elaborat_zastite_okolisa_262.pdf

Izgradnja male hidroelektrane „Odeta 1“ ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

ZAGREB, prosinac 2014.

Naziv dokumenta Zahvat

Nositelj zahvata

Elaborat zaštite okoliša Izgradnja male hidroelektrane „Odeta 1“ IRT d.o.o. M. Vrhovca 10, 47000 Karlovac kontakt osoba: Slavko Vuković

Kontakt nositelja zahvata

tel:

+385 91 763 08 23; 91 280 30 09

e-mail:

[email protected] adresa Jagodno 100a 10410 Velika Gorica tel/fax +385 1 2390 253 e-mail [email protected] web www.ires.hr

Izrađivač elaborata

Ovlašteni voditelj stručnih poslova zaštite okoliša Izrađivača

Dr. sc. Zoran Pišl, dipl. ing. mat.

Voditelj stručnog tima i koordinacija izrade elaborata Robert Španić, dipl. ing. biol. Stručni tim Izrađivača

Roberta Skukan, mag.biol.exp., mag.ing.agr.

Nenad Petrović, mag. ing. geoing.

Nikola Koletić, mag. oecol. et prot. nat.

Andrea Knez, mag. ing. prosp. arch.

Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum.

Lorena Derežanin, mag. biol. exp.

ZAGREB, prosinac 2014.

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 2. 2.1. 2.2. 3. 3.1. 3.1.1. 3.1.2. 3.1.3. 3.1.4. 3.1.5. 3.1.6. 3.1.7. 3.1.8. 3.1.9. 3.1.10. 3.2. 3.3. 3.4. 4. 5. 6.

PODACI I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA OPIS DRUGIH POGODNIH MOGUĆNOSTI (VARIJANTNA RJEŠENJA) PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA OPIS LOKACIJE ZAHVATA Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima Odnos zahvata prema zaštićenim područjima i području ekološke mreže OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA Utjecaji na tlo Utjecaji na vodu Utjecaji na zrak Utjecaji na staništa, biljni i životinjski svijet Utjecaji na ljude i ljudsko zdravlje Utjecaji na materijalna dobra i infrastrukturu Utjecaji na krajobraz Utjecaji na klimu Utjecaji buke Utjecaj otpada VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA EKOLOŠKU MREŽU OBILJEŽJA UTJECAJA PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA IZVORI PODATAKA PRILOZI

4 4 18 18 18 20 21 21 25 31 34 34 34 34 36 36 41 41 45 46 46 47 47 47 50 52 55 59

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

1. PODACI I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA 1.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA 1.1.1. HIDROENERGETSKE I PROSTORNE PODLOGE Procjena hidrologije Na predmetnim rijekama najbliže hidrološke mjerne stanice se nalaze u Mrzlom Polju (Mrežnica) i Velemeriću (Korana). Protok Korane nakon utoka Mrežnice u Karlovcu se nigdje ne mjeri. Zbog toga su za idejno rješenje ovog zahvata uzeti rezultati navedenih mjernih stanica, bez korekcije rezultata zbog dislokacije tih stanica od promatrane pozicije, jer niti jedna od rijeka nema značajnije pritoke u tom prostoru. Rijeka Korana u Velemeriću, na temelju dnevnih mjerenja od 1996. do 2012. godine, ima prosječni dnevni protok koji se mijenja kako je to prikazano na Slici 1.1-1.

Slika 1.1-1. Srednji dnevni protoci Korane u razdoblju 1996.-2012.

Na temelju dnevnih mjerenja od 1996. do 2012. godine, rijeka Mrežnica u Mrzlom Polju ima prosječni dnevni protok kako je to prikazano na Slici 1.1-2.

4

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 1.1-2. Srednji dnevni protoci Mrežnice u razdoblju 1996.-2012.

Dobro se vidi podudarnost krivulja (koje su dobivene na temelju višegodišnjih dnevnih protoka), što znači da su meteorološki uvjeti na cijelom slivnom području obiju rijeka gotovo identični, a to garantira stalni protok na promatranom mjestu. Pozicija koja se planira za malu hidroelektranu nalazi se na spoju ovih dviju rijeka pa je logično da se njihovi protoci zbroje, tako da se dobiva krivulja srednjih dnevnih protoka (Slika 1.1-3.).

Slika 1.1-3. Srednji dnevni protoci Korane i Mrežnice u razdoblju 1996.-2012.

Iz ovog dijagrama slijedi krivulja trajanja protoka (KTP, dobivena metodom: One Year Method) na ovoj poziciji, koju prikazuje Slika 1.1-4.

