Farmac.tehnol.s Kozmetologijom 3.r T i P
March 6, 2019 | Author: stevanbblade | Category: N/A
Short Description
Download Farmac.tehnol.s Kozmetologijom 3.r T i P...
Description
FARMACEUTSKA TEHNOLOGIJA s KOZMETOLOGIJOM ( TEORIJA I PRAKSA)
3. RAZRED
1
FARMACIJA -predstavlja umijeće izrade lijekova prema receptima ljekara, na osnovu naučni saznanja i prema propisima !armakopeje" #ru$im riječima to je primijenjena nauka koja se %avi izra&ivanjem, pronala'enjem i ispitivanjem lijekova i ljekoviti supstanci" Riječ (FARMACIJA) (FARMACIJA) $rčko$ je porijekla i znači upotre%a ili davanje lijeka" Zadaci farmacije *a%avka, ispitivanje i izra&ivanje lijekova +ronala'enje novi lijekova +roizvodnja lijekova na malo i industrijski Analiza tjelesni tečnosti i ekskreta Ispitivanje i kontrola 'ive'ni namirnica Ispitivanje sredstava za zatitu %ilja +očeci !armacije vezani su za početak ljudske civilizacije, me&utim, u početku je !armacija %ila sastavni dio medicine i tek sa povećanjem znanja o lijekovima dolo je do postepeno$ razdvajanja ove dvije nauke odnosno djelatnosti" početku se !armacija izučavala u apotekama $dje su iskusni !armaceuti odnosno apotekari prenosili svoje znanje na učenike" .vi apotekari su praktično %ili učitelji iz !armacije i nazivali su se ma$istrima" .d tada potiče i zvanje ma$istar !armacije koje se zadr'alo i do danas" čenici koji su usvajali ova znanja zvali su se !amulusi" /a izučavanje !armacije neopodno je pretodno znanje osnovni prirodni nauka kao to su0 emija, %iolo$ija, !izika, matematika" +ored to$a neopodna su i znanja o or$anizmu čovjeka pa se tako&e prije same !armacije uče osnove anatomije, !iziolo$ije, istolo$ije, mikro%iolo$ije, %ioemije i sl" FARMAC234 #I3CI+5I* -sa naučnim razvojem !armacije dolo je i do nastanka i izdvajanja pojedinačni $rana !armacije odnosno !armaceutski disciplina0 Farmaceutska tehnologija (galenska farmacija) proizvodnja lijekova (industrijska tehnologija) Industrijska proizvodnja Farmakognozija Farmaceutska hemija Klinička biohemija Bromatologija Farmaceutska tehnologija (galenska farmacija) -je !armaceutska disciplina koja pronalazi i primjenjuje najpo$odnije metode za izradu različiti ljekoviti o%lika odnosno pripravaka" -*aziv $alenska !armacija do%ila je prema $rčkom ljekaru Claudius 6alenus koji je djelovao dje lovao u +er$amu u Maloj Aziji i u Rimu u II vijeku n"e" 6alen je pronaao i izra&ivao veliki %roj ljekoviti o%lika odnosno preparata od koji se mno$i izra&uju i koriste jo i danas" 6alen je u upotre%u uveo ekstraktivne preparate kao to su tinkture, in!uza, dekokta, macerata i dr" 2ak 2ako&e o&e je izra&ivao paste, pa ste, kreme, masti, rastvore i sl" /%o$ ovako veliko$ doprinosa za !armaciju i jedna vrsta lijekova do%ila je ime $alenski lijekovi" -+rije Claudia 6alenusa veliki značaj u liječenju i izradi lijekova imao je 7ipokrat" .n je 'ivio i djelovao u I8 vijeku p"n"e" +oznavao je veliki %roj ljekoviti %iljaka ali je po$reno smatrao da su svi dijelovi %iljke podjednako ljekoviti" 9:: $odina poslije 6alen je utvrdio da se u svakoj %iljci nalazi neka ljekovita odnosno djelatna supstanca koju tre%a izdvojiti da %i pokazala odnosno ispoljila svoj puni e!ekat" 2ako 2ako je dolo do pronala'enja i izrade ekstraktivni preparata" Industrijska proizvodnja proizvodnja lijekova (industrijska tehnologija) -pronalazi sredstva, način i aparate i maine neopodne za proizvodnju lijekova na veliko odnosno za tvorničku proizvodnju" Farmakognozija -je nauka o prirodnim ljekovitim supstancama odnosno o dro$ama %iljno$, 'ivotinjsko$ i mineralno$ porijekla" u'em smislu !armako$nozija proučava dro$e %ioloko$ porijekla" Riječ (FARMA4.6*./I (FARMA4.6*./IJA) JA) nastala je od $rčke riječi (FARMA4.*) (FARMA4.*) to znači lijek, otrov ili dro$a i riječi (6*.3I3) to znači znanje ili poznavanje" #R.6A J .3;*I #I. 5J4.8I2
&erbanadzemni dio zeljaste biljke !izomapodanak 'ubergomolj 'ubergomolj ili krtola
