Enciklopedija prirode

70

,KOMUNICIRANJE

100

RAZMNOŽAVANJE

101

BESKRALJEŠNJACI

102

KRALJEŠNJACI

102

7§

ŽARN ACI

103

71

BODLJl~I ,,.

104

DINOSAURI

78

SPUŽVE

6KOLOGIJA

_§Q

7~

}M ~INIŠTA

82 _§2

GLJIVE

86

ALGE

.fil

CRVOLIKE ŽIVOTINJE

105

,MgUŠCI

106

ČLANKONOŠCI

107

PAUČNJACI

RAKOVI

LIŠAJEVI

81

KUKCI

BILJKE

88

RIBE VODOZEMCI

CVJETNICE

92

_104

_ 114

GMAZOVI

116

DRVEĆE

' 94

PTICE

118

ŽlVOTINJE.

...-2.§

SISAVCI

120

UGROŽENE VRSTE

124

ZAŠTITA PRIRODE

125

HRANJENJE OSJETILA

9.§

]O

Priroda

ŽIVOT NA ZEMLJI Planet Zemlja dom je bezbrojnih živih organizama (živih bića), medu koja ubrajamo i biljke i životinje. Nalazimo ih na kopnu, u jezerima, rijekama, oceanima, pa i u zraku. Znanstvenici su razvili ~~1 KLASIFllJ.AN? Svekoliki život u oceanu ovisi o mikroskopskim biljnim organiimima koje zovemo fitoplanktonom. On pluta uz površinu mora, pa hvata sunčanu energiju i troši je w proizvodnju hrane. Njime se hrani zooplankron, a on je pak hrana ribama, rakovima, lignjama i drugim životi njama.

CJillf.11, CliHQI,

ŠTO SU TO MIKROSTANIŠTA? M ikrosrnni~tcm zovemo malen dio habirara u kojcrn vladaju neki posebni uvjeti, recimo odrcdcna tcmpcrarura i osvjccljenje. i u kojemu žive karakteristične vrste. Tako Sli mikrostani~ta i hladovina pod krošnjom i donja mana kamena u potoku.

IMA LI SVJETLA I NA DNU OCEANA? Svjetlo u mora prodire do dubi ne od samo 200 m. Ispod coga je nuiogo mračnija rona ~llmraka. U velikim je dubinama, medurim, mračno kao u rogu i jako hladno. U svakoj od tih zona, pa i na samom morskom d1w, živi druga zajednica bića.

Priroda

MOČVARE

ŠUME

STEPE

Gdje god slatke ili slane vode ne mogu slobodno otjecati, nastaju močvare. One pokrivaju oko šest posco površine kopna. To mogu bici prave močvare, povodni tereni, ritovi, poplavna područja, poplavljene šume, tresetišta i riječne delte.

Staništa u kojima dominiraju stabla i grmlje zovemo šumom. U njih ubrajamo tropske kišne šume, sjeverne crnogorične šume i bjelogorične šume umjerenog pojasa. U svim tim staništima vrvi od života.

Gdje god je presuho za šume, no prevlažno za nastanak pustinje, pojavljuju se stepe. Dvije su glavne vrsce tropska afrička savana i stepa umjerenog pojasa, primjerice južnoameričke pampe.

ZAŠTO SU MOČVAR E VAŽNE? U mnogim močvarama nalazimo silno mnoštvo vrst-a p1ic:1. sisavaca, gmazova, kukaca, vodozemaca i biljaka. M~)čvare su osim toga i ja$lice ia mlade ribe i druge vodene živocinje koje u 11jima rascu i razvijaju ~c. ŠTO SU TO MOČVARE MANGROVA? To su slane močvacc u kojima ra.~te c.lrvo m~ngrove, a nala1.i1110 ih uz tropske ohale. "IC močvare bujaju 1.ivotom, ali i štite obalu od tropskih oluja. U ČEMU JE RAZLIKA IZMEĐU TRESETlšTA IMOCvARE?

Trava preživljava pašu zato što raste i·1. korijena, a ne iz vrška. l šco je više jedu, 011a sve više raste. Stepe hrane mnošryo različiti11 životinja koje se hra ne rravom. baš kao i one koje love travojcdc.

ZAŠTO U SAVANI MOŽE ŽIVJETI TOLIKO BILJOJEDNIH VRSTA? Afrička savana hra11i tolike vrste biljojcda 1„ato šw oni jl·du ili svaki svoju biljku, ili r:!Zličitc dijelove iste: biljke. Ta~o, primjerice, zebre jedu grube, 'lil:we vrške trave, dok gnu više voli lirna1c sn:dnjc dijelove.