5

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 1.1-4. Krivulja trajanja protoka Korane i Mrežnice nakon spajanja

Procjena geodetskog pada i neto pada Investitor je dao izmjeriti visinsku razliku između gornjeg i donjeg vodnog lica. Pri prosječnom protoku izmjereno je 2,4 m. Zbog činjenice da će se ovdje graditi pribranska hidroelektrana, može se iskustveno procijeniti hidraulički gubitak protočnog trakta na oko 2,5%, što onda znači da će neto pad iznositi: Hn = 2,34 m

6

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Prostorne mogućnosti za smještaj elektrane Prethodni hidroenergetski parametri pokazuju postojanje znatnog potencijala na ovoj poziciji. Postoji dobro očuvana protočna infrastruktura stare hidroelektrane s obnovljenim slapom. Također postoji prometna infrastruktura kao i dobre mogućnosti za priključak na elektroenergetski sustav. Zbog činjenice da je u prošlosti na tom mjestu bila tvornica, postoji i značajan prostor za smještaj male hidroelektrane. Temeljem navedenog, promatrana pozicija je idealna za smještaj postrojenja male hidroelektrane.

Odabir instaliranog protoka Karakteristika promatrane pozicije je relativno mali geodetski pad i vrlo veliki protoci. Ove činjenice uvjetuju odabir više turbina, čime se dobivaju manji strojevi i bolje iskorištavanje prirodnog hidropotencijala promatrane pozicije. Na predmetnoj poziciji je srednji protok (obje rijeke u promatranom razdoblju) Qsr = 52,6 m3/s. Uobičajeno je uzeti instalirani protok (maksimalni protok kroz sve turbine) u granicama od (1,2÷1,4) x Qsr. To znači da bi se na ovoj poziciji mogao instalirani protok kretati u granicama od 63 do 74 m3/s. Odabire se Qi = 63 m3/s. Prema krivulji trajanja protoka taj će protok (ili veći) trajati 35% godišnje ili 3.066 sati. Preostalo vrijeme protjecat će kroz turbine manji protok.

Hidraulička snaga pozicije Hidraulička snaga neke pozicije je snaga koja se može ostvariti u idealnim uvjetima na određenoj poziciji. Ona je teoretski pokazatelj vrijednosti te pozicije. Ova se snaga računa prema izrazu: Ph = ρ x g x Hn x Qi = 998 x 9,81 x 2,34 x 63 = 1,443.298 W = 1.443,3 kW

Maksimalna efektivna snaga pozicije Hidraulička se snaga umanjuje za iskoristivost turbina, multiplikatora, generatora i transformatora. Uobičajene vrijednosti iskoristivosti navedenih strojeva su: - iskoristivost turbina (prosječna) 92% - iskoristivost multiplikatora (prosječna) 97% - iskoristivost generatora (prosječna) 95% - iskoristivost transformatora 98% pa je moguće na ovoj poziciji očekivati efektivnu snagu pri maksimalnom protoku: Pef = Ph x ηt x ηg x ηtr = 1.443,3 x 0,92 x 0,97 x 0,95 x 0,98 = 1.199,1 kW

7

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

1.1.2. TEHNIČKO RJEŠENJE POGONA MALE HIDROELEKTRANE Odabir vrste postrojenja Već je rečeno da će se za novo postrojenje koristiti protočna infrastruktura starog postrojenja, modificirana prema zahtjevima moderne male pribranske hidroelektrane. Postojeće stanje ilustrira orto-foto snimka na Slici 1.1-5.

Slika 1.1-5. Postojeće stanje brane i objekata bivše tvornice vune – ruševine iz Domovinskog rata

Na Slici 1.1-5. odozdo dolazi Korana, a s lijeve strane Mrežnica. Slap je postavljen tako da vodu iz Mrežnice usmjerava na staru halu tvornice u kojoj je bila smještena hidroelektrana (vide se samo ruševine zidova). Prilikom sanacije brane, Vodoprivreda Karlovac d.d. je zatrpala privodni kanal u staru hidroelektranu, prilikom čega je zatrpan dio starog slapa. To je smanjilo propusnost slapa, pa se prilikom ove gradnje planiralo stari slap produžiti i time povećati propusnost slapa. Novi slap je produžetak postojećeg slapa, koji će biti izveden betoniranjem. Dužina nastavka slapa je cca 40-45 m, površina cca 220 m2. Ta površina je manja od površine betona kojim je sad zatrpan privodni kanal, a riječ je o logičnom nastavku slapa do zgrade odnosno privodnog kanala. Postojeća situacija, a i želja da se u novoj maloj hidroelektrani iskoristi što veća količina vode obiju rijeka, sugeriraju građevinske zahvate kako je to prikazano smeđom linijom na Slici 1.1-6. Prilikom ovih građevinskih zahvata potrebno je produbiti korito ispred slapa, a posebno iza strojarnice, ukupno oko 2.490 m2 dna i dijela brane koja pregrađuje nekadašnji ulaz vode na turbinu (Slika 1.1-7). Produbljivanjem korita iza strojarnice povećat će se i geodetski pad. Produbljavanje korita ispred brane ima svrhu da se sada zatrpano dno otkopa i vrati u prvobitno stanje, jer je na tom mjestu Vodoprivreda Karlovac d.d. prilikom sanacije brane zatrpala cijeli ulazni kanal u malu hidroelektranu bivše tvornice Vuna d.d.. Tijekom narednih desetljeća se ispred brane zbog male brzine vode taložio mulj (jer je zabetoniran temeljni ispust na lijevoj strani brane), kojeg prilikom gradnje male hidroelektrane treba očistiti. Stoga se predviđenim građevinskim zahvatom prije brane dovodi dno rijeke u prijašnje stanje.

