Estetski i ergonomski dizajn

1. UVOD 1.1. OPĆENITO O DIZAJNU Dizajn proizvoda kao dio procesa razvoja proizvoda je vrlo kreativno područje koje zahtjeva suradnju marketinških stručnjaka koji otkrivaju potrebe, očekivanja i zahtjeve kupaca koje dizajn treba zadovoljiti, dizajnera koji će oblikovati proizvod i dati preporuke za njegovo poboljšanje. Oblik i izgled proizvoda su poticajni čimbenici u procesu odlučivanja o kupovini, a nerijetko su presudni faktor odlučivanja jer se kupci lakše odlučuju na kupovinu dobro dizajniranog i uz to funkcionalnog proizvoda. Osim što dizajn mora biti estetski privlačan, mora omogućiti ispunjavanje ostalih zahtjeva i funkcija koje kupci očekuju od proizvoda. Dobar dizajn preduzeću može donijeti brojne prednosti od kojih se najviše ističu povećana prodaja proizvoda, konkurentska prednost, jedinstven imidž, brzo uočavanje i pamćenje od strane kupaca te zadržavanje u njihovoj memoriji, jedinstveno pozicioniranje proizvoda i preduzeća kao cjeline na tržištu. S druge strane, loš i neodgovarajući dizajn može prouzrokovati neuspjeh proizvoda na tržištu. Ovisno o fazi životnog ciklusa u kojem se proizvod nalazi, dizajn proizvoda je potrebno prilagođavati namjeni proizvoda i očekivanjima kupaca kroz istraživanje potreba i zahtjeva ciljnog tržišta. Definicije dizajna proizvoda su brojne ali u osnovi sve ističu kako je dizajn proces zadovoljenja zahtjeva tržišta kroz proces oblikovanja prizvoda i njegovog izgleda. Uključuje oblikovanje imena, pakovanja i ambalaže proizvoda, etikete, odabir boja i materijala, što utiče na imidž proizvoda. Dizajn proizvoda se nalazi unutar trokuta ograničenja: - krajnja upotreba kojoj je proizvod namijenjen - materijali od kojih je proizvod proizveden - oprema i procesi koji se primjenjuju u proizvodnji

Slika 1. Različit dizajn proizvoda koji imaju istu namjenu

1.2 ŠTA JE DOBAR DIZAJN? Dobar dizajn mora ispunjavati uvjete vezane za: a) upotrebljivost proizvoda b) ergonomsku prilagodljivost c) tehničku/ekonomsku pouzdanost d) estetsku senzibilnost e) dosljednost imagea 1.2.1. Upotrebljivost proizvoda Temeljni zahtjev koji se postavlja pred dobar dizajn jest osigurati upotrebljivost proizvoda. Dobar, praktičan dizajn mora se isticati po tome da odgovara svrsi. Naime potrošač/korisnik ne mora znati, razumjeti ili brinuti kako proizvod funkcionira ali u svakom slučaju očekuje da funkcionira. Treba biti jednostavan za instalaciju, korištenje, održavanje i eventualno odlaganje. 1.2.2. Ergonomska prilagodljivost 1

Proizvod mora biti prilagođen fizičkim i psihološkim potrebama ljudi. Dobar dizajn mora ponuditi maksimalno moguće: lakoću upotrebe, komfor, sigurnost. Također, za trajne proizvode dobar dizajn treba omogućiti skraćenje vremena potrebnog za učenje o upotrebi proizvoda. Uredski sto npr. može biti dizajniran s posebnom pažnjom posvećenom smanjivanju umora uredskog radnika. Težina sjedala može bitno smanjiti smetnje koje prednji rub izaziva za nogu. Konfiguracija naslona može dati dobru podršku leđima za vrijeme rada za stolom.

1.2.3. Tehnička/ekonomska pouzdanost Proizvod, osim što mora biti koristan, mora biti i dostupan u ekonomskom smislu. Za proizvode koji spadaju u kategoriju potrošnih dobara, potrošač obično posmatra trošak po jedinici upotrebe, za trajne proizvode trošak pribavljanja i trošak funkcionisanja koji uključuje potrošnju energije i održavanje.Trajnost proizvoda je također važna kategorija a ovisna je o pogodnosti korištenih materijala i načinima njihovog kombiniranja.

1.2.4 Estetska senzibilnost Obilježja materijala i metode obrade moraju biti usklađeni s onim što će tržište prihvatiti. Izgled proizvoda se oređuje prvenstveno temeljem preferencija potrošača/korisnika. Sposobnost proizvoda da izazove i održava interes

potrošača vođena je novitetom njegovog dizajna. Dobar dizajn izaziva ugodan doživljaj. Što su proizvodi tehnički superiorniji, veća je potreba da ih se učini razumljivim i poželjnim. Zbog toga je estetska senzibilnost važan zahtjev koji dobar dizajn mora ispunjavati.

