonr organa oblasne, sreske i opiinske samouprave. Prema tome zakonu, uz velikog Zupana, kao predstavnika drZavne uprave, postojalo je i autonomno samoupravno tijelo - oblasna skupStina,koja se birala neposreclnimizborima. Oblasni su izbori odrZani 23.l.1927.Istaknute su izborne liste ovih politiikih stranaka: Ilrvatske federalistidkeseljadkebtranke, IISS-a, Hrvatske pui.ke stranke, Narodne radikalne stranke i Samostalnedemokratske stranke (zajedninkalista) te Hrvatskoga radniiko-seljadkogsaveza(kotar Dubrovnik). Od tih lista u koriulanskom kotaru nije bilo liste HrvatskogaradniEkogsaveza, ali je zato bila istaknuta lista disidenata Narodne radikalne stranke. Na izborirnasu nekestranke istakle vi5ekandidata. Kotari Dubrovnik i Koriula bili su podijeljeni na dva izborna podruija, na grad Dubrovnik, u kojemu su bile istaknute ietiri liste, s pravom izbora jednog delegata,i na podruije dubrovaikog kotara, sa Sest istaknutih lista i s pravom izbora trojice delegata. Kotar Kocula istakaoje ietiri liste, s pravom izbora dvojice delegata,a Blato tri liste, s pravom izbora jednog delegata. Izborna propaganda zapoiela je neposrednonakon nove godine u svim opiinama. HSS 5.1.1927.upuiuje Proglas na seljadki narod u kojem govori o uspjehu Sto ga je stranka postigla u jadanju hrvatskoganacionalnogpokreta, kojemu je cilj bio postizanje 1>riznanja"hrvatstva" te "slobodno izraZavanje hrvatskih osjeiaja i isticanjehrvatske zastave".U proglasuse HSS obraia i radnicima, koje poziva da ne napadaju stratrku jer su i oni potekli od teZaka.Federalistisu u Dubrovniku letkom pozvali pristaSe Hrvatske puike stranke da glasuju za njihovu listu, isticuii da Hrvatska puika stranka nije priSla Narodnoj radikalnoj stranci, nego da su njezini protivnici iznijeli u javnost kao politidku obmanu birada. Jednakoje postupio i IISS u mjestu Trstenom. Hrvatski seljaiko-radnicki blok u povodu oblasnih izbora izdao je Deklaraciju u kojoj je istakao da ie raskrinkati sve prevare koje se provode na Stetu seljaka. Biraiima je ujedno obeiao cla ie se predstavnici njegove liste boriti za ukidanje osobne dohodarine i globa, za izgradnju putova, cesta i datrnja te unapredenjeribarstva i osiguranjepoljoprivrednih kredita po povoljnim uvjetima. Radnidko-seljaikalista bila je lista Radiievih disidenatai dubrovackih komunista. List Borba u broju 45. clonosi upute birai.ima o glasovanju, istakav5i da izbornu kampanju treba iskoristiti za suzbijanje "plaienih korteSa burZoaskih stranaka". Tamo gdje Hrvatsko-seljaiki radniiki blok nije istakao svoje liste preporuiuje se da se ne napadaju kandidati HSS-a jer mi "(...) nijesmo protiv seljaka koji su jo5 uvijek uz Radiia, ved protiv gospodarskogvodstva stranke".l Zustre izborne I "Borba", br.45. za 1926.