8

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Nizvodno od brane se planira produbljivanje dna rijeke samo na mjestu gdje je bio difuzor prijašnje elektrane, odnosno planira se izvaditi iz rijeke stari difuzor i montirati novi. Planira se iskop na cca 1.520 m2 površine dna ispod brane kako je prikazano na Slici 2.3-6c.

Slika 1.1-6. Skica građevinskog zahvata izgradnje vodozahvata za MHE Odeta 1

„Rezanje“ desne obale Korane je potrebno da se omogući bolji dotok vode u buduću hidroelektranu kao i da se poveća propusnost slapa. Dio obale i kopna na privatnoj čestici nositelja zahvata (k.č. br. 2, k.o. Turanj) planira se iskopati („odrezati“) u površini od cca 1.612 m2 (Slika 1.1-6. i 1.1-7). Iskopani materijal će se rasporediti na dijelove čestica k.č. br. 1 i 2 (u vlasništvu nositelja zahvata) kako bi se zbrinuo, a ujedno teren oko strojarnice i drugih budućih objekata zaštitio od poplavljivanja u vrijeme vrlo visokih voda. Odrezani dio obale utvrdit će se obaloutvrdom da se spriječi erozija tla u dovodni kanal elektrane. Površine produbljivanja korita rijeke Korane iznad i ispod brane koja će zahtijevati privremenu pregradnju vodotoka iznose oko 2.490 m2.

Foto: R. Španić

Slika 1.1-6. Dio obale na kojem se planira vodozahvat i dovodni kanal vode na turbine

9

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

1.1-7. Kartografski prikaz površina produbljivanja korita rijeke Korane 10

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Odabir tipa i broja turbina Od niza turbina koje je moguće danas naći na tržištu, predlaže se odabir dvaju različitih cijevnih turbina (omjer protoka 1:2), a općeniti prikaz takve turbine, s plosnatim remenskim prijenosom kao multiplikatorom, shematski je prikazan Slici 1.1-8.

Slika 1.1-8. Shematski prikaz planiranog tipa turbine s pogledom u unutrašnjost

11

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Tehničke karakteristike ovih turbina su sljedeće: - Veća turbina:

- Manja turbina:

Odabir multiplikatora Veća turbina ima prijenos snage na generator putem jednostupanjskog zupčastog multiplikatora prijenosnog omjera 1:5,75, a manja putem plosnatog remenskog prijenosa kao multiplikatora prijenosnog omjera 1:4,88.

Odabir generatora S obzirom na razinu snage, te blizinu naselja s trafostanicom, odabiru se sinkroni trofazni niskonaponski generatori, od kojih veći generator ima sljedeće tehničke karakteristike:

12

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

dok manji generator ima sljedeće tehničke karakteristike:

13

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Određivanje osnovnih gabarita strojarnice Klasične cijevne turbine zahtijevaju strojarnicu iznad samih turbina i generatora. Stara zgrada tvornice je imala približne gabarite od 45 x 15 m. To je prevelik prostor za novu strojarnicu, pa se predviđa prostor u nizvodnom dijelu hale bivše tvornice od oko 10 x 20 m. Bez detaljnije statičke analize nije moguće predvidjeti da li će se koristiti stari temelji ili graditi potpuno novi objekt. Stanje temelja i nekadašnji ulaz vode i na turbinu prikazuje Slici 1.1-9.

Foto: R. Španić

Slika 1.1-9. Ulaz vode u kanal nekadašnje turbine tvornice Vuna d.d.

