Elementi Visokogradnje 2
August 10, 2022 | Author: Anonymous | Category: N/A
Short Description
Download Elementi Visokogradnje 2...
Description
SADRŽAJ :
stranica
1.
Krovišta
2
2.
Žlijebovi
56
3.
Krovni pokrovi
58
4.
Ravni krov
75
Građevinska fizika
5. 6.
Hidroizolacija
78 101
7.
Stubišta
106
8.
Podovi
120
9.
Prozori
123
10.
Vrata
132
KROVI VIŠT ŠTA A 1. KRO Krovišta ili krovovi predstavljaju element zgrade koji ju štiti od djelovanja atmosferilija, sunca i požara te na taj način značajno doprinosi njenoj
trajnosti. Razlikujemo dvije osnovne grupe krovnih konstrukcija : A) TRAD TRADICIO ICIONALNE NALNE KONSTRUKC KONSTRUKCIJE IJE KROVOVA B) INŽE INŽENJERS NJERSKE KE KROVNE KONSTRUKC KONSTRUKCIJE IJE Tradicionalna krovišta su ona kod kojih su dimenzije pojedinih elemenata krovne konstrukcije određene empirijski odnosno temeljem
iskustva. Inženjerske krovne konstrukcije su one kod kojih je dimenzioniranje elemenata konstrukcije određeno primjenom statičkog računa što omogućuje najbolje iskorištenje građevinskih materijala.
Tradicionalne krovne konstrukcije dijele se u dvije grupe : A)) Roženički ili prazan krov A B) Podro Podroženičk ženičkii ili krovovi krovovi sa podrožnicama podrožnicama Roženički krovovi se dijele na :
1) bez pajante pajante 2) sa pajantom
Podroženički se dijele na dva konstruktivna sustava:
1) VISULJA – VISULJA – opterećenje se prenosi na vanjske zidove 2) STOLICA STOLICA – – opterećenje se prenosi na AB strop ili zidove unutar raspona krova
Nagib krovnih ploha ovisi o vrsti v rsti pokrova i klimatskim prilikama. Razlikujemo 3 vrste krovova prema nagibu krovnih ploha : 1) ravni krovovi
nagib 5o
2 3)) ksrtromvoi vkirobvlaogvoi g nagiba
– o25 nna ag giib b 5 25
o
2
o
1.1. VRSTE KROVOVA PREMA OBLIKU A - RAVAN KROV
B - JEDNOSTREŠAN KROV
C - DVOSTREŠAN KROV
D - SKOŠEN KROV
3
ŠATORAST TORAST KROV E - ŠA
F - TORANJSKI KROV
G - SHED KROV
4
H - NABORI
I - LJUSKE
5
1.2. KONSTRUK KONSTRUKCIJE CIJE KROVIŠTA ROŽENIÈKA ILI PRAZNA KROVIŠTA A) BEZ PAJANTE PAJANTE
m 5 , 4 o d
rog ili roženica
prirožak
vjetrovni vez
AB konstrukcija konstrukcija vezna greda
do 5,5 m
do 10 m
A) SA PAJANTO AJANTOM M
pajanta
pajanta
AB konstrukcija
do 12 m
do 4 m
do 4 m do 9 m
6
PODROŽENIÈKA ILI KROVIŠTA S PODROŽNICAMA
A) JEDNOSTRUKA JEDNOSTRUKA VISULJA gornja podrožnica
d o 4 , 5 m
rog ili roženica stup kosnik
donja podrožnica
vezna greda
do 7,0 m
d o 2 , 5 m
B) DVOSTRUKA VISULJA
d o 4 , 5 m
razupora
1/3
1/3
1/3
do 11,0 11,0 m
d o 4 , 5 m
C) TROSTRUKA VISULJA
srednja podrožnica
d o 4 , 5 5 m
kliješta
1/4
1/4
1/4
1/4
do 14,0 m 7
PODROŽENIÈKA ILI KROVIŠTA S PODROŽNICAMA A) JEDNOSTRUKA JEDNOSTRUKA STOL STOLICA ICA gornja podrožnica
d o 4 , 5
m
rog ili roženica stup kosnik
donja podrožnica
AB konstrukcija konstrukcija
do 7,0 m
d o 2 , 5 5 m
B) DVOSTRUKA STOLICA
d o 4 , 5 m
kliješta
1/3
1/3
1/3
do 11,0 m
d o 4 , 5 m
C) TROSTRUKA STOLICA
d o 4 , 5 5 m
srednja podrožnica
1/4
1/4
1/4
1/4
do 14,0 m 8
ROŽENIÈKI (PRAZAN) KROV (sa veznim gredama)
DETALJ 2
ROG ILI ROŽENICA 12/16
DETALJ 1
VJETROVNI OD DASAKAVEZ 4,8/10 cm
PRIROŽAK
VEZNA GREDA 16/20
do 5,5 metara
TLOCRT
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
9
ROŽENIÈKI (PRAZAN) KROV (sa veznim gredama) DETALJ 1 ß/2 ROG 12/16
ß/2
Min 25 cm
Max H/4 2 cm
NAZIDNICA
VEZNA GREDA 16/22
DETALJ 2 - SPOJ ROGOVA U SLJEMENU
10
ROŽENIÈKI (PRAZAN) KROV (sa veznim gredama) perspektivni prikazi
ROŽENIÈKI (PRAZAN) KROV (sa veznim gredama)
H
11
ROŽENIÈKI KROV BEZ PAJANTE I AB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDA
SLJEMENSKA GREDA 10/12 KLIJEŠTA 2 x 4,8/16
ROG ILI ROŽENICA 12/16
DETALJ 1 VJETROVNI VEZ OD DASAKA 4,8/10 cm
do 10 metara
TLOCRT
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
12
ROŽENIÈKI KROV BEZ PAJANTE I AB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDA
ROŽENIÈKI KROV BEZ PAJANTE I AB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDA
13
ROŽENIÈKI KROV SA PAJANTOM I AB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDA
PAJANTA 12/16
DETALJ 2
DETALJ 3 ROG ILI ROŽENICA
DETALJ 1 VJETROVNI VEZ OD DASAKA 2,4 cm
do 12 metara
DETALJ DET ALJ 1
ÈELIÈNA “PAPUÈA”
m c c 0 5 0 3
14
DETALJ ALJ 2 DET SPOJ PAJANTE I ROGA POMOÆU TESRSKOG VEZA NA “LASTIN REP” 3 1 / 3 2 /
ROG ILI ROŽENICA
PAJANTA 12/16 16cm
DRVENI TRN ILI VIJAK
TLOCRT 12cm
DETALJ DET ALJ 3 1. ETAPA
SPOJ PAJANTE I ROGA POMOÆU DASAKA I ÈAV ÈAVALA ALA
2. ETAPA ROG ILI ROŽENICA
ROG ILI ROŽENICA
DASKA 2 x 4,8 cm
PAJANTA 16/12
VIJAK
TLOCRT
15
ROŽENIÈKI KROV SA PAJANTOM I AB STROPOM UMJESTO VEZNIH GREDA (perspektivni prikazi)
16
ROŽENIÈKI KROV DETALJ SPOJA ROGA ILI ROŽENICE SA SERKLAŽOM (perspektivni prikazi)
17
ROŽENIÈKI KROV SA PAJANTOM I AB NADOZIDOM
PAJANTA
ROG ILI ROŽENICA
DETALJ 1 VJETROVNI VEZ OD DASAKA 2,4 cm
VIJAK AB NADOZID ILI NADSTREŠNA STIJENA STREHA
do 12 metara
DETALJ 1 m c 0 7 0 5
ROG 12/16 GREDA 12/16 VIJAK
ÈELIÈNA TRAKA 2-4 mm
AB NADOZID
18
ROŽENIÈKI KROV SA PAJANTOM I AB NADOZIDOM (perspektivni prikazi)
19
ROŽENIÈKI KROV DETALJ SPOJA ROGA ILI ROŽENICE S AB NADOZIDOM (perspektivni prikazi)
20
ROŽENIÈKI KROV BEZ PAJANTE MIJENA OKO DIMNJAKA DIMNJAK
SLJEMENSKA GREDA 10/12 KLIJEŠTA 2 x 4,8/16
ROG ILI ROŽENICA 12/16
do 10 metara
TLOCRT
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
DETALJ MIJENE 12/16
IZOMETRIJA
21
KROVOVI SA PODROŽNICAMA - PODROŽENIÈKI KROVOVI JEDNOSTRUKA VISULJA - bez nadozida (optereæenje se prenosi na vanjske zidove) GORNJA PODROŽNICA 14/16 DETALJ 2 ROG ILI
d
o 4 , 5 m
ROŽENICA 12/14
DETALJ 1
STUP 14/14 KOSNIK 14/14
DONJA PODROŽNICA 14/16
VEZNA GREDA 16/20 DETALJ 3
1/2
1/2 do 7 metara
TLOCRT
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
a r a t e m 5 , 5 3
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
22
DETALJ 1 - SPOJ VEZNE GREDE I KOSNIKA
ROG ILI ROŽENICA 12/14
DONJA
MIN 25 cm
PODROŽNICA 14/16
KOSNIK 14/14
ß/2
ß/2
A
2 cm
H
2 cm
NAZIDNICA 14/14
o
A= 1/6 H ako je 50 o
A= 1/4 H ako je 50
VEZNA GREDA 16/20