ZAŠTO MNOGE MANJE STEPSKE ZIVOTINJE ZIVE ISPOD ŽEMUE?

-

-

POTRAžl VIŠE ~ Pustinje 84 • Planine 84 • Polarni krajevi 84

83

841

Priroda

PUSTINJE

PLANINE

POLARNI KRAJEVI

To suho i negostoljubivo stanište često prima i manje od l 00 mm kiše godišnje. Pustinje su danju jako vruće, a n~u su vrlo hladne. Malo se biljaka iilllW>anja ~jelo prilagoditi tim teškim uvjetima.

Krajeve iz.nad 600 metara nadmorske visine zovemo planinskim. Šco se više uspinjemo, zrak je sve rjedi, remperacura sve nii.a i vjetrovi sve brii. U planinama opstaju tek najorpornije vrsre.

Oko Zemljinog sjevernog i južnog pola nalazimo hladna, polarna staništa. Polarni predjeli imaju kratka ljeta a duge i oštre zime. U njima mogu opstati samo dobro prilagođene životinje, recimo s debelim krznom i naslagama sala.

KAKO PUSTINJSKE BIYKE USPIJEVA,IU OPSTATI?

POTRA21 VIŠE ~ Obale 59 • Led 58 • Planine 45

(1822. - 1895.)

Mikrobiologiju je kao znanost stvorio francuski znanstvenik Louis Pasteur. On je dokazao da mikroorganizmi uzrokuju zarazne bolesti, i razvio razne vakdne le izumio pasteriza· ciju (sterili1iranje bakterija laganim zagrijavanjem hrane).

POTRAžl VIŠE ~•I Biologija/Stanice 72-73 • Život na Zemlji 70-71

86

Priroda

Gljive nisu ni biljke ni životinje, a u njihovu carstvu nalazimo gljive s klobukom, puhare i QQll!:JM!i. Gljive se hrane živim i mrtvim organizmima te izazivaju njihovo truljenje. Gljive postaju vidljive • tek kad se stvori tijelo (sreljka) koje nosi spore. KAKO SE GLJIVE HRANE? Gljive upijaju hranjive tvari h. biljne i iivoli njske tvari oko sebe, i ro kako žive, tako i mrrve. One izbacuju duge, ranke niti, rakozvanc hife, koje se šire kroz čitavu hranu. Hife i·dučuju enzime koji razlažu hranu u tvari koje gljive mogu lako apsorbirati.

•

•

NE JEDI TOI ... Jarka crvena boja na klobuku muhare upozorava f lvotlnje da je gljiva otrovna. Ti klobuci, poduprti stapkom, proizvode spore. Njih pak ispuštalu visell llstlli s donje strane.

,

KAKO SE GLJIVE RAZMNOŽAVAJU? Većina se gljiva razmnofava izbacivanjem sićušnih spora koje zarim isklijaju pa izr.mu u nove gljive. 'le spore proizvodi i ispušra plodišr.c vidljivo iwad 1.cmljc. Neke gljive ispušraju ~pore, koje onda raznese vjetar. Druge ih ispaljuju u cksplo1,ivnom prasku.

JESU LI VRGANJ I MUHARA ISTA VRSTA GLJIVA? Muharc su jarko obojene i otrovne, dok su vrga nji jestivi i 1.agasitijc boje. Obje, mcducim, imaju plodišre (tijelo koje nosi spore) i stapčicu ili lmidij, koje i·1.graduju same gljive. Obje pripadaju istoj grnpi ha1.idiomicc1:1 (Bttsidiomyrem), Lako da su :i.a z11:111~tvenikc vrlo srodne.

!PUHARA Kad puhara sazrije, na tjemenu joj nastane rupa. Zato le ona I pri najmanjem udarcu u zrak izbaciti oblak spora.

PODJELA GLJIVA

Gljive se lzdvajaju kao 1asebno carslvo Između biljnog i životlnjsKog carstva. Ima ih više od 100 ooo vrsta.

Dijele se na: • plijesni (Zygomycetnles) • mješlnarke (Ascomycetes) Ili bacače spora • stapčarke (Basldlomycetes) 111 ispuštače spora. A PUPANJE KVAŠC'.EVIH GLJIVICA Kvaščeve

se gljivice razmnolavaju pupanjem. Nove stanice nastaju kao izdanci starih, pa se odvoje.