Odabir preostale opreme Bez detaljnijeg definiranja osnovnog postrojenja nije moguće ni detaljno odabrati opremu. Ipak postoji osnovna hidrotehnička oprema, neovisna o vrsti osnovnih strojeva. To je: - gruba rešetka koju treba postaviti na ulazu u privodni kanal prema turbinama. Ova će rešetka biti širine oko 28 m i dubine oko 3 m s otvorima 150 mm. Ona treba spriječiti ulazak velikih plivajućih objekata (stabla, uginule stoke, divljači i sl.) - fina rešetka će biti postavljena neposredno pred ulaz u turbine i imat će širinu od oko 15 m i dubinu oko 3 m s otvorima od 15 mm. Ona treba spriječiti ulazak sitnijih objekata (plastične vrećice, kamenje, ribe i sl.) u turbine. Ova rešetka treba biti opremljena i automatskim strojem za čišćenje rešetke. - predviđaju se dvije ulazne zapornice ukupne širine od oko: 10,5 m za veću turbinu i oko 5,5 m za manju turbinu, obje dubine oko 3 m, koje će biti će smještene iza fine rešetke, a služiti će za zatvaranje privoda vode kod održavanja i remonta postrojenja. - za izlazne zapornice treba predvidjeti samo utore u betonu zidova odvodnih kanala, a koristit će se čelične grede koje će biti normalno izvan vode posložene na zaštićenom položaju. Te će se grede koristiti samo kod remonta na difuzoru ili izlaznom dijelu odvodnog kanala, dakle vrlo rijetko. 14

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

1.1.3. IZRAČUN OČEKIVANIH ENERGETSKIH UČINAKA Energetske karakteristike male hidroelektrane „Odeta 1“ Iako još nisu potpuno definirane turbine, energetski proračun će se provesti za dvije različite cijevne turbine (horizontalni Kaplan prema ponudi tvornice Gugler). Rezultati proračuna te svi polazni podaci (geodetski pad i uobičajene iskoristivosti turbina), prezentirani su u Tablici 1.1-1. Tablica 1.1-1. Proračunski podaci za dvije različite cijevne turbine (horizontalni Kaplan)

Iz ove se tablice vidi izračun s dvije cijevne turbine s instaliranim protocima od Qi=42 m3/s i 21 m3/s, što je uobičajeno kod malih hidroelektrana zbog boljeg iskorištenja prirodnog hidropotencijala. Također se može uočiti da se s obje turbine može proizvoditi energija tokom cijele godine, to jest nema perioda kad elektrana stoji. Čak se i kod vrlo sušnih godina može kod malih protoka raditi s malom turbinom (kod koje je minimalni protok oko 4 m3/s). Promjena protoka kroz turbine, neto pada i efektivne snage obiju turbina mogu se i grafički prikazati, shodno Slici 1.1-10., to jest u maksimalnoj radnoj točki svake od turbina se ostvaruju sljedeći parametri: veća turbina: - instalirani protok Qi: 42 m3/s - neto pad Hn pri Qi: 2,34 m - maksimalna snaga turbine Ptmax: 878,4 kW manja turbina: - instalirani protok Qi: 21 m3/s - neto pad Hn pri Qi: 2,34 m - maksimalna snaga turbine Ptmax: 439,2 kW Na temelju rečenog može se procijeniti godišnja proizvodnja električne energije u ovoj hidroelektrani na: 7,748.200 kWh 15

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 1.1-10. Hidrodinamičke karakteristike MHE Odeta 1

Kaplan turbine imaju, suprotno prvobitno razvijenim propelernim turbinama, zakretne lopatice rotora. Time one postižu veliku prilagodljivost radnim uvjetima, odnosno promjenama opterećenja i protoka, uz dobru iskoristivost energije. Regulacija snage se vrši promjenom protoka zakretanjem privodnih lopatica, prilikom čega se mijenja i kut strujanja vode na rotorske lopatice. Sinhrono zakretanje lopatica radnog kola i privodnih lopatica naziva se kombinatornom vezom. Obično postoje dva programa regulacije razine vode. Prvi program nastoji održati razinu vode na željenoj razini djelujući na radnu snagu tj. protok kroz turbinu. Drugi program ima zaštitni karakter i on regulira razinu vode u akumulaciji pomoću preljevnih organa brane.