SPOJ VEZNE GREDE I KOSNIKA MOŽE BITI : a) JEDNOSTA JEDNOSTAVNIM VNIM ZASJEKOM
b) ZASJEKOM SA ÈEPOM
MIN 25 cm
MIN 25 cm
ß/2 ß/2 2 cm
ß/2
ß/2
1/4H
2 cm
1/3H
H
H
TLOCRT
TLOCRT 3 / 1 3 / 1 3 / 1
23
DETALJ 2
GORNJA PODROŽNICA 14/16
ROG ILI ROŽENICA 12/14 a/2
a/2
m c 0 3 -
5 2
a/2
a/2
KOSNIK 14/14 Max d/4
Max d/4
d STUP 14/14
DETALJ DET ALJ 3 - SPOJ STUPA I VEZNE GREDE
1/3 1/3 1/3
1/3 1/3 1/3
d m c 0
VIJAK
4 0 3
m c 4 2
È eliè elièni ni lim 2-4 mm
24
KROVOVI SA PODROŽNICAMA - PODROŽENIÈKI KROVOVI JEDNOSTRUKA VISULJA - bez nadozida (optereæenje se prenosi na vanjske zidove) (perspektivni prikazi
25
DVOSTRUKA VISULJA - sa nadozidom (optereæenje se prenosi na vanjske zidove)
DETALJ 2 GORNJA PODROŽNICA 14/16 ROG ILI
d o 2 , 5 m
d o 4 , 5 m
ROŽENICA 12/14 RAZUPORA 14/14
STUP 14/14
DETALJ 1
DONJA PODROŽNICA 14/16 KLIJEŠTA 2 X 8/16
KOSNIK 14/14
STUP 14/14
VEZNA GREDA 16/20
do 11 metara 1/3
1/3
1/3
TLOCRT
m c 0 9 0 7
a r a t e m 5 , 5 3 A V O Z E V H I N U P K A M Z A R
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
26
DETALJ 1 ROG ILI ROŽENICA 12/14 DONJA PODROŽNICA 14/16
VIJAK
KLIJEŠTA 2 X 8/16
VEZNA GREDA 16/20
8
8
TLOCRT KLIJEŠT KLIJEŠTA A
8 STUP 14/14
DETALJ DET ALJ 2 - SPOJ STUPA, STUPA, KOSNIKA I RAZUPORE
ROG ILI ROŽENICA 12/14
GORNJA PODROŽNICA 14/16 m c 0 3 5 2
a/2
ÈELIÈNI LIM 2-4 mm
a/2
KOSNIK 14/14
VIJAK
RAZUPORA14/14
Max d/4
Max d/4
d
27
DVOSTRUKA VISULJA - sa nadozidom (optereæenje se prenosi na vanjske zidove) (perspektivni prikazi)
28
TROSTRUKA VISULJA - bez nadozida (optereæenje se prenosi na vanjske zidove) GORNJA PODROŽNICA 14/16 DETALJ 1
d o 4 , 5 m
SREDNJA PODROŽNICA 14/16
STUP 14/14
ROG ILI ROŽENICA 12/14
KLIJEŠTA 2 X 8/16 KOSNIK 14/14
d o 4 , 5 m
DONJA PODROŽNICA 14/16
VEZNA GREDA 16/20
do 14 metara 1/4
1/4
1/4
1/4
TLOCRT
m c 0 9 0 7 0 9 0 7
a r a t e m
m c 0 9 0 7
5 , 5 3
0 9 0 7 m c 0 9 0 7
29
DETALJ 1
ROG ILI ROŽENICA 12/14
SREDNJA PODROŽNICA 14/16
KOSNIK14/14 KLIJEŠTA 2 X 8/16
VIJAK
2 cm
a/2
ÈELIÈNI LIM 2-4 mm
a/2 a/2 a/2
VIJAK
Max d/4
Max d/4
d
STUP 14/14
30
TROSTRUKA VISULJA - bez nadozida (optereæenje se prenosi na vanjske zidove) (perspektivni prikazi)
31
JEDNOSTRUKA STOLICA - bez nadozida (optereæenje se prenosi na AB stop)
GORNJA PODROŽNICA 14/16 DETALJ 1
ROG ILI ROŽENICA 12/14
d o 4 , 5 m
STUP 14/14
KOSNIK 14/14
DETALJ 2 DONJA PODROŽNICA 14/14
do 7 metara 1/2
1/2
TLOCRT
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
a r a t e m 5 , 5 3
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
32
DETALJ 1
ROG ILI ROŽENICA 12/14
GORNJA PODROŽNICA 14/16
a/2
a/2
a/2
a/2
c 0 3 5 2
KOSNIK 14/14 Max d/4
Max d/4
d
STUP 14/14
DETALJ 2 ÈELIÈNA “PAPUÈA” 1/3 1/3 1/3
ÈELIÈNI LIM 2-4 mm
ÈELIÈNA “PAPUÈA”
33
JEDNOSTRUKA STOLICA - bez nadozida (optereæenje se prenosi na AB stop) (perspektivni prikazi)
34
DVOSTRUKA STOLICASTOLICA- sa nadozidom (optereæenje se prenosi na AB strop)
DETALJ 2 GORNJA PODROŽNICA 14/16
d o 2 , 5 m
d o 4 , 5
ROG ILI ROŽENICA 12/14
KLIJEŠTA 2 X 8/16
KOSNIK 14/14
STUP 14/14
m
DONJA PODROŽNICA 14/16 KLIJEŠTA 2 X 8/16
STUP 14/14 DETALJ 1
STUP 14/14
DONJA PODROŽNICA 14/14
do 11 metara 1/3
1/3
1/3
TLOCRT
m c 0 9 0 7
a r a t e m 5 , 5
m c 0 9 0 7
3 A V O Z E V H I N U P K A M Z A R
m c 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
35
DETALJ 1
ROG ILI ROŽENICA 12/14
GORNJA PODROŽNICA 14/16 VIJAK a/2
KLIJEŠTA 2 X 8/16
a/2
KOSNIK 14/14
STUP 14/14 Max d/4
d
DETALJ 2 ÈELIÈNA “PAPUÈA”
KOSNIK 14/14 ÈELIÈNI LIM 2-4 mm VIJAK ÈELIÈNA “PAPUÈA”
SIDRENJE U AB PLOÈI
36
STOLICA- sa nadozidom DVOSTRUKA STOLICA(optereæenje se prenosi na AB strop) (perspektivni prikazi)
37
TROSTRUKA STOLICA - bez nadozida (optereæenje se prenosi na AB strop) GORNJA PODROŽNICA 14/16
d o 4 , 5 m
SREDNJA PODROŽNICA 14/16
STUP 14/14
ROG ILI ROŽENICA 12/14
KLIJEŠTA 2 X 8/16
d o 4 , 5 m
KOSNIK 14/14
DONJA PODROŽNICA 14/14
do 14 metara 1/4
1/4
1/4
1/4
TLOCRT
m c 0 9 0 7 0 9 0 7
a r a t e m 5 5 , 3
m c 0 9 0 7 0 9 0 7 m c 0 9 0 7
38
TROSTRUKA STOLICA - bez nadozida (optereæenje se prenosi na AB strop) (perspektivni prikazi)
39
KOSA ILI POLOŽENA STOLICA CENTRALNI KROVIŠNI PROSTOR MOŽE SE OSLOBODITI OD STUPOVA I PRIJENOSA OPTEREÆENJA UNUTAR RASPONA TAKO DA SE IZVEDE KONSTRUKCIJA S KOSIM ILI POLOŽENIM STOLICAMA.
JEDNOSTRUKA KOSA STOLICA - bez nadozida
DETALJ 1 GORNJA PODROŽNICA 14/16
d o 4 , 5 m
ROG ILI ROŽENICA 12/14
KOSI STUP 14/14
DONJA PODROŽNICA 14/14
do 7 metara
DETALJ 1
VIJAK
GORNJA PODROŽNICA 14/16
ROG ILI ROŽENICA 12/14
RUKE 10/14
KOSI STUP 14/14
40
DVOSTRUKA KOSA STOLICA- sa nadozidom (optereæenje se prenosi na AB strop) DETALJ 1
GORNJA PODROŽNICA 14/16
d o 2 , 5 m
d o 4 ,
ROG ILI ROŽENICA 12/14
5 m
KLIJEŠTA 2 X 8/16
KOSI STUP 14/14 DONJA PODROŽNICA 14/16 KLIJEŠTA 2 X 8/16
STUP 14/14
do 11 metara 1/3
1/3
1/3
DETALJ 1 VIJAK
ROG ILI ROŽENICA 12/14
GORNJA PODROŽNICA 14/16
RUKE 10/14
KLIJEŠTA 2 X 8/16
KOSI STUP 14/14
41
TROSTRUKA KOSA STOLICA - sa nadozid nadozidom om (optereæenje se prenosi na AB strop) GORNJA PODROŽNICA 14/16 DETALJ 1
d o 4 , 5 m
RUKE 10/14
SREDNJA PODROŽNICA 14/16 ROG ILI ROŽENICA 12/14
d o 4 , 5 m
KLIJEŠTA 2 X 8/16
DONJA PODROŽNICA 14/14
KOSI STUP 14/14
do 14 metara 1/4
1/4
1/4
1/4
DETALJ 1 VIJAK KOSI STUP 14/14
ROG ILI ROŽENICA 12/14 SREDNJA PODROŽNICA 14/16
KLIJEŠTA 2 X 8/16
RUKE 10/14 SMOŽDENA GREDA 14/14 VIJAK
KOSI STUP 14/14 42
LEPEZASTA KOSA DVOSTRUKA STOLICA- sa nadozidom (optereæenje se prenosi na AB strop i srednji zid)
DETALJ 1 GORNJA PODROŽNICA 14/16
d o 2 , 5 m
ROG ILI ROŽENICA 12/14
d o 4 , 5 m
KLIJEŠTA 2 X 8/16 KOSI STUP 14/14
DONJA PODROŽNICA 14/16
KOSNIK 14/14
KLIJEŠTA 2 X 8/16
STUP 14/14
do 11 metara 1/3
1/3
STUP 14/14
1/3
DETALJ 1
VIJAK ROG ILI ROŽENICA 12/14
KLIJEŠTA 2 X 8/16
KOSI STUP 14/14 KOSNIK 14/14
43
1.3. JEDNOSTREŠNA KROVIŠTA SA PODROŽNICAMA
JEDNOSTREŠNI KROVOVI IZVODE SE NAJÈEŠÆE KADA SE UZDUŽNI ZID ZGRADE NALAZI NA GRANICI PARCELE PREMA SUSJEDU. TADA NIJE MOGUÆE IZVESTI STREHU ODNOSNO PREPUST ROGOVA PA SE ZABATNI ZID IZVODI KAO VATROBRANI ZID.