193

raspravena tirn su izborima izostale.Ocjenjujuii aktivnost pojedinih stranaka prije izbora, veliki Zupan Dubrovadkeoblasti izvje56ujeministra unutrainjih poslovada su sku;>Stinesvih stranaka protekle mirno, ali da su slabo uspjele i da "(...) seljaci ne pokazujtr velikog interesa za agitatore i kandidate".2 U izbornoj kampanji u oba kotara nisu nastupale istaknutije stranaike votte, kako je bio obidaj dotada za parlamentarne izbore. Na tim su izborima zajednidki istupile neke stranke i istakle zajednidkeliste, Sto nailazi na otpore i neslaganja.Tako se na sastanku radnika 16.1.1927.u Dubrovniku zakljuiuje da radnici neie glasati ni za jednu stranku zato Sto nemaju istaknute vlastite izborne liste a u postojeie liste namaju povjerenja. Mettutim, radnic.inisu bili jedinstveni. Skupina radnika koju predvodi Niko Maslad zagovara glasovanjeza IISS. Ivo Banoai( zalagao se da radnici glasuju za listu Hrvatske federalistiike seljaike stranke a Ja5a Miloslaai|, poznati dubrovadki novinar i republikanac.,koji se na opiinskim izborima 1926. pridruZio radnicima bio je protiv obaju prijeclloga. S1>ormedu dtrbrovaikim radnicima, pokazuje da savez radnika s disidentirna IISS-a nije prihvatio dio radnika koji je bio pod utjecajem komunista. Kotarsko poglavarstvo Dubrovnika obavje5iuje velikog Zupana Dubrovai.ke oblasti 18.1.1927.da sluZbeneradnicko-seljaike liste u dubrovaikom kotaru nema, te da je Vlaho Peroui(, koji ne pripada nijednoj stranci, istaknut kao nosilac liste. Po mi5ljenju kotarskog poglavara, ta lista je trebala pridobiti glasove "komunista, republikanacai ostalih nezadovoljnikau dubrovadkomsrezu"3. U koriulanskom kotaru, gdje nije bila istaknuta radniiko-seljaika lista komunisti i HSS surattuju, Sto potvrcluje i angaZiranjeistaknutih blatskih komunista na zborovima HSS-a i zalaganje voclstva I{SS-a cla se istaknuti blatski kormrnisti lvan Dorol Cetini( i Jozo Zane Marinouii puste iz koriulanskog zatvora kako bi mogli gla.sovatina izborima. Prilikom precllaganjakancliclatabilo je nesuglasicai meclu prista5ama HSS-a. Na sastankrr l7.XII.l926, dio prisutnih bio je protiv kandidature Frane Kolumbi|a, Frane Mtillera, Nike l(opriaice i Marina Grego.l u drugim je strankama bilo nesuglasica prilikorn isticanja zajedniikih lista. Osiguranje samo zajednidki nastup dviju reZimskih stranaka, Narodne radikalne stranke i Samostalnedemokratskestranke. Dakle, u vrijeme zao5trenihodnosa izmeclu voclstvaobiju stranaka u juZnoj Dalmaciji one na^strrpajuzajedniiki, Sto ne treba iuditi znamo Ii da su obje stranke polazile od istih prograrnskihosnovaunutra5njegureclenjadrZave.Obje su stranke i prije dobro strractivale,pa su i prilikom tih izbora lokalne votte na5le zajednidki jezik kad se trebalo suprotstaviti jaianju HSS-a. U koriulanskom kotant pridmZili su im se i dernokrati, pa je stvorena jaka politiika snaga, pogotovo zato Sto su samostalni dernokrati u Korduli, a i demokrati u Veloj Luci, bili priliino utjecajni. Hrvatska ptrika stranka izbore za oblasnu skupStinupopratila je komentarom u listu Naroilna suijest,navevSida oblasnaskup5tina nije pravo samoupravnotijelo jer po mnogo iernu ovisi o velikom Zupanui ministm unutrasnjih poslova.Meclutim, ipak je istakla vaZnostnjezina izbora, naposezato Sto skupStinamoZe zaitititi seIjaka od prevelikih poreza, a i zato da sama skupStina "(...) ." bude upotrebljena vladajuie partije i za uivr3denje centralizma".a za sinekure pojeclinim 1>rista5ama U obla-snimizborima stranka vidi rnoguinost aktiviranja svih Hrvata protiv centralizma, Sto bi omogrriilo izlazak ir "(...) mrtvila i bauka prevrtljivosti do koje je doveoStjepan Radii", te tako, s jakom Hrvatskom, vottenjeborbe za "ravnopravne 2 H A D , F V Z D O , l r r . 2 1 8 .o d 2 0 . I . 1 9 2 7 . 3 Isto, br. 1560.od 18.I.1927. 4 "Narodna svijest",lrr. 3. od 18.1.1927.