A42I8*I +RI*CI+I +RI*CI+I koji se najčeće koriste i izdvajaju iz dro$a su0 eterska ulja, alkaloidi, sluzi, $likozidi ?eterozidi@, pektini, tanini""" Farmaceutska hemija -je !armaceutska disciplina koja na cijelom području or$anske i anor$anske emije pronalazi i ispituje jedinjenja koja djeluju kao lijek ili se mo$u iskoristiti za izradu iz radu lijekova" Klinička biohemija -proučava emijski sastav i procese u zdravom ljudskom or$anizmu a tako&e i promjene koje nastaju kod o%oljenja" 3voje izučavanje najčeće temelji na analizi tjelesni tečnosti i ekskreta" Bromatologija -je nauka o rani, a ona se %avi proučavanjem i analizom svi sastojaka rane, a tako&e i kontrolom 'ive'ni namirnica" *aziv je do%ila od $rčke riječi ( sata ne izaziva toksične e!ekte" .na je o%ično B puta veća od maksimalne pojedinačne doze" 'oksična doza-je doza-je količina lijeka koja mo'e izazvati trovanje 'erapijska ,irina-je ,irina-je razmak izme&u !izioloke, odnosno minimalne doze i maksimalne, odnosno toksične doze ?maksimalna i toksična su vrlo %lizu@" .na nam pokazuje koliko se doza neko$ lijeka mo'e povećati, a da ne do&e do toksični pojava" doza-je količina lijeka koja mo'e izazvati smrt" Razlikuju se tri letalne doze0 $etalna doza ili smrtna doza-je osis letalis minima (minimalna letalna doza)-to doza)-to je količina lijeka koja izaziva smrt kod >E jedinki neke populacije označava se sa 5#>E osis letalis media (srednja letalna doza)-to doza)-to je količina lijeka koja izaziva smrt kod E: jedinki neke populacije označava se sa 5#E: osis letalis absoluta (apsolutna letalna doza)-to doza)-to je količina lijeka koja izaziva smrt kod svi jedinki neke populacije označava se sa 5#1:: ♦
♦
♦
♦
♦
MJR /A 5IJ4.8 naoj zemlji u recepturi se koristi decimalni sistem mjera" .snovne jedinice ovo$ sistema su k$, l, m" +oto su ovo velike jedinice u recepturi su čeće upotre%ljene 1::: puta manje to su $, ml, mm" 'e:inske mjere *ajčeće se količina lijekova izra'ava u te'inskim jedinicama o%ično u $ramima" koliko je količina izra'ena u $ramima to ne mora %iti pose%no na$laeno" Me&utim, ako je upotre%ljena neka dru$a jedinica npr" m$ to mora pisati na receptu" rece ptu" 4od tečni ljekoviti o%lika tako&e se količina i mjere najčeće izra'avaju te'inskim jedinicama, samo ponekad koriste se volumne mjere kao to su litar i mililitar" u:inske mjere -koriste se kod zavojno$ materijala Biolo,ke mjere
E
4od lijekova do%iveni iz %ioloko$ materijala jačina lijeka mo'e varirati" /%o$ to$a se njiova količina ne mo'e uvijek izraziti te'inskim jedinicama" /a ovakve lijekove utvr&ivanje jačine djelovanja, odnosno %ioloke jedinice vri se na eksperimentalnim 'ivotinjama, izoliranim or$anima ili tkivima, odnosno kulturama mikroor$anizama" *a ovaj način odre&uje se tzv" internacionalna jedinica ili international unit, ona se označava skraćenicama IJ, ij, I, iu
+raktične mjere #a %i se pacijentima olakalo doziranje lijeka u praksi se često koriste tzv" praktične mjere za lijekove" +raktične mjere za tečnosti 1 mala kaika Eml 1 velika kaika 1E ml čaa za liker >Eml čaa za vino 1::ml čaa za vodu 1E:->::ml 4od lijekova jače$ djelovanja doziranje se vri kapaljkom, mora se koristiti tzv" standardna kapaljka propisana me&unarodnim konvencijama koja ima tačno propisan otvor za otkapavanje" 1$ vodeno$ rastvora ima >: kapi
+raktične mjere za pra,kaste i kristalne kristalne supstance -su mala ili velika kaika ravno ili vrom punjena i vr no'a" /a masti se vri upore&ivanje sa nekim predmetima iz svakodnevno$ 'ivota npr" količina masti veličine ljenika iznosi oko 1$, a veličine zrna $raka iznosi :,1$
FARMA4.+JA -je slu'%eni propis o kvalitetu, izradi, ispitivanju i čuvanju lijekova i ljekoviti supstanci" Farmakopeje se izdaju i zakonski va'e u svakoj dr'avi" +ose%no začetak pisanja !armakopeje predstavljaju jo prvi pisani recepti za neke lijekove" Me&utim, pravim početkom nastanka !armakopeja smatra se 1>:" $odina kada je izdat (/akonik Fridria II)" ovom zakoniku propisano je da za za izradu %ilo koje$ lijeka mora postojati pisani propis odnosno dokument" dokument" .d tada se počinju pisati z%ornici recepata za lijekove i načine liječenja" *eto kasnije, u 1G" vijeku pojavljuju se prave !armakopeje, ali su one va'ile na malim područjima, npr" za jedan $rad ili neku manju o%last" 2ada su tako&e postojale !armakopeje za pojedine %olesti ili kate$orije %olesnika