JEDNOSTREŠNI KROVOVI TAKOÐER SE IZVODE KOD ZGRADA SA MANJIM TLOCRTNIM POVRŠINAMA. POVRŠINAMA.
JEDNOSTRUKA VISULJA - sa nadozidom (optereæenje se prenosi na vanjske zidove) VATROBRANI ZID
m 5 , 5 4 4 d o
ROG ILI ROŽENICA 12/14 m , 5 4 4 d o
KLIJEŠTA 2x8/16 STUP 14/14 PODROŽNICA 14/146
D E J S U S
ZABATNI ZID
KOSNIK 14/14
STUP 14/14
KOSNIK 14/14
VEZNA GREDA 16/20
do 7 metara
44
DVOSTRUKA VISULJA - sa nadozidom (optereæenje se prenosi na vanjske zidove)
VATROBRANI ZID m m , 5 4 d o
m 5 , 5 4 4 d o
m 5
KLIJEŠTA 2 X 8/16
4 , 4 d o
ROG ILI ROŽENICA 12/14
D E J S U S
STUP 14/14 KLIJEŠTA 2 X 8/16
STUP 14/14
KOSNIK 14/14
VEZNA GREDA 16/20
do 11 metara
1/3
1/3
1/3
VATROBRANI ZID
JEDNOSTRUKA STOLICASTOLICA- sa nadozidom (optereæenje se prenosi na AB strop) ,5 4 5 4 d o
m
ROG ILI ROŽENICA 12/14 ,5 4 4 5 d o
m D E J S U S
KLIJEŠTA 2x8/16 STUP 14/14 ZABATNI ZID STUP 14/14 KOSNIK 14/14
do 7 metara
45
VATROBRANI ZID
JEDNOSTRUKA KOSA STOLICA- sa nadozidom (optereæenje se prenosi na AB strop) m , 5 4 4 d o
ROG ILI ROŽENICA 12/14
4 d o
m 5 ,5 D E J S U S
KLIJEŠTA 2x8/16 STUP 14/14
KOSI STUP 14/14
ZABATNI ZID KLIJEŠTA 2x8/16
do 7 metara
DVOSTRUKA STOLICA - sa nadozidom (optereæenje se prenosi na AB strop)
m 5 , 5 4 4 d o
m m 5 , 5 4 d o
VATROBRANI ZID
ROG ILI ROŽENICA 12/14
m 5 , 5 4 d o
KLIJEŠTA 2 X 8/16 STUP 14/14 KLIJEŠTA 2 X 8/16
STUP 14/14
KOSNIK 14/14
do 11 metara
1/3
1/3
1/3
46
1.4. SKOŠENI KROVOVI SKOŠEN KROV IMA ONOLIKO KROVNIH PLOHA KOLIKO IMA STRANICA U TLOCRTU.
D E J S U S
GREBEN UVALA SLJEME SLJEME
GREBEN
STREHA
47
KONSTRUKCI KONSTRUKCIJA JA SKOŠENOG KROVA
KARAKTERISTIÈAN KROVNI ELEMENT JE DRVENA GREDA U SPOJU DVIJE KROVNE PLOHE. TO JE DRVENA GREDA PETEROKUTNOG PRESJEKA KOJU ZA VISNO OD OBLIKA ZOVEMO GREBEN ILI UVALA. DVIJE GORNJE PLOHE GREBENA ILI UVALE UVALE NALAZE SE U RAVNINAMA RAVNINAMA SUSJEDNIH KROVNIH PLOHA. NA BOÈNE STRANICE POPREÈNOG PRESJEKA GREBENA ILI UVALE OSLANJAJU SE ROGOVI KROVNIH PLOHA.
ROG ILI ROŽENICA
GORNJA PODROŽNICA
GORNJA PODROŽNICA GREBEN
GREBEN
UVALA DONJA PODROŽNICA
DETALJ A
GREBEN
ROG
DONJA PODROŽNICA
POPREÈNI PRESJEK KROZ GREBEN
POPREÈNI PRESJEK KROZ UVALU
48
REDOSLIJED RED OSLIJED RJEŠAVANJA SKOŠEN SKOŠENOG OG KROVA ZA PODROŽENIČKE KROVOVE
1.
Deskriptivno rješenje tlocrta krova.
2.
Određivanje karakteristične konstrukcije prema rasponu krova (tzv. Puni vez). Nacrta se prevaljeni presjek sa strane tlocrta.
3.
Ucrtavanje podrožnica u tlocrtu tlocrtu koje koje projiciramo iz prevaljenog karakterističnog presjeka. presjeka.
4.
Na mjestima gdje podrožnica prestaje ili mijenja smjer u tlocrtu ucrtavamo stupove.
5.
Ispod stupova ucrtavamo vezne grede (samo za visulju).
6.
Ucrtava se u tlocrtu tlocrtu položaj rogova ili roženica. Međusobna udaljenost rogova o vrsti pokrova pokrova, , a kreće se od 60 do 90 cm i treba uosi pravilu bitiovisi ista na cijelom krovištu.
7.
Određuje se položaj ostalih punih vezova između već ucrtanih ucrtanih (krovna konstrukcija). Os punog veza uvijek se poklapa sa osi jednog para rogova. Razmak punih vezova je obično između 3,00 3,00 – 5,50 metara.
8.
Svi horizontalni dijelovi krovne konstrukcije ucrtavaju se redoslijedom od sljemena prema dolje. Svi stupovi se crtaju kao presječeni kako bi se vidio njihov položaj u odnosu na kose na kose drvene elemente koji se u tlocrtu crtaju samo kao crtkana os. Na mjestima spojeva horizontalne građe sa kosim elementima crtaju se usjeci i zasjeci na horizontalnim elementima.
49
SKOŠEN KROV S JEDNOSTRUKOM OKOMITOM STOLICOM (optereæenje se prenosi na AB strop) LEGENDA :
PODROŽNICA
ROG ILI ROŽENICA
7 metara KLIJEŠTA
STUP
ÈELIÈNA “PAPUÈA”
ÈELIÈNA “PAPUÈA” U TLOCRTU
a r a t e m 2 1
SA NADOZIDOM BEZ NADOZIDA
70-90 cm
70-90 cm 70-90 cm
70-90 cm
50
SKOŠEN KROV S JEDNOSTRUKOM VISULJOM (optereæenje se prenosi na vanjske zidove) LEGENDA :
PODROŽNICA
ROG ILI ROŽENICA
7 metara KLIJEŠTA
STUP
VEZNA GREDA
TESARSKI VEZ
a r a t e m 5 , 5 3
SA NADOZIDOM
a v o z e v h i n u p k a m z a R
BEZ NADOZIDA
70-90 cm
70-90 cm 70-90 cm
70-90 cm
51
SKOŠEN KROV S DVOSTRUKOM VISULJOM (optereæenje se prenosi na vanjske zidove)
11 metara
a v o z r e a a v t e h i m n u 5 , p 5 k a 3 m z a R
SA NADOZIDOM BEZ NADOZIDA
52
SKOŠEN KROV S DVOSTRUKOM STOLICOM (optereæenje se prenosi na AB strop)
11 metara
a v o z r e a a v t e h i m n u 5 , p 5 k a 3 m z a R
SA NADOZIDOM BEZ NADOZIDA
70-90 cm
70-90 cm
70-90 cm
53
SKOŠEN KROV S DVOSTRUKOM VISULJOM (bez nadozida - optereæenje se prenosi na vanjske zidove) 7 metara
a v o z r e a a v t e h i m n u 5 , p 5 k a 3 m z a R
70-90 cm
70-90 cm
70-90 cm
11 metara
54
ROŽENIÈKI SKOŠEN KROV (bez nadozida)
10 metara
70-90 cm
70-90 cm
70-90 cm
55
2. ŽLIJEBOVI VISEÆI ŽLIJEB
m c 6 2
Pad 12-18 cm
12-18 cm
LEŽEÆI ŽLIJEB
m c 0 1 8
56
STOJEÆI ŽLIJEB
15-20 cm
m c 7 5
3-4 cm
57
3. KROVNI POKROVI POK ROVI
Pokrov treba zaštititi krovnu konstrukciju i cijelu zgradu od nepovoljnih vanjskih utjecaja kao što su kiša, snijeg , led, vjetar, hladnoća, požar i sl. Pokrov mora biti nepropustan za vodu, postojan na vremenskim promjenama i siguran od djelovanja vatre.
