ELEKTRICNA POSTROJENJA 4-p

Proračun kratkog spoja •

Pretpostavke: –

izvori (generatori, aktivna mreža, asinkroni motori,..) proizvode elektromotorne sile koje čine simetrični trofazni sustav:

E R = Ed ES = a 2Ed ET = aEd –

•

mreža je u trenutku nastanka kratkog spoja neopterećena (u praznom hodu)

Istražujemo ovisnost strujno-naponskih prilika na mjestu kratkog spoja o pojedinim komponentnim sustavima – koraci postupka: –

ovisno o vrsti kvara definiraju se strujno-naponske prilike na mjestu kvara (preko stvarnih faznih i linijskih vrijednosti struja i napona)

–

na temelju faznih vrijednosti struja i napona određuju se veličine simetričnih komponenti

–

definiranje strujno-naponskih prilika na mjestu kvara preko simetričnih komponenti (E , I , I , I , Z , Z , Z ) d d i 0 d i 0

Vrste kratkog spoja a) tropolni kratki spoj b) dvopolni kratki spoj c) dvopolni kratki spoj sa zemljom d) jednopolni kratki spoj e) dvostruki jednopolni kratki spoj

Tropolni kratki spoj (K3) „ prilike na mjestu kratkog spoja: VR = VS = VT IR + IS + IT = 0 „ simetrične komponente:

( (

) )

1 E VR + aVS + a 2 VT = 0 ⇒ Ed = Vd + Id Zd ⇒ Id = d 3 Zd 1 Vi = VR + a 2 VS + aVT = 0 ⇒ 0 = Vi + Ii Zi ⇒ Ii = 0 3 1 V0 = (VR + VS + VT ) = 0 ⇒ 0 = V0 + I0 Z0 ⇒ I0 = 0 3 Vd =

„ za proračun tropolnog kratkog spoja mjerodavan je samo direktni sustav:

Tropolni kratki spoj (K3) „ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

⎡ IR ⎤ ⎡1⎤ ⎢ I ⎥ = Ed ⎢a 2 ⎥ ⎢ S ⎥ Zd ⎢ ⎥ ⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣ a ⎥⎦ E IK3 = IR = Id = d Zd ⎡ VR ⎤ ⎡0⎤ ⎢ V ⎥ = ⎢0⎥ ⎢ S⎥ ⎢ ⎥ ⎢⎣ VT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦ 2

E SK3 = 3 Ed IR = 3 Ed Id = 3 d Zd

Jednopolni kratki spoj (K1) T

„ prilike na mjestu kratkog spoja:

IS = IT = 0 VR = 0

S

R

I S =0 IR V R =0

VS

I T =0 VT

„ simetrične komponente:

( (

) )

1 1 IR + aIS + a 2IT = IR 3 3 1 1 Ii = IR + a 2IS + aIT = IR 3 3 1 1 I0 = (IR + IS + IT ) = IR 3 3 1 Id = Ii = I0 = IR 3 Id =

VR = 0 ⇒ Vd + Vi + V0 = 0 Ed = Vd + Id Zd = − Vi − V0 + Id Zd = Ii Zi + I0 Z0 + Id Zd = Id (Zd + Zi + Z0 ) Ed Id = = Ii = I0 Zd + Zi + Z0

Jednopolni kratki spoj (K1) „ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

⎡ IR ⎤ ⎡1⎤ 3Ed ⎢I ⎥ = ⎢0⎥ S ⎢ ⎥ Z +Z +Z ⎢ ⎥ d i 0 ⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦ IK1 = IR =

3Ed Zd + Zi + Z0

0 ⎡ ⎤ ⎡VR ⎤ Ed ⎢(a 2 − a ) Z + (a 2 − 1) Z ⎥ ⎢V ⎥ = S i 0⎥ ⎢ ⎥ Z +Z +Z ⎢ d i 0 ⎢⎣ (a − a 2 ) Zi + (a − 1) Z0 ⎥⎦ ⎢⎣ VT ⎥⎦ 2

3 Ed 3Ed =3 SK1 = 3 IR Ed = 3 Ed Zd + Zi + Z0 Zd + Zi + Z0

Jednopolni kratki spoj (K1) „

za proračun jednopolnog kratkog spoja mjerodavna su sva tri komponentna sustava: Z =∞ „ ako mreža nije uzemljena ( 0 )=>ZEMNI SPOJ

