Ernst Cassirer -''Simboličke forme''

Ernst Cassirer SIMBOLIČKE FORME

Student: Andrea Dugandžid Profesor: dr. sc. Blaženka Perica Kolegij: Pojam umjetnosti 1, diplomski studij Umjetnička akademija u Splitu, 2014. g.

• • • • • • • • • • •

SADRŽAJ: 1▪ Kant 2▪ Uvod u Cassirerovu filozofiju simboličkih oblika 3▪ Simboličke forme 4▪ Cassirer: mit kao bitan segment kulture 3.1.▪ Čovjek i kultura 3.2.▪ Mit - kult i žrtva 3.3.▪ Mit i religija 3.4.▪ Mit i individua 3.5.▪ Mit i zajednica 3.6.▪ Kultura, kriza

1▪ KANT • Kantov kopernikanski obrt- : ne ravna se spoznaja prema predmetu, ved predmet prema našoj spoznaji. • Aficiranje [lat. Afficere : djelovati] je pojam iz Kantove filozofije : objektivni predmeti ''aficiraju'' naša osjetila tj.djeluju na njih potičudi ih na aktivnost, i tako nastaju osjeti. • Kantovsku poziciju karakterizira primat funkcije u odnosu na predmet.

2▪ UVOD U CASSIREROVU FILOZOFIJU SIMBOLIČKIH OBLIKA • Djelo Ernsta Cassirera proizašlo je iz osnovnih postavki novokantovske Marburške škole - Kritika čistog uma, Kritika praktičkog uma i Kritika rasudne snage • U procesu reprezentiranja sudjeluju simboli kao čulno opažljivi predmeti i značenje kao ono što je simbolizirano.

• Cassirer je napustio ideju transcendentnosti (lat.transcendere: premašiti) označava ono što nadilazi ljudske spoznajne mogućnosti jer je nadosjetno, nadiskustveno) • animal symbollicum- definicija nije supstancijalna ved je upravo kao i duh funkcionalna; kod čovjeka ne pitamo o njegovoj metafizičkoj biti nego o njegovom duhovnom činu. U tom činu ga ne zanima prvobitno njegov povijesni razvoj ved struktura iz koje de proizadi unutarnje jedinstvo temeljnih simboličkih oblika – jezika, mita i znanosti

3▪ SIMBOLIČKE FORME • Um raspršen u mnoštvo simboličkih formi: u jezik, mit, umjetnost, religiju, te znanstvenu spoznaju. • Kulturu Cassirer shvada na način blizak strukturalizmu/semiotici: kao sustav simboličkih sustava. • Cassirerova se pozicija može sažeti sljededim dvjema osnovnim postavkama:

1. Svaki sadržaj kulture ima za pretpostavku jedan prvobitni čin duha. 2. Svaki sadržaj kulture jest oblik konstituiranja svijeta kao svijeta.

4▪ CASSIRER: MIT KAO BITAN SEGMENT KULTURE 4.1. Čovjek i kultura • . Za čovjeka kao predmet spoznaje vrijedi ono što i za svaki predmet spoznaje: on nije dat svijesti neposredno, nego se konstituira kroz osnovne kategorije svijesti • Da bi se svijest, prije svega, uobličila, ona mora fiksirati svoje bitne momente, a ona to čini pomodu simbola

• Dakle, svaki oblik svijesti jeste simbolički oblik, a sam čovjek, kako sebi tako i svijetu u kojem živi, pristupa tek preko nekog od ovih oblika, on je animal symbolicum • Cjelina simboličkih oblika je ono što nazivamo kulturom

4.2. Mit - kult i žrtva

•

Mitska priča je vedinom nastala kao odraz kultnog odnosa prema svijetu.

•

Smisao mitskog simboličkog oblika treba tražiti u smislu koji se daje kultu, a taj smisao je i smisao koji čovječanstvo daje sebi i svojoj egzistenciji.

• Cassirer je impresioniran opisom rituala.

4.3. Mit i religija • RAZLIKA IZMEĐU RELIGIJE I MITA MIT

RELIGIJA

Ne poznaje individualno Ja

Poznaje, no njena težnja je utapanje individualnosti u određeni duhovni princip

Ne izdvaja, ne daje posebno mjesto čovjeku ni zajednici

Prvi korak u stjecanju samosvijesti kako individue tako i zajednice

‘’Živi’’ u prirodnoj zajednici čiji su ravnopravni članovi i čovjek i biljka i životinja

Temeljni je oblik iz kojeg izrasta nacionalni identitet

Istina je na čulnoj strani

Istina je na duhovnoj strani Religija ne može bez mita

4.4. Mit i individua •

Mit kao dinamički proces je u svom razvoju postavio različita određenja čovjeka -pasivnost želje ( Želja je ono što čovjeka pokrede k djelatnosti) • Čovjek vjeruje da je posjednut modi koja sve ima u rukama i da samo treba obaviti određeni obred da bi se sve njegove želje ostvarile.

4.5. Mit i zajednica

•

Osjedanje zajedništva je jedan vid onog temeljnog mitskog suosjedanja sa životom

• Samosvijesti ljudske zajednice u smislu svijesti o posebnom položaju svog plemena ili čak ljudske vrste u svijetu u ranom stadiju mitsko-religioznog procesa nije bilo -Totemizam

4.6. Kultura, kriza

• Zaboravljanje prvobitnog osjedaja jedinstva života- negativan izraz samosvijesti • Do samosvijesti se dolazi odvajajući se od onog što ne ulazi u Ja i fiksiranjem tog negativnog momenta kao određujudeg.