JESU LI PLIJESNI KORISNE? Neke su plijesni vrlo korisne. Spomenimo samo Pmici/lium, raširenu 7.elenu plijesan koja raste na voću. Ona proizvodi antibiotik zvan penicilin, tvar koja ubija bakterije, uzročnike mnogih teških bolcsci. ·r:, plijesan, medutim, daje i aromu nekim sirevima.

•KRUŠNA PLIJESAN Krušne plijesni se razvijaju na škrobnallm namirnicama, primjerice kruhu, kao splet sivih hifa s crnim vršcima koji ispuštaju spore. Te spore onda odlebde do drugih komada kruha. Na slici se ne vide i hife urasle u kruh, a koje crpe hranu.

POTRA21VIŠE ~ Mikroorganizmi 85 • Razmnožavanje

101

Na slici je kolonija bakterija koja raste u hladetini (želatini) od agara. Bijele tablete sadrže penicilin. U očišćenim područjima oko njih bakterije su pobijene.

ALGE Alge su biljkama slični organizmi koji proizvode hranu forosintezom. U svim algama nalazimo zeleni klorofil, ali su mnoge drugim pigmentima obojene crveno i smeđe. Većina algi živi u vodi. JESU LI ALGE I MORSKA TRAVA ISTO? Sve su morske trave (be-t cvjetnica) alge, ali sve alge nisu morska trava. Morska je crava lako vidljiva, jer je sazdana od mnogo stanica i rasrc na morskom dnu. Može biti crvene, smeđe i zelene boje. Mnoge alge, primjerice diaco meje, mikroskopske su veličine i s:mojc se od samo jedne stanice.

DIATOMEJE .... Te jednostanilne alge

plutaju u površinskim vodama oceana i jezera. Svaka vrsta i ma staklastu ovojnicu s prepoznatljivim šarama.

ŽIVE LI ALGE SAMO U VODI? Većina :Uginskih vrsta l.ivi u moru, u jezerima i barnma. Neke jednostani čne zelene alge u vlafo im uvjetima mogu i ivjeti i na kopn11, primjerice na deblima srabab, na površini tla, na promočenim opekama. Druge 'l.ivc 11 lišajcvima. '~ "" MJEHURASTI BRAČIČ Ova morska trava, kao i mnoge druge. raste uz površinu. Njezine su listaste vlati usldrenc u kamen organima sličnim korijenju, takozvanim rizomima ili podandma. Kad se ta trava zbog oseke nade na suhom, od smrti je spašava ljigava sluz kojom se pokriva.

MJEHURASTI BRAČIĆ

Sluzavu pjenu koja se rno!e vidjeti na površini manjih voda stajaćica linc modrozetene alge. Te alsc nisu biljke u pravom smislu

nego su srodnije bakterijama. Modro1elene alge bile su medu prvim oblicima života na Zemlji prije višo od JOOO milijuna godina.

POTRAži"VlšE

„1

& CRVENA ALGA Jedna vrsta crvene alge raste na dubini od 268 metara. Manja je od drugih, a sadržava pigmente za hvatanje svjetlosti u mra~nim dubinama.

lvot na Zemlji 71 • Mikroorganizmi 85

y

LISAJI Lišaj nije jedinstveni organizam, nego životna zajednica gljivice i zelene alge. Lišaji žive u ekstremnim klimarskim uvjetima, pa ih nalazimo od suhih pustinja do ledenog Arktika. Oni rastu na površini, primjerice stijene, kore stabala i tla. & SOB JEDE LIŠAJE U hladnim i negostoljubivim uvjetima koji vladaju u arktičkoj tundri, lišaji su važan izvor hrane za sobove. Da bi zimi došli do njih, najprije papcima razgrnu snijeg.

KAKO GLJIVICE I ALGE ŽIVE U LIŠAJIMA? Gljivice stvaraju vanjski sloj koji štici algu ispod sebe od sušenja i škodljive količine svjeda. Alga pak stvara hranu fotos intezom, pa je dijeli s gljivicom. Lišaj je zauzvrac opskrbljuje ključnim mineralnim tvarima, primjerice dušikom. 'faj obostrano koristan odnos dvije biološke vrste zovemo simbiozom (doslovce: suživorom}.

& LIŠAJI Na kori drveta vidimo predstavnike dviju skupina lišaja - grmasti i lisnati. Treću skupinu čine korasti i kruti.