tako su npr" postojale !armakopeje za 'enske %olesti, za dječije %olesti, za mornare, za %o$atae, za siromae" *a naem području va'ile su !armakopeje zemalja pod čijom se vlaću $$@!I-su vode za oči" 2o su sterilni, tečni preparati namijenjeni za ispiranje oka" #>*%+=!8=*'I-su #>*%+=!8=*'I-su praci za posipanje" 2o 2o su prakasti ljekoviti preparati namijenjeni za nanoenje na o%oljelu ili povrije&enu ko'u ili sluznicu =#>#'-vodene =#>#'-vodene iscrpine dro$a >%I+8!IB$=''= -su -su ta%lete koje se sisaju u ustima" *ajčeće su namijenjene za liječenje in!ekcija sluznice usne duplje i $rla" >'>8!I-su dozirani ljekoviti preparati namijenjeni za va$inalnu aplikaciju ='&=!>$=-eterska ='&=!>$=-eterska ulja-su tečni aromatični, lako isparljivi preparati, do%iveni iscrpljivanjem iz dro$a" >$= +I*?K%I*-su serumi i protuotrovi -##I* #$@%9'-klizme, #$@%9'-klizme, klistiri-su tečni ljekoviti preparati namijenjeni za rektalnu upotre%u, najčeće djeluju lokalno kao laksansi ali mo$u se koristiti i kao terapijska sredstva ili za nadoknadu ranjivi supstanci =!>%>$I -su -su preparati koji se unose inalacijom u o%liku kapljica ili praa veličine :,E-E mikrometara K>9+!I9='= -su -su ta%lete do%ivene komprimovanjem od samo jedne supstance %ez $ranuliranja" ?4omprimete od aktivno$ u$lja"@ -mora %iti opremljena zvonom i otvorom za komunikaciju sa pacijentima u noćnoj slu'%i" +ored to$a tre%a da ima i le'aj za odmor de'urno$ !armaceuta" +!>%'>!I; Z +!*;= +!*;= $B>!'>!I;%K>8 $B>!'>!I;%K>8 +>%! -tre%a da ima toalet i tu koji je neopodan radi mo$ućnosti dekontaminacije ako je to potre%no" +oslove odnosno radove u apoteci predstavljaju receptura 3defektura i implirovanje0 implirovanje0 !=#=+'-I %$BI;=8 ;=$>-*; ;=$>-*; -si$natura je %ijela, a naziv lijeka napisan je crnim slovima"
$I;=K>-I ;K>8 ;=$>-*; ;=$>-*; (!=9=I %=+! %=+!*) *) -čuvaju se odvojeno od ostali lijekova -si$natura im je %ijela, a naziv lijeka napisan crvenim slovima, ispred naziva lijeka nalazi se znak jedno$ krsta ?kri'a@ -na si$naturi i na poklopcu stojnice mora %iti navedena maksimalna pojedinačna i maksimalna dnevna doza $I;=K>-I -!$> ;K>8 ;=$>-*; ;=$>-*; (!=9=I (!=9=I #$+*= %K'I-*I +!=+! +!=+!'I 'I -čuvaju se pod pose%nim re'imom, a označavaju se znakom od tri crvena se$menta ?kru$a@ na 'utom polju
RC+2 -je pismeni nalo$ ljekara da se u apoteci pripremi i izda lijek pacijentu" Recepte mo$u propisivati ljekari, stomatolozi i veterinari, ovlateni za samostalnu praksu" 8eterinari mo$u propisivati lijekove samo za 'ivotinje" Recept mora %iti propisan na !ormularu od$ovarajuće !orme i veličine" 2re%a da je napisan rukom, čitko i to emijskom olovkom ili mastilom ili !lomasterom" *a jednom receptu mo$u %iti propisani lijekovi samo za jedno$ pacijenta" Ako se na receptu propisuje vie od jedno$ lijeka onda su ti lijekovi me&uso%no razdvojeni znakom reetke " *a receptu mora %iti naveden datum propisivanja" 4od nas se danas u praksi koriste tri vrste recepata" #vije vrste predstavljaju recepti za lijekove sa tzv" esencijalne liste" cijeni ovi lijekova učeće ima zavod zdravstveno$ osi$uranja" -za lijekove propisane na roza recept zavod plaća : od cijene lijeka, a ostatak plaća pacijent -za lijekove propisane na plavi ?zeleni@ recept, troak snosi zavod zdravstveno$ osi$uranja u potpunosti -za lijekove propisane na %ijeli recept pacijent plaća punu cijenu lijeka" #ijelovi recepta0 Inscriptio Invocatio >rdinatio %ubscriptio %ignatura *omen medici *omen aegroti I*%#!I+'I> -se nalazi u $ornjem dijelu recepta i predstavlja pečatom otisnut naziv zdravstvene or$anizacije ili privatne ordinacije u kojoj je recept propisan
1:
I*->#'I> I*->#'I> -je stari dio recepta koji danas predstavlja skraćenica (Rp") koja dolazi od latinske riječi (recipe) to znači uzmi, i iza ove skraćenice nazivi ljekoviti supstanci u ordinatiu piu se u $enitivu Rp" Acidi %orici B,: ANue puri!icatae 1::,: Riječ invocatio-prizivanje