16

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Temeljem prethodnog opisa i izračunatih veličina za ovo postrojenje, spomenuti podaci se mogu rekapitulirati (Tablica 1.2-2.). Tablica 1.1-2. Podaci o ključnim parametrima uvjeta i opreme za rad MHE Odeta 1 Parametri hidropotencijala - srednji protok Qsr m3/s 52,6 - instalirani protok Qin m3/s 63 - gornje vodno lice m n.m. - donje vodno lice m n.m. - geodetski pad m 2,4 Izbor glavne opreme Cijevna turbina - veća - maksimalni protok m3/s 42 - optimalni protok m3/s 30 - neto pad m 2,34 - efikasnost turbine pri maksimalnom protoku % 91,3 - vršna efikasnost turbine % 92,9 - broj okretaja min-1 87 - snaga u vršnom pogonu kW 890,8 Cijevna turbina - manja - maksimalni protok m3/s 21 - optimalni protok m3/s 17 - neto pad m 2,34 - efikasnost turbine pri maksimalnom protoku % 91,3 - vršna efikasnost turbine % 92,8 - broj okretaja min-1 123 - snaga u vršnom pogonu kW 439,2 Hidroenergetski parametri - instalirana snaga postrojenja kW 1.317,6 - srednja godišnja proizvodnja električne energije kWh 7.748.200 Tehnoekonomski pokazatelji - procjena cijene izgradnje postrojenja € 4.405.000 - koeficijent snage €/kW 3,34 - koeficijent energije €/kWh 0,569 - koeficijent opterećenja postrojenja (Plant's load factor) 0,671 - vrijeme korištenja instalirane snage sati 5.880 - srednji energetski ekvivalent m3/kWh 256,4 - teoretsko vrijeme povrata kapitala god 4,04

Prethodni parametri pokazuju da je ova pozicija vrlo dobre ekonomske isplativosti. Koeficijent snage je relativno visok, no uzme li se u obzir da se ovdje radi o hidropostrojenju s malim padom i ekstremno velikim protokom, on je u granicama uobičajenih vrijednosti. Koeficijent energije je povoljan što pokazuje da je ovo pozicija s dobrim prirodnim hidroenergetskim osobinama. Koeficijent opterećenja postrojenja je vrlo visok, kao i vrijeme korištenja instalirane snage, što je posljedica činjenice da su obje ove rijeke bogate vodom, koja se onda može duže vremena iskorištavati u ovoj maloj hidroelektrani. Srednji energetski ekvivalent ima uobičajene vrijednosti za niskotlačne male hidroelektrane (s malim geodetskim padom). Teoretsko vrijeme povrata kapitala je izvrsno, posebno kad se uzme da je ovo dugoročna investicija s vremenom trajanja od preko 35 godina.

17

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

1.2. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES U proces proizvodnje električne energije, kao jedini proces koji se može nazvati tehnološkim u ovom zahvatu, ulazna tvar je voda. Voda protiče kroz dovodni kanal, predajući energiju hidropotencijala turbini, pri čemu se voda kao tvar ne gubi već vraća u matični vodotok.

1.3. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE OSTAJU NAKON TEHNOLOŠKOG PROCESA TE EMISIJA U OKOLIŠ U tehnološkom procesu proizvodnje električne energije iz hidropotencijala vodotoka pomoću turbina ne nastaju nusprodukti. Električna energija je jedini izlazni proizvod. U potpunosti je eliminirana emisija stakleničkih plinova. Zemljani materijal s cca 1.600 m2 iskopan zasjecanjem desne obale Korane na ulazu u vodozahvat te materijal iskopan s dna rijeke uzvodno od brane za prilagodbu ulaska vode u turbinski trakt deponirat će se na lokaciji zahvata na česticama u vlasništvu nositelja zahvata (k.č. br. 1 i 2, k.o. Turanj) kako bi se zbrinuo, a ujedno teren oko strojarnice i drugih budućih objekata dodatno zaštitio od poplavljivanja u vrijeme vrlo visokih voda.

1.4. POPIS DRUGIH AKTIVNOSTI KOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA Priključak postrojenja na mrežu Po propisima investitor treba od nadležnog HEP-ovog operatera Elektra Karlovac zatražiti elaborat optimalnog priključka na elektrodistribucijsku mrežu. Zbog činjenice da se predmetna pozicija nalazi u naseljenom području, za pretpostaviti je da problema s priključkom na mrežu neće biti.

Pristupni put do planirane MHE Zahvat ne iziskuje nove pristupne puteve za radnu mehanizaciju budući da se lokacija nalazi uz postojeću asfaltnu prometnicu. Pristupni put do hidroelektrane je postojeći asfaltni odvojak s državne ceste D1 u naselju Turanj koji je vodio do nekadašnje tvornice vune, ali i nekoliko kuća u naselju (Slika 1.4-1.).