194

F I

odnoseu Jugoslaviji".s U predizbornoj kampanji obnavlja svoje zahtjeve iz 1g20. i 1921. godilre o trvoctenjuoblasnih autonomija, istidudi da 6e tim autonomijama Hrvati biti "(...) slobodni gospodari u svojoj kuii", te da 6e im osigurati l'(...) vjersku ravnopravnost i slobodu za sve pozitivne vjeroispovijesti,. oblasna se skul>Stinabirala na ietiri godine opiim, jednakim, neposrednim i tajnim glasovanjen.r.Pravo biranja imali su gratlani po istim uvjetima kao i na parlamentarnirnizborima, ali su u oblasti trebali biti nastanjeninajmanje tri gocline prije nego Sto str raspisaniizbori. C.lradovis vi5e od 5000 stanovnika iskljudivali su se iz sastavakotara, iineii posebneizborne jedinice, pa su i Dubrovnik i Blato bili izdvojeni iz sastavakotara kojemu su pripadali. Veliki Zrrpanl)ubrovaike oblasti pi5e ministru unutraSnjih poslova 10.II.1927. da su izbori u oblasti provedeni mirno, ali da je odziv biraia slab, slabiji nego na p a r l a m e n t a r n i r ni z b o r i r n a 1 9 2 5 .g o d i n e .O n t o o b j a s n j a v at i m e s t o " ( . . . ) s i r i s l o l e v i ne.znadu jos Sto je oblasna sktrpstina"T. Na oblasnim izborima u bubrovaikoj oblagli gfasovaloje ukupno S2TobiraEa(na parlamentarnim izborima 1925.godine 6 5 , 9 T o , 1 9 2 3g.o d i n e5 8 , 8 0 % ,a n a o p i . i n s k i mi z b o r i m a 1 g 2 6 .g o c l i n es 8 , 0 1 T o birada). Dubrovaiki i koriulanski kotar birali su u oblasnu skupStinu sedam delegata od njih ttkttpno 12. Pet manclata 1>ripadalo je makarskom imetkoviikom kotaru. U oblasnoj skupStini bilo je deset delegataiz IlSS-a. Dva delegatas liste Narodne radikalnestranke i Sarnostalnedemokratskestranke izabrana suu korEulanskomkotaru (jedan raclikal u Blatu i samostalni clemokratu izbornoj jedinici koriulanskog kotara). HSSje tr oblasnoj sktrpStiniiurao apsoltrtnulrrevlast, postigavsimnogo veii uspjeh negott ostalim dijelovima Dalmacije. Pri tome joj pomaZei naiin izradlnavanja potrebnog koliinika. Samostalnatlemokratskastranka i Narodna radikalna stranka u dubrovaikorn i koriulanskom kotaru ukupno su postigle 226b glasova, sto je b_ila.polovica g.lasovakoje je dobio HSS. Meclutim, dobilale samo dv,r mandata,-a IISS pet manclata. IISS je 1927. na oblasnim izborima dobio 3Bl7 glasovamanje nego l925.godine (58%), Nacionalni blok dobio je 1240 glasovarn.nj" nego lg2-5. godine (35%), Ilrvatska ptrika stranka l5 glasovaviSe, Demokratska stranka 810 rnanje (116%).(ilasovaloje 4815 biraia manje nego 192b.godine (192b. g. Cl.:qyg 68,30T0,1927.g. 42,49yo),Sto zaista dokazuje nezaintereslranostgiaclana'za te iibore. Zato list Borba s pravom utvrrluje da na izborima "imamo ntvog pobjeclnika apstinenciju".8 -_ Mnogi su Prognoziralismanjenjeutjecaja HSS-a, sto se dogodilo samo u opiini Ston, gcljeje Ilrvatska federalistii.kaseljaika stranka (HFSS) aoUita675 glasovaocl ukupno 958 glasoval1i70%, i to na radun [lSS-a. oblasni izbori bili su uvod u parlamentarne izbore, odrZane u rujnu 1927. godine, koji su pokazali cla su na politidkoj sceni ostale dvije najjade stranke, HSS i Narodna raredloZena su cetiri kandidata: August r(o.izlii, Niko Kopriuica, BoLo Raiica i Baldo Pokoui(. NajviSeorganizacijaistaklo je BoZu RaSicu ( 1 2 ) , N i k t r K o p r i v i c u( 1 1 ) , A . K o 5 t r t i i a( 6 ) i B . P o k o v i i a( l ) . tloi.iv5i cla u Dubrovniku postoje neslaganjau vezi s isticanjem imena kandidata, voclstvo IISS-a upuiuje Josipa Predavca u Dubrovnik, gdje na skupStini odrZanoj 25.V1.1927.istiie cla HSS od parlamentarnih izbora 1927. odekuje "kraj gospodskom reZimu", pretkazujuii pobjedu HSS-a usprkos "(...) protivnicima i odmetnicima" koji Zeleda "novirn smicalicamaporemete na5e reclovei na5e seljaStvo".r' Do kraja lipnja u clubrovadkojorganizacijinisu bile prevladanesuprotnosti u pogledu isticanja kanclidatana listi IISS-a, pa se organizacijapodvojila. Jednu su skupinu 1>redvoclP i l i. S l o v i n i 6 ,B . R a 5 i c ai N . K o p r i v i c a ,a d m g u M . S k v r c e ,F . Kolumbii i R. Mi5etii.