>!I*'I> -je $lavni dio recepta, on sadr'i nazive i količine supstanci od koji tre%a izraditi lijek ili naziv i količinu $otovo$ lijeka koji tre%a izdati pacijentu" .rdinatio se sastoji iz slijedeći dijelova0 !emedium cardinale E basis -je $lavnodjelujuća supstanca odnosno nosilac ljekovito$ djelovanja !emedium adjuvans -je supstanca koja pojačava ili u%la'ava djelovanje $lavne ljekovite supstance #orrigens -je supstanca koja po%oljava ukus ili miris lijeka ukoliko je to potre%no -ehiculum3 -ehiculum3 menstruum E constituens -je nosilac o%lika lijeka, kod rastvora to će %iti rastvarač najčeće voda, kod masti masna podlo$a kao npr" vazelin ili lanolin %9=* =8!>'I -sadr'i podatke o pacijentu" #anas se u$lavnom pie u $ornjem dijelu recepta" 3adr'i prezime, ime i adresu pacijenta, zatim matični %roj sa istaknutim $oditem, podatke o osi$uranju, i!ru %olesti i i!ru lijeka"
*AJ;O 34RAO*IC 34RAO*IC RC+2RI RC+2RI á
P
aa
ana partes aeNuales
ad ad li%" ad man" med" ad sacc" ad scat" ad us" eDt" ad us" int" ad us" prop"
P ad li%itum ad manum medici ad sacculum ad scatulam ad usum eDternum ad usum internum ad usum proprium
od ili po ?Em$@ od svako$ dijela jednako-pie se na receptu kada tre%a izmjeriti istu količinu dvije ili vie supstanci pored zadnje supstance i količina do ili u po 'elji ili po volji ljekaru u ruke u kesicu u kutiju ili kutijicu za vanjsku upotre%u za unutranju upotre%u za vlastitu upotre%u
11
ad us" vet" ad vitr" collo ampl" ad vitr" !lav" ad vitr" ni$r" ad vitr" !usc" ad vitr" $utt" adde instill" AN" !ont" AN" !ri$id" AN" dest" AN" puri!" AN" pro inject" * 9='> Co!!eini :"E Cinini sul!atis Acidi ascor%ici aa 1": Acidi acetlsaliclici B": M"!"pulv" #iv"in #iv"in part"aeN" *rST ?decem@ 3" BD1 praak popiti sa tečnoću +o divizionoj metodi u ordinatiu se propisuje propisuje količina supstanci potrebna za izradu svih pra,aka0 < subskriptiu se pi,e skraenica iv0in iv0in part0aeH0 i broj pra,aka koje treba izraditi0 izraditi0 -agaju -agaju se propisane količine i podijele na propisan broj broj pra,aka0 Rp" 3ul!uri praecipitati 6lceroli aa 1:": /inci oDdi 2alci aa >:": ANuae puri!icatae ad 1::": M"!"susp" #"ad vitr" 3" za mazanje protiv akni
FARMAC234. 27*.5.;4 .+RACIJ -6otovo nijedna supstanca se ne primjenjuje direktno kao lijek, svaku tre%a pretodno o%raditi na odre&eni način" 3vi postupci koji se pri tome primjenjuju nazivaju se !armaceutsko tenoloke operacije" Farmaceutsko tenoloke operacije se mo$u kvali!ikovati na različite načine, ali je najčeća podjela na0 meaničke, !izičke, emijske, mjeovite"
1B
9ehaničke farmaceutsko tehnolo,ke operacije-ne operacije-ne mijenjaju ni !izičko stanje supstance ni njen emijski sastav" meaničke operacije se u%rajaju0 mjerenje, oda%iranje, prosijavanje, usitnjavanje, mijeanje, talo'enje, odlijevanje, !iltriranje, cije&enje, centri!u$iranje, punjenje %očica i kutijica, postavljanje si$natura i sl" Fizičke farmaceutsko tehnolo,ke operacije-mijenjaju operacije-mijenjaju samo !izičko stanje supstance" *a primjer0 rastvaranje, isparavanje, su%limacija, kristalizacija, destilacija, topljenje" &emijske farmaceutsko tehnolo,ke operacije-mijenjaju operacije-mijenjaju emijski sastav supstanci, tu se u%rajaju0 oksidacija, redukcija, idroliza, esteri!ikacija, dekar%oksilacija, neutralizacija" 9je,ovite farmaceutsko tehnolo,ke operacije-su operacije-su one kod koji mo'e doći do !izičke promjene, a ponekad i do promjena u emijskom sastavu" .vdje se u%rajaju npr" sterilizacija, sterilizacija, dezin!ekcija i sl"
-8*;= -je !armaceutsko tenoloka operacija kojom se vri mjerenje mase u apotekarskoj praksi" 8a$anje 8a$anje se primjenjuje i za mjerenje čvrsti i tečni supstanci" /a $ru%lja mjerenja koristi se tenička-tara va$a, a za preciznija se koristi preciznala%oratorijska odnosno analitiča va$a, a danas se najvie koriste elektronske odnosno di$italne va$e" 2ara va$a je konstruisana na principu polu$e sa jednakim kracima, prema tome, na krajevima polu$e nalaze se okačeni tasovi va$e, a oslonac je na sredini" 3a sredine se sputa kazaljka koja dolazi do podioka na kojima se utvr&uje kada je va$a u ravnote'i, na postolju je polu$a kojom se va$a mo'e zakočiti" +rije va$anja mora se utvrditi nula tačka va$e odnosno tasovi se moraju dovesti u ravnote'u" Materijal za va$anje i te$ovi stavljaju se samo kada je va$a zakočena" 2e$ovi se ne uzimaju rukom ne$o samo pincetom" 3upstance se