FOTO trikovi

01 FOTO naslovnica

6/21/07

12:06

Page 3

03 FOTO uvodnik_sadrzaj_impr

6/21/07

11:04

Page 3

UVODNIK I SADRÆAJ

Izrazite svoju kreativnost Fotografije s profesionalnim πtihom nisu viπe rezervirane samo za one s mnogo novca i godinama iskustva - osnovne principe dobre fotografije moæete nauËiti i ako ste fotograf hobist, sa sasvim prosjeËnim fotoaparatom. Potrebno je samo malo volje i sat do dva vremena da shvatite kako treba ukrotiti svjetlost i natjerati fotoaparat da uËini toËno πto od njega æelite. I prije nego se okrenete, otvorit Êete si vrata sasvim novog svijeta, prepunog prilika za kreativnost koju niste ni sanjali da skrivate u sebi... Ivan Pekarik, glavni urednik

Sadræaj: Osnove fotografije

5

NoÊna fotografija

18

NauËite ukrotiti svjetlost - Prva stvar koju morate nauËiti da biste uspjeπno fotografirali jest koji je pravi medij fotografije...

Mrak fotografije - Uvjeti smanjenog osvjetljenja mogu predstavljati izazov i za najiskusnije.

Portret

Makro fotografija

9

21

Pogledaj me - Pokuπajte snimiti ono πto ste vidjeli dok ste neobavezno razgovarali s modelom. Snimite lice, ali i detalj koji Êe otkriti osobnost.

Mikroskopski - Nemojte se ograniËiti samo na biljke. Vaπim makro kadrovima moæe zavladati bilo πto.

Fotografiranje pokreta

Fotografije sa putovanja

12

Kako zaustaviti pokret - Pokuπajte uhvatiti dramatiËni prizor i doËarajte svaki napeti detalj

Zamrznite sjeÊanja - Kako napraviti fotografije koje Êe vas fascinirati godinama nakon πto se vratite s odmora?

Fotografiranje æivotinja

Koji fotiÊ kupiti?

15

U lovu s objektivom - Ne dirajte lava dok spava. Radije upotrijebite teleobjektiv.

dodatak 136. broju Ëasopisa VIDI srpanj 2007.

Nakladnik: Vidi-TO d.o.o. Florijana Andraπeca 14, Zagreb Direktor: Tomislav Kotnik

25

28

Bez alata nema zanata - Kakvu fotografsku opremu trebate da biste primijenili sve ove savjete?

GrafiËka urednica: Æeljka SrbiÊ

Kompjutorsko oblikovanje oglasa: VIDI studio; Barbara MaretiÊ

Autor tekstova: Mario Besprska Naslovnica: Mario Besprska

Kompjutorski prijelom: VIDI studio; Æeljka SrbiÊ, Hrvoje ©omoi

Autori fotografija: Mario Besprska, Dejan RudiÊ, Ivan Pekarik, Æeljka SrbiÊ, Lana RakoniÊ, Monika Kovaljesko, stock photo izvori

NakladniËki kolegij: Tomislav Kotnik, Robert SlaveËki

Direktor marketinga: Darko Beljan

Glavni urednik: Ivan Pekarik

Asistentica marketinga: Barbara MaretiÊ

Asistenti urednika: Boæo KauriÊ, Dejan RudiÊ

TehniËka sluæba: Æeljko Zirdum

Tisak: Tiskara MeiÊ, Zagreb, Sv. Klara Tiskano u Republici Hrvatskoj Sva prava pridræana Rukopisi, slike, crteæi i diskete ne vraÊaju se, osim ako to nije drugaËije regulirano posebnim dogovorom. Niti jedan dio ovog izdanja ne smije biti reproduciran u bilo kojem obliku bez prethodne pismene suglasnosti izdavaËa. Svi tekstovi u ovom prilogu pripremljeni su s osobitom paænjom i kontrolirani na viπe razina. Meutim, redakcija Ëasopisa VIDI ili izdavaË ne mogu odgovarati za moguÊe πtete bilo kakve vrste nastale na osnovi tekstova.

05-07 FOTO osnove (3)

21/06/2007

11:00

Page 5

RuËne kontrole: prvi korak ka fotografskoj slobodi Okrenite kotaËiÊ na "M". Ukoliko takav odabir ne postoji na vaπem aparatu, bit Êete popriliËno ograniËeni nedostatkom ruËne kontrole

Osnove fotografije

NauËite ukrotiti svjetlost! Prva stvar koju morate nauËiti da biste uspjeπno fotografirali jest koji je pravi medij fotografije... Ne, to nije memorijska kartica ili fotografski film - to je svjetlost! Da biste jednom u nekoj situaciji mogli reÊi kako ste fotograf, potrebno je znati barem znaËenje te rijeËi. Bez brige, neÊemo vas gnjaviti sa suviπnim struËnim izrazima koji vam mogu koristiti samo kada æelite nekoga impresionirati. No razumjeti znaËenje rijeËi FOTOGRAFIJA neophodno je ukoliko æelite ovladati svojim fotoaparatom i rabiti ga kao orue svojega æivota. FOTO = SVJETLO GRAFIJA = CRTANJE

Doslovno prevedeno s grËkog jezika glasilo bi crtanje svjetlom. Naravno, nije rijeË o suvremenoj novotariji staroj stoljeÊe ili dva, veÊ je rijeË o tamnoj kutiji. Princip na kojem je zasnovana otkrio je Aristotel (384. 322. pr.n.e.). U 10. stoljeÊu arapski uËenjak Ibn al-Hartam (Alhazen) jasno je opisao njezin princip rada, a u 15. stoljeÊu slikar Leonardo da Vinci spominje je u svojim biljeπkama. RijeË je o vrlo jednostavnoj napravi pomoÊu koje moæe-

mo sa svjetloπÊu reproducirati sliku onoga od Ëega se ta svjetlost odbija. Fotoaparat je pak suvremena izvedba Aristotelove mraËne kutije, a napretkom digitalne tehnologije doveden je do svojih bljeπtavih vrhunaca.

Svjetlost kao medij Dakle, svjetlo pada na neπto, odbija se od toga u objektiv naπeg fotoaparata, tamo se usmjerava na film ili fotoosjetljivi Ëip i nastaje slika. Ukoliko je

FOTO PRIRU»NIK

5

05-07 FOTO osnove (3)

21/06/2007

11:00

Page 6

Mali F-broj

F-Broj

KoliËinu svjetla je moguÊe kontrolirati pomoÊu otvora blende. To je mehaniËki centralni sistem lamela ugraen u objektiv fotoaparata kojim

se regulira koliËina propuπtene svjetlosti. Zatvaranjem ili otvaranjem blende objektiva direktno utjeËemo na raspon dubinske oπtrine snimane scene. VeÊi otvor rezultirati Êe manjom dubinskom oπtrinom, a manji otvor veÊom dubinskom oπtrinom. Ujedno, najveÊi moguÊi otvor zaslona ili blende u praksi

se tretira kao svjetlosna jaËina objektiva koja je opisana "f" brojem. Manji "f" broj podrazumijeva veÊi otvor blende, a samim tim i svjetlosno jaËi objektiv. Sa svjetlosno jaËim objektivom moÊi Êete sa jednakom brzinom zatvaraËa snimiti bolje osvijetljenu fotografiju. Naravno, morat Êete pristati na kompromis πto se tiËe dubinske oπtrine.

Duljina ekspozicije, tojest izloæenost Ëipa ili filma svjetlu, odreuje se brzinom zatvaraËa. ZatvaraË je mehanizam koji se fiziËki otvara i zatvara u

odreenom vremenskom razdoblju i tako propuπta svjetlost na povrπinu filma ili digitalnog senzora. U upotrebi kod digitalnih fotoaparata postoje mehaniËki i elektronski zatvaraËi. Kod SLR fotoaparata je uvijek rijeË o mehaniËkom zatvaraËu koji je zasluæan za karakteristiËan zvuk prilikom

okidanja fotografije. Svjetlost moæe doprijeti do senzora samo dok je zatvaraË otvoren. Brzina zatvaraËa izraæena je u sekundama, odnosno stotinkama i tisuÊinkama sekunde, a moæe dosezati brzinu i od 1/8000 sekunde. U praksi se najbolji rezultati najËeπÊe postiæu tako da se kombinira korekcija brzine zatvaraËa sa korekcijom otvora blende.