Prema vrsti materijala razlikujemo sljedeće vrste krovnih pokrova: pokrova: 1) Pokrov od pečenih glinenih proizvoda proizvoda a) običan ravan crijep – crijep – nagib 22O do 35O O O O O b) utoren crijep – jednostruko 33 do 45 dvostruko 22 do 45 O O c) žljebnjaci – nagib od 20 do 35 2) Pokrov pločama od naravnog i umjetnog kamena kamena a) naravni - sedimentni sedimentni kamenkamen-deblje deblje ploče, škriljevac do 1 cm debljine debljine b) umjetni – ravne i valovite salonit ploče ploče
3) Pokrov od lima a) pocinčani lim lim b) cinčani lim lim c) bakreni lim d) olovni lim e) aluminijski lim
4)Namazi i ljepenke a)bitumenski namaz b)bitumenska ljepenka, šindra-bitumenska c)asfaltni namaz
5) Pokrov od dasaka 6) Pokrov od daščica ili šindre, slame i trske trske POKROV CRIJEPOM Vrste : običan ravni crijep, utorenutoren-tlačen, utorenutoren-vučen, žljebnjak, žljebnjak, sljemenjak ,cementni crijep Vrste pokrivanja običnim biber crijepom: crijepom: a) jednostruki pokrov – nagib krova krova 45O do 50O , na 1 m2 krova treba 19 crijepova i oko 3,4 m letava. Razmak letava je je 30 cm kod izmjeničnih sudarnica. sudarnica. Kod istosmjernih sudarnica razmak letava je 22 cm. Za 1 m2 treba 4,55 m letava i 27 crijepova. Na sudaru crijepova postavlja se limena ili traka od bitumenske ljepenke. Ova vrst pokrova izvodi se samo na provizornim ili manje važnim objektima. b) dvostruki pokrov ili gusto pokrivanje – nagib krova oko 33O do 60O. Za 1 m2 treba 42 crijepa i oko 6,7 m letava. Letve se postavljaju postavljaju na razmak od 15,5 15,5 cm. c) krunsko pokrivanje - Nagib krova 33O do 60O. Za 1 m2 treba oko 40 crijepova crijepova i oko 3,35 m letava. letava. Razmak letava letava je 28 do 30 cm. cm.
58
OBIÈAN ILI BIBER CRIJEP 18
1,4
18 4
18
8 3
2 1
9
JEDNOSTRUKI POKROV BIBER CRIJEPOM DAŠÈAN A OPLATA DAŠÈANA OPLATA 2,4 cm
PRESJEK
LETVA 2,4/4,8 3 0
3 8
3 0
3 0 2 4
POGLED NA KROV
59
DVOSTRUKI ILI GUSTI POKROV BIBER CRIJEPOM
DAŠÈAN A OPLATA DAŠÈANA OPLATA 2,4 cm
PRESJEK
LETVA 2,4/4,8
3 8
1 5 1 5 1 5 1 5 1 5
DETALJ SLJEMENA
2 2
ŽLJEBNJAK
CEMENTNI MORT
POGLED NA KROV
60
KRUNSKI POKROV BIBER CRIJEPOM
DAŠÈAN A OPLATA DAŠÈANA OPLATA 2,4 cm
PRESJEK
LETVA 2,4/4,8 0 - 3 8 2
3 8
0 - 3 8 2
0 - 3 8 2 2 4
POGLED NA KROV
61
POKROV ŽLJEBNJACIMA
DAŠÈA NA OPLATA DAŠÈANA OPLATA 2,4 cm
3 8
PRESJEK
LETVA 3,8/4,8 2 - 3 0 3 2 - 3 0 3
ŽLJEBNJAK
2 - 3 0 3
13 , 5
2 4
35 8
17
POGLED NA KROV
25
25
25
25
62
KONSTRUKCIJA KOSOG KROVA POTKROVLJA
POKROV BIBER CRIJEPOM LETVE 2,4/4,8 VENTILIRANI ZRAÈNI SLOJ 2,4 cm
BITUMENSKA LJEPENKA DAŠÈANA OPLATA 2,4 cm ZATVORENI ZA TVORENI ZRAÈNI SLOJ 2cm TOPLINSKA IZOLACIJA 12 cm PARNA BRANA GIPSKARTONSKA PLOÈA 1,2 cm
PRESJEK
PRESJEK POPREÈNO NA ROGOVE
ROG 12/14
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
4.
RAVNI KROVOVI
RAVNI KROVOVI imaju nagib gornje površine od 1° do 5°. PODJELA RAVNIH KROVOVA: 1. NEPROHODNI - nisu predviđeni za korištenje 2. PROHODNI - predviđeni za korištenje (terase...) (terase...)
RAVNI NEPROHODNI KROV BETON ZA PAD SE NALAZI IZNAD TOPLINSKE IZOLACIJE-KLASIČAN IZOLACIJE-KLASIČAN NAČIN UVALJANI ŠLJUNAK 3-5 cm HIDROIZOLACIJA HIDROIZOLAC IJA (3+4) CEMENTNI NAMAZ 2 cm BETON ZA PAD 6-12 cm (1°- 5°) BITUMENSKA TRAKA ILI PE FOLIJA TVRDA TOPLINSKA IZOLACIJA 10 cm PARNA BRANA PARORASTERETNI SLOJ AB PLOČA 16 cm ŽBUKA 1°
RUBNI LIM
TRAPEZASTA KLADICA
RUBNI LIM
TRAPEZASTA KLADICA
POCINČANA KUKA 3/25 mm 75
RAVNI NEPROHODNI KROV BETON ZA PAD SE NALAZI ISPOD TOPLINSKE IZOLACIJE ŠLJUNAK 7 cm HIDROIZOLACIJA HIDROIZOLAC IJA (3+4) TVRDA TOPLINSKA IZOLACIJA 10 cm
PARNA BRANA PARORASTERETNI SLOJ BETON ZA PAD 6-12 cm (1°- 5°) AB PLOČA 16 cm ŽBUKA
RUBNI LIM DRVENA KLADICA
1°
ŠLJUNAK - štiti hidroizolaciju od oštećenja i direktnog osunčanja HIDROIZOLACIJA - štiti od prodora oborinskih voda TOPLINSKA IZOLACIJA - štiti od prekomjernog gubitka topline u zimskom periodu i ulaska topline u zgradu u ljetnom periodu PARNA BRANA - štiti od prodora vodene pare u više hladnije slojeve ravnog krova PARORASTERETNI SLOJ - povezan je sa vanjskim zrakom i odvodi vodenu paru izravno izvan zgrade (odzračnici) BETON ZA PAD - formira nagib ploha ravnog krova prema slivnicima
76
RAVNI NEPROHODNI KROV TOPLINSKA IZOLACIJA I LAGANI BETON ZA PAD U ISTOM SLOJU SLIVNIK KROVNE VODE - POKROV UVALJANIM ŠLJUNKOM UVALJANI ŠLJUNAK 3-5 cm HIDROIZOLACIJA HIDROIZOLAC IJA (3+4)
CEMENTNI NAMAZ 2 cm TOPLINSKA IZOLACIJA (PJENOBETON-BETOCEL) (PJENOBETON-B ETOCEL) min. 20 cm (1°- 5°) PARNA BRANA PARORASTERETNI SLOJ AB PLOČA 16 cm ŽBUKA 2 cm
DILATACIJSKA REŠKA /BETOCEL/ VODOLOVNO GRLO
ZAŠTITNA REŠETKA
OD LIMA
1°
1°
BRTVILO ODVODNA CIJEV KANALIZACIJE
RAVNI PROHODNI KROV KULIR PLOČE 4 cm PIJESAK 4 cm PE FOLIJA HIDROIZOLACIJA HIDROIZOLAC IJA (3+4) CEMENTNI NAMAZ (RABICIRANI) 4 cm TVRDA TOPLINSKA IZOLACIJA 10 cm PARNA BRANA
A
B
KULIR PLOČE 4 cm
PARORASTERETNI SLOJ ZAŠTITNA REŠETKA BETON ZA PAD 6-12 cm (1°-5°) BET. PLOČA AB PLOČA 16 cm UZ SLIVNIK ŽBUKA 2 cm LAGANI BETON
ZRAK 4 cm GUMENI PODLOŽAK
1°
1°
CEMENTNI MORT
VODOLOVNO GRLO
BRTVILO
ODVODNA CIJEV KANALIZACIJE 77
5. GRAĐEVINSKA FIZIKA ZNANOST O TOPLINI TOPLINA – TOPLINA – nekog tijela jednaka je zbroju kinetičkih energija nesređenog gibanja svih molekula tog tijela
- oblik energije
TEMPERATURA - fizikalno svojstvo svih tijela TEMPERATURA - promjena fizikalnih svojstava tijela nekog tijela uslijed promjene njegove temperature može se uzeti kao osnova za mjerenje temperature - temperaturne ljestvice – fizikalna svojstva vode (Celzius i K elvin)
- 1o K = 1o C
273o K = 0 o C
- Da bi povećali temperaturu nekog tijela potrebno je tom tijelu
dovesti određenu KOLIČINU TOPLINE (Q) - Q = toplinska energija koja prelazi s jednog tijela na drugo - Mjerna jedinica je J = Jo Joul ul
1 J = 0,2 0,2388 388459 459 cal
SPECIFIČNI TOPLINSKI KAPACITET (c) Pokusima je dokazano da između količine topline (Q (Q) dovedene nekom tijelu, mase tijela (m ) i porasta temperature ( T) postoji linearna veza. Q = c * m * ∆T c = Q / m * ∆T [J/kg*K ] Vrijednost veličine c ovisi o temperaturi pri kojoj je mjerena, a različita je od tvari do tvari. U građevinskoj praksi koristi se srednja vrijednost za svaki materijal PRENOŠENJE TOPLINE To je prirodni prir odni proces koji se događa uvijek kad postoji razlika temperatura. temperatura. Prenošenje topline može biti na 3 načina :
1. vođenje ili kondukcija (u čvrstim, tekućim i plinovitim sredstvima) 2. prijelaz strujanjem ili konvekcija (u tekućim i plinovitim sredstvima) 3. prijelaz zračenjem ili radijacija (u plinovitim sredstvima i vakumu) 78
TOPLINSKA PROVODLJIVOST GRAĐEVINSKIH MATERIJALA KOEFICIJENT TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI λ [W/mK ]