ne stavljaju direktno na tasove ne$o se va$aju u apotekarskom posu&u ili na plastičnoj kartici" Mo'e se u nedostatku kartice koristiti papir" 2e$ovi 2e$ovi se postavljaju na lijevi tas, a materijal za va$anje na de sni" *akon va$anja tasovi i postolje va$e moraju se očistiti" !armaceutskoj praksi koristi se i ručna va$a koja ne slu'i za precizno mjerenje ne$o vie za upore&ivanje te'ina" 2ako&e ima polu$u sa jednakim kraci ma i osloncem na sredini" 4azaljka koja pokazuje ravnote'u okrenuta je na vie tj" prema $ore" Ručne va$e koriste se najčeće za mjerenje dro$a odnosno čajeva i slična manje precizna mjerenja" ili saaroze" 4od neki supstanci kao to su *a.7 i 4.7 povećanje temperature usporava rastvaranje a kod neki supstanci promjena temperature ne utiče na %rzinu rastvaranja" Rastvaranje je %r'e i ako su supstance me&uso%no emijski slične" !%'->!$;I->%' !%'->!$;I->%' -rastvaranjem neke supstance u odre&enom rastvaraču i na odre&enoj temperaturi do%ije se zasićeni rastvor za tu temperaturu" brojem grama rastvorene supstance u /JJ grama rastvarača na .vo predstavlja rastvorljivost" !asvorljivost rastvorljivost" !asvorljivost se izra:ava brojem konstantnoj temperaturi0 Rastvorljivost se mijenja sa promjenom temperature i pritiska, me&utim na osnovu rastvorljivosti mo'e se utvr&ivati čistoća i sastav supstance" praksi se često koristi i pri%li'na rastvorljivost rastvorljivost odnosno stepen odnosno stepen rastvorljivosti ili stupanj ili stupanj topljivosti0 %tepen rastvorljivosti izra:ava količinu rastvarača potrebnu za rastvaranje jednog grama supstance0
%'=+=* !%'->!$;I->%'I%' $rama rastvarača ?otapala@ 5ako topljiv-1 $ram rastvara se se u >-1: $rama rastvarača ?otapala@ mjereno topljiv-1 $ram rastvara se u 1:-B: $rama rastvarača ?otapala@ #osta teko topljiv-1 $ram rastvara se u B:-1:: $rama rastvarača ?otapala@ 2eko 2eko topljiv-1 $ram rastvara se u 1::-1::: $rama rastvarača ?otapala@ 8rlo 8rlo teko topljiv-1 $ram rastvara se u 1:::-1:::: $rama rastvarača ?otapala@ 6otovo netopljiv-1 $ram rastvara se u vie od 1:::: $rama rastvarača ?otapala@
19
K>*#=*'!#I;= !%'->! !%'->! 2e'inski procenat-$rami rastvorene supstance u 1:: $rama rastvora 8olumni procenat-mililitri rastvorene supstance u 1:: mililitara rastvora 2e'insko 2e'insko volumni procenat-$rami rastvorene supstance u 1:: mililitara rastvora 8olumno te'inski procenat-mililitri rastvorene supstance u 1:: $rama rastvora *ormalitet ?*@-pokazuje %roj $ram ekvivalenata u 1::: mililitara Molaritet ?M@-pokazuje %roj molova u 1::: mililitara 101:-$rami rastvorene supstance na prema mililitri rastvora 1VH-$rami rastvorene supstance plus $rami rastvarača !%'-!I !%'-!I -Iz%or rastvarača u !armaciji je dosta o$raničen z%o$ toksičnosti, isparljivosti, nesta%ilnosti ili nepodnoljivosti sa ljekovitim supstancama ili sa or$anizmom or$anizmom čovjeka" *ajčeće se kao rastvarač koristi koristi voda, a od nevodeni rastvarača etanol odnosno etilni alkool" -oda za farmaceutske preparate *ajčeće se za izradu vodeni rastvora koristi ANua ANua puri!icata ?prečićena voda@" .na se mo'e do%iti na dva načina pa se razlikuju ANua destillata koja je do%ivena destilacijom vode z a piće i ANua demineralisata ?demineralizovana voda@" ANua demineralisata se do%ija uklanjanjem kationa i aniona pomoću jonoizmjenjivača" Jonoizmjenjivači su makromolekularne or$anske smole koje imaju sposo%nost da iz rastvora vezuju katione ili anione, a u rastvor otputaju idro$enove 7V jone ili idroksilne .7 - jone" *eutralna demineralizovana voda do%iva se proputanjem vode za piće preko isti količina kationsko$ i anionsko$ jonoizmjenjivača" +ored prečićene vode ili ANuae puri!icatae koristi se ANua pro injectione" .na se do%iva destilacijom prečićene vode" koliko se vri destilacija već jednom destilovane vode ANuae destillatae, onda se ona mo'e zvati ANua redestillata ili ANua %idestillata" ANua pro injectione mora %iti %istra, %ez %oje, neutralna i apiro$ena" 3terilizacija ANue pro injectione vri se G minuta na temperaturi od 1>:oC" .va voda koristi se za izradu injectioni i in!uzijski rastvora i kapi i voda za oči"
=tilni alkoholetanol C7BC7>.7 C>7E.7 C>79.