1.2.5. Dosljednost image-a Potrošač često bira proizvod koji će izraziz njegov socijalni status drugim ljudima npr. odjeća sa istaknutim imenom ili inicijalima dizajnera je samo jedna od takvih manifestacija.

2

Slika 2. Dizajn prvih mobitela

Slika 3. Dizajn sadašnjih mobitela

2. ESTETSKI I ERGONOMSKI DIZAJN 2.1. VEZA ESTETIKE I ERGONOMIJE Ergonomija se najjednostavnije može definisati kao kategorija funkcionalnog i praktičnog. Istovremeno, estetika podrazumeva kategoriju lijepog. Veza estetike i ergonomije objašnjava se kroz činjenicu da obe naučne discipline služe čoveku sa istim ciljem. Svrha im je povećanje kvaliteta života. Pri projektovanju bilo kog proizvoda (radne mašine, alata, nakita...), posvećuje se pažnja samo jednoj od ovih naučnih disciplina, zanemarujući drugu. Zato se i srećemo sa mnogim proizvodima koji su nadasve praktični, ali neprikladnog izgleda, odnosno oblika koji odbija. Također, ogroman je broj veoma lijepih proizvoda koji su poprilično nepraktični i neprikladni za upotrebu. To i ne bi bio preveliki nedostatak kada ove dve naučne discipline ne bi bilo moguće uskladiti. Međutim, ne samo da ih je moguće uskladiti, već se mogu svrstati u zajedničku kategoriju, kategoriju ugodnosti. Ukoliko se želi postići kvalitetan oblik proizvoda i njihovih komponenti ove naučne discipline su nezaobilazne. Ergonomija omogućava da se kvalitetno radi, poveća proizvodnost, smanji broj profesionalnih oboljenja i unaprijedi efikasnost i sigurnost upotrebe proizvoda. Dizajn ne može menjati čovjeka, ali putem ergonomije stiče saznanja o činjenicama koje su mu potrebne. Upravo ergonomija omogućava dizajneru da prilagođava ili mijenja proizvod tako da bude u najprikladnijoj konfiguraciji za čovjeka. Idealno bi bilo da dizajn nekog proizvoda počne od čovjeka, ali najčešće se događa suprotno. Ergonomija kao nauka daje principe oblikovanja i dimenzionisanja proizvoda sa kojima korisnik dolazi u dodir. Ergonomski principi trebali bi se poštovati u svim područjima ljudske aktivnosti i neaktivnosti: u radnom procesu, sportu i odmaranju, zdravlju i sigurnosti. Oprema i radni uvjeti koji se deklariraju kao ergonomični moraju zadovoljavati određene norme. Cilj tih normi je povećanje produktivnosti, očuvanje zdravlja, poticanje osobne motivacije, kreativnosti, postizanje zadovoljstva u radu, smanjenje učestalosti pogrešaka.. 3

Slika 4. Ergonomski miš Ergonomsko kuhalo

Slika 5.

Poznavanjem ljudskih potreba i ograničenja moguće je proizvod prilagoditi krajnjim korisnicima. Pri ergonomskom dizajniranju se u obzir uzimaju građa i funkcija čovjeka. No, potrebno je poznavati i pokrete koje čovjek radi pri izvršavanju svakodnevnih zadataka.Potrebno je znati statičke dimenzije tijela, ali i amplitude pokreta u zglobovima, dohvatno polje i mišićnu snagu u različitim položajima tijela. Naravno, antropometrijske mjere koje su važne za ergonomiju različite su za razne vrste aktivnosti i proizvoda. Izbor ergonomskih antropometrijskih mjerenja ovisi o obliku stroja i/ili proizvoda, osobi koja će tu raditi ili predmet upotrebljavati, dijelovima tijela koji će dolaziti u izravan odnos s proizvodom. Potrebno je omogućiti najpogodniji položaj i kretanje u nekom prostoru, a za to su važne dimenzije prostora, stroja, pomagala i proizvoda. Ukoliko se ne obrati pozornost na ergonomsku prikladnost radnog mjesta, kao posljedica može se pojavit neugoda i nezadovoljstvo, ali također i bolovi u određenim dijelovima tijela (npr. rukama ili leđima, ovisno o radnom zadatku i mjestu), a u krajnjim slučajevima mogu se javit i neke kronične bolesti. U zadnje vrijeme u medicini se sve češće govori o novo definiranim "kompjuterskim" bolestima. Javlja se, na primjer, CTS ili CarpalTunnel Syndrome (sindrom karpalnog tunela ili tzv. kompjuterska šaka) i RSI ili RepetitiveStress Injuries (povrede izazvane stresom kojeg izaziva učestalo ponavljanje). Protiv ovih bolesti i neugodnosti, samo je jedan način uspješne borbe: ergonomija.

