Emocije I, Klasifikacija Emocija

Emocije Ljudi Ljudi nisu nisu samo samo intel intelek ektu tualn alnaa bića, bića, niti niti je ljuds ljudsko ko pon ponaša ašanje nje određe određeno no samo samo intelektualnim (kognitivnim) procesima kao što su opažanje, pamćenje i mišljenje. Na naše  postupke u velikoj mjeri utiču i naša osjećanja ili emocije koji su mnogobrojne, te imamo  jedno bogatstvo izraza kao: radost, žalost, bijes, srdžba, ljutnja, ljutnja, saučešće, simpatija, simpatija, ponos, oholost, stid, briga, zahvalnost, strepnja, ljubav, nada i td. Sve su ovo mnogobrojni izrazi za različita emocionalna stanja. Naša mnogobrojna osjećanja ili emocije djeluju na naše  ponašanje i na sve što saznajemo o spoljem svijetu. Zato se za emocije najčešće i kaže da su one naš subjektivni doživljaj spoljašnjeg svijeta, tj.naš subjektivni doživljaj stvari, ljudi, događaja ali i vlastitog ponašanja. U tom našem emocionalnom reagovanju učestvuje čitavo naše tijelo, kako sa svom spolja vidljivim reakcijama (pokret tijela, izraz lica i td.) tako i sa svojim unutrašnjim organskim promjenama. Ukupnost tih unutrašnjih i spoljnih  promjena i svjesnih doživljaja nazivamo emocijama. Osjećanja daju boju našem životu i za vrijeme stresa ona mogu razoriti naš život ili ga spasiti, i da nije osjećanja, ostala bi samo hladna logika, anaitička inteligencija, poezija  bez strasti i lebdećih osjećanja, onaj čudni osjećaj u stomaku kada uhvatimo pogled nekoga ko nam se sviđa... Riječ emocija dolazi od latinske riječi emovere, emovere, što znači krenuti iz (prema nekima krenuti naprijed). Emocije su složeni psihički procesi koji odražavaju naš odnos prema stvarima stvarima,, ljudima ljudima,, bićima, bićima, predmet predmetima, ima, pojavam pojavama, a, dog događaj ađajima ima,, prema prema nama nama samima samima,, našim aktivnostima aktivnostima i postupcima. Često su iracionalne, jer djeluju same za sebe, prije nego  postanemo svjesni šta se dešava. Zato su subjektivne. Emocije su neodvojive od živog bića koje ih osjeća, u istoj onoj mjeri u kojoj je to  biće neodvojivo od životne situacije u kojoj osjeća dato osjećanje. Određena stimulusna situacija u kojoj se subjekt može naći može biti ugrožavajuća i afirmišuća. STIMULUSNA SITUACIJA UGROŽAVAJUĆA PROMJENJIVA

Ljutnja Napad

AFIRMIŠUĆA

NEPROMJENJIVA

IZBJEŽNA

NEIZBJEŽNA

Strah Povlačenje

Tuga Pasivnost

Zadovoljstvo Prilaženje (akcija)