Osjetljivost filma i svjetlosnih senzora mjeri se prema poznatom meunarodnom standardu. VeÊa osjetljivost oznaËava se veÊim brojem ISO jedinice,

FOTO PRIRU»NIK

dok je niæa brojka rezervirana za niæu osjetljivost. Standardne vrijednosti kod digitalnih fotoaparata kreÊu se od nisko osjetljivih 50 preko standardnih 100 do visoko osjetljivih 1600. Pri koriπtenju klasiËnog filma ISO vrijednost, osjetljivost filma, rasteæe se od 100 do 400. Odabrana viπa ISO osjetljivost rezultirat Êe

veÊim "πumom", tj. smetnjama koje Êe izgledati poput zrnatosti i nepravilnosti koji se pojavljuju i pri visoko osjetljivom filmu. Ponekad je takav efekt poæeljan, a u svim drugim sluËajevima niæe ISO vrijednosti daju bolje rezultate. Iz tog razloga ovu metodu navodimo kao zadnju opciju za kojom treba posezati ako æelite bolje osvijetljenu fotku.

Spor zatvaraË

Brzina zatvaraËa: ©to je veÊa, to je fotka tamnija, ali se pokretni objekti lakπe zamrznu - i ne treba vam stativ.

Mali ISO

ISO

6

Otvor blende: ©to je veÊi (F-broj manji), to fotografija postaje svjetlija, ali se i smanjuje dubinska oπtrina.

Brz zatvaraË

Duljina ekspozicije

Velik F-broj

Velik ISO

ISO osjetljivost: ©to je veÊa, to fotografija postaje svjetlija, ali ima i viπe πuma. Treba naÊi pravi balans...

05-07 FOTO osnove (3)

21/06/2007

slika previπe tamna, a na mjestima potpuno crna, to je zato πto nije bilo dovoljno svjetlosti koja bi djelovala na film ili Ëip. Takvu fotografiju zovemo podeksponiranom. Ukoliko je pak fotografija previπe svijetla, a na mjestima uopÊe nema boje (potpuno je bijela), u tom

11:00

Page 7

sluËaju svjetlosti je bilo previπe. Za tako snimljenu fotografiju kaæemo da je preeksponirana ili "spaljena". Fotograf amater mora znati na koji naËin rijeπiti ove probleme ne koristeÊi se automatskim postavkama na fotoaparatu. Iako Êete u poËetku imati problema s kontrolom

svjetlosti, ne odustajte. Vrlo brzo Êete vidjeti da je na suvremenim fotoaparatima vrlo lako precizno kontrolirati svjetlo, a to Êe vam omoguÊiti potpunu kontrolu nad fotografijom i dobijanje efekata o kojima ste do sada moæda samo sanjali.

Rjeπenja najËeπÊih problema foto-amatera VeÊina problema na koje nailaze fotografi koji po prvi puta koriste ruËno namjeπtanje postavki svog fotoaparata veÊinom su lako rjeπivi, uz samo malo poznavanja nekih osnovnih fotografskih pojmova... PROBLEM 1. SLIKA JE PRETAMNA StruËno reËeno, fotografija je podeksponirana. Tamni tonovi su pretamni, svijetli tonovi su u premalom kontrastu, a fotografija generalno odaje suviπe mraËan dojam, kao da je netko zaboravio ukljuËiti svjetlo. Moæete koristiti bljeskalicu, πto Ëesto uniπti fotku, ili...

2. SLIKA JE PRESVIJETLA StruËno reËeno, fotografija je preeksponirana. Svijetli tonovi su presvijetli ("spaljeni"), sjene su se izgubile, a fotografija generalno odaje isuviπe blijed dojam. Moæete slikati kroz sunËane naoËale, πto je doista bedasto, ili...

3. SLIKA JE MUTNA Slikate pokretne objekte ili vam se ruka trese?

4. DUBINSKA O©TRINA Æelite da vam dio fotografije bude oπtriji od drugih?

RJE©ENJE

NUSPOJAVA

PoveÊajte otvor blende (smanjite F-broj). To Êe poveÊati koliËinu upadne svjetlosti.

Ako æelite fotografiju koja Êe biti oπtra puno dalje od toËke fokusa (npr. grupna ili pejsaæna fotografija), to Êe biti teæe. Smanjenje F-broja smanjuje i dubinsku oπtrinu, pa se objekti van toËke fokusa brzo zamute.

PoveÊajte ISO osjetljivost, πto Êe rezultirati veÊom koliËinom svjetlosti na fotografiji.

PoveÊanje ISO osjetljivosti u pravilu poveÊava i πum na fotografiji, πto moæe znatno naruπiti konaËni dojam fotografije. »esto na LCD ekranu fotoaparata πum neÊete vidjeti, ali na gotovoj fotografiji da.

Produljite ekspoziciju (smanjite brzinu zatvaraËa). Fotoaparat Êe duæe primati upadnu svjetlost.

©to je ekspozicija dugotrajnija, to je veÊa πansa da Êe podrhtavanje vaπih ruku zamutiti fotografiju. Usporavanje zatvaraËa u pravilu zahtijeva koriπtenje stativa i oteæava fotografiranje pokretnih objekata.

Smanjite otvor blende (poveÊajte F-broj). To Êe smanjiti koliËinu upadne svjetlosti.

Ukoliko æelite imati lijepu fotografiju u kojoj je sve osim objekta u fokusu zamuÊeno (primjerice, umjetniËki portret), smanjenje otvora blende pokvarit Êe vam planove, buduÊi poveÊava dubinsku oπtrinu.

Smanjite ISO osjetljivost. To Êe potamniti fotografiju, te ujedno smanjiti razinu πuma na fotografiji.

Ako iz nekog razloga, prvenstveno umjetniËkih pobuda, ipak æelite viπu razinu πuma, onda rezultirajuÊe smanjenje πuma moæete smatrati nuspojavom.

PoveÊajte brzinu zatvaraËa. To Êe skratiti vrijeme ekspozicije, pa Êe fotoaparat primiti manje svjetlosti.

Ako ne æelite da vam se pokretni objekti zamrznu, veÊ æelite postiÊi umjetniËki dojam i dobiti zamuÊenje pokreta, smetat Êe vam Ëinjenica da ubrzavanjem zatvaraËa lakπe zaustavljate objekt u pokretu.

Ukoliko vam se ruke tresu, statiËne objekte pokuπajte slikati koristeÊi stativ. Za pokretne objekte, poveÊajte brzinu zatvaraËa

Ako ne æelite da vam se pokretni objekti zamrznu, veÊ æelite postiÊi umjetniËki dojam i dobiti zamuÊenje pokreta, smetat Êe vam Ëinjenica da ubrzavanjem zatvaraËa lakπe zaustavljate objekt u pokretu.

PoveÊajte otvor blende (smanjite F-broj). ©to je F-broj manji, to je manje objekata van toËke fokusa oπtro...

Ukoliko æelite s malom dubinskom oπtrinom fotografirati objekt u pokretu, moæe vam se dogoditi da objekt izae iz toËke fokusa prije nego okinete, πto rezultira pogreπno zamuÊenom fotografijom.