4

Slika 6. Primjena ergonomije na proizvodima Estetika se najčešće definiše kao nauka o lijepom. To je nauka o nečemu što se opaža bez posredovanja logičkog mišljenja. Pojam estetike se odnosi isključivo na neposredni osjećajno-opažajni utisak koji izazivaju pojave iz okoline. Upravo taj utisak estetika nastoji objasniti. Pored toga što želi da objasni strukturu lijepog, estetika nastoji da definiše i strukturu estetskog doživljaja. Iako se estetske norme razlikuju u svakoj kulturi, svima je zajednička potreba estetskog oblikovanja-potreba koja odgovara strukturi ljudskog bića. Estetika i potreba za lijepim je prisutna u svim aspektima našeg života: pokušavamo ostvarit ljepotu odjeće, obuće, stanova, strojeva, alata, automobila, parkova, zgrada i gotovo sveg ostalog sto nas okružuje. Velike su prednosti i estetski uređene radne okoline: to je čini ugodnijom i podnošljivijom, olakšava rad, 'veseli oko', ukratko, povećava kvalitetu života. Estetski oblikovani proizvodi su veće tržišne vrijednosti !!!

Slika 7. Primjer estetski oblikovanih proizvoda

Slika 8. Primjer estetski oblikovanih proizvoda

2.2 SPOJ ODLIČNE ESTETIKE I USPJEŠNE ERGONOMIJE Poslednjih godina miš je postao ključni uređaj za većinu računarskih programa kao i za surfanje na internetu. Kako su korisnici računara postali suviše zavisni od miša broj obolelih od RSI-a (Repetative Strain Injury) zbog korištenja miša je porastao. Do većine ozleda dolazi zbog pogrešnih pokreta i krivog položaja pri držanju miša. Najviše stradaju zglobovi, podlaktice, laktovi, ramena i vrat. 5

Slika 9. Primjer estetski i ergonomski oblikovanih proizvoda

Prednosti miševa na slici 2. su da sjajno leže u ruci, veliki su pa su svi dugmići na njima lako dostupni. Primjeri su uspješno dizajniranog proizvoda a ujedno potpuno ergonomski ostvarenog uređaja.

Slika 10. Boja ima snažan uticaj na izbor proizvoda

6

2.3 PRIMJER NEERGONOMSKOG PROIZVODA NEUSPJEŠNE ESTETIKE Za unos informacija u računar najčešće se koristi tastatura, što znači da su ruke vrlo intenzivno korištene na radnom mjestu. Kod korištenja neergonomski oblikovanih tastatura dolazi do pojave bola u ruci i šaci. Materijali koji se koriste za izradu tastatura moraju biti takvi da sprečavaju pojavu blještanja ili odraza okolnog svetla, jer se na taj način povećava vidni napor. Današnja standardna tastatura vrlo liči tastaturi pisaće mašine koja se nije menjala od pronalaska tog uređaja. Istraživanja su pokazala da takva tastatura nepotrebno opterećuje muskulaturu ruku, a duža razdoblja rada na tastaturi računara, naročito u nezgodnim položajima, mogu doprineti zdravstvenim problemima.

Slika 11. Neergonomski proizvod neuspješne estetike Iako se ova tastatura hvali zbog brojnih ergonomskih prednosti kao što je ugodan položaj ruku, mora se priznati da ergonomski oblik kojem se težilo baš i nije postignut. Nažalost, dizajner se previše zaigrao pa je pretjerivanjem napravio proizvod koji zahtijeva položaj ruku kakav većini ljudi ipak ne odgovara. Uz to se mora priznati da njen dizajn baš i nije „oku ugodan“. Ovo je tipičan primjer neuspješne težnje izrade dobrog ergonomskog proizvoda, s nedostatkom smisla za estetiku.

7

Slika 12. Ergonomski proizvod uspješne estetike Za razliku od gornjeg primjera, proizvođač ove tastature je uspio u svom proizvodu uspješno spojit estetski izgled sa zadovoljenjem estetskih normi. Tako ovdje imamo primjer proizvoda koji pokazuje da taj spoj ne samo da nije nemoguć, već i da ga nije tako teško ostvariti u praksi.

8

9