18

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Lokacija zahvata

Slika 1.4-1. Pristupni put do hidroelektrane - postojeći asfaltni odvojak s državne ceste D1

Riblja staza U postupku Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu rješenjem (PRILOG 1) je utvrđena mjera zaštite riba u vidu projektiranja prolaza za ribe. Riblja staza će biti predviđena idejnim projektom, a detaljno definirana glavnim projektom. U sklopu Glavnog projekta zahvata izraditi će se projekt izgradnje prolaza za ribe za glavnu migratornu vrstu na predmetnim rijekama - ploticu (Rutilus virgo). Budući da nisu zabilježene vrste porodice salmonida ili pastrvki u ovom dijelu Mrežnice i Korane, prolaz za ribe treba biti prilagođen plivačkim sposobnostima riba porodice šaranki ili ciprinida. U odabiru konstrukcije riblje staze treba uzeti u obzir i pridnene ribe ili ribe dna (jedna od njih je i ciljna vrsta očuvanja - peš). Točne dimenzije staze odredit će se u glavnom projektu projektiranjem prolaza za ribe u kojem sudjeluju hidroinženjer i ihtiolog (po potrebi i hidrolog), a na temelju najnovijih saznanja o hidromehaničkim obilježjima prolaza za ribe pogodnih za ploticu, osobito temeljem referenci: •

BMLFUW (2012): Leitfaden zum Bau von Fischaufstiegshilfen. Bundesministerium für Land- und Forstwirtschaft, Umwelt und Wasserwirtschaft, Wien: 102 Seiten

•

Schmutz, S. & Mielach, C. (2013): Measures for ensuring fish migration at transversal structures. Tehnical paper. ICPDR – International Commission for the Protection of the Danube River. 52p.

19

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

1.5. OPIS DRUGIH POGODNIH MOGUĆNOSTI (VARIJANTNA RJEŠENJA) Zahvat je planiran u skladu s očuvanjem postojećeg vodnog režima rijeke i ne planira povišenje postojeće brane. S obzirom na hidrološka svojstva lokacije, idejni projekt će imati jedno i optimalno idejno rješenje koje će biti najpogodnije za maksimalnu iskoristivost energije vode, primjenjujući sve potrebne mjere ublažavanja utjecaja na biljne i životinjske zajednice u vodotoku, čime se povećava dobit u pozitivnim efektima projekta u odnosu na negativne efekte za okoliš. Idejno rješenje MHE „Odeta 1“ prati uvjete za izgradnju male hidroelektrane propisane prostornoplanskim aktima. Ujedno, obzirom na postojeće stanje infrastrukture na lokaciji, ovlaštena tvrtka Ecoplant d.o.o. je ocijenila odabir pozicije, tip postrojenja i način rada predstavljen u poglavlju „1.1. OPIS ZAHVATA“ kao optimalan i najprihvatljiviji za proizvodnju energije. Kako je odabrana pozicija MHE „Odeta 1“ optimalna sa stanovišta hidropotencijala, reljefa, postojeće prometne i elektroenergetske infrastrukture te kako je zahvat na predmetnom dijelu toka predviđen u dokumentima prostornog planiranja, idejnim projektom varijantne lokacije zahvata nisu predložene.

20

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

2. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA 2.1. OPIS LOKACIJE ZAHVATA Rijeka Mrežnica izvire jugozapadno od Slunja. Dužina njezina toka iznosi 63 km, a jedina veća pritoka joj je rijeka Tounjčica, dok se iz podzemlja napaja i Dretuljom koja nakon plašćanske kotline ponire. Rijeka Korana istječe iz Plitvičkih jezera i nakon 134 km utječe u Kupu u Karlovcu. Veće pritoke Korane su Slunjčica i Radonja. Neposredno pred utok u Kupu, u Karlovcu se Korana spaja s Mrežnicom. Lokacija predmetnog zahvata se nalazi na desnoj obali Korane, na samom spoju rijeka Mrežnice i Korane, na ulazu u naselje Turanj, gdje već stotinjak godina postoji umjetni slap (Slika 2.1-4.) koji je sagrađen radi bivše hidroelektrane tvornice tkanina (Slika 2.1-1. i Slika 2.1-2.). Tvornica predstavlja najstariju manufakturu vunenog tekstila osnovanu krajem 18. stoljeća. Tvornica je već desetke godina izvan pogona i u ruševnom stanju, osobito nakon Domovinskog rata što lokaciju cijelog kompleksa bivše tvornice čini funkcionalno i vizualno neprikladnom za gradsku četvrt Turanj (Slika 2.1-3.). Sadašnje ruševine, osim što se nalaze u naseljenom području i cca 500 m od Osnovne škole Turanj, vidljive su s glavnog cestovnog pravca kroz Turanj – državnu cestu D1.