-najčeće koriten poslije vode kao rastvarač" 2o je %istra, %ez%ojna tečnost, karakteristično$ mirisa, ukusa koji prvo peče, a zatim ladi" 5ako se isparava, a pare su zapaljive i $ore plavičastim plamenom" .!icinalne su dvije koncentracije etanola i to koncentrovani etanol ?aetanolum concentratum@ ili spiritus concentratus to je HE-H9 vol i diluirani etanol ?aetanolum dilutum@ ili spiritus dilutus :vol" tanol se mijea sa vodom u svim omjerima uz kontrakciju kontra kciju odnosno smanjenje volumena tj" zapremine" /%o$ to$a se razrje&ivanje etanola uvijek vri te'inskim mjerama i koritenjem te'inski jedinica" 4oncentracija etanola inače se izra'ava u volumnim procentima" /a razrje&ivanje etanola koristi se tzv" A5I6ACI.*I A5I6ACI.*I M2.# odnosno pravilo zvijezde ili pravilo krsta ili kri'a" svim svim koncentracijama iznad 1G vol etanol djeluje %aktericidno, z%o$ to$a su preparati u kojima je on koriten kao rastvarač dosta sta%ilni i ne podlije'u djelovanju mikroor$anizama, samim tim imaju du'i rok trajanja" : vol etanol ima najjači %aktericidni e!ekat jer naj%olje prodire u %akterijsku ćeliju" 4oncentrovani etanol djeluje sla%ije %aktericidno jer z%o$ svoje jačine izaziva koa$ulaciju %jelančevina u ćelijskoj mem%rani %akterije to zatvara ćeliju i smanjuje prodiranje alkoola" >stali rastvarači -osim vode i etanola koriste se jo različiti or$anski rastvarači kao to su eter, loro!orm, petrol-eter, %enzin, %enzen ili %enzol, aceton, $licerol, propilen$likol i slično" +oto je većina ovi rastvarača toksična za čovjeka, oni se koriste ili za neke preparate za vanjsku primjenu ili se uklanjaju iz preparata ukoliko su slu'ili za ekstrakciju neko$ aktivno$ principa" /a rastvaranje liposolu%ilni supstanci koriste se u$lavnom masna ulja" *ajčeće se koriste0 oleum olivae ?maslinovo ulje@, oleum olivae neutralisatum ?neutralizovano maslinovo ulje@, oleum elianti ?suncokretovo ulje@, oleum lini ?laneno ulje@, oleum am$dalae ?%ademovo ulje@, oleum ricini ?ricinusovo ulje@"
=K%'!K#I; -je !armaceutsko tenoloka operacija" 2o je iscrpljivanje odnosno izvlačenje aktivno$ principa iz dro$e pomoću od$ovarajuće$ rastvarača" Riječ (ekstrakcija) nastala je od latinske riječi (eDtraere) to znači zn ači izvući, iscrpiti" /a ekstrakciju dro$e tre%a da su odre&ene usitnjenosti, ova usitnjenost omo$ućava %r'e i e!ikasnije izvlačenje aktivno$ principa" +ored to$a, va'an je iz%or rastvarača koji će omo$ućiti iscrpljivanje veće količine aktivne supstance" *ajčeće koriten rastvarač je prečićena voda" #o%re oso%ine vode su da je ona sastavni dio svi %iljni i 'ivotinjski or$anizama pa samim tim lako ulazi u sve %iljne dijelove, a tako&e rastvara i veliki %roj aktivni principa" Me&utim, loa strana vode je ta da je ona neselektivna i pored aktivni principa rastvara i dosta %alastni materija ?%alast-teret@" 2o 2o su supstance koje nemaju ljekoviti e!ekat pa čak mo$u i ometati djelovanje aktivno$ principa" .sim to$a, voda je povoljna sredina za razvoj mikroor$anizama pa ekstraktivni preparati izra&eni sa vodom imaju kratak rok trajanja jer se %rzo kvare" .sim vode najčeće koriten je etanol kao rastvarač" .n tako&e rastvara dosta aktivni principa ali je mno$o selektivniji rastvarač i ekstrauje e kstrauje manje %alastni supstanci" .sim to$a, preparati do%iveni sa etanolom su trajniji jer on djeluje %aktericidno u svim koncentracijama iznad 1G ?selekcijaoda%iranje@" /a ekstrakciju se mo$u jo koristiti kao rastvarači eter, aceton, petroleter, %enzin, %enzen, $licerol, a tako&e i masna ulja" +oto je većina ovi rastvarača toksična za or$anizam čovjeka oni se o%ično nakon ekstrakcije uklanjaju iz
1
preparata i do%iva se sui ekstrakt odnosno samo aktivni princip" Metode ekstrakcije0 maceracija, %imaceracija, di$estija, perkolacija, tur%oekstrakcija, in!uzija" 9#=!#I; -je jednokratna ekstrakcija propisano usitnjene dro$e od$ovarajućim rastvaračem na so%noj temperaturi" .%avlja se na taj način da se usitnjena dro$a prelije sa pet dijelova rastvarača i u zatvorenoj posudi zatićenoj od sunčeve svjetlosti macerira pet dana uz mijeanje ili mućkanje najmanje >D dnevno" #o%iveni macerat odvoji se od dro$e koliranjem i naknadnim presovanjem" .stavi se dva dana na ladnom mjestu zatićenom od svjetlosti i !iltrira" BI9#=!#I; -ili dvostruka maceracija-je ekstrakcija propisano usitnjene dro$e od$ovarajućim rastvaračem >D uzastopno na so%noj temperaturi" .%avlja se tako da se usitnjena u sitnjena dro$a prelije sa tri dijela rastvarača i u zatvorenoj posudi zatićenoj od svjetlosti macerira tri dana uz mućkanje ili mijeanje najmanje >D dnevno" Macerat se odvoji koliranjem i naknadnim presovanjem, a dro$a se prelije sa jo dva dijela rastvarača i macerira na isti način jo tri dana" #o%iveni macerat se sjedini sa prvim maceratom, ostavi dva dana na ladnom mjestu zatićenom od svjetlosti i !iltrira" I8=%'I; -je jednokratna ekstrakcija propisano usitnjene dro$e od$ovarajućim rastvaračem na temperaturi od E:oC" Izuzetak predstavljaju in!uza i dekokta koji se izra&uju na temperaturi H:-HEoC"