POTRAžl VIŠE ..i Život na Zemlji 71

List ia pomot sunca pw1'1Widi liramr ta mlad/OJ.

MOGU U SE BIUKE MICATI? Biljke se ne mogu seliti kao iivonnjt, no ipak se miču. 1z njih rastu 12danci. a lišće se okreee prema uncu. Ako biljka ima cv1cmve, om se otvaraju i zamiraJU Biljke penjačice imaju tanke viLicc ili vriježe, koje se pruia1u sve Jok se za ncsco ne uhvate.

Priroda

za rast.

ŠTO SE ZBIVA U FOTOSINTEZI? Lišće biljaka hvata energiju sunca, pa ona vodu i ugljikov dioksid pretvara u energijom bogam gluko'l.u. Glukow daje biljci energiju, a ii nje n:israje i cclulQ1;1O(I koje su izgradene sLijcnkc biljnih s1anicn. AKORIJENOVE DLA~ICE Korljenove dlačice, na slici uvcfone :ioo puta, sitni su izdanci korijena biljke. One stvaraju golemu površinu kroz koju korijen brzo i efikasno apsorbira vodu I mineralne tvari.

A KLOROPLAST Zelene točkice što ih vidimo na ovoj mikrofotografiji stanice fesu kloroplasti. U njima je klorofll, zeleni pigment koji hvata sunčanu energiju.

list apsorbira sunce.

ZAŠTO BILJKE IMAJU KORIJENJE? Biljke imaju korijenje zbog dva glav11:1 r:l'l.log:1. Korijenje ~idri biljku u do i ne dopušrn vjeLru da je odnc~c. Korijenje osim toga ii da upija vodu i mineralne rvari, primjerice dušik i Bil~kama treba voda da nadoknade 't 't in gubi tak ltl_;bl:~_iji;(;i31t;tl i IDlleli·+ildi:t&.J&_, dok su joj minerali poLrcbni za ~•varanje rvari bimih za živor.

STVARANJE GLUKOZE""' Stanice lista apsorblraju enegiju sunca I vrše fotosintezu. To je postupak pretvaranja u glukozu ugljikova dioksida iz zraka i vode upijene korijenjem. Pritom se kao otpad lzluluje i kisik.

kalt

KAKO SE BILJKE BRANE? Biljke ne mogu pobjeći hladnim biljojcdima, ali su razvile mnošcvo obrambenih mdstava. Neke imaju trnje koje bode koiu i probada sluznicu, pa se 1.ato ne mogu jesti. Druge opec proizvode silno otrovne i m, Ksilem bjellkc osim toga raznosi vodu i minerale uz deblo. Izvan bJeljike nalazimo stanice floema, koje prenose hranu, a one su opet okružene korom.

Drveće dijelimo "!-~d glavne skupine: širo~olisno, palme I četinjače. · • Širokolisno drveće najveća je skupina s pr~o io oo0 vrsta. To su dvosup11ice i C\ljetnice. a !ilice su im u llšču spletene u mrežu.

• Palme, s oko 2800 vrsta, cvjetnice su i jednosupnice. Žilice su im u lišću paralelne. • Četinjače, s 550 vrsta, nemaju cvjetove, nego češere.

Priroda

95

LOGORICA čc

koje u jesen gubi lišće zovemo ričnim ili listopadnim. Ono živi cvima s umjerenom klimom koju ju topla ljeta i hladne, pa i smdene zime.

bio odbaci lišće, prescajc rasti. i, kad nema dovoljno sunca i~vodnju hrane, šredi energiju. 'vanje lišća pomaže drveću i da prištedi vodu, koju više ne gubi kroz krošnju.

ZAŠTO LIŠĆE LISTOPADNOG DRVECA MIJENJA BOJU? Ljeti je ro lišće krcato zelenim pigmentom (bojilom) klorofilom, koji hvata energiju Sunčeva svjetla. Lt ·escn se kloro/11 raspada, drvo :sorbira, pa se otkrivaju dotad iveni i skriveni pigmenti, smeđi, iuti i naranfasti.

& BJELOGORIČNO STABLO IJETI Stablo se kupa u ljetnom suncu. Zato masom zelenoga lišfa hvata sunce da dobije energiju za stvaranje hrane.

BJELOGORIČNO STABLO U JESEN & Jesen donosi zahladnjenje, a i manje je sunca. Lišće ove lipe postaje naranl