⎡IR ⎤ ⎡0⎤ ⎢ I ⎥ = ⎢0⎥ ⎢ S⎥ ⎢ ⎥ ⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦ ⎡VR ⎤ ⎡ 0 ⎤ ⎢ V ⎥ = E ⎢(a 2 − 1)⎥ d⎢ ⎢ S⎥ ⎥ ⎢⎣ VT ⎥⎦ ⎢⎣ (a − 1) ⎥⎦

VS = VT = 3 Ed

Dvopolni kratki spoj (K2) „ prilike na mjestu kratkog spoja:

IR = 0 VS = V T IS + IT = 0 „ simetrične komponente:

( (

) )

1 1 IR + aIS + a 2IT = IS (a − a 2 ) 3 3 1 1 Ii = IR + a 2IS + aIT = IS (a 2 − a ) = −Id 3 3 1 I0 = (IR + IS + IT ) = 0 3

Id =

I 0 = 0 ⇒ V 0 = − I 0 Z0 = 0 1 1 Vd = (V R + a VS + a 2 V T ) = (V R + VS (a + a 2 )) 3 3 1 1 Vi = (V R + a 2 VS + a V T ) = (V R + VS (a 2 + a )) ⇒ Vd = Vi 3 3

Dvopolni kratki spoj (K2) „ simetrične komponente: Ed = Vd + Id Zd 0 = Vi + Ii Zi Ed Ed = Id ( Zd + Zi ) ⇒ Id = = −Ii Zd + Zi „ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

⎡ IR ⎤ ⎡ 0 ⎤ ⎢ I ⎥ = E d ⎢a 2 − a ⎥ ⎢ S⎥ Z +Z ⎢ ⎥ d i 2 ⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣a − a ⎥⎦ I K 2 = IS = − IT = IK 2 = 3

Ed (a 2 − a ) Zd + Zi

Ed Zd + Zi

Dvopolni kratki spoj (K2) „ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

⎡ 2Zi ⎤ ⎡V R ⎤ Ed ⎢ 2 ⎥ ⎢ ⎥ V ( a a ) Z = + i S ⎥ ⎢ ⎥ Z +Z ⎢ d i 2 ⎢⎣(a − a ) Zi ⎥⎦ ⎢⎣ VT ⎥⎦

„

za proračun dvopolnog kratkog spoja mjerodavni su direktni i inverzni sustav:

Dvopolni kratki spoj s zemljom (K2Z) „ prilike na mjestu kratkog spoja:

IR = 0 I Z = IS + IT VS = VT = 0

„ simetrične komponente:

IR = Id + Ii + I0 = 0 1 1 V d = ( V R + a VS + a 2 V T ) = V R 3 3 1 1 V i = ( V R + a 2 VS + a V T ) = V R 3 3 1 1 V 0 = ( V R + VS + V T ) = V R ⇒ V d = V i = V 0 3 3 V d = E d − Id Zd = Vi = −Ii Zi = V 0 = −I0 Z0

Dvopolni kratki spoj s zemljom (K2Z) „ simetrične komponente: ⎡ I ⎤ d

⎡ Zi + Z0 ⎤ Ed ⎥ ⎢ ⎢I ⎥ = − Z 0 i ⎥ ⎢ ⎥ Z Z +Z Z +ZZ ⎢ d i d 0 i 0⎢ ⎢⎣ I0 ⎥⎦ ⎣ − Zi ⎥⎦ ⎡Vd ⎤ ⎡1⎤ Ed Zi Z0 ⎢ ⎥ ⎢1⎥ = V i ⎢ ⎥ Z Z +Z Z +ZZ ⎢ ⎥ d i d 0 i 0 ⎢⎣ V 0 ⎥⎦ ⎢⎣1⎥⎦

„ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

0 ⎡ IR ⎤ ⎡ ⎤ E ⎢I ⎥ = ⎢(a 2 − 1) Z + (a 2 − a ) Z ⎥ d i 0⎥ S ⎢ ⎥ Z Z +Z Z +ZZ ⎢ d i d 0 i 0 ⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣ (a − 1) Zi + (a − a 2 ) Z0 ⎥⎦ IZ =

− 3Zi Ed Zd Zi + Zd Z0 + Zi Z0

Dvopolni kratki spoj s zemljom (K2Z) „ strujno-naponske prilike na mjestu kvara:

⎡V R ⎤ ⎡1⎤ 3Ed Zi Z0 ⎢ ⎥ ⎢0⎥ = V S ⎢ ⎥ Z Z +Z Z +ZZ ⎢ ⎥ d i d 0 i 0 ⎢⎣ VT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦ „

za proračun dvopolnog kratkog spoja s istovremenim spojem s zemljom mjerodavna su sva tri komponentna sustava:

Dvopolni kratki spoj s zemljom (K2Z) „

ako mreža nije uzemljena ( Z0 = ∞ )=>ZEMNI SPOJ ⎡ IR ⎤ ⎡ 0 ⎤ ⎢ I ⎥ = Ed ⎢a 2 − a ⎥ ⎢ S ⎥ Zd + Zi ⎢ ⎥ 2 ⎢⎣ IT ⎥⎦ ⎢⎣a − a ⎥⎦

⎡VR ⎤ ⎡3⎤ ⎢ V ⎥ = Ed Zi ⎢0⎥ ⎢ S ⎥ Zd + Zi ⎢ ⎥ ⎢⎣ VT ⎥⎦ ⎢⎣0⎥⎦

Predopterećenje mreže „

„

IEC 909 standard uzimaju u obzir preopterećenje mreže u trenutku nastanka kratkog spoja preko faktora c:

pretpostavka je da u NN mrežama maksimalno dozvoljeno povišenje napona 5%, a SN i VN mrežama 10%.

Usporedba kratkih spojeva „ za izbor opreme potrebno je odrediti vrstu kratkog spoja za koju će se pojaviti najveća vrijednost struje ne promatranom mjestu u mreži „ Na primjer: † kratki spoj daleko od generatora ili na priključnicama generatora u početnom trenutku:

Zd = Zi ⇒ K3 ili K1

za Z0 = ∞ ⇒ K3

† općenito ako mreža nije uzemljena:

Z0 = ∞ ⇒ K3 ili K2 „ u “Visokonaponska rasklopna postrojenja”, H.Požar, str.167, sl.356, prikazana su za razne omjere α=|Zi|/|Zd| i β=|Zi|/|Z0| područja u kojima se pojavljuju najveće struje za različite vrste kratkog spoja – slika je točna samo ako su kutovi impedancija Zd, Zi i Z0 međusobno jednaki

Vrijednosti struja kratkog spoja •

tri su vrijednosti struje kratkog spoja mjerodavne za izbor opreme u EES-u neovisno koja je vrsta kratkog spoja najnepovoljnija: – – –

udarna struja kratkog spoja rasklopna struja kratkog spoja struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja

Udarna struja kratkog spoja • je maksimalna vrijednost struje kratkog spoja od trenutka njenog nastanka => Iu • poznavanje udarne struje potrebno je kako bi se odredila maksimalna dinamička naprezanja elemenata mreže u za vrijeme trajanja kratkog spoja • Iu1 i Iu2 predstavljaju izmjeničnu i istosmjernu komponentu udarne struje kratkog spoja • budući amplituda izmjenične komponente struje kratkog spoja ne ovisi o trenutku nastanka kratkog spoja, maksimalna udarna struja pojaviti će se kada je njena istosmjerna komponenta maksimalna, a to je ako kratki spoj nastane kada je u nekoj od faza inducirani napon nula

Udarna struja kratkog spoja • maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog spoja u strujnom krugu bez djelatnog otpora pojaviti će se polovinu periode nakon nakon nastanka kratkog spoja (tu=0.01 sek) • u krugu s djelatnim otporom maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog spoja pojaviti će se ranije, pri čemu to ranije što je omjer R/X veći

Udarna struja kratkog spoja • Kod određivanja udarne struje ne može se zanemariti djelatni otpor mreže u krugu protjecanja struje jer bi to dovelo do znatne pogreške (pogotovo s obzirom na istosmjernu komponentu) • Izraz za struju tropolnog kratkog spoja uzimajući u obzir djelatni otpor: t t t ⎧⎡ ⎫ ⎤ − − ⎛ ⎞ − ⎛ ⎞ " ' ⎪⎢⎜ 1 ⎪ 1 ⎟ Tdm ⎜ 1 1 ⎟ Tdm 1 ⎥ 1 Tam − +⎜ − + ⎥ sin(ωt − ϕ) − i = − E d ⎨⎢ e e e sin ϕ⎬ ⎟ ' ⎟ ' " ⎜ " Z ⎜ Zd Z ⎟ d⎥ Zd ⎪⎢⎝ Zd Zd ⎠ ⎪ ⎝ d⎠