A ) B O R B A Z A M A N D A T EI S T R A N A C K IS U K O B I Nezadovoljstvoje u redovima IISS-a izazvala odluka vodstva stranke da se u dubrovaikolrl kotaru mjesto prije istaknutih kandidata istakne kandidatura dr. BariSe ,|ntoljana. Dubrovaika organizacija traZila je od vodstva stranke da se na izborima istakne kandiclaturaosobekoja Zivi i politidki djeluje u Dubrovniku. Podvojenostje doSlado izraza i prilikom dolaskaJosipa Predavca,jer su Miho Skvrce i Petar Slovinii za sastanakdlanstvu poslali odvojenepozive. U kordulanskojorganizaciji nesuglasicanije bilo. PredsjetlnikkotarskeorganizacijeDinko Sarneiii u drugoj polovici lipnja 1927.goclinezapoiinje odrZavatipredizbornesastanke.Na kraju je tr dtrbrovackojorganizacijipobijedila skupina koju je vodio dr. Miho Skvrce i koja je prihvatila prijedlog voclstvastranke da se mjesto dr. Bari5eSmoljanakao kotarski kandidat istakne Nikola Precca,a kao njegov zamjenik Jako Kostopei. Nakon te odluke predsjeclnikmjesne organizacijeu Dubrovniku Petar Slovinii dao je ostavku. To je znadilo poraz skupine s Koprivicom, Ra5icom i Sloviniiem na ielu, koji su nastojali da se tt rlubrovaikom izbornom kotaru istakne kandidatura Dubrovi.anina. 17 "Dottt", br. 28. orl 1.VII.1927. Tonr prilikom Preclavecje odrZao skupStine stranke u Metkovidu, Oprrzenu, Makarskoj i Splitu.

199

Nikola Precca u dnrgoj polovici kolovoza boravi u dubrovaEkom kotaru te s nosiocem liste Augustom Ko5utiiem, Jakom Kostopedom, Mihom Skurcom, Franom Kolumbidem, Antom Kusarom i Rokom Mi5etiiem odrZava zborove u Konavlima, Dubrovniku, Stonu, Sipanu, Mljetu, Brgatu, Zupi clubrovaikoj. U Stonu istonskoj opdini federalisti su poku5ali razbiti zborove HSS-a, ali nisu uspjeli. Zivu llreclizbornuaktivnost HSS poduzima i u korculanskom kotaru, gdje se posebno istiie Dinko Sarnecid. Zborove na otoku Korduli i poluotoku Pelje5cu takotter organizira i vodi ilan uZegvodstva HSS-a Tomo Vojkovii iz Moslavine. U govoru u Veloj Luci D. Sarneiii je osudio hrvatskepolitidare koji su pridonijeli da se 1918. Ilrvatska podvrgne Srbiji. On opravdava sporazum s Narodnom radikalnom strankom, drZedida je njime izbjegnut sukob sa Srbima. Jedinstvenostiu pogledu isticanja kandidata nije bilo ni meaturadikalima. Dalmatinski se radikali sve do izbora meclusobnospore o kandidatima u kotarima Koriula i Kotor, a nesuglasicaje u poietku bilo i u pogledu isticanja Ljube Jovanovi6aza nosiocaliste. PoStoje prihvaiena kandidatura Ljube Jovanoviia kao nosioca liste, splitska Driaua piSe: "(...) istup radikala na5egjuZnog izbornog okruga s imenom Ljube Jovanoviia kao nosioca liste ne znaii niSta drugo nego jedan Iijep radikalski istup s imenom jednog zasltrZnogi velikog prvaka radikalne stranke, jednog svijetlog karaktera i jednog omiljenog sina naSeotadZbine"18.Kandidatura Ljube Jovanovida u Boki kotorskoj primljena je se negodovanjem. Tamo5nji su radikali drZali da on ne moZe biti predstavnik dalmatinskih radikala jer se "(...) previ5eeksponira za jeclan posebanpolitii.ki pravacjedne radikalne grupe"1e.Zato je odludeno cla se Marku Trifkoui(.upredloZi da bude nosilac liste. Vodstvo dalrnatinskih radikala nije se ukljuiilo u rasprave. U. Desnica i M. eingrija smatrali su da je bolje pricekati clok se odnosi ne razja,sne.tl Dalmaciji nije istaknuta posebnaradikalskalista. Na okruZnoj konferencijiNarodne radikalne s t r a n k et r D t r b r o v n i k ul 7 . V l l . l 9 2 7 . p r i h v a i e nj e z a n o s i o c al i s t e L j u b a J o u a n o a i t .a, l i nije odludenotko ie biti istaknut za kotarskogkandidata u kotarima Kordula i Boka, samo je odluieno da on mora biti Hrvat. Radikali su Zeljeliosigurati dva mandata, a vodstvo u Splitu smatralo je da se to moZepostiii samo spajanjem korlulanskoga i bokokotorskogakotara, u kojemu bi se osigurala kandidatura Hrvatu Joakimu Kunja5iiu, uz pretpostavku da na to pristanu bokokotorskiradikali. Toj kombinaciji suprotstavio se arnicau agrarnim sporovima,oslobaclanjeclrZavnogporeza siroma5nihseljak:1,uvoclenjeraclnickogzakonodavstvai dr. Na temelju odredaba sporazuma Ilrvatski seljaiko-radniiki blok uputio je vi3e izbornih proglasa,a proglasesu upuiivali biracima i njegovi organizacijskiizborni odbori, osnovani u kotarima. U llroglasirnase uglavnorn ponavljaju stavovi iz sporazuma. StanovniStvu dubrovai.kog kotara obratila se politiika grupacija 1>odnazivom Republikanski 25 "Dul>rovaaki list", br. 22. od 19.VII.lg27. Tom je prilikom Antlelilovii rekao da leie biti Kraljevine SllS ako ho6e da l>uiopovezansa Samostalnomdemokratskomstrankom s kojom Hrvatska pui.ka stranka nije mogla prihvatiti suradnju. U dlanku "U stavu iekanja" navodi se da je Hruatskapuika stranka uvijek isticala potrebu da se Ilrvati organiziraju samo u hrvatskim strankama, iija su vodstva u rukama Hrvata. Prema tome, njezin odnos prema HSS-u nakon atentata ovisio je o definiranju uloge SvetozaraPribideviia u hrvatskoj politici.66 Radikalna DrZaaa takorkosteroru, ne bojeii se tamnice, branio je svoje nacionalno biie i svoj ponos. Smiono istide hrvatske zastavei ostale hrvatske nacionalne sirnbole, pjeva rodoljubne pjesme, kliie Stjepanu Radiiu i republici, odbacuje monarhiju, velikosrpstvo,dinastiju Karaclorcleviiai jugoslavenstvo.Predvoden HRSS-orn i Stjepanom Raclidem,hrvatski narod tog kraja prisiljava reZim na popu5tanje. Na izborima 1926.godine preuzeoje vlast u opiinama, a 1927. i u oblasnoj skup5tini. lzbofi za clrZavni parlament 1923, 1925. i 1927. godine pokazali su odanost stanovnika tog kraja Radiiu i njegovoj stranci, Sto je ujedno znaiilo i njihovo izjasnjavanje protiv svakog oblika srpskog utjecaja i srpske prevlasti. Diktatura koju kralj Aleksandar uvodi 6. sijednja 1929.nakratko prekida pobjedonosni put prerna uklanjanju svakog oblika srpskog utjec.ajai ekspanzionizma na tom prostoru. Slabljenje diktature pmZa novu priliku za ponovno organizirano suprotstavljanjesrpskornekspanzionizmu,iako je cijeli dubrovaiki kotar nakon podjele clrZavena barrovineprikljucen Zetskoj banovini, dakle otrgnut od matice zemlje. Tim i.inom srpski ekspanzionistijo5 su jedanput dokazalida im je posebnostalo do Dubrovnika i dubrovaikog kraja. Tek 1939.godine, osnivanjemBanovine Hrvatske, Dubrovnik i dtrbrovaiki kotar ponovno su se na5li u sastavu Hrvatske. Pritajeno Sirenje velikosrpstva nastavljeno je uspostavom socijalistii.ke Jugoslavije, sliinirrr tnetodama i nacinima. Pod izgovorom bratstva i jedinstva u hrvatsko tkivo 1>onovnose infiltriraju prosrpski elementi. Kad im demokratski izbori provedeni u llrvatskoj 1990.godine to najzad onemoguiuju, oni poduzimaju osvajadki rat. JoS su jeclanput (kao i prije u povijesti) opljadkali Konavle i Zupu dubrovaiku, popalili i razruSili sela i gradove, i sam Dubrovnik, krunu hrvatskih gradova. Rat se za juZnu Dalmaciju jo5 vodi, iako mu naziremo kraj, kada ie zauvijek biti onemoguiena srpska agresija.S obzirom na pro5lost i sada5njost,1918. godinu moZemosmatrati poietkom srpskesmiSljeneagresijena teritorij juZne Dalmacije, koju oni otada provode bmtalno i sustavno. 224

PRILOG

KRATICJBIiO.]E SE KORISTEI]NI]TAR TABLICA

BNS_ DSIIB _ IIPS _ H R S S_ H S PHSSJ HZ_ ISIU_ KPJ_ NB_

Blok narodnog sporazurna Demokral,skastranka Hrvatski blok Ilrvatska puika stranka H r v a t s k a r e p u b l i k a n s k as e l j a i k a s t r a n k a ( o d 1 9 2 5 .H S S ) H rval,skastranka prava llrvatska seljaika stranka (clo 192,5.HRSS) II rvatska zajetlnica Invalitlska strauka Izvaustranatko uclruienje Komunistiika partija Jugoslavije Nacionahri blok (sarno 1925. Samostalna dertrokratskastranka SDS Narotlna radikalna stranka NRS) Nezavisna ratlnitka partija Jugoslavije N a r o d n a r a d i k a l n as t r a n k a Nezavisni seljatki radniiki blok Oblasni odbor zernljoradnitke stranke za f)alnraciju

N R P J_ N R S_ N S I I BO O Z S_ S D S_ Sanrostalnatlemokratska stranka T L _ Trrrnrbi6evalista Z S _ Zenrljoradnitka stranka

rrrlttttltttttltll d

,cJ AN NQ

Otr

oiotittlNtllltt

I

or

bo

Ntt*tttto€tllllt

d

I

OO d N

O

€

N

co llllllllL-@tttttt

d

t)

I

(n t

t* a

(n a')

I

.:4

t4

|

I

I

i

I

or-c.tt

|

|

NN

I

I

|

-4 N

| N

d

o

a ':-

E

|

|

N

bI)

rn

N @

llllllllt-@ttlttt

I

-l

N ob rj

\o d

'i

N

j.:

r''r

i

ON

n

.x Oo

,N

n O @ oi@oN:t'oa

'=

i

*

|

I-

|

e

=$

r

aI

I

@

-n

q ct

=f

Or N

o@

P\

c'i

NCQ

N

d a

N'JQ ,d

.g(/)

F'a

'UD > d J

z^

z4 9e

-t

co

iO l* @N nl-'+1 O 6N!+1O@6 o@6n*iomoNircoooooo@ €@=fNt-N*i@ioHc.!-n@ Nmr

O

i O

€ l-

n n oc/)iO

n

O

H 6m

OI

O o@

n

€ 6

4F d'1

fi

! : :

cn

Fi

"t rE

bo

ld dl

ct

HO

.x

rr -: ornik Koriula u revolucionarnom radniikotr pokretu, narodnooslobodilatkoj borbi i socijalistiikoj revoluciji 1919-1945, Kortula, 1989.

250

SADRZAJ

7

PRED(iOVOR

11

U V O D N I H I S T O R I O G R A F S KP I RECILET)

P R I L I K E U J U Z N O JD A L M A C I J II 9 1 8 - 1 9 2 9 .1 3 I. (]OSPODARSKE 15

l . P O V R S I N AI N A S E L J E N O S T. .

a) b) c) d)

PovrSina Stanovni5tvo ... Socijalna s t r u k t u r as t a n o v n i i t v a Nacionalnastruktura stanovniitva

.. ' '... .

20

POLJOPRIVREDA

t

a) b) c) d) e) f) g)

Op6i podaci o teritoriju Struktura zemljista Vinogradarstvo. Ratarstvo Industrijsko bilje M a s l i n a r s t v o. . . Voiarstvo

15 15 16 77

''

20 20 22 24 25 26 26

3 . S U M A R S T V O: . . .

28

4 . RIBARSTVO

29

b.

TRCIOVA()KAMORNARI(;A

30

6 . I N D U S T R I J S I { AP O D U Z E E A

33

7. TRGOVINA

36

8 . OBRTI

38

9 . T U I T I Z A M ( P R O M E T S T R A N A C ' A )I N O V C A R S K IZ A V O D I

39

a) Turizarn b ) N o v i a r s t v o. . . . .

II. P O L I T I C K I O D N O S IU J U Z N O JD A L M A C I J IO D S L O M A DO VIDOVDANSKOGUSTAVA AUSTRO-UC;ARSKE

39 39

41 251

1. PRILIKE PRIJE I NEPOSREDNO POSLIJE SLOMA AUSTRO_ - U C , I A R S K EM O N A R T I I J E . . . . . a) b) c) d) e) f) g) h)

Osnivanje odbora narodnih vijeda . Djelatnost odbora narodnih vijeia . Dolazak srpske vojske t'rilike neposredno poslije proglaienja Kraljevstva SHS Talijanska okupacija Koriule, Lastova i Mljeta JuZna Dalrnacija pod talijanskom okupacijom Otpor stanovniBtva okupatorskoj vla.sti . Pobune teZaka u stonskonr prirnorju i Konavlima

2 . TESKOCEU PREHRANI STANOVNISTVA NEPOSREDNo POSLIJE RATA a) NestaSica prehrarnbenih proizvoda b) Akcije za suzbijanje gladi .

43 43 44 45 46 47 48 50 51

53 53 54

3 . O D . I E K P R E G O V O R AI Z M E D U K R A L J E V S T V AS H S I K R A L J E V I N EI T A L I J EI M I R U R A P A L L U a) Negodovanjezbog pregovora b) Mir u Rapallu

55 OD

56

4. OBNOVA STRANA(;KO(I ZIVOTA a) b) c) d) e) f) g) h)

Hrvatska puika stranka .. . . . I'okrajinski tezaaki savez . Izvanstranaiko udrrrZenje . .. . Narodna radikalna stranka Hrvatska zajeclnica Dernokratska stranka Radnitke stranke Stranaika suprotstavljanja

oa

59 60 60 61 62 62 63

5 . I Z T J O RZI A U S T A V O T V O R N US I ( U P S T I N U a) Predizborne aktivnosti i isticanje stranaikih programa b) Pobjeda antireZirrrskihsnaga

67 67 70

P R II ( L J U C ] E N J E O K U P I R A N I I I K R AJ E V A J U Z N E D A L M A C I JE I ( R A L J E V S T V US H S

ilI. S T R A N A E K IO D N O S ID O 1 9 2 3I. USPOSTAVA CJENTR,A LISTICI{OG UREDENJA UTVRDENOGA VIDOVDANSKIMUSTAVOM 1. SUPITOTSTAVLJANJE NAORTU VIDOVDANSKOG

USTAVA

a) Sporovi zbog iurena drZave b) Suprotnosti u vezi s drZavnirn uredenjern c) Odjek donoSenjaVidovdanskog ustava

tl .7'l

79 81

2, ODTIAZHRVATSI(O_SRPSKIH SUI(OBA NA PRILIKE U JUZNOJ DALMACIJI

83

. 3 . U S P O S T A V AD U B R O V A C K EO B L A S T I

85

a.) Otpori podjeli Dalnracije na dvije oblast,i b) Unitaristi i centralisti u Dubrovniku podrZavaju uspostavu Dubrovaike oblasti 4. POLITIC]KE STRANKE I STRANAC;KI ODNOSI DO P A I T L A M E N T A R N I H I Z B O R A 1 9 2 3 .C I O D I N E . . . . . a) b) c) d) e) f) g) h)

Stanje u zemljoraclnitkorn pokretu ..... C)rganizacijazernljoradnikau juZnoj Dahnaciji Borba protiv kolonatskih odnosa Djelatnost Hrvatske puike stranke . . .. . Radikali poku3avaju proiiriti utjecaj meclu hrvatskim putanstvom .. Slab utjecaj denrokrata Sirenje utjecaja HR,SS-a i ja-anje politike Hrvatskog bloka . Kornunistiiki pokret

5. REAI(CIJA REZ]MA NA POLITIKT] HRVATSKOCiBLOKA T I J T I Z N O JD A L M A O I J I a) Suprotstavljanje politici I{rvatskog bloka zborovima i tlernonstracijallla . . b) Osnivanje organizacija IIITSS-a

85

90 90 91 93 94 96 96 97 99

100 102 102

6 . P O L O Z A JR A D N I I ( A

104

7 . I Z B O R I Z A N A R O D N I I S K T I P S T I N U 1 9 2 3 .C I O D I N E

107

a) b) c) d) e) f) g)

Itascjep u redovirna Zernljoradnitke stranke tlrvatska pucka stranka u borbi za oiuvanje dotad steienih pozicija Deurokrati pokuSavaju vratiti utjecaj u dalrnatinskom selu Itadikali protiv stranaakih lista HITSS prvi put istite svoju listu u juZnoj Dalrnaciji Konrutisti istiiu svoju izbornu listu . IIRSS postiZe na izborinra relativnu vedinu .

OSVTIT NA POLEMII{E O IIRVATSKO-SRPSKIM ODNOSIMA U DTIBITOVNII(U.. a) b) c) d) e) f) g)

Donrinacija unitaristiiko-centralistiikih snaga Neistinito prikazivanje juZnoslavenskeitleje kod Hrvata Narnetanje separatistiakogkompleksa Ilrvatima Srpsko svojatanje Dubrovnika Suprotstavljanje tlernokrata radikalskim pretenzijarna Napadi na Ilrvatski blok .. Rasprave o iuenu Jugoslaven

107 10 1l 12 13 74 15 119 119 120 120 121 127 r23 123

9 . D J ELATNOST O ITCIA N I ZAC;I J E J I I (; OSLAV ENSK I H

NA(]IONALISTA 1 0 . H I T S ST ] J U Z N O JD A L M A C I J IU 1 9 2 3 (. I O D I N I

IV. I{RVATSKINARODNI POKRET P O S T A J EN A J J A C A P O L I T I C K AS N A ( I AU . I U Z N O JD A L M A C I J I 1 . D A L J E J A C J A N J ET I T J E ( ; A J AT I R S S _ A

125 130

L)J

135 25:l

a) b) c) d)

Sirenje utjecaja HRSS-a na otoku Koriuli Poku5aj suzbijanja utjecaja HRSS-a Polititki zborovi i propagiranje stranatke politike Karnpanja unitaristiikih snaga protiv hrvatskoga nacionalnog pokreta

2 . S U I ( O B I U N U T A R D E M O K R A T S K ES T R A N K E I N J I H O V O D J E K U J U Z N O JD A L M A C I J I

135 136 137 138 l4l

a) Vlada Lj. Davidoviia i prilike u drugoj polovici 1924. godine b) Ponovni sukobi hrvatskih i jugoslavenskih nacionalista . c) Primjena Zakona o za-ititi drZave na HRSS

143 144 145

3 . I Z B O R I Z A N A R O D N U S K U P S T I N U 1 9 2 5 .C - I O D I N EI P O B J E D A HRSS-A

148

a) b) c) d)

Izborni teror . Stranaike izborne liste .. Izborna propaganda Veliki uspjeh IIRSS-a na izborima

148 148 149 l5l

4 . S P O R A Z U MH R S S - AS R A D I K A L I M A I N J E G O VO D J E K

U J T I Z N O JD A L M A C I J I a ) Tisak HRSS-a brani sporazurn

b ) Nezadovoljstvo sporirn provo