+=!K>$#I; -je kontinuirana ekstrakcija propisano usitnjene dro$e na so%noj temperaturi, a izvodi se kontinuiranim i ravnomjernim proticanjem rastvarača kroz stu% dro$e odoz$o na dole" /a ovu ekstrakciju koristi se perkolator" .n je izra&en od stakla ili dru$o$ neutralno$ materijala u o%liku cilindrične ili konusne cijevi" *a dnu ima odvod sa slavinom za re$ulisanje isticanja rastvarača" *a dno perkolatora postavi se par slojeva vate da se spriječi isticanje sitni dijelova dro$e" sitnjena dro$a se ravnomjerno rastvori rastvaračem i ostavi da %u%ri najmanje dva sata u zatvorenoj posudi" *akon to$a protjera se o%ično kroz sito %r">, a zatim puni u perkolator" +uni se uz lako potresanje perkolatora da %i s !ormirao ravnomjeran stu% dro$e" *a povrinu se tako&e stavi vieslojna vata ili !ilter papir" *akon to$a to$a se sipa rastvarač dok potpuno ne prekrije dro$u i počne isticati, slavina se zatvori i ostavi da se dro$a macerira 1> sati a zatim se slavina otvori uz stalno doticanje rastvarača, počne se isputati ekstraktivni preparat odnosno perkolat" *ajčeće se isticanje o%avlja %rzinom od 1mlPmin" .vakva ekstrakcija odnosno perkolacija traje dok se ne sakupi pet perkolata" Jednim perkolatom smatra se količina koja te'inom od$ovara te'ini dro$e" '=K%'!K#I; -je metoda kod koje se koriste električne mjealice radi u%rzavanja ekstrakcije" mjealicu se sipa rastvarač, a zatim dodaje usitnjena dro$a, podesi se na 1:::: o%rtaja u minuti i vrtlo'i 1: minuta" *akon to$a ostavi se B: minuta, a zatim kolira i pritiskom istisne to veća količina aktivno$ principa" .stavi se na ladnom mjestu zatićenu od svjetlosti i naknadno !iltrira" I*F* =%'I$#I; =%'I$#I; -slu'i za odvajanje različiti tečnosti iz smjese" .vo odvajanje se zasniva na različitim tačkama ključanja tečnosti u mjeavini" 3mjesa se za$rijava prvo, a na temperaturi tečnosti sa najni'om tačkom ključanja kada ova tečnost predestilie onda se za$rijava na tačku ključanja slijedeće tečnosti u smjesi" +ojedinačno do%ivene tečnosti su !rakcije" +ose%an industrijski, a tako&e i značaj za !armaciju ima !rakciona destilacija na!te" .vom destilacijom do%ivaju se npr" tečni i čvrsti para!in, vazelin, %enzin" =%'I$#I; +>9>< ->=*= ->=*= +!= +!= -je pose%an vid destilacije koji se o%ično primjenjuje pri do%ivanju aromatični voda i eterski ulja" .va destilacija izvodi se tako da se vodena para uvodi u sud u kome se nalzi %iljka ili dro$a" +ara sa so%om nosi aromatičnu materiju i etersko ulje te tako ovi sastojci prelaze u destilat" koliko u destilatu ima veća količina etersko$ ulja ono će se izdvojiti na vru kao pose%an sloj" +ored ovo$ načina, destilacija sa vodenom parom mo'e se o%avljati i na taj način da se %iljni materijal pomijea sa vodom, a zatim za$rijava i na ovaj način nastala para tako&e nosi aromatične materije i etersko ulje i kondenzuje se u ladilu, a u sa%irniku se one mo$u odvojiti" %, koncentrovana 7>3., !os!or pentoksid i sl" #a %i se suenje u eksikatoru u%rzalo mo'e se stvoriti vakuum ili %la$o za$rijati i ovo je način suenja po$odan za termola%ilne materijale ?preparate@" ksikator se koristi i za čuvanje supstanci i preparata koji %i mo$li ovla'iti, a to tre%a spriječiti" 4od neki $otovi lijekova za sprječavanje vezanja vla$e koristi se najčeće kao adsorpciono sredstvo silika$el" !Z!I;=DI-*;= !Z!I;=DI-*;= ='*>$ ='*>$ -poto pri mijeanju etanola i vode dolazi do promjene, odnosno do smanjenja ili kontrakcije volumena, razrije&ivanje etanola se vri te'inskim mjerama u te'inskim procentima" +rema !armakopeji primjenjuju se ali$acioni metod odnosno pravilo zvijezde, krsta, kri'a i sl"
a-te' koncentrovano$ rastvora %-te'razre&ivača c-te'razrije&eno$ rastvora A-$rami koncentrovano$ rastvora :
>1
>>
>B
>
>E
>9
>
>G
>H
%'=!I$IZ#I; -+redstavlja unitavanje ve$etativni i sporo$eni sporo$eni mikroor$anizama" !armaciji se primjenjuje primjenjuje pri izradi različiti preparata, a tako&e za odr'avanje la%oratorijsko$ posu&a i dru$o$ pri%ora za rad" /a sterilizaciju se koriste različiti postupci ali aktuelna !armakopeja propisuje est osnovni postupaka" p ostupaka"