⎩⎣

gdje je:

⎦

"

Zd = jX"dg + Zdm '

Zd = jX 'dg + Zdm Zd = jX dg + Zdm " " " Zd Tdm = Tod ' Zd ' ' ' Zd Tdm = Tod Zd X"d Tam =

X"dg + X dm = ω(r + R m ) ω(r + R m )

T”od=

⎭

vremenska konstanta sinkronog generatora u praznom hodu s prigušnim namotom ’ vremenska konstanta sinkronog T od= generatora u praznom hodu bez prigušnog namota r, X”dg= djelatni otpor i početna reaktancija statorskog namota sinkronog generatora Rm,Xm= djelatni otpor i reaktancija od priključnica sinkronog generatora do mjesta kratkog spoja

Udarna struja kratkog spoja t t t ⎧⎡ ⎫ ⎤ − " − ' ⎛ ⎞ − ⎛ ⎞ ⎪⎢ 1 ⎪ 1 ⎟ Tdm ⎜ 1 1 ⎟ Tdm 1 ⎥ 1 Tam +⎜ − − i = − E d ⎨⎢⎜ + e ω − ϕ − ϕ e sin( t ) e sin ⎬ ⎥ ⎟⎟ " ' ⎟ ' ⎜ " Z ⎜ d Zd ⎪⎢⎝ Zd Zd ⎠ ⎪ ⎥ ⎝ Z d Zd ⎠ ⎦ ⎩⎣ ⎭

gdje je:

ϕ = arc tg

X"dm + Xdm r + Rm

Maksimalna vrijednost struje kratkog spoja (udarna struja) pojavljuje se kada je: sin(ωt − ϕ) = 1

π 90o + ϕ ωt − ϕ = ⇒ t u = ω 2

Prema tome je udarna struja: tu tu tu ⎧ ⎫ − − ⎛ ⎞ − " ' ⎪⎛ 1 ⎪ 1 ⎞⎟ Tdm 1 ⎟ Tdm 1 1 ⎜ 1 Tam − +⎜ − + − ϕ I u = − E d ⎨⎜ e e e sin ⎬ ⎟⎟ ' ⎟ ' " ⎜ " Z ⎜ d Zd ⎪⎝ Zd Zd ⎠ ⎪ ⎝ Zd Zd ⎠ ⎩ ⎭

Udarna struja kratkog spoja Budući je tu≤0.01 s može se uzeti da je:

−

e

tu ' Tdm

≅1

tu tu tu ⎧ ⎫ − − − " ⎪ ⎪⎛⎜ 1 1 ⎞⎟ Tdm 1 1 Tam I u = −E d ⎨ − e e sin ϕ⎬ ≈ 1 + e Tam sin ϕ + − ' ⎟ ' " ⎜ " Z ⎪⎝ Zd Zd ⎠ ⎪ d Zd ⎩ ⎭

Prema IEC 909 standardu udarna struja se prema gornjem izrazu računa kao:

k

Iu = k 2 I"k faktor k opisuje opadanje istosmjerne komponente struje kratkog spoja

približno

k = 1.02 + 0.98e

−3

R X

Udarna struja kratkog spoja Nadalje (prema IEC 909 standardu): „ u prethodno promatranom slučaju radilo se o proračunu udarne struje pri tropolnom kratkom spoju direktno napajanom iz jednog izvora (sinkronog generatora). „ ukoliko je mjesto kratkog spoja napajano iz više izvora u mreži koja nije zamkaste strukture : Iu = IuT1 + IuT2 gdje su IuT1 i IuT2 komponente udarne struje iz pojedinih grana prema izvorima i računaju se prema izrazima: IuT1 = k1 2 I"KT1 IuT2 = k 2 2 I"KT2

faktore k1 i k2 potrebno je odrediti za svaku granu posebno na temelju dijagrama k=f(R/X).