služi kao mjera toplinske vodljivosti λ =
q*d / ∆T [W/mK ]
q = gustoća toplinskog toka toka (W/m2) d = debljina materijala (m) ∆T = razlika u temperaturi ( o K )
ako je : d=1 i t 2-t 1 = ∆T = 1o K tada je λ = q
Vrijednost koeficijenta koeficijenta toplinske provodljivosti (λ) je vrlo promjenljiva čak i za isti materij mate rijal, al, a ovisi o : a) obuj obujamskoj amskoj masi tj. poroznosti materijala b) kemijskom kemijsk om sastavu materijala c) vlažnosti mate materij rijala ala d) temperaturi mate materij rijala ala
79
IZOLAC IJA GRAĐEVINSKIH TOPLINSKA IZOLACIJA GRAĐEVINSKI H ELEMENA ELEMENAT TA PRENOŠENJE TOPLINE KROZ OBODNE GRAĐEVINSKE ELEMENTE
αi = koeficijent unutarnjeg prijelaza topline = količina topline koja u jedinici vremena prijeđe
sa zraka u prostoriji na jedinicu površine građevinskog elementa pri jediničnoj razlici temperature zraka i površine elementa kada je postignuto stacionarno stanje. [W/m 2K ] 1/αi = Ri
Ri = otpor unutarnjeg prijelaza topline
Λ = λ/d = koeficijent toplinske propustljivosti [W/m 2K ]
1/ Λ = d / λ = R
R = otpor toplinskoj propustljivosti ili toplinski otpor [m 2K/W ]
količina topline koja u jedinici vremena prođe okomito kroz jedinicu površine građevinskog elementa pri jediničnoj razlici temperatura graničnih g raničnih površina elementa, ele menta, kada je postignuto postign uto stacionarno stanje. αe = koeficijent vanjskog prijelaza topline = količina topline koja u jedinici vremena prijeđe s jedinice vanjske površine građevinskog elementa na vanjski zrak pri jediničnoj razlici temperatura, kada je postignuto stacionarno stanje. Λ=
1/αe = Re Re = otpor vanjskog prij prijela elaza za topli topline ne [m 2K/W ] 80
KOEFICI KOEFICIJENT JENT PROLA PROLASKA SKA TOPLINE GRAĐEVINSKIH
ELEMENA ELEME NAT TA U (PO ST STARIM PROPIS PROPISIMA IMA : KOEFICI KOEFICIJJ ENT PROLAZA PROLAZA TOPLINE “ k” ) U = količina topline koja u jedinici vremena prođe okomito kroz jedinicu površine građevinskog elementa pri jediničnoj razlici temperatura t emperatura zraka sa obje strane elementa, elementa, kada je postignuto postig nuto stacionarno stanje. Mjerna jedinica jedini ca : [W/(m2K) K)]] A) za homogene građevinske elemente ________1 ________ _________ _ 1/αi + d/ λ + 1/αe B) za višeslojne građevinske elemente ___________________ ___________ ________1 ________ _______________ _______ 1/αi + d 1/λ1 + d 2/λ2 + . . . . + d n/λn + 1/αe C) građevinski elementi sa zatvor zatvorenim enim slojem sl ojem zraka ___________________ ___________ ________1 ________ _______________ _______ 1/αi + d 1/λ1 + d 2/λ2 + Rz + d n/λn + 1/αe D) heterog heterogeni eni građevinski elementi
d = debljina pojedinog sloja (u metrima) αi = koneficijent unutarnjeg prijelaza topline (W/m 2K ) αe= koeficijent vanjskog prijelaza topline (W/m 2K ) λ = koeficijent toplinske provodljivosti (W/m K ) Rz= toplinski otpor zatvorenog zračnog sloja (m 2K/W )
TEMPERAT TEMPE RATURNA URNA KRIVULJA KRIVULJ A Ako u crtežu presjeka građevinskog elementa u nekom mjerilu nanesemo nanesemo proračunate temperature na granicama pojedinih slojeva i spojimo ih pravcima dobit ćemo temperaturnu tempe raturnu krivulju kr ivulju.. Ta Ta krivulja pokazuje temperaturu svake točke presjeka elementa za stacionarni toplinski tijek.
81
AK A K UMUL UMULA A CIJ CIJA A TOPLINE TOPL INE Svojstvo građevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu, u Sebi je akumulirati i nakon hlađenja okoline ponovo je predavati okolini. W = koeficij koeficijent ent akumu akumulacije lacije topl topline ine = količina topline koju građevinski element akumulira po jedinici površine, za jediničnu razliku temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje.
W = U [d 1*G1*c 1 (1/αe + d 1/2λ1) + d 2*G2*c 2 (1/αe + d 1/λ1 + d 2/2λ2) +...... .......+ d n*Gn *c n (1/αe + d 1/λ1 + d 2/λ2 +.........+d n /2λn )] (kJ/m 2K )
U = koeficijent prolaska topline (W/m 2K ) d = debljina pojedinog sloja (u metrima) G = specifična težina ((kg/m kg/m 3) c = specifični toplinski kapacitet (J/kg (J/kg K ) λ = koeficijent toplinske provodljivosti (W/m
82
K)
SVOJSTVA VLAŽNOG ZRAKA Zrak uvijek sadrži određenu količinu vodene pare. Količina vodene pare u zraku ograničena je, a ovisi o njegovoj temperaturi. Što je veća temperatura zraka to on može primiti veću količinu vlage.
NAJVEĆI MOGUĆI SADRŽAJ VODE VODENE NE PARE U ZRAKU U OVISNOSTI O TEMPERATURI ZRAKA
Zasićen zrak - ima najveću moguću količinu vlage. Masa vodene pare u jedinici volumena zraka (m3) zove se apsolutna vlaga
Omjer apsolutne vlage i najveće moguće količine vlage koju bi zrak, pri istoj temperaturi i tlaku, sadržavao, kada bi bio potpuno zasićen, zove se relativna relativ na vlaga vl aga zraka zraka = v (%). (%). Spuštanjem temperature zraka dolazi zasićen ⇒ hlađenje hlađenje ⇒ suvišak vlagedo setemperature kondenzira. pri kojoj vlažan zrak postaje
ts = temperatura rosišta
v = 100 %
Prisustvo vodene pare u zraku može se odrediti i njenim tlakom. Tlak vodene pare u zraku zove se parcijalni tlak vodene pare (p) .
Najveća moguća vrijednost parcijalnog tlaka vodene pare u zraku određene temperature zove se tlak zasićenja (p’). Relativna vlaga zraka može se definirati i kao odnos parcijalnog tlaka vodene pare
(p) promatranog vlažnog zraka prema tlaku zasićenja (p’) pri određenoj temperaturi zraka. v = p/p’ (%) 83
KONDENZACIJA VODEN VODENE E PARE PARE NA UNUTRAŠNJ UNUTRAŠNJOJ OJ STRANI GRAĐEVINSKOG ELEMENTA Do kondenzacije dolazi uvijek kada je temperatura te površine manja od temperature rosišta zraka koji je dodiruje.
Da bi se to spriječilo sprij ečilo građevinski element mora imati dovoljno veliku vrijednost otpora prolazu topline Ro. Za sprečavanje kondenzacije treba zadovoljiti : t s t i – [(t i – t e)/Ro ] * Ri odnosno : Ro [(t i – t e)/(ti – t s )] * Ri t s = temperatura rosišta Ro = toplinski otpor građevinskog elementa elementa Ak o n as zani Ako zan i ma temp t emper eratu aturr a vanj van j sk skog og zr zraka aka kod k od k oj oje e dol do l azi do k on onden denzaci zacijj e vodene pare na unutrašnjoj strani građevinskog elementa poznatog otpora prolazu topline Ro može se izračunati : : t e t i – [(t i – t s )/Ri] * Ro
TOPLINSKI MOSTOVI To su dijelovi vanjskog građevinskog elementa koji imaju manji toplinski otpor od tipičnog presjeka tog elementa. T emperaturapreostale unutrašnje površine elementa napovećava toplinskom mostu manja je od temperature površine elementa što potencijalnu opasnost kondenziranja vodene pare na ovim mjestima. Toplinske mostove treba dodatno izolirati, a postava toplinske izolacije ovisi o građevinskim materijalima elementa o kome se nalazi toplinski most.