Posebnost emocionalne reakcije po kojoj se ona razlikuje od drugih načina na koje čovjek reaguje na događaje u svijetu jeste u tome što ona ima u sebi jedan osoben doživljajni kvalitet. Subjekt koji emocionalno reaguje na određeno zbivanje ne samo da uspostavlja neposredan odnos prema tom zbivanju, nego istovremeno, uspostavlja odnos  prema svojoj reakciji na to zbivanje. U emocionalnoj reakciji se sliva percepcija određenog događaja sa percepcijom sopstvene reakcije na taj događaj. Zbog toga se taj događaj ne samo samo opaž opaža, a, nego nego i osje osjeća ća.. Up Upra ravo vo je taj taj kv kval alit itet et osje osjeća ćajn jnos osti ti on onoo što što čini čini da se emocionalne reakcije razlikuju od drugih reakcija bića. Čovjek uvijek teži da uspostavi sklad između spoljašnjeg spoljašnjeg svijeta i svog unutrašnjeg svijet svijeta, a, odnos odnosno no da se adapti adaptira. ra. Ad Adapt aptac aciju iju,, odn odnos osno no uspos usposta tavl vljan janje je sklada sklada izme između đu subjektove slike svijeta i samog svijeta ne treba shvatiti samo kao prilagođavanje bića svijetu, već i kao sve one postupke kojima biće sebi prilagođava svijet. Dakle, emocije su  po svojoj funkciji uvijek adaptivne. Kao svrhu pojavljivanja neke emocije u težnji da se ovnoci poremećen odnos između bića i svijeta, dolazi se do zaključka da su emocije uvijek logične. Ovdje se radi o  privatnoj logici subjekta koji je osjeća ili o privatnoj logici samo nekog dijela ličnosti koji se nalazi u nesvjesnom, tako da njegova logika izmiče svijesti samog subjekta. A kao svaka logika logika,, i ova može biti biti tačna tačna i pog pogre rešna šna pa sama sama emoci emocija ja može može biti biti racion racional alna na ili ili iracionalna, odnosno adekvatna ili neadekvatna. Emocionalne reakcije nisu odgovori na bilo kakve stimuluse iz spoljašnje sredine, već samo na one stimuluse koje čovjek ocjenjuje kao važne. Klasifikacija emocija Emocije je moguće klasifikovati prema nekoliko kriterija. Prema hedonističkom tonu, odnosno prema osjećaju napetosti, emocije mogu biti ugodne (donose popuštanje i   prij prijat atnos nost) t) i neu neugo godne dne (donos (donosee napet napetost ost i nepri neprijat jatnos nost). t). Prema Prema dime dimenzi nziji ji traja trajanja nja razlikujemo afekte, raspoloženja i strasti (prema nekim autorima i sentimente). Pod afektom se često podrazumijeva emocionalni doživljaj koji se naglo javlja, ima veliki intenzitet i buran tok i koji sadrži izrazite tjelesne i psihičke promjene. Primjeri afekta su panični strah, neobuzdani bijes, beskrajna radost i td. U afektivnom stanju često dolazi do «suženja svijesti», pri čemu su kognitivni procesi u velikoj mjeri ometeni, nema samokontrole, razumnog ponašanja ni poštovanja osnovnih moralnih i pravnih normi. Zato se suženje svijesti uzima kao olakšavajuća okolnost u sudskim procesima koji se odnose na teška nedjela i zločine. Smatra se da je pražnjenje afekata povoljno za duševno zdravlje i ravnotežu. Naravno, pri tome se mora voditi računa da se ne povrijedi neka druga osoba. Akoo se afek Ak afekat at ne iđiv iđivi, i, ne ispr ispraz azni ni,, post postoj ojii mogu mogućn ćnos ostt da se izaz izazov ovee od odre ređe đeni ni  psihosomatski poremećaj. Raspoloženja su manje intenzivna ali dugotrajna emocionalna stanja, koja boje cjelokupno svjesno doživljavanje. Ponekad su raspoloženja izazvana nekim spoljašnjim događajem ili nizom događaja, ali ponekad porijeklo raspoloženja nije sasvim poznato. Dominirajuća raspoloženja su karakteristična za određene tipove ličnosti i temperamenta. Kod jednih preovlađuju vedra raspoloženja, kod drugih tmurna, a kod trećih napregnuta i «prgava». Strasti su vrlo snažne i dugotraju. dugotraju. Uočljive su kod ljubavi i mržnje. Često se vezuju za interesov interesovanja anja izražava izražavajući jući tako tako privržen privrženost ost nek nekoj oj aktivno aktivnosti. sti. Mogu Mogu biti društve društveno no

  pozitiv pozitivne ne kao što je npr.bavl npr.bavljenj jenjee nauk naukom om ili humanita humanitarnim rnim radom, radom, zatim zatim društveno društveno negativne, kao što su kockanje, opijanje i sl. Postoje i neutralne strasti poput strastvenog  bavljenja nekim sportom, ribolovom i sl. Pod sentimentima se mogu podrazumjevati složenije, tananije, suptilnije emocije ili osjećanja. No bez obzira na ovo gledište, koje je do nedavno preovladavalo vezano za  pojam sentimenta, sentiment je nešto drugo; on predstavlja mentalnu, psihičku strukturu u okviru okv iru koje koje pojed pojedine ine emoc emocion ional alne ne dispo dispozi zici cije je vezan vezanee za neki neki objek objekat at.. Ka Kaoo primj primjer  er  sentimenta možemo uzeti emociju mržnje. Recimo Džafer mrzi Muzafera. Kada se to tvrdi, misli se da Džafer ima sentiment mržnje prema Muzaferu. Džafer mrzi Muzafera za vrijeme dok se smije, igra, pjeva i td. Tvrđenje da Džafer mrzi Muzafera znači da će Džafer  osjetiti emociju mržnje prema Muzaferu kada ga sretne ili na njega pomisli, i to samo pod nekim nek im oko okoln lnost ostim ima. a. U međuv međuvre reme menu, nu, Dž Džafe aferov rovaa mržnj mržnjaa poč počiv ivaa kao dispoz dispozici icija ja u njegovom CNS-u, kao zabilježen trag, kao stvorena «mentalna struktura» u NS-u, u kojoj  je ideja o Muzaferu povezana sa emocionalnom dispozicijom mržnje. Kada Džafer vidi Muzafera ili samo na njega pomisli, aktiviraće aktiviraće se već stvorena mentalna struktura i Džafer  će doživjeti doživjeti emociju emociju mržnje prema Muzaferu. Emocija je dakle aktuelni, aktuelni, trenutni doživljaj, doživljaj, a sentiment trajna struktura koja predstavlja dispoziciju, mogućnost da se određena emocija  pod određenim okolnostima doživi u odnosu na određenu osobu.