Udarna struja kratkog spoja Prema IEC 909 standardu: „ ukoliko je mjesto kratkog spoja u mreži zamkaste strukture : preporuča se jedna od sljedeće tri približne metode: ¾metoda A (ako nije potrebna velika točnost): faktor k se određuje na temelju najmanjeg omjera R/X dijela mreže (skupa grana) kojima zajedno teče barem 80% ukupne struje kratkog spoja u NN mrežama taj je faktor k ograničen na maksimalno 1.8

Udarna struja kratkog spoja Nadalje (prema IEC 909 standardu): „ ukoliko je mjesto kratkog spoja u mreži zamkaste strukture : ¾metoda B: kB=1.15 k gdje se k određuje na temelju ukupne impedancije direktnog sustava Z”duk zamkaste mreže pri to me je u NN mrežama vrijednost koeficijenta kB ograničena na 1.8, a u VN mrežama na 2.0 (ovo je metoda koja se koristi u knjizi H. Požar, “Viskonaponska rasklopna postrojenja”)

Udarna struja kratkog spoja Prema IEC 909 standardu: ¾ metoda C: k se određuje na temelju omjera R/X definiranog

R R c fc = ⋅ X Xc f gdje je Zc=Rc+jXc ukupna impedancija direktnog sustava pri fc=20 Hz. „ Prethodno navedeni izrazi za udarnu struju vrijede za slučaj tropolnog kratkog spoja, ali se približno koriste i u slučaju da je najnepovoljnija vrsta kvara jednopolni kratki spoj „ Američki standard dozvoljava da se u približnom proračunu udarne struje u većih mreža omjer R/X određuje tako da se ukupni djelatni otpor mreže određuje neovisno o reaktancijama kao da elementi mreže imaju samo djelatni otpor. Analogno tome ukupna reaktancija mreže određuje se neovisno o djelatnom otporu.

Rasklopna struja kratkog spoja • efektivna je vrijednost one struje kratkog spoja koja protječe kroz prekidač u trenutku odvajanja njegovih kontakata. Ir = I"k2 + Ia2 gdje je Ik” izmjenična komponenta (najnepovoljnije vrste) struje kratkog spoja, a Ia istosmjerna komponenta struje kratkog spoja. • prilikom određivanja rasklopne struje istosmjerna komponenta (ukoliko se uzima u obzir) se ne određuje posebno veće se efektivna vrijednost izmjenične komponenta množi faktorom većim ili manjim od 1 ovisno o vremenu isklapanja prekidača • izbor prekidača ne provodi se prema rasklopnoj struji već prema rasklopnoj snazi koja je definirana na sljedeći način:

Sr = 3Ir Un

• znači, rasklopna snaga se određuje prema struji u najviše opterećenoj fazi i to za najnepovoljniju vrstu kratkog spoja – pri tome svaki pol prekidača mora biti sposoban prekinuti tu najveću struju

Rasklopna struja kratkog spoja • Izbor mjesta kratkog spoja za određivanje rasklopne snage: – –

–

prekidač mora biti tako odabran da može prekinuti najveću struju koja se može pojaviti kroz njegove kontakte da bi se odredila ta najveća struja normalno se kreće od pretpostavke da se najveće struje javljaju pri kratkom spoju na sabirnicama (mjesto “a”) i u odvodu u kojem se nalazi prekidač ako je kratki spoj nastao neposredno iza prekidača (mjesto “b”) kao mjerodavnu za proračun rasklopne struje uzeti će se najveća od tih struja

prekidač

Rasklopna struja kratkog spoja • Nekoliko karakterističnih situacija koje se pojavljuju u mrežama: – 1.situacija:

z za prekidač A im smisla promatrati samo kratki spoj na sabirnici S, dok u slučaju prekidača B, C i D ima smisla promatrati samo kratki spoj na mjestima b, c i d z u svim slučajevima Ir se računa preko struje I (najnepovoljnije struje kratkog spoja na sabirnicama)

Rasklopna struja kratkog spoja „ 2.situacija:

z Neka su za najnepovoljniju vrstu kratkog spoja i kratki spoj na sabirnicama (slučaj a) struje koje teku iz pojedinih generatora (elektrana) I1, I2 i I3. Kroz prekidača A tada teče struja I1. z Ako se kratki spoja najnepovoljnije vrste dogodi u odvodu prekidača A neposredno iz prekidača (slučaj b), tada njime teče struja (I2+I3). z Pri izboru prekidača (rasklopna struja i snaga) mjerodavna je veća od tih struja.

max(I1, I2 + I3 )

Rasklopna struja kratkog spoja „ 3.situacija:

z Slučaj kratkog spoja na sabirnicama napajanim dvostrukim vodom s jedne strane. z Promatramo struje mjerodavne za izbor prekidača A. z Za kratki spoj na sabirnicama: z oba voda uklopljena: I2 =