84
TOPL TOP L INSKI MOST U VA VA NJSK NJSKOM OM ZIDU
1
2
1
VANI
U 1
oK
U2
R1 R2
UNUTRA
Ti Ti min
DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAĐEVINSKE ELEMENTE Ako je u mirnom zraku koncentracija vodene pare nejednolika, dolazi do kretanja
molekula vodene pare s mjesta veće koncentracije ka mjestu manje koncentracije, s težnjom da koncentracija na svim mjestima bude jednaka. Ta pojava zove se se difuzija vodene pare.
Vodena para će prolaziti kroz svaki porozni građevinski element koji odjeljuje dva prostora s različitim parcijalnim tlakovima vodene pare. Difuzija će se odvijati iz prostora s većim parcijalnim tlakom vodene pare prema prostoru s manjim tlakom.
85
DIFUZIJA VODENE PARE KROZ GRAĐEVINSKI ELEMENT t i = 20 o C
Te = - 5 oC
v i = 50 %
v e = 90 %
p ' i = 2,337 kPa
p ' e = 0,401 kPa
p i = 0,5 * 2,337= = 1,169 kPa
p e = 0,9 * 0,401= = 0,361 kPa
Svaki građevinski element, u ovisnosti od strukture materijala, pruža određen i otpor difuziji vodene pare. Vodena para vrlo se sporo kreće kroz građevinske elemente q m = gustoća difuznog toka vodene pare
p i - p e q m = 0,62 * d µ + d µ + … 1 1 2 2
[g/(m 2h )] -
opći izraz
µ = faktor otpora difuziji vodene pare kroz građevinski element element Faktor µ pokazuje koliko puta je veći otpor difuznom prolazu vodene
pare, kroz promatrani građevinski element, nego kroz sloj mirnog zraka jednake debljine i jednake temperature.
µ = karakteristika materijala, a ovisi najviše o poroznosti µ za zzrak rak je j e jednako 1,0 1,0 r = relativni relativni otpor ot por difuziji di fuziji vodene v odene pare pare d * µ = r pojedinog sloja građevinskog elementa (m)
d = debljina građevinskog materijala (m)
86
K R K TE TERISTIČNE RISTIČNE SHE SHEME ME DIFUZIJE VODENE P RE PO
PRIBLIŽNOJ PRIBLIŽ NOJ GL SEROV SEROVOJ OJ METODI kPa
p p’
1
2
3
unutra
vani
p’ A - NE DOLAZI DO KONDENZACIJE
V ODENE PA RE
p = parc ija ijalni lni tla k vodene vodene pare pare
pi
p’
tlak zasi će ćen n j a vo de den n e p are
pe r2
r1
r3
suma r
kPa
p p’
1
2
unutra
3
vani
p’
B - KONDENZACIJA VODENE PARE
pi
p ’k
r2
r1
p p’
1
pe r3
r’
kPa
r ’’
2
3
unutra
U RAVN RAVNINI INI K OND ONDE EN ZACI ZACIJ JE
vani
C - KONDENZACIJA VODENE PARE
p’ pi p ’ k1 p ’ k2 r1 r’
r2
r3 r ’’
pe
U ZO ZONI NI KONDENZ KONDENZA A CIJE
87
Za slučaj B (ravnina kondenzacije) vrijedi jednadžba za gustoću difuzijskog toka koji ulazi u građevinski element :
q m1 = 0,62
p i – p' p 'k r '
a gustoća difuznog toka koji izlazi iz građevinskog elementa je :
q m2 = 0,62
p ' k - p e r''
Za slučaj C (zona kondenzacije) vrijedi : :
q m1 = 0,62
p i – p' p ' k1 r' p ' - p
q m2 = 0,62
k2
e
r''
Kondenzirana vodena para q'm u (g/m2h) koja ostaje u građevinskom elementu računa se jednadžbom :
q ' m = q m1 – q m2 (g/m2h)
Proračun ukupne količine kondenzata unutar građevinskog elementa na završetku perioda difuzije vodene pare :
q ' mz = q' q ' m * 24 * d (g/m2) d = računski broj zimskih dana
88
KRITERIJI ZA OCJENU GRAĐEVINSKIH ELEMENATA U POGLEDU DIFUZIJE VODENE PA PA RE 1. Vanjski Vanjski građevinski element treba treb a projektirati tako da u njemu ne dođe do kondenzacije vodene pare koja se difuzijom kreće kroz taj element. 2. Kondenzacija vodene pare nije dozvoljena u sloju elementa od materijala koji je osjetljiv na promjenu vlažnosti, kao na primjer drvo. 3. Za materijale koji nisu posebno osjetljivi na promjenu vlažnosti,
kondenzacija je dozvoljena u određenim granicama, tako da uslijed kondenzacije ne nastane građevinska šteta. 3.1. Do štete neće doći ako je ukupna vlažnost materijala u kojem se kondenzirala vodena para na završetku razdoblja difuzije vodene pare (završetak zimskog perioda) manja od najveće dozvoljene vlažnosti za taj materijal.
3.2. Građevinski element u kome se kondenzirala vodena para, mora zadovoljiti i uvjet da se ukupna količina u njemu kondenzirane vodene pare na završetku perioda difuzije vodene pare (q'mz) može isušiti kroz period difuznog isušenja (ljetni period). U tu svrhu računa se potrebno vrijeme T za isušenje elementa, koji ovisi o mjesnim klimatskim prilikama.
89
DJELOVANJE SUNČEVOG ZRAČENJA NA GRAĐEVINSKE ELEMENTE Kada sunčevo zračenje snage P padne na vanjsku P površinu nekog građevinskog elementa, dio snage element će apsorbirati, dio snage P reflektirati, a dio Pτ propustiti.
Omjer u elementu apsorbirane dozračene snage P i ukupne dozračene snage P koja je pala na površinu promatranog elementa zove se koeficijent apsorpcije . = P P -- koe koefici jent apsorpcije apsorpci = P // P PP koe ko eficijent ficijent fic ijent refleksij eje refleksije P - koeficijent transparentnosti ili prozračnosti τ = Pτ / P
P = P + P + Pτ = ( + + τ) P ( + + τ ) = 1
Za kratkovalno sunčevo zračenje od presudnog je utjecaja boja površine građevinskog elementa. Što je boja svjetlija to će manji dio snage sunčevog zračenja biti apsorbiran, a veći dio reflektiran. BOJA POVRŠINE GRAĐEVINSKOG ELEMENTA BIJELA
ŽUTA, NARANČASTA, SVIJETLO CRVENA TAMNO CRVENA, SVIJETLO ZELENA
SMEĐA, TAMNO ZELENA, TAMNO PLAVA
KOEFICIJENT APSORPCIJE
0,2 – 0,3 0,3 – 0,5 0,5 – 0,7 0,7 – 0,9
0,9
TAMNO SMEĐA, CRNA
1,0
ZA DUGOVALNO DUGOVALNO ZRAČENJE NA VRIJEDNOST KOEFICIJENT KOEFIC IJENTA A APSORPCI APSORPCIJE JE NE UTJEČE BOJA POVRŠINE VEĆ FINOĆA OBRADE POVRŠINE. 90
NEPROZIRNI GR ĐE VINS NEPROZIRNI VINSK K I EL EME EMEN NT IZLOŽEN SUN ČEVOM ZR ČENJ ČENJU U apsor psorbiran birano o zračenje koje odlazi prema van
upadno sunčevo zračenje
reflektirano sunčevo zračenje VANI
te
Te Ti
ti UNUTRA apsorbirano zrač z račenje enje koje odlazi o dlazi prema unutra
NEPROZIRNI NEPROZI RNI G R ĐEVINSKI ĐEVINSKI ELEME NT S VENTIL VENTILIR IR NO NOM M OBLOG OBLOGOM OM IZL OŽEN S UNČEV OM ZR ČENJU
apsorbirano zračenje koje odlazi prema van
upadno sunčevo zračenje
reflektirano sunčevo zračenje VANI
te
ventilirani zračni sloj
ti UNUTRA apsorbirano apsorbiran o zr zračenje ačenje
koje odlazi pre pr ema unutra
apsorbirano zračenje koje odlazi prema van ventilacijom zračnog sloja
91
ZAŠTI ZA ŠTIT TA OD SU S U NCA
Razlikujemo 3 osnovna tipa protusunčane zaštite :
protusun otusunč č ana zaštita paralelna paralelna sa vertikalnim građevinskim elementom elementom pr
protusunč č ana zaštita okomita na vertikalni građevin građevinski ski elementom 2 protusun
3 protusun protusunč č ana zaštita ravnog k rova
92
PROZIRNI GRAĐEVINSKI ELEMENT IZLOŽEN SUNČEVOM ZRAČENJU
upadno sunčevo zračenje
apsorbirano zračenje koje odlazi prema unutra
apsorbirano zračenje koje odlazi prema van
propušteno sunčevo zračenje
reflektirano sunčevo zračenje
apsorbirano zračenje koje odlazi prema van ventilacijom zračnog sloja
upadno sunčevo zračenje
apsorbirano zračenje koje odlazi prema van
reflektirano sunčevo
apsorbirano zračenje koje odlazi prema unutra ventilacijom zračnog sloja
upadno sunčevo zračenje apsorbirano zračenje koje odlazi prema unutra
apsorbirano zračenje koje odlazi prema van
reflektirano sunčevo
apsorbirano zračenje koje odlazi prema unutra
zračenje
zračenje
93
AK USTIKA A A K USTIK Fizikalne (objektivne) (objekti vne) karakteris karakteristik tike e zvuk zvuka a
Zvuk je fizikalna pojava titranja čestica u elastičnoj sredini. Elastični medij kojim se šire zvučni valovi može biti ma koja plinovita, tekuća ili čvrsta tvar tvar.. Zvuk koji se širi zrakom
⇒ zračni
zvuk
Broj periodičnih promjena gustoće zraka u jednoj točki zvučnog polja u jedinici vremena zove se frekvencija frekvenci ja zvuk zvuka a (f) (f) Mjern Mje rna a jedi jedini nica ca je 1 / s ⇒ h hert ertzz (Hz) (Hz)
Prosječno ljudsko uho čuje kao zvuk samo ona titranja koja imaju frekvenciju između 16 Hz i 20.000 Hz. To je čujni zvuk. Titranja Titranja frekvencije niže od 16 Hz infrazvuk,, a tititr tranja anja frekvenci frekv encije je više viš e od 20.00 20.000 0 zovemo infrazvuk Hz zovu se ultrazvuk ultrazvuk..