FOTO PRIRU»NIK

7

12-14 FOTO u pokretu (3)

21/06/2007

11:15

Page 12

Fotografiranje pokreta

Kako zaustaviti i snimiti pokret Pokuπajte uhvatiti dramatiËnu fotografiju i doËarajte svaki njezin napeti trenutak

Objekt se kreÊe, sve miruje Jedan od naËina na koji moæemo snimiti pokret jest da fotoaparat postavimo na stativ, postavimo sporiji zatvaraË i u kadar ukljuËimo mnoπtvo elemenata koji miruju. Zgrade, parkirani automobili, drveÊe i brojne druge elemente koji su nam dostupni. Na taj Êe naËin objekt u pokretu jedini biti zamuÊen i jasno Êe naglaπavati kretnju. Ako pretpostavimo da svjetla imamo dovoljno, da je objekt udaljen od fotoaparata 4 m i da je objektiv πirokokutni (28 mm), ostatak jednadæbe izgleda ovako: brzina kretanja pjeπaka je otprilike 7 km/h, brzina zatvaraËa s kojim moæemo zaustaviti pokret na fotografiji ovisiti o smjeru kretanja tog pjeπaka. Objekt, u ovom sluËaju pjeπak kojeg æelimo fotografirati, moæe se kretati u tri osnovna smjera u odnosu na fotoaparat, kao πto je prikazano na slici lijevo: 1. slijeva nadesno i obratno ispred fotoaparata; 2. dijagonalno sa lijeva nadesno ili

Sve se kreÊe, objekt miruje

GrË na licu golmana koji se protegnuo kako bi zaustavio loptu na putu do mreæe, liπÊe koje raznosi jesenski vjetar i razbacuje ga po perivoju, biciklist koji juri niz ulicu - akcija, akcija, akcija. Uzbudljivo i dramatiËno, ali kako tu dramu i akciju zabiljeæiti fotoaparatom? Kao i obiËno, Vidi je ovdje da vam pomogne uËiniti vaπe fotografije dramatiËnijima od "Velikog plavetnila" i s viπe akcije nego πto je ima u "Umri muπki 1, 2 i 3". Prije svega moramo donijeti odluku πto æelimo snimiti i na koji naËin. Uzet Êemo kao primjer onog biciklista koji juri 12

FOTO PRIRU»NIK

Blic INFO æ Kreirajte Panningom i sliËnim metodama dodajte efekt brzine i inaËe sporim objektima. Stvorite motion blur efekte sami! æ Predviajte Pratite kuda objekt ide, a ne iskljuËivo sam objekt. Predvidite situaciju u kojoj Êe se uskoro naÊi i pripremite se za okidanje unaprijed. æ Montirajte Vrebajte pokraj lokve na autobusnoj stanici ili namamite golubove na biciklistiËku stazu. Akcija zajamËena!

Snimiti objekt koji se kreÊe tako da djeluje kao da miruje nije neki problem. Kao πto smo rekli ranije, s veÊom brzinom zatvaraËa jednostavno zamrznemo sve. No snimiti taj isti objekt tako da izgleda kako se sve osim njega kreÊe, to je pravi izazov. Sagledajmo situaciju iz "πirega kuta". U jednadæbi imamo: 1. objekt, 2. pozadinu, 3. fotoaparat. Od toga u kadar ulaze objekt i pozadina. Ako æelimo ostaviti dojam pokreta sa sporijim zatvaraËem, dopustit Êemo fotoaparatu da zabiljeæi kretnju objekta. Ako objekt (u ovom sluËaju naπa pozadina) miruje, pomaknut Êemo fotoaparat tijekom ekspozicije i uËinak Êe biti isti. Ovo je lakπi dio, sada nam preostaje da napravimo isto to, ali ovaj put da izdvojimo objekt naπeg zanimanja. Kako? Lako. Dok pomiËemo fotoaparat da bismo stvorili iluziju pokreta i zamutili pozadinu, potrudimo se fotoa-

12-14 FOTO u pokretu (3)

21/06/2007

Pokret: Objekt u pokretu Êe biti zamuÊen ako ne prilagodimo brzinu zatvaraËa.

Kontrola: Brzinom zatvaraËa moguÊe je odrediti izgled objekta u pokretu i dati potpuno drugaËiji πtih fotografiji.

Panning: Pratite li fotoaparatom objekt u pokretu, dobit Êete izuzetan efekt vidljiv na ovoj skici - pozadina Êe postati mutna, a objekt Êe izgledati bræe nego πto jest.

11:15

Page 13

obratno prema fotoaparatu; 3. direktno prema fotoaparatu ili od njega pravo prema horizontu. Da objasnimo. Fotoaparat biljeæi samo dvije dimenzije - "plohu" ispred sebe snima kao fotografiju. To znaËi da Êe aparat bolje zabiljeæiti pokrete po horizontali i vertikali nego po dubini. Dakle, ako se objekt kreÊe u smjeru 1, potrebna brzina zatvaraËa da bismo zamrznuli objekt je 1/250, ako se kreÊe po smjeru 2 potrebna brzina zatvaraËa je 1/125 i ako se kreÊe po smjeru 3 dovoljna brzina zatvaraËa bit Êe 1/60. Ako se promijeni neki od uvjeta, mijenja se i minimalna potrebna brzina zatvaraËa. Ako poveÊate udaljenost od objekta za duplo, smanjite brzinu zatvaraËa za duplo. Ako dvaput poveÊate æariπnu duljinu, potrebna brzina zatvaraËa takoer Êe se

paratom pratiti kretanje objekta naπeg zanimanja tijekom ekspozicije. Kao rezultat, ako smo dobro uskladili brzinu pokretanja fotoaparata sa brzinom snimanog objekta, dobit Êemo izoπtren motiv na zamuÊenoj pozadini. Brzina zatvaraËa ovisi o brzini objekta koji æelimo snimiti i o brzini kojom pomiËemo fotoaparat. ZvuËi komplicirano, ali potrebno je samo jedno popodne vjeæbe da savladate ovu tehniku. Evo nekoliko savjeta kako snimiti jednostavnu fotografiju s oπtrim motivom na zamuÊenoj pozadini. Vrtuljak u parku idealan je za takve fotografije. Vrtuljci obiËno imaju po Ëetiri sjedala rasporeena jedno nasuprot drugome ukriæ. Jedan Ëlan obitelji ili prijatelj neka sjedne na vrtuljak nasuprot vama - lagano zavrtite vrtuljak i snimite nekoliko fotografija. Jednostavno je, jer se fotoaparat i objekt zanimanja kreÊu jednakom brzinom. Nakon πto ste stekli

poveÊati za duplo i sliËno. Kad znate kolika je brzina zatvaraËa potrebna da "zamrznete" pokret, puno je lakπe snimiti fotografiju na kojoj Êe objekt u pokretu biti zamuÊen upravo toliko koliko vama odgovara. Iako vam moæda u ovome trenutku to zvuËi komplicirano, kada uzmete fotoaparat u ruke i iziete van, vidjet Êete da je sve to djeËja igra, a moguÊnosti za bolju fotografiju samo rastu.

Jurcavi Jurica: Juri li i vaπ klinac po gradu na svojoj trokolici?

Pogoditi vrijeme: Manji senzor za posljedicu ima to da je objekt u traæilu neπto manji nego u stvarnosti, pa je potrebna vjeæba ako æelite pogoditi trenutak u kojem je Ëitav objekt u kadru. osjeÊaj za brzinu zatvaraËa koja vam je potrebna, predlaæemo da odete do neke prometnije ceste te da vjeæbate na automobilima koji prolaze. MoguÊe je da Êe zbog sporijeg zatvaraËa biti potrebno poveÊati dubinsku oπtrinu.

FOTO PRIRU»NIK

13

12-14 FOTO u pokretu (3)

21/06/2007

11:15

Page 14

jeg imate pregled na neku autobusnu stanicu ili na raskrπÊe s pjeπaËkim prijelazom. Na takvim mjestima uvijek ima ljudi, a asfalt je zbog koliËine prometa i tereta vozila obiËno malo udubljen, πto je idealno za stvaranje lokvi koje Ëekaju svoj baloner. Kada malo razmislite, vidjet Êete da je veÊina situacija predvidljiva ili ih se moæe lako montirati.