B:
1"32RI5I/ACIJA 37IM 8ROIM 8A/#7.M > sata na temperaturi 19:WC ?VEWC@ B sata na temperaturi 1:WC ?VEWC@ -ova sterilizacija se o%avlja u suom sterilizatoru, odnosno komornoj sunici ?opis ure&aja ponoviti kod komorne sunice@" *a ovaj način se sterilie o%ično stakleno posu&e, a tako&e i neke sirovine za lijekove kao to su prakovi, podlo$e za masti i sl" Materijal tre%a pa'ljivo posla$ati na police, p olice, a tako&e uvije se i u !ilter papir kako %i se sterilnost du'e sačuvala" >"32RI5I/ACIJA /A3IO*.M 8.#*.M +AR.M / +.8I;*I +RI2I3A4 >: minuta na 1>:WC ?V1WC@-pritisku 1 atmos!ere ili 1:1,B k+a 9 minuta na 1BEWC ?V1WC@-pritisku > atmos!ere ili >:>,9 k+a -ova sterilizacija o%avlja se u autoklavu" Autoklav se sastoji iz cilindrične posude koja se mo'e ermetički zatvoriti" unutranjosti se nalazi tako&e posuda za vodu čijim za$rijavanjem se do%ija neopodna vodena para" Autoklav mora imati izvor toplote, termometar, termostat, manometar" Materijal za sterilizaciju se slo'i u autoklav i ermetički se zatvori" ključi se za$rijavanje vode i vri sve dok iz autoklava ne počnu izlaziti vodena para i vazdu" .stavi se nekoliko minuta da vodena para izlazi pa se nakon to$a zatvori ventil" .d tada se prati povećanje temperature i pritiska, kada se posti$nu potre%na temperatura i pritisak, za%ilje'i se vrijeme i od tada mjeri vrijeme sterilizacije" *akon zavrene sterilizacije otvori se ventil za isticanje pare i čeka se da se autoklav oladi" 2ek nakon la&enja smije se otvoriti" B"32RI5I/ACIJA 32RJI 8.#* +AR I5I 45JA5.J 8.#I B: minuta na HGW-1::WC -o%avlja se u 4oovom loncu" .n se sastoji od posude sa reetkom, na sredini mora imati i poklopac ali se ne zatvara ermetički" Mora %iti opremljen termometrom" *a reetku se stavlja materijal za sterilizaciju, a ispod reetke se za$rijava voda" #a %i sterilizacija %ila si$urnija često se dodaju u vodu i neka %aktericidna sredstva" 8rijeme 8rijeme se mjeri nakon to se posti$ne propisana temperatura" "32RI5I/ACIJA "32RI5I/ACIJA +5AM*.M -o%avlja se na taj način da se predmet provlači kroz nesvijetleći dio plamena B- puta i svaki put zadr'i oko >: sekundi" E"32RI5I/ACIJA FI52RIRA*JM -izvodi se kroz od$ovarajuće sterilne !iltere koji ne proputaju ve$etativne i sporo$ene o%like mikroor$anizama" Filtriranje se o%avlja uz aseptičke uslove rada" /a ovu sterilizaciju koriste se sinterovani !iltri, az%estni i mem%ranski !iltri" .va se metoda koristi za sterilizaciju termola%ilni supstanci npr" anti%iotika, vitamina, seruma, vakcina i sl"
9"A3+2I*I +.32+A4 -podrazumijeva izradu lijeka pod uslovima koji isključuju %ilo kakvu kontaminaciju" /a ovaj postupak koristi se aseptični la%oratorij a u nje$ovom nedostatku aseptična komora" +onoviti rad sa aseptičnom komorom u lekciji apoteka" +ored ovih ,est postupaka propisanih propisanih farmakopejom u praksi se koriste neki drugi postupci3 oni su ne,to manje pouzdane metode sterilizacije ali se povremeno primjenjuju0 2I*#A5I/ACIJA -je diskontinuirana sterilizacija koja se o%avlja na temperaturi od 1::WC u trajanju od 1 minuta minuta i to B dana uzastopno" *azvana je prema naučniku 2ndalu 2ndalu koji ju je uveo u praksu" .va sterilizacija zasniva se na unitavanju ve$etativni o%lika mikroor$anizama" +onavljanjem sterilizacije u toku B dana omo$ućava se prelazak sporo$eni u ve$etativne o%like mikroor$anizama, a time i njiovo unitavanje" +A32RI/ACIJA -je tako&e nepouzdana metoda sterilizacije" *aziv je do%ila prema naučniku +asteru" .va metoda primjenjuje se za supstance koje ne podnose temperaturu od 1::WC" +rincip izvo&enja pasterizacije je za$rijavanje supstance na temperaturi od 9:-G:WC najčeće >: minuta do pola sata" +asterizacija se najčeće koristi pri proizvodnji i pakovanju mlijeka i mliječni proizvoda" 7emijska sredstva koja imaju %aktericidno %aktericidno i antiseptičko dejstvo često se dodaju materijama koje tre%a sterilisati" .ve .ve supstance imaju ulo$u konzervanasa i sprečavaju razvoj mikroor$anizama nakon otvaranja neko$ !armaceutsko$ preparata" I*#>9+ I*#>9+'IBI$II*K>9+ 'IBI$II*K>9+'IBI$*>%' -predstavlja nepodnoljivost neki supstanci pri izradi !armaceutski preparata ili pri njiovoj primjeni" +oznavanje ove nepodnoljivosti je značajno za !armaceuta da %i mo$ao izraditi djelotvoran preparat" Razlikuju se0 FARMAC234A I*4.M+A2I
View more...
Comments