V X1X2 + X1 + X2 X3

z vod 3 isključen: (X3=∞) I '2 =

V > I2 X1 + X 2

Rasklopna struja kratkog spoja „ 3.situacija:

z Za kratki spoj u odvodu neposredno iza prekidača A: z oba voda uklopljena: I3 =

V X1X3 + X1 + X3 X2

z vod 2 isklopljen: (X2=∞) I'3 =

V > I3 X1 + X3

z Pri izboru prekidača (rasklopna struja i snaga) mjerodavna je veća od struja I’2 odnosno I’3. z Prema tome ako postoji dvostruki vod napajan s jedne strane veća rasklopna struja dobiti će se ako se pretpostavi da je jedan od vodova isklopljen.

Rasklopna struja kratkog spoja „ 4.situacija:

z Slučaj kratkog spoja na sabirnicama za dvostruki vod napajan s dvije strane. z Promatramo struje mjerodavne za izbor prekidača A. z Za kratki spoj na sabirnicama: z oba voda uklopljena: I2 =

V X 2X 4 + X2 + X4 X3

z vod 3 isključen: (X3=∞) I '2 =

V > I2 X2 + X4

z vod 2 isključen: kroz prekidač A ne teče struja

Rasklopna struja kratkog spoja „ 4.situacija:

z Za kratki spoj u odvodu neposredno iza prekidača A: z oba voda uklopljena: I1 + I3 =

V V + X1 X3X4 + X + X 3 4 X2

z vod 3 isključen: (X3=∞) I1 =

V < I1 + I3 X1

z vod 2 isključen: (X2=∞) I1 + I'3 =

V V + > I1 + I3 X1 X3 + X 4

z Pri izboru prekidača (rasklopna struja i snaga) mjerodavna je veća od struja I’2 odnosno I1+I’3. z Prema tome ako postoji dvostruki vod napajan s dvije strane veća rasklopna struja dobiti će se ako se pretpostavi da je jedan od vodova isklopljen.

Rasklopna struja kratkog spoja • IEC 909 propisi za određivanje rasklopne struje (snage): „

Ako se radi o kratkom spoju udaljenom od generatora (izmjenična komponenta struje kratkog spoja se sporo prigušuje) rasklopna struja odgovara efektivnoj vrijednosti izmjenične komponente struje kratkog spoja u početnim trenucima KSa.

Ir=I”k „

Ako se radi o kratkom spoju bliskom generatorima (izmjenična komponenta struje kratkog spoja se brzo prigušuje) onda se rasklopna struja određuje na sljedeće načine: † mjesto kratkog spoja napajano iz

jednog izvora:

Ir = μI"k3

Rasklopna struja kratkog spoja • IEC 909 propisi za određivanje rasklopne struje (snage): „ koeficijent μ uzima u obzir prigušenje izmjenične komponente struje kratkog spoja od trenutka njenog nastanka do trenutka odvajanja kontakata i ovisi o: „ najkraćem vremenu do

odvajanja kontakata prekidača (tmin), bez uzimanja u obzir vremenskog zatezanja relejne zaštite „ omjeru između struje kratkog spoja koju daje generator (motor) i nazivne struje generatora (motora)

I r = μI"k 3

Rasklopna struja kratkog spoja • IEC 909 propisi za određivanje rasklopne struje (snage): †mjesto kratkog spoja napajano iz više izvora u mreži koja nije zamkaste strukture:

• za određivanje rasklopne struje potrebno je uzeti u obzir raspodjelu struje kratkog spoja na pojedine izvore struje kratkog spoja; I”k3G1, I”k3M1, I”k3mrez) i na osnovu te raspodjele odrediti pojedine koeficijente:

I"kB = I"k3G1 + I"k3M1 + I"k3mrez ⎛ I" ⎞ k 3 G 1 ⎜ ⎟ μ1 = f ⎜ InG1 ⎟ ⎝ ⎠ ⎛ I" ⎞ k 3 M 1 ⎜ ⎟ μ2 = f ⎜ InM1 ⎟ ⎝ ⎠ Ir = μ1I"k3G1 + μ2I"k3M1 + I"k3mrez

Rasklopna struja kratkog spoja • IEC 909 propisi za određivanje rasklopne struje (snage): – mjesto kratkog spoja napajano iz više izvora u mreži koja je zamkaste strukture:

• približno se uzima da je: Ir = I"k3 • kako je prethodno opisano, koeficijent μ