Reæirajte si fotku!

Primjer dobrog panninga: Za panning mogu posluæiti i svi drugi objekti koji se kreÊu. NaroËito efektni mogu biti inaËe spori objekti, kojima moæemo panningom dati karakteristike koje inaËe nemaju. Primjerice, majke sa djeËjim kolicima, starci sa πtapom i sliËno. Ti motivi snimljeni panningom rezulitrat Êe fotografijama neobiËno napunjenima dinamikom. niz ulicu. Jedan od naËina na koji moæemo snimiti taj pokret jest svakako koristeÊi veliku brzinu zatvaraËa: 1/500 bi trebalo zamrznuti kompletnu situaciju. Ako pak pritom koristimo i veÊi F-broj, sve bi trebalo nalikovati na "kocku leda", smrznuto i bistro. Ukoliko vam se ovo Ëini kao dobra ideja, razmislite trenutak o tome πto takva fotografija prikazuje.

Trenutak zaustavljenog vremena Pokuπajte razmisliti o tome opisuje li takva fotografija zaista situaciju koju ste doæivjeli. Kada promatrate takvu fotografiju, moæete li si predstaviti snagu vjetra koji ste osjetili u trenutku kada je biciklist projurio kraj vas? Teπko. Imajte na umu da u kadru mora postojati neki element pomoÊu kojega moæete doËarati pokret. Ukoliko ste se odluËili za veÊu brzinu zatvaraËa, pokuπajte snimiti neπto karakteristiËno. Na primjer, ako je vjetar koji je stvorio biciklist jureÊi niz ulicu s poda podigao list novina, svakako ga snimite dok je u zraku u istom kadru s biciklistom. Prolazak biciklista kroz lokvu vode na cesti prouzroËit Êe prskanje vode na stranu i iza kotaËa; snimite vodu u zraku. Ukoliko je netko od pro14

FOTO PRIRU»NIK

laznika poprskan tom vodom, svakako probajte snimiti reakciju, naravno u istom kadru s biciklistom. Ako biciklist prolazi pored jata golubova, smjestite u kadar i lepet njihovih krila dok bjeæe pred biciklistom. Moæda se pitate kako sve to staviti na fotografiju? Uz malo vjeæbe sve je moguÊe... U poËetku je potrebno nauËiti kako predvidjeti situaciju. Znamo da niste prorok, no pokuπajte stati na neko prometno mjesto te promatrajte ljude, njihove kretnje i razloge zaπto se kreÊu na odreeni naËin. Ne promatrajte samo pokretne objekte, veÊ smjer kojim idu i situacije u koje Êe doÊi u sljedeÊih nekoliko sekundi. Ako vidite dijete koje trËi, nauËite se promatrati prema Ëemu trËi. Predvidite da Êe doÊi do prodavaËa sladoleda, i pripremite se za fotografiranje primopredaje sladoleda izmeu prodavaËa i djeteta. Snimite film u glavi prije nego πto se doista odigra! Takoer, razmiπljajte logiËki i iskoristite okolinu za svoje potrebe. Primjerice, ako æelite snimiti kako je netko od prolaznika poprskan vodom iz lokve, sasvim sigurno Êete taj kadar najlakπe snimiti ako iziete s fotoaparatom odmah nakon kiπe i smjestite se na mjesto s ko-

Evo jedan primjer jednostavne montaæe. Jato golubova koje rastjeruje veseli djeËak. Pokuπajte nagovoriti golubove na suradnju. Na nekom od trgova u svojemu gradu prospite πaku kukuruza ili neke hrane za ptice i za Ëas Êete imati jato golubova ispred sebe; joπ samo da dijete protrËi kroz njih prema vama dok ih slikate, i to je to - potpuno montirana scena puna akcije i dinamike. Ono πto Êe vam reÊi rodbina i prijatelji dok budu gledali fotografiju glasit Êe otprilike ovako: "Kako si samopogodio/pogodila izvrstan trenutak!" Samo Êete vi znati da je scena montirana. Druga stvar koja je bitna kod snimanja pokreta jest to da znate kada Êe objekt koji se kreÊe biti u kadru koji æelite snimiti. Kod 35-milimetarskih aparata veliËina slike koju vidite kroz traæilo je jednaka slici koju vidite drugim okom, pa fotografi koji koriste ove aparate kod snimanja scena u pokretu gledaju na oba oka (jednim normalno, a drugim kroz traæilo). Na taj naËin jasno vide u kojem trenutku objekt ulazi u kadar, kako bi ga pravovremeno snimili. Svi mi koji rabimo fotoaparate s Ëipom manjim od 35 mm (dakle, gotovo svi digitalni fotoaparati osim nekih vrlo skupih SLR-ova) moramo dobro upoznati svoj fotoaparat i znati koliko je toËno slika koju vidimo kroz traæilo manja od slike koju vidimo drugim okom. U suprotnome, moglo bi nam se dogoditi da fotografiramo objekt koji se kreÊe tek kad izlazi iz kadra ili pak da ga ne snimimo uopÊe. Koristimo se ovom prilikom da naglasimo koliko je potrebno upoznati se s moguÊnostima svojega fotoaparata. Eksperimentirajte!

15-17 FOTO zivotinje (3)

21/06/2007

11:17

Page 15

Fotografiranje æivotinja

U lovu s objektivom Ne dirajte lava dok spava. Radije uporabite teleobjektiv. Dragi Ëitatelju, imamo prednost æivlazaka i poslije zalajeti u zemlji u kojoj postoji Ëak osam nazaka sunca; tako cionalnih parkova i deset parkova priroÊete moÊi snimiti de; dakle, ako ste baπ nemaπtoviti po pifotografije u dijelu tanju izbora pojiliπta divljih ptica, na podana s najboljim pisima zaπtiÊenih podruËja moæete proosvjetljenjem (sat naÊi barem 18 mjesta na kojima su se nakon izlaska i sat æivotinje viπe-manje navikle na prisutnost prije zalaska sunca, ljudi i automobila. Sve πto trebate uËiniako se ne sjeÊate Tele zoom: Dakle, ti jest saznati koji vam je park je najbliæi lekcija sa stranice 6). ovaj portret ne æelite i koje æivotinjske vrste ga nastanjuju. VeÊa je vjerojatnost snimiti πirokokutnim Obvezna zadaÊa biti Êe vam saznati da Êete æivotinje ili, ne daj Boæe, neπto o æivotinji koju namjeravate fotosnimiti u ranu zoru i makro objektivom. grafirati. Barem one vaænije stvari kao πto predveËerje, nego li su: Ëime se hrani i u koje doba dana, æivi u podne. Tad, naime, li u krdu/Ëoporu ili sama, s kojim æivotipoπten svijet radi. njama dijeli teritorij, ignorira li ljude ili im trËi ususret (i agresivnost pri tome) i sliËno. Od Ëuvara u parku moæete sazFotografiranje æivotinja u njihovom nati koje su im uobiËajene rute. Kada doprirodnom staniπtu moæe biti pravi izabijete odgovore na ova pitanja, samo trezov. Profesionalni fotografi Ëesto su bate odrediti datum za izlet. opremljeni vrhunskim objektivima, s BuduÊi da Êete rabiti zoom ili telenekoliko fotoaparata, maskirnim πatoriobjektiv, dobro je da upotrijebite stativ ma i voljom da po nekoliko dana proveza fotoaparat. Ukodu u divljini u "lovu" na liko nemate stativ, svoju fotografiju. Radoviobjektiv moæete nama tih fotografa se svi disloniti na prozor auvimo. »esto nas ostavljaju tomobila, ali u tom bez daha i rado ih koristisluËaju ispod objekmo kada æelimo slikom tiva stavite jastuËiÊ prezentirati slobodu. ili presavijte jaknu. Naravno, to ima svoju ciPokuπajte organizijenu: vrhunska, sve samo rati izlet tako da bu- Mravi: Odaberite kadar kojim Êete ne jeftina oprema i tjedni dete na mjestu koje moÊi prikazati i dio njihovog provedeni u divljini, daleko ste odabrali prije iz- æivotnog prostora! od civilizacije i kioska s

Prirodno staniπte

Blic INFO æ Ptice Ako ste ljubitelj ptica, u blizini prozora moæete postaviti hranilicu. Pazite na poloæaj kuÊice u odnosu na vas. æ Kukci CvijeÊe u vrtu Êe vam pomoÊi da privuËete kukce. Pripremite makro objektiv. Dobar trik: posudica s vodom u travi privlaËi bubamare! æ Akvarij / terarij Provjerite moæete li za svoj fotoaparat nabaviti polarizacijski filter. On Êe ukloniti refleksiju svjetlsoti sa stakla akvarija. Ne koristite bljeskalicu! æ DivljaË Teleobjektiv u ruku i oboruæajte se sa mnogo strpljenja. »ekanje prave fotografije moæe potrajati. Æivotinje na farmama fotografirajte u prisutnosti vlasnika.