Slika 2.1-1. Lokacija zahvata na topografskoj karti

21

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 2.1-2. Lokacija zahvata na orto-foto snimci

Ovdje se ustvari radi o revitalizaciji i proširenju protočne infrastrukture starog postrojenja, uz izgradnju potpuno nove male hidroelektrane. Obje rijeke su preko cijele godine bogate vodom, tako da su hidroenergetski iskoristive tokom cijele godine. Osim rečenog, promatrana pozicija ima pristupnu cestovnu infrastrukturu, a i povoljnu mogućnost priključka na elektroenergetski sustav.

Foto: R. Španić

Slika 2.1-3. Građevina nekadašnje tvornice vune 22

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Foto: R. Španić

Slika 2.1-4. Postojeća brana na lokaciji

U smislu staništa, lokacija zahvata obuhvaća desnu obalu rijeke Korane koja je iznad slapa očišćena od vegetacije cca 100 m uzvodno, a ispod slapa i temelja postojeće građevine razvijena je prirodna vegetacija sačinjena od vrbe (Salix sp.), johe (Alnus glutinosa), trnine (Prunus spinosa), sviba (Cornus sanguinea) i drugih grmolikih vrsta. Na samoj lokaciji planiranoj za iskop tla za izgradnju dovodnog kanala na turbinu i mjestimično nizvodno od lokacije razvijena je vrlo gusta sastojina invazivne vrste japanski dvornik (Reynoutria japonica) (syn. Polygonum japonicum). Ova je vrsta autohtona u istočnoj Aziji, a u Europu i Sj. Ameriku unesena je u 19. st. radi sprječavanja erozije nasipa (riječnih, željezničkih, vodnih kanala). Protuerozijski efekt duguje brzom rastu i naglom vegetativnom širenju, čime učvršćuje tlo i djeluje kao stabilizator nasipa. Širi se vegetativno. Naraste 3-4 m i tvori guste kolonije (podzemne stabljike rastu i do 7 m horizontalno, te 3 m u dubinu, zbog čega ih je teško iskorijeniti meganičkim putem).

Foto: R. Španić

Foto: R. Španić

Slika 2.1-5. i 2.1-6. Gusta sastojina japanskog dvornika na mjestu dovodnog kanala

U vodi na užem području zahvata nema vodene vegetacije (makrofita) koja bi radovima u vodi bila ugrožena. Naime, nekoliko desetaka metara uzvodno od brane dno Korane je bez vegetacije, što zbog pojačane erozije, što zbog čišćenja dna za prilagodbu kupanju. Prva uzvodnija vegetacija koja se probija kroz fini muljeviti sediment iznad slapa je lokvanji (Nuphar lutea) i trska (Phragmites australis) (Slika 2.1-7.). 23

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Korana

Mrežnica

Korana

Foto: V. Šegota

Slika 2.1-7. Ušće Mrežnice u Koranu – raspored vodene vegetacije

24

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

2.2.

ODNOS ZAHVATA ZAHVATIMA

PREMA

POSTOJEĆIM

I

PLANIRANIM

Predmetni zahvat nalazi se na sljedećim administrativnim i katastarskim jedinicama: Županija:

Karlovačka

Grad:

Karlovac

Katastarska općina:

k.o. Turanj

Katastarske čestice:

1, 2, 3319 i 3320

Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01 i 36/08) dozvoljava mogućnost revitalizacije starih mlinica na rijeci Mrežnici i pretvaranje istih u male hidroelektrane, uz uvjet da se pri tome ne mijenjaju vodna lica niti utječe na režim protoka vode: „Izgradnja mini HE moguća je i na drugim lokacijama pored navedenih i to na mjestima starih mlinica na način da se ne mijenja zatečeni vodni režim i da se ne podiže kruna postojećeg slapa. Intervencije u koritu rijeke kao i uređenje same zgrade s okolišem moguće su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi.“ U Prostornom planu Karlovačke županije je predviđena mogućnost izgradnje malih hidroelektrana na lokacijama starih mlinica, bez mijenjanja zatečenog vodnog režima i podizanja krune slapa. Intervencije u koritu rijeke, kao i uređenja same zgrade s okolišem, moguće su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi. Tako je Izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01, 36/08) 2008. godine predviđena izgradnja malih hidroelektrana Ilovac, Brodarci, Globornica, Furijan, Puškarići, Primišlje, Barilović, Turanj (MHE „Odeta 1“) i Foginovo (MHE Korana 1). Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima interpretiran je i grafički prikazan u Prilogu 2. U tom prilogu vidljivi su svi zahvati koji su unešeni u prostorno plansku dokumentaciju i prostorne udaljenosti među njima. Sagledavajući sveukupno stanje postojećih i planiranih zahvata u široj okolici predmetnog zahvata, u budućnosti jedini kolidirajući zahvat je ucrtani nasip ili obaloutvrda uz desnu obalu Korane na Turnju. Ukoliko se ikada pokrene takav projekt zaštite od poplava (jer prostor na kojemu se predviđa MHE sa strojarnicom plavi za vrlo visokih voda), planirana MHE će moći ostati na unutrašnjoj strani nasipa jer se njezina gradnja prilagođava trenutnom poplavnom stanju, te neće ovisiti o gradnji nasipa. Također, u slučaju gradnje nasipa, objekt MHE koji se bi smio plaviti će ostati na visini etaže koja ne plavi. Niži dio građevine će se prilagoditi budućem zidu za obranu od poplave, zid će se nadovezati na temelje građevine, a svi donji dijelovi građevine će biti otporni na vodu. Nema drugih postojećih i planiranih zahvata koji bi u interakciji s planiranom MHE štetili okolišu ili jedan drugome. Osim prostorne kolizije, odnos zahvata prema drugim zahvatima se može promatrati i funkcionalno, kroz zajedničke utjecaje na većim udaljenostima, što se osobito može primijeniti kod hidroelektrana koje pregrađuju vodotok ili nadvisuju postojeće brane te ne sprječavaju prolaz ribe kroz turbinu, čime se stvara kumulativni utjecaj svih brana i/ili MHE na istom vodotoku.

25

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

2.2.1. Postojeći zahvati Rijeka Mrežnica Mala hidroelektrana Pamučna industrija Duga Resa ili MHE Pamučna industrija Duga Resa je mala hidroelektrana na rijeci Mrežnici koja je izgrađena još 1884. u sklopu Pamučne industrije Duga Resa. Danas je instalirana snaga 1,1 MW, a godišnja proizvodnja električne energije cca 22,5 GWh godišnje. Radi neredovito. Rijeka Korana Rijeka Korana od Plitvica do utoka u Kupu sadrži mnoge prirodne barijere (sedrena slapišta) i umjetne barijere (brane nekadašnjih mlinica ili pragove za uspor ili zadržavanje vode). Korana sedri 15-ak kilometara nizvodno od Plitvica. Najveći broj umjetnih brana je stariji, manjih dimenzija i ne predstavlja značajnu prepreku migraciji riba. Neki od novijih betonskih slapova većih dimenzija predstavljaju značajnu prepreku, osobito uzvodnoj migraciji riba. Najbolji primjer takvih slapišta na Korani su brane nekadašnjih tvorničkih hidrocentrala u Karlovcu (Rakovac i Turanj) (Slika 2.2-1. i 2.1-2.). Trenutno nema aktivnih postrojenja za proizvodnju energije korištenjem hidropotencijala na rijeci Korani.

Slika 2.1-1. Brana nekadašnje tvorničke hidrocentrale, Rakovac u Karlovcu (planirana MHE „Korana 1“)

Slika 2.2-2. Brana nekadašnje tvorničke hidrocentrale, Turanj u Karlovcu (planirana MHE „Turanj“ = MHE „Odeta 1“)

Na rijeci Korani nema hidroregulacijskih zahvata novijeg datuma. Većina objekata odnosi se na obalne nasipe za zaštitu od poplava u blizini naselja.

2.2.2. Planirani zahvati Rijeka Mrežnica U općini Tounj je planirano šest malih hidroelektrana. Riječ je o planu kojeg provodi Općina Tounj. Dvije hidroelektrane se planiraju na Mrežnici, tri na Tounjčici i jedna na Rudnici. Hidroelektrane bi trebale biti s potopnim vijčanim turbinama snage oko 100 kW, a trebale bi se nalaziti na mjestima gdje su trenutačno napuštene mlinice. Ovo je investicijski plan, a točne lokacije planiranih hidroelektrana još nisu poznate, izuzev MHE „Dabrova dolina 1“ na lokaciji nekadašnje mlinice na slapu Šušnjar (Slika 2.2-3.), u Tržiću Tounjskom, planirane maksimalne snage 154,6 kW, koje je 2013.g. ishodila pozitivno rješenje o prihvatljivosti za ekološku mrežu. Na popisu Registra projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) nalaze se još i MHE Duga Resa 1 (150 kW, 4 turbine) i MHE Mataković (15 kW, 2 Kaplan turbine, derivacijska). 26

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Rijeka Korana Na području rijeke Korane od Plitvica i izvora pritoke Slunjčice sve do ušća u rijeku Kupu zasad je planirano 7 malih hidroelektrana. Planirani objekti MHE na rijeci Korani su na popisu Registra projekata obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (OIEKPP) (Tablica 2.2-1.). Važnije MHE u donjem