94
SHEMATSKI PRIKAZ ZVUČNIH VALOVA KOJE STVARA STV ARA «DIŠUĆA» POLUKUGLA
Psihofiziološke (subjektivne) karakteristike zvuka Zvuk je fizikalni podražaj koji se posredstvom organa sluha pretvara u slušni osjet.
Osnovne karakteristike tog osjeta su visina, glasnoća i boja zvuka.
Frekvenciji čistog tona odgovara osjet visine zvuka, a zvučnom tlaku osjet glasnoće zvuka. Boja zvuka ovisi o spektru složenog tona. 95
BUKA Bukom nazivamo svaki zvuk kojeg smatramo neželjenim, neugodnim ili ometajućim. Razlika između buke i zvuka je dakle subjektivna.
Za grubu procjenu djelovanja buke na čovjeka može poslužiti vrijednost njene razine prema sljedećoj klasifikaciji : - do 60 dB samo psihološko djelovanje - od 60 do 90 dB jako psihološko djelovanje i fiziološki efekti - preko 90 dB pored jakih psiholoških i fizioloških djelovanja pojavljuje se i oštećenje sluha. Buka koja sadrži pretežno duboke tonove manje ometa od buke s visokim tonovima jednake razine.
ZVUČNI VALOVI U ZATVORENOM PROSTORU
Kada zvučni val koji se širi zrakom udari u graničnu plohu koja omeđuje neku prostoriju, dio energije tog vala apsorbira materijal granične plohe, a preostali dio energije vraća se s reflektiranim valom u prostoriju. Sposobnost apsorpcije nekog materijala karakterizira se koeficijentom apsorpcije koji je jednak odnosu apsorbirane snage P i ukupne snage P. ⇒
= P / P
96
APSORPCIJ PSORPCIJSK SKII MATERIJAL MATERIJA L I I ELEMENTI EL EMENTI A To su materijali i elementi koji imaju relativno veliku vrijednost se podijelitikoeficijenta u 3 grupe :apsorpcije zvuka u prostoriji. Mogu 1. Porozni materijali 2. Akustički rezonatori 3. Membrane
PRENOŠENJE ZRAČNOG ZVUKA IZ PROSTORIJE U PROSTORIJU
PREDAJNA PROSTORIJA
PRIJEMNA PROSTORIJA
97
IZOLACIJSKA MOĆ PREGRADE (R) U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenošenja zvuka iz predajne u prijemnu prostoriju. 1) Direktni put prijenosa zvuka preko pregradne stijene koja odvaja dvije prostorije. 2) Svi ostali putovi su posredni putovi prijenosa zvuka
Energija zvučnog vala koji udari u pregradnu stijenu između predajne i prijemne prostorije djelomično se reflektira (1) od površine pregrade i vraća natrag u predajnu prostoriju, a dio se predaje pregradi koja zbog
toga počinje vibrirati. Dio energije vibriranja pregrade vraća se natrag u istu prostoriju (2), manji dio širi se uzduž pregrade (3) , a preostalu energiju (4) zrači pregradna stijena u prijemnu prostoriju.
Ako je pregrada porozna, dio zvučne energije (5) može prijeći u prijemnu prostoriju zračnim putem kroz pore pregrade. Kod prenošenja zvuka preko pregrade dio energije (6) i (7) uvijek se pretvori u toplinu.
98
PRENOŠENJE ENJE ZVUKA UDARA IZ PROSTORIJE PROSTORIJE U PRENOŠ PROSTORIJU
Zvuk udara ili topotna zove se zvukdirektnim kojeg zrače građevinski elementi pobuđeni vibriranje mehaničkim silama. (hodanje, trčanje, pad predmeta, rad kućanskih aparata) Za ispitivanje ponašanja međukatnih konstrukcija na udare, konstruiran je poseban uređaj koji zovemo izvor zvuka – toptalica. To je 5 čekića od 0,5 kg koji naizmjenično pojedinačno udaraju u ispitivanu međukatnu konstrukciju slobodno padajući sa visine 4 cm tako da izvedu 10 udaraca u sekundi.
ISPITIVANJE ISPITIV ANJE MEĐUKA MEĐUKATNE TNE KONSTRUKCIJE KONSTRU KCIJE NA UDAR UDA R
99
Poboljšanje izolacijske moći međukatnih konstrukcija od zvuka udara može se izvesti na nekoliko načina : 1) Izvedba međukatne konstrukcije sa mekanim završnim podnim slojem (tepih, sintetičke podne obloge, spužvaste podloge, guma, filc i sl.) 2) Izvedba plivajućeg poda - kruta betonska podloga «pliva» na mekanom elastičnom sloju
3) Izvedba spuštenog stropa - treba biti nepropustan za zrak i male krutosti - dobro je da svi pregradni zidovi dopiru samo do spuštenog stropa.. stropa
100
6.
HIDROIZOLACIJA
Grafi čka oznaka hidroizolacije: Temelji kao najniži elementi zgrada su najizloženiji vlazi pa se zato izra đuju od materijala Temelji kojem vlaga ne šteti (beton) tako da ih nije potrebno štititi od vlage. Ostali elementi zgrada se zgrada se moraju određenim tehni tehničkim mjerama zaštititi i izolirati (odvojiti) od vlažnog zemljišta i vlažnih temelja.
MATERIJALI ZA IZOLACIJU OD VLAGE 1. Bitumen - crna smolasta masa masa dobivena destilacijom destilacijom nafte. nafte. Upoterbljava se u kobinaciji s izolacijskim trakama ili kao samostalan premaz. 2. Asfalt
- prirodna ili umjetna mješavina bitumena i mineralnih agregata. Upotrebljava se kao samostalni premaz.
3. Katran Katran - tamna i gusta tekućina dobivena suhom destilacijom kamenog ugljena. Upotrebljava se isto kao i bitumen. 4. Emul Emul zije - tekući ili rijetk rijetki rastvori bitumena i katrana, a služe kao hladni premazi površina prije vrućih namaza ili kao dodaci izolacijskim sredstvima koji se stavljaju u betonsku smjesu, mort ili žbuku (resitol, ceresit, trikosal i dr.) 5. Izolacijske trake trake - sirove ljepenke ili filcevi impregnirani bitumenom ili katranom, obostrano posute mineralnim posipom (kvarcni pijesk, škriljevac, talk, plutovina) ili neposute. Proizvode se u trakama širine 1.00 m ili 1.25 m. a) Krovna ljepenka (krovni kartona) - sirova ljepenka (papir) impregnirana bitumenom ili katranom. b) Filc - juta, stakleni voal, staklena tkanina, poliesterski filc impregnirani bitumenom. c) Aluminijske folije folije debljine 0.10, 0.15, 0.20 mm obostrano premazane bitumenom. Jednostrano premazane al. folije se upotrebljavaju kao završni izolacijski sloj ravnih i zaobljenih krovnih površina s al. folijom okrenutom na vanjsku stranu tako da odbijaju sunčeve zrake i štite donje slojeve od pretjeranog zagrijavanja. zagrijavanja.
IZOLACIJA PROTIV PROCJEDNE I KAPILARNE VLAGE Izolacijom protiv vlage iz okolnog zemljišta štite se podrumski, podnožni zidovi i zidovi prizemlja i podovi prizemlja i podruma. Izolacija protiv vlage se dijeli na: 1) horizontalnu hidroizolaciju zidova zidova koja se izra đuje povrh horizontalnih površina temelja, kako bi se spriječilo vertikalno (kapilarno) prelaženje vlage iz temelja u podrumske, podnožne zidove i zidove prizemlja, 2) horizontalnu hidroi zolaciju podova koja podova koja se izra đuje povrh podnih podloga kako bi se spriječilo vertikalno (kapilarno) prelaženje vlage iz podnih podloga u podrumske i prizemne podove, 3) vertikalnu hidroi zolaciju zidova zidova koja se izrađuje sa vanjske strane podrumskih i podnožnih zidova. Površina na kojoj se izvodi horizontalna i vertikalna hidroizolacija zidova i podova mora biti ravna, glatka i potpuno suha. Podložne površine se zagla đuju cementnim mortom 1:2. 101
HORIZONTALNA IZOLACIJA ISPOD ZIDOVA I PODOVA PRIZEMLJA ZGRADA BEZ PODRUMA POD U RAVNINI OKOLNOG TERENA CEMENTNI MORT 3 cm POLISTIREN (zaštita HI i toplinska zaštita) HIDROIZOLACIJA (2+3) CEMENTNI MORT ZID OD OPEKE 25 cm
GRIJANA PROSTORIJA ±0.00
m c 0 3 . n i m
-0.15
m c 0 8 .