FOTO PRIRU»NIK

15

15-17 FOTO zivotinje (3)

brzom hranom. No neÊemo vam savjetovati da podignete kredit i umjesto automobila kupite objektiv s kojim Êete otiÊi na planinu na nekih mjesec-dva. Baπ naprotiv, reÊi Êemo vam kako snimiti izvrsne fotografije æivota u prirodi aparatom koji imate, a da to bude jednodnevna avantura ili moæda romantiËni izlet s dragom vam osobom.

U vrtu Ukoliko iz nekog razloga niste u moguÊnosti otiÊi u neki od parkova i fotografirati svijet divljine, predlaæemo vam da makro objektivom fotografirate svijet mikrodivljine u vlastitome vrtu. CvijeÊe u vrtu Êe vam pomoÊi da privuËete kukce u svoj vrt. Postavite li negdje plitku posudu s vodom, privuÊi Êete i

DomaÊinstvo: Istaknite karakter æivotinje (gore, De Niro koka) i upamtite da je kavez tuæan prizor (desno, zatoËeni zeko)

21/06/2007

11:17

Page 16

bubamare, koje su se navikle na ljude i sigurno Êe vam dopustiti da ih ugnjavite makro objektivom. Stolisnik i tratinËice privlaËe leptire. Fokusirajte cvijet i kadrirajte manji dio oko njega, budite strpljivi i doÊi Êete na svoje. Potrudite se da perspektiva bude takva da kukac dominira kadrom - ipak je to njegov svijet, uite u njega! Kolonija mrava takoer moæe biti zanimljiva. Pokuπajte izdvojiti pojedinca, onaj maliπan s najveÊim listom bit Êe izvrstan model. Ako ste ljubitelj ptica, u blizini prozora moæete postaviti hranilicu. Dok postavljate hranilicu, pripazite na kadar koji moæete ostvariti sa svojeg prozora bez da preplaπite ptice, i pazite na pozadinu.

U kuÊi ©to se tiËe kuÊnih ljubimaca, moæemo ih fotografirati tijekom cijele godine, a proljeÊe samo po sebi ne Ëini posebnu prigodu. Ipak, i naπi su ljubimci skloni promjenama raspoloæenja ovisno o vremenskim uvjetima. To znaËi: ljepπe vrijeme = vedrije raspoloæenje = razigrani ljubimac = bolja, veselija fotografija. Kod fotografiranja æivotinja imati Êemo priliku pokazati svu svoju vjeπtinu u postavljanju otvora blen-

Oprez: Æivotinje su oprezne i plaπljive. Budite strpljivi. de i brzine zatvaraËa. Ako ste upamtili lekcije na poËetku ove knjiæice, ne bi trebalo biti problema. Vaπa maca je zapravo vrhunski lovac, a proljeÊe je razdoblje kada se na njezinu teritoriju (vaπ vrt) pojavljuju brojne krilate lovine (leptiri, kukci, manje ptice). Upotrijebite li sporiji zatvaraË i manji otvor blende, zabiljeæit Êete trenutak u kojemu se vaπ lovac baca na plijen. Upotrijebite li bræi zatvaraË i veÊi otvor blende, fokusirati Êete se na plijen dok je lovac nad njim. Fotografirajte æivotinje iz perspektive lovca ili plijena upotrebom πirokokutnog objektiva (ili odzumirajte maksimalno svoj kompaktni fotoaparat)! Vaæno je imati na umu da ne moæete forsirati situaciju; morate biti spremni i strpljivi. ©vrÊo i nije neki lovac, tu i tamo ulovi pokoji frizbi ili loptu, πto je ideal-

SLR kutak: koji objektiv koristiti? Odaberite objektiv u skladu sa æivotinjom koju fotografirate! Odabir objektiva je u osnovi priliËno jednostavna stvar, samo koristite zdravi razum. Lava neÊete iÊi snimati s makro objektivom, jer Êe vas pojesti. Tu vam je potreban teleobjektiv. Mrave i kukce neÊete moÊi dovoljno pribliæiti koriπtenjem standardnih objektiva, pa Êe vam trebati makro. Uvijek stavite svoju sigurnost i komfor æivotinje ispred fotografije!

Kukci: Makro objektivi, u nekim sluËajevima i πirokokutni 16

FOTO PRIRU»NIK

Legenda: æ πirokokutni æ makro æ standardni æ tele

DomaÊe æivotinje: Za manjeæivotinje i dalje dobro sluæi makro, za veÊe moæete koristiti standardni objektiv

15-17 FOTO zivotinje (3)

21/06/2007

11:17

Page 17

na prilika da vjeæbate panning (fotoaparatom pratimo svojega psa sa sporijim zatvaraËem I manjim otvorom blende). Rezultat bi trebala biti fotografija na kojoj je priliËno jasan ©vrÊo s frizbijem u gubici na zamuÊenoj pozadini. Igra s omiljenim igraËkama, susjedovim psom ili djecom - sve su to dobre prilike za fotografiju.

U zooloπkom vrtu Æivotinje u zatoËeniπtvu rijetko su vesele i razigrane, a niti reπetke nisu neπto πto bismo voljeli vidjeti na svojim fotografijama. Zato preporuËujemo teleobjektiv (πto veÊi zoom kompaktnog fotoaparata) i veliki otvor blende (mali F-broj). Ta kombinacija omoguÊit Êe nam izolaciju æivotinje u odnosu na njen okoliπ, hvatanje detalja i odabir kadra u kojemu Êe dominirati æivotinja, a ne njezin kavez. Prilikom posjeta lokalnom zooloπkom vrtu raspitajte se kod Ëuvara u koje su doba æivotinje najaktivnije, u koje doba ih hrane, postoje li æivotinje koje su tek dobile mladunËad, ili pak one koje bi uskoro trebale dobiti mlade. Moæda Êete imati priliku fotografirati dolazak mladunaca na svijet. Izbjegavajte aparate koji za autofokus ko-

DivljaË: Straπljivim æivotinjama ne pokuπavajte priÊi blizu. Koristite teleobjektiv

Bambi: U parkovima prirode æivotinje su navikle na ljudsku prisutnost, pa se πanse za ovakvu fotografiju znatno poveÊavaju. riste lasere, ne upotrebljavajte direktan bljesak bljeskalice iz neposredne blizine, te nikako ne upotrebljavajte bljeskalicu u zatvorenim prostorima u kakvima su obiËno smjeπteni akvariji i terariji. Uvijek poπtujte postavljena pravila. Polarizacijski filtar na objektivu Êe ukloniti refleksiju sa stakla akvarija, a nedostatak svjetla morat Êete rijeπiti podizanjem ISO

vrijednosti, sporijim zatvaraËem i najveÊim otvorom blende. Akvarijska je rasvjeta prilagoena æivotinji u akvariju / terariju i na takvim mjestima rijetko imamo priliku vjeæbati ruËno namjeπtanje balansa bijele boje, ako nam to fotoaparat omoguÊava. Joπ jednom napominjemo: nikada ne upotrebljavajte bljeskalicu!

Velike æivotinje: Mirnim velikim æivotninjama, primjerice cirkuskom slonu, noju ili pak konju, moæete priÊi blizu. U tim situacijama πirokokutni objektiv zlata vrijedi. FOTO PRIRU»NIK

17

18-20 FOTO nocna fotografij (3)

21/06/2007

11:22

Page 18

NoÊna fotografija

Mrak slike Uvjeti smanjenog osvjetljenja mogu predstavljati izazov i za najiskusnije Mjesec, zvijezde, uliËna rasvjeta, neonske reklame, vrtuljak lunaparka, vatromet - sve πto sija naprosto plijeni naπu paænju i, prirodno, u nama se javlja æelja da ovjekovjeËimo taj prizor. NoÊi koje su pred nama obilovat Êe najraznovrsnijim bljeπtavilom, a mi Êemo se pobrinuti da vam osim uspomena ostane i pokoja fotografija. Kako smo ranije objasnili, fotografija je slika iscrtana svjetlom. ImajuÊi to na umu razumijemo da se, ako æelimo fotografirati objekte koji svijetle u noÊi, javlja problem s pravilnom ekspozicijom. Naime, fotoaparati koji imaju ugraene svjetlomjere vrlo Ëesto Êe pogreπno odrediti "EV" vrijednost. Ako fokusiramo izvor svjetlosti i posluπamo savjet ugraenog svjetlomjera, brzina zatvaraËa bi mogla biti prevelika, pa Êe tako dio slike oko objekta biti vrlo Ëesto podeksponiran (previπe taman). S druge strane, ako fokusiramo tamniji dio prizora koji æelimo ovjekovjeËiti, svjetlomjer bi mogao zakljuËiti kako je za ispravnu ekspoziciju potreban vrlo spor zatvaraË. To za posljedicu moæe imati vrlo mutnu i ne oπtru fotografiju na kojoj je izvor svjetla nejasan, osobito ako je rijeË o izvoru koji se kreÊe. U tom sluËaju Êe svjetlo biti potpuno razmazano po fotografiji, pa Êe prizor biti potpuno neraspoznatljiv. Sve ove probleme moæete rijeπiti tako da ukljuËite bljeskalicu. No, u tom sluËaju Êete ubiti atmosferu i rezultat Êe biti loπa fotografija. Zato priËekajte sa ukljuËivanjem bljeskalice, jer o njezinoj uporabi Êemo reÊi neπto viπe kasnije u tekstu. Za poËetak Êemo se poigrati s korigiranjem "EV" (exposure value - ekspozicijska vrijednost) vrijednosti, koju moæete pronaÊi u opcijama svakog bol18

FOTO PRIRU»NIK

Svjetla u pokretu: Paæljivo izmjerite svjetlost i prilagodite brzinu zatvaraËa. jeg fotoaparata, Ëak i kod kompaktnih modela koji nemaju ruËne kontrole ekspozicije. Konzultirajte priruËnik!

Kako radi ugraeni svjetlomjer? Ugraeni svjetlomjer ne mjeri koliËinu svjetla koja pada na neki objekt, dakle koliko je objekt osvijetljen, veÊ koliËinu svjetla koja se odbija od objekta. Zaπto nam je to vaæno? Ovisno o boji objekta, svjetlomjer vrlo lako moæe pogrijeπiti. Primjerice, æelite li fotografirati neki od spomenika koji je osvijetljen po noÊi, obzirom na to da su spomenici ili dijelovi zanimljivih graevina uglavnom od bijeloga kamena, dogodit Êe se to da Êe svjetlomjer na vaπemu fotoaparatu oËitati veliku koliËinu svjetla koje se odbija od svijetlih boja i gotovo obvezno preporuËiti prekratku ekspoziciju. Rezultat toga bit Êe podeksponirana fotografija na kojoj su sve prekrasne sjene u potpunoj tami. Rjeπenje problema jest u tome da takav objekt fotografirate u predveËerje, kada su svjetla rasvjete upaljena, a nebo je joπ uvijek prirodno osvijetljeno i nadopunjuje prizor bojom. Pazite da su dnevno svjetlo i rasvjeta u ravnoteæi, kako ne bi remetili jedno drugo, veÊ se nadopunjavali. Rasvjeta daje crvenkasti ton spomenicima, πto rezultira "mekan-

Blic INFO æ Mjerenje svjetla Kada mjerite svjetlo, Ëinite to na objektima koji su umjereno osvjetljeni, kako fotografija ne bi bila niti preeksponirana niti podeksponirana. (kompaktnim digitalcem fokusirajte na umjereno osvjetljeni dio, pa prije konaËnog okidanja namjestite kadar) æ DramatiËna osvjetljenja Ako fotografirate ljude uz vatru, svjetlo mjerite na njihovim licima. Na taj naËin Êete dobiti pravilno osvijetljena lica, a vatra Êe biti djelomiËno preeksponirana, πto je u redu. æ Dosvijetlite bljeskalicom U situacijama sa jakim svjetlom iza objekta kojeg æelite fotografirati slobodno koristite bljeskalicu, pa i u sunËano popodne. Ipak, smanjite intenzitet bljeskalice, ako ikako moæete. Poigrajte se i sa bljeskom na drugu zavjesu, πto stvara korisne i zanimljive efekte. æ Ne vjerujte slijepo svjetlomjeru Imajte na umu da scene sa jakim kontrastom, kao πto su plaæa i snjeg, svjetlomjer percipira preeksponiranima, pa automatika Ëesto previπe ubrza zatvaraË i previπe zatamni fotografiju. U tim prilikama sami smanjite brzinu zatvaraËa.

18-20 FOTO nocna fotografij (3)

21/06/2007

11:22

Page 19

Tamni objekti: Reflektiraju malo svjetla, pa fotoaparat produæuje ekspoziciju.

Sivi objekti: Reflektiraju umjerenu koliËinu svjetla, pa fotiÊ dobro odredi osvjetljenje.

im" kontrastom plavome nebu. Svakako saËuvajte atmosferu koju stvaraju te boje. Ukoliko pak ne moæete uhvatiti trenutak predveËerja za takvu fotografiju, svejedno nije sve izgubljeno: pokuπajte izmjeriti svjetlo na srednjim tonovima i nakon prve fotografije korigirajte ekspoziciju tako da je produæite za korak ili korak i pol.

omoguÊuje koristiti se bljeskalicom, a da fere, ali i ljude koji je stvaraju, prolaznike, ne uniπtimo atmosferu. Primjerice, kada djecu, mlade kako pleπu... I za to posæelimo fotografirati lunapark, saËuvati attoji rjeπenje: bljeskalica. Samo se pomosferu, ali i snimiti svoje voljene kako brinite da po aktiviranju bljeskalice prise zabavljaju, upotrijebiti Êemo ranije lagodite njenu snagu, trajanje i vrijeme bljeska... Da, dobro ste proËitali, na veÊini bljeskaUpotrijebiti bljeskalicu usred kadra), uperiti centar kadra lica, Ëak i onih sunËana dana moæe zvuËati prema licima i na tom dijelu ugraenih, moguËudno, ali postoje brojne fotografije tako izmjeriti Êe je prilagoditi situacije u kojima jednossvjetlost. Kao rezultat Êemo barem ove tri tavno morate upotrijebiti dobiti jasna i pravilno osstvari. To nam

Bljeskalica Naravno, postoje trenuci u kojima æelite uhvatiti neπto od opisane atmos-

Svijetli objekti: Reflektiraju mnogo svjetlosti, πto prevari fotiÊ da ubrza zatvaraË.

Bljeskalica usred bijela dana?

bljeskalicu. To su uglavnom situacije koje obiluju visokim kontrastima i jakim pozadinskim svjetlom. U tim uvjetima mjerenje svjetla Êete postaviti na Spot Metering (mjerenje u toËki toËno u srediπtu

Dosvjetljavanje: U situacijama jakog kontrasta i pozadinskog osvjetljenja, kao ovdje, dobro je koristiti bljeskalicu s oslabljenim intenzitetom, da se ispravno osvijetli prvi plan.

vijetljena lica, ali snjeæna okolina bi mogla biti potpuno "spaljena" (preeksponirana). No ukoliko odluËimo upotrijebiti bljeskalicu, mjerenje svjetla moæemo postaviti na Multi Segment Metering (mjerenje cijelog kadra). Tada korigirajte "EV" vrijednost naniæe i ukljuËite bljeskalicu. SliËno je i u svim ostalim situacijama kada je scena koju fotografirate u visokom kontrastu i s jakim pozadinskim osvjetljenjem. Eksperimentirajte s bljeskalicom i po danu, kada æelite eliminirati nepoæeljne sjene na nekom objektu ili dosvijetliti model prilikom portreta na æarkom suncu koje stvara neugodne sjene na licu...

FOTO PRIRU»NIK

19

18-20 FOTO nocna fotografij (3)

21/06/2007

11:22

Page 20

Kako pravilno usmjeriti bljesak?

Ponekad ubrzajte zatvaraË: Iako po mraku zatvaraË veÊinom usporimo, neke intenzivne izvore svjetlosti brzi zatvaraËem moæe "utiπati" - a efekti mogu iznenaditi. opisane postavke za tu situaciju, ali sada Êemo ukljuËiti bljeskalicu i podesiti je na opciju SLOW2, poznatiju kao "bljesak na drugu zavjesu". VeÊina naprednijih fotoaparata, a baπ svaki SLR, ima ovu moguÊnost. RijeË je o bljesku koji se ukljuËuje neposredno prije kraja ekspozicije. Rezultat toga jest to da je u vremenu ekspozicije prije bljeska fotoaparat zabiljeæio atmosferu, svjetla u pokretu, ali i ljudske pokrete, πto znaËi da su osobe zamuÊene i neprepoznatljive. U posljednjem trenutku bljeskalica jako osvjetljava objekte koji su nam najbliæi i zamrzava ih u sceni. Rezultat je neobiËno æiva fotografija, puna prekrasnih boja, atmosfere i dinamike nastale tijekom duæeg dijela ekspozicije, a opet potpuno prepoznatljivih lica s priliËno oπtrim linijama koje su nastale u posljednjem trenutku posredstvom bljeska.

Varijanta #1: Ovo je dobro. Sjene miËemo iz kadra prema dolje, odbijanjem svjetla o strop, a objekt je difuzno osvijetljen.

Varijanta #2: Ovo je dobro. Sjene miËemo iz kadra u stranu, odbijanjem svjetla od zid, a objekt je difuzno osvijetljen. Kada koristite bljeskalicu u zatvorenim prostorima, slijedite nekoliko osnovnih pravila. Pokuπavajte izbjegavati varijantu tri, prikazanu dolje. Bljeskalica uperena direktno u objekt koji snimate dobro Êe ga eksponirati, ali Êe uniπtiti sve detalje na objektu. Takoer, stvorit Êe onaj amaterski efekt oπtre sjene na zidu. Bljeskalicu usmjerite u strop ili u zid, tako da se svjetlost bljeskalice difuzno odbije i ravnomjerno osvijetli objekt koji snimate. KonaËni rezultat Êe biti iluzija "dnevnog osvjetljenja", bez oπtrih sjena. Ako ne moæete rotirati svoju bljeskalicu, posegnite za "zdravoseljaËkim" metodama usmjeravanja svjetla, koristeÊi posjetnicu ili bijeli papir.

Igre fokusa: Gore je isti mjesec u fokusu, dolje van fokusa. Jednostavan trik kojim moæete poveÊati dramatiËnost fotografije.

Varijanta #3: Izbjegavati. Oπtre sjene ulaze u kadar iza objekta koji snimate i naruπavaju dojam.

20

FOTO PRIRU»NIK

Trik: Moæda izgleda smijeπno, ali funkcionira! Svjetlost bljeskalice odbit Êe se prema stropu, a zatim Êe difuzno pasti na objekt. Problem rijeπen!

21-23 FOTO MAKRO (3)

21/06/2007

11:37

Page 21

Makro fotografija

Mikroskopski Kako i najsitnije objekte uËiniti velikima i detaljnima... Postoje situacije u kojima smo primorani (vlastitom æeljom ili okolnostima), snimiti fotografiju vrlo malog objekta. Tako malen objekt prikazan preko cijele fotografije ili veÊeg njezinog dijela nazivamo makro fotografijom. Takvu fotografiju moæemo snimiti na dva naËina. Prvi je taj da cijeli objekt bude podjednako oπtar. Za tako snimljenu fotografiju trebati Êe nam veÊi Fbroj i sporiji zatvaraË. Ovo je sluËaj u kojem Êemo upotrijebiti stativ i makro bljeskalicu. NajveÊi problem kod takve makro fotografije je difrakcija svjetla. O Ëemu se zapravo radi? PoveÊavanjem F-broja smanjujemo otvor blende, i na taj naËin se svjetlost, koja ulazi u objektiv paralelno u ravnim valovima, prolaskom kroz malen otvor na blendi rasprπava konusno. Zato toËka fokusa nikad nije jasna - takva fotografija je uvijek blago van fokusa. Idealan F-broj za ovakvu fotografiju kod SLR fotoaparata bio bi 16, a iznad 16 slika Êe se poËeti mutiti. Kod kompaktnih fotoaparata, poradi manjeg senzora, veÊ sa F8.0

Blic INFO moæemo dobiti "veliku" dubinu polja. Kod obiËnih fotografija snimljenih sa ovakvim otvorom blende imamo zaista veliku dubinu polja, no u sluËaju makro fotografije radi blizine objekta kojeg fotografiramo stvar se mijenja. Kako doskoËiti problemu? Prije svega moramo imati na umu da u digitalnoj fotografiji zapravo imamo daleko veÊu fleksibilnost nego πto je to sluËaj sa standardnom fotografijom - i moæemo priliËno brzo uËiti. Dakle, ako æelimo maksimalno oπtru makro fotografiju napraviti Êemo sljedeÊe: postavit

Softverski spojite fotografije: Pri makro fotografiranju dubinska oπtrina je mala, pa nije moguÊe dobiti potpno oπtar objekt. Tome moæete doskoËiti viπestrukim fotografiranjem istog objekta premjeπtajuÊi fokus u razliËite toËke na objektu, a zatim ih na raËunalu spojite u jednu koristeÊi neki program za obradu fotografija.

æ Makro ne podrazumijeva mutno Cilj makro fotografije nije mutna slika oko toËke fokusa, to je posljedica malog F-broja koju je ponekad, ali ne uvijek, poæeljno izbjeÊi. æ Koristite stativ Iako radi malog otvora blende imamo dovoljno svjetla, moramo naglasiti da je upotreba stativa gotovo obavezna, a razlog tome je upravo vrlo mali Fbroj. Ovo vam neÊe zvuËati Ëudno ako se sjetite stranice 6. i Ëinjenice da mali F-broj za posljedicu ima malu dubinsku oπtrinu, pa i najmanji pokret rukom moæe promijeniti toËku fokusa. æ Makro objektivi dobri za portrete Makro objektivi, radi svojih karakteristika, mogu odliËno posluæiti za fotografiranje portreta. Mali F-broj omoguÊit Êe vrlo efektno zamuÊivanje pozadine. æ Jeftinije alternative U nedostatku novca posluæiti Êe i makro leÊa koja, za razliku od objektiva, moæe fokusirati samo na odreenoj udaljenosti od objekta, ali je jeftinija desetak puta. æ Upotrijebite maπtu! Nemojte se ograniËiti na kukce i bilje. Vaπom makro fotografijom moæe vladati bilo koji motiv.

FOTO PRIRU»NIK

21

21-23 FOTO MAKRO (3)

21/06/2007

11:37

Page 22

Sa makro leÊom moguÊe je izoπtravati na udaljenosti od svega 20 do 40 centimetara, ovisi o modelu leÊe, dok kod makro objektiva postoji ograniËenje jedino sa minimalnom udaljenoπÊu na kojoj je moguÊe izoπtriti (dok je maksimalna udaljenost ograniËena specifikacijama objektiva, kao πto je æariπna duljina. Makro objektivi su fiksnih æariπnih duljina i generalno vrlo malog F-broja (zbog Ëega su vrlo pogodni i za portretnu fotografiju!).

Moæe li viπe od toga?

Priroda: »est motiv makro fotografija. Ideja: fotografirajte cvijeÊe nakon kiπe! Êemo fotoaparat na stativ, maksimalno se pribliæiti objektu, iskljuËiti auto fokus, odabrati kadar i snimiti nekoliko fotografija na naËin da ne mijenjamo niπta osim da izmeu dvije fotografije podesimo fokus na drugo mjesto na objektu. Na taj naËin Êemo dobiti nekoliko fotografija koje su identiËne po svemu osim po toËki fokusa. Dobivene fotografije je potrebno stopiti u jednu u nekom od raËunalnih programa za obradu fotografija. Drugi i daleko ËeπÊi oblik makro fotografije je onaj na kojem je jedan detalj na objektu maksimalno oπtar, a ostatak fotografije je artistiËki zamuÊen. To se postiæe velikim otvorom blende, odnosno malenim F-brojem.

tenje viπih ISO vrijednost Êe za rezultat imati jaËi πum, radi kojeg Êe se smanjiti oπtrina i opasti intenzitet boja. Budite strpljivi sa izoπtravanjem, autofokus neÊe uvijek dati æeljeni rezultat. VeÊina kompaktnih i ultrazoom fotoaparata imaju opciju makro. Naravno, kod SLR-a je situacija neπto drugaËija æelite li kvalitetnu makro fotografiju, morat Êete nabaviti makro objektiv. Financijski manje zahtjevna varijanta makro objektivu je makro leÊa, koja je deset, pa i viπe puta jeftinija od makro objektiva, ali s razlogom, naravno.

Makro objektivi, radi velikog otvora blende i fiksnih æariπnih duljina 50 mm do 110 mm, zapravo su idealni za portrete jer nam omoguÊuju da fokusirajuÊi oko modela lagano zamutimo veÊ vrh nosa, uho i iza njega. Na taj naËin najoπtrije su oËi i lice. Æariπna duljina objektiva od 50 mm je relativna. Radi veliËine Ëipa, 50 mm objektiv se moæe ponaπati kao 80 mm u sluËaju, recimo Canon EOS fotoaparata ili 100 mm kod Olympusovih fotoaparata E serije. Ovo vaæi za sve fotoaparate koji nemaju "full frame" senzor. Kako Êe se ponaπati 50 mm objektiv na vaπem fotoaparatu ovisi o njegovom mnoæitelju.

Zaπto je to vaæno? Ako koristimo objektive kojima je æariπna duljina manja od 80 mm riski-

©to se dogodi kada ukljuËite makro opciju? Blenda se πirom otvori (najmanji Fbroj), πto omoguÊava vrlo velik dotok svjetla i vrlo malenu æariπnu duljinu. Cilj kod ovakve fotografije je da se jedan detalj maksimalno istakne, da dominira fotografijom, a da sve ostalo bude potpuno mutno i neprepoznatljivo. Iako radi velikog otvora blende imamo dovoljno svjetla za bræi zatvaraË, za kvalitetnu makro fotografiju dobro Êe vam koristiti stativ. Izbjegavajte podizanje ISO vrijednosti (po moguÊnosti maknite tu vrijednost sa automatskih postavki i stavite ju na πto niæu moguÊu). Koriπ22

FOTO PRIRU»NIK

Posve novi svijet: InaËe nezanimljivom komadu alata moguÊe je dati "teæinu". Dovoljno je odabrati jedan detalj i pametnim fokusom od muhe napraviti slona.

21-23 FOTO MAKRO (3)

21/06/2007

11:37

Page 23

Alternativa: Makro leÊe su dobra i desetak puta jeftinija alternativa makro objektivima, iako kvalitetom, naravno, ne mogu konkurirati punokrvnom objektivu.

ramo da doe do izobliËenja fotografije. Æelimo li izbjeÊi izobliËenja, moramo se udaljiti od modela. Objektiv od 100 mm nam ne dozvoljava da se previπe pribliæimo objektu pa su i πanse da doe do izobliËenja gotovo nikakve.

Milimetri: Dubinska oπtrina je uvijek jednu treÊinu ispred i dvije treÊine iza toËke fokusa, a kod makro objektiva mjeri se u milimetrima.

Obrati paænju na detalje i oni Êe izgraditi tvoju fotografiju ikad me nije prestalo opËinjavati to πto pogled na prirodne detalje izbliza uvijek poziva da im se joπ viπe pribliæimo. Najprije vidimo velik vidik, tada se neka boja pojavi u kutu okvira. Joπ bliæi pogled otkriva cvijet i na

N

jednom cvijetu leptira. Njegova krila otkrivaju odreeni uzorak, uzorak koji je nastao preciznim slaganjem nizova boja na krilima, a svaki je niz savrπen sam po sebi.“ fotograf John Shaw

©alabahter 1. Uvijek imajte fotoaparat pri ruci

6. Pozicionirajte objekt tako da ostavlja prostor za priËu

To je osnovni preduvjet da zabiljeæite neponovljiv trenutak koji Êete spremiti u svoj fotoalbum.

U veÊini sluËajeva pozicioniranje objekta u centar fotografije je dobar izbor, ali ako æelite ukljuËiti neke detalje iz pozadine, doËarati pokret ili perspektivu - razmislite hoÊete li objekt snimanja pomaknuti lijevo ili desno u odnosu na centar fotografije.

2. Upoznajte se s moguÊnostima fotoaparata Uglavnom imate dovoljno vremena da ispravno namjestite fotoaparat i snimite neponovljiv trenutak. Naravno, samo ako su vam poznate moguÊnosti fotoaparata. 3. Ne namjeπtajte situaciju - prepoznajte ju Kad ljudi znaju da ih æelimo fotografirati ponaπaju se neprirodno i neÊe dopustiti da snimite iskren trenutak. Budite strpljivi i spremni i prepoznajte pravi trenutak, ali nikada ne inzistirajte na njemu. 4. Pazite na pozadinu Pozadina moæe odvuÊi paænju od objekta snimanja i dati nejasnu poruku. 5. Budite dovoljno blizu ©to ste bliæe svom objektu snimanja, fotografija je bolja, ali pritom ne smijete zaboraviti na Ëinjenicu da pretjerana blizina moæe izobliËiti objekt i promijeniti perspektivu, πto Êe naruπiti kompoziciju fotografije.

7. Dajte fotografiji dubinu Ukoliko u fotografiju ukljuËite objekte koji su blizu i one koji su daleko, ostavit Êete dojam dubine i perspektive. 8. Pobrinite se da imate dovoljno svjetla za ono πto æelite snimiti Svjetlo je neophodno za snimiti fotografiju: ako ga nema dovoljno, koristite bljeskalicu ili kompenzirajte duljom ekspozicijom. 9. Ispravno dræite fotoaparat Mora vam biti jasno da su mutne i neoπtre fotografije vrlo, vrlo Ëesto rezultat neispravnog dræanja fotoaparata. 10. Provjerite opremu prije izlaska Pazite da su vam baterije pune, a memorijska kartica prazna - ni jedna druga kombinacija neÊe dati æeljene rezultate. :-)

FOTO PRIRU»NIK

23