TERACO 2 cm
i n m
-0.95
POD IZNAD RAZINE OKOLNOG TERENA
GOR. BET. PODLOGA 6 cm PE FOLIJA TOPLINSKA IZOLACIJA 5 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) DONJA BET. PODLOGA 8 cm NABIJENI ŠLJUNAK 15 cm
GRIJANA PROSTORIJA ±0.00
KAMENE PLOÈE 3 cm CEMENTNI MORT 2 cm
0 5 0 4
-0.65 TERACO 2 cm GOR. BET. PODLOGA 6 cm PE FOLIJA TOPLINSKA IZOLACIJA 5 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) DONJA BET. PODLOGA 8 cm NABIJENI ŠLJUNAK 15 cm
m c 0 8 . n i m
-1.45
102
HIDROIZOLACIJA ZGRADE SA PODRUMOM PREKLOPI SLOJEVA VIŠESLOJNE HIDROIZOLACIJE
A
A preklop slojeva vertikalne hidroizolacije zida B preklop horizontalne i verikalne hidroizolacije zida
0 1
C slojeva horizontalne horizontalne hidroizolacije hidroizolacije poda zida i poda D preklop preklop slojeva
B
45 10
1 0
5
45 10
C
10
D1
D2
100
ZAŠTITNA ŽBUKA 1.5 cm TOPLINSKA ZID OD BLOKIZOLACIJA OPEKE PRODUŽNA ŽBUKA 2 cm
GRIJANA PROSTORIJA
PARKET CEMENTNI ESTRIH 4 cm PE FOLIJA ZVUÈNA IZOLACIJA 2 cm AB PLOÈA 12-16 cm TOPLINSKA IZOLACIJA PODGLED CEMENTNA ŽBUKA 3 cm
NEGRIJANI PODRUM
A ZID OD OPEKE 6.5 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) CEMENTNI MORT 2 cm BETONSKA STIJENA PRODUŽNA ŽBUKA 2 cm
TERACO 2 cm GOR. BET. PODLOGA 6 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) DONJA BET. PODLOGA 8 cm NABIJENI ŠLJUNAK 15 cm
B
C
D1
D2
103
DRENAŽA ZGRADA SA PODRUMOM U sluèaju kada se graðevina gradi na mjestu izdašnog izdašnog toka po podzemen dzemen vvode ode potrebno je temeljni iskop proširiti za 20 do 30 cm, a stranic stranice e iskopa izvesti
TOKOVI PODZEMNE VODE 0 9 3. 0
NAJVIŠA TOÈKA DRENAŽE 9 2 9 2
u kosini. Poslije betoniranja temeljnih stopa uz njihov vanjski rub postavljaju se dren drenažne ažne cijev cijevii u padu od 2 % do 3% od mjesta najjaèeg pritjecanja vode prema nižoj strani odakle se voda može odvesti u povoljnu prirodnu odvodnju ili u javnu kanalizaciju. Drenažne cijevi se do polovice visine polažu u sloj nepropusne gline, a zatrpavaju se prvo krupnijim šljunkom pa pijeskom i zatim zemljom. Tak Takav av rasp raspored ored slojeva sloj eva omog omoguæ uæava odvoðen odvoðenje je i procjedne vode drenažnim cijevima. PLOÈE PIJESAK ŠLJUNAK NABOJ ILOVAÈE PIJESAK ŠLJUNAK TUÈENAC DRENAŽNA CIJEV O 75-700 mm NABOJ MASNE GLINE PROCJEDNA VODA
. 5 0
9 2. 0 0
ZGRADA PODRUMLJENA U CIJELOJ SVOJOJ POVRŠINI A
A
91.5 0
KONTROLNO OKNO
0 0 9 1.
5 . 5 0 9 0
0 0 . 0 9 0
O D V O D N J A
. 5 0 5 8 9
GRIJANA PROSTORIJA
m c 5 1 . n i m
PARKET CEMENTNI ESTRIH 4 cm PE FOLIJA ZVUÈNA IZOLACIJA 2 cm AB PLOÈA 12-16 cm TOPLINSKA IZOLACIJA PODGLED
NEGRIJANI PODRUM
ZID OD OPEKE 6.5 cm (zaštita HI)
TERACO 2 cm GORNJA BET. PODLOGA 6 cm HIDROIZOLACIJA (2+3) DONJA BET. PODLOGA 8 cm NABIJENI ŠLJUNAK 15 cm
DRENAŽNA CIJEV (perforirana keramièka cijev) 100
6-7 40-60
O 75-100 mm 104
ZAŠTITA OD PODZEMNE VODE ZAPORNI LONAC
služi za smanjenje pritiska podzemne vode
ÈELIÈNA CIJEV
AB PROTUPLOÈA
ZAŠTITNI SLOJ HIDROIZOLACIJA PODLOŽNI BETON
ZABETONIRANO NAKON IZVAÈENJA ÈELIÈNE CIJEVI GRIJANA PROSTORIJA m c 0 3 . n i m
ZID OD OPEKE 12 cm CEMENTNI MORT 2 cm HIDROIZOLACIJA (3+4) BETONSKA STIJENA PRODUŽNA ŽBUKA
NIVO PODZEMNE VODE
PARKET CEMENTNI ESTRIH 4 cm PE FOLIJA ZVUÈNA IZOLACIJA 2 cm AB PLOÈA 12-16 cm TOPLINSKA IZOLACIJA 8 cm PODGLED NEGRIJANI PODRUM
Podrum graðevine je potrebno štititi od prodora i tlaka podzemne vode u sluèaju kada je najviši vodostaj podzemne vode iznad nivoa podrumskog poda.
TERACO 2 cm GORNJA BETONSKA PODLOGA 6 cm AB PROTUPLOÈA 20-30 cm CEMENTNI MORT (ZAŠTITA HI) 5 cm HIDROIZOLACIJA (3+4) DONJA BETONSKA PODLOGA 8 cm NABIJENI ŠLJUNAK 15 cm
Pod podruma se štiti od tlaka vode izvedbom armiranobetonske protuploèe koja se upire o podrumske zidove (vlaèna zona u gornjoj zoni ploèe). Protuploèa se mora dimenzionirati na temelju statièkog proraèuna. 105
7. STUBIŠTA Stubišta su konstrukcije za kretanje ili promet između različitih etaža neke građevine.
STUBE Visina jedne stube kreće se od 14 do 19 cm.
Širina gornje plohe jedne stube ili širina gazišta je od 25 do 35 cm. Odnos visine i širine stube proizlazi iz duljine prosječnog ljudskog koraka i treba zadovoljiti formulu: 2v + š = 63 (u c m ) Visina stube u javnim zgradama i u zgradama sa više stanova je 14 – 16 cm. Interne stube u stanovima i obiteljskim kućama mogu imati visinu do 20 cm.
STUBIŠNI STU BIŠNI KRAK K RAKOVI OVI Niz triju i više stuba, koji povezuje dvije horizontalne površine različitih visina tvori
jedan stubišni krak. U jednom kraku ne bi trebalo biti više od 18 stuba. Najmanja širina stubišnog kraka je 75 cm. (interna stubišta) Najmanja širina kraka u višestambenim zgradama je 90 cm. U stambenim zgradama do 20 stanova i u poslovnim zgradama za promet do 100 ljudi širina stubišnog kraka je 120 cm. U stambenim zgradama s više od 20 stanova i u poslovnim zgradama za promet od 100-200 ljudi širina stubišnog kraka je 150 cm. Za 180promet cm. od 200-300 osoba u poslovnim zgradama širina stubišnog kraka je Za promet od 300-400 osoba u poslovnim zgradama širina stubišnog kraka je
210 cm. Za promet veći od 400 osoba ne smiju se koristiti samo jednim stubišnim krakom.
Visina prolaza iznad stubišnih krakova u pojedinim etažama treba biti jednaka svijetloj visini prostorija. STUBIŠNI PODESTI ILI POČIVALIŠTA
Razlikujemo glavne podeste i međupodeste.
Širina podesta treba biti najmanje koliko je i širina stubišnog kraka. Glavni podest u pravilu treba biti širi od širine stubišnog kraka. STUBIŠNE OGRADE I PRIHVATNICI
Zbog sigurnosti kretanja visina ograde treba biti najmanje 90 cm mjereno od sredine širine jedne stube.
106
PODJELA VERTIKALNIH KOMUNIKACIJA U ZGRADAMA PREMA NAGIBU
v=25
i l i v 3 9 4 / 1 v > 5 2 0 / v = š 5 0 š =
v=20-25 ° 0 9
A L A Z I D
° 5 7 E V T S E J L
E V T S E J L E T S A N E P
9 1 3 6 3 - 2 š =
° 0 6
° 5 4
E T S E A V N T E S P E E J T S L
E I C N E P S T T E E
C E A I C
v=13-19
o n p s m u n i m i j i u v n a a j o b a uu n i m m u d n i c c b e 5 j u a N p e a 1 e e s t a m 33 3 / 1 s t e a i š a i v d a m a r z g 3 v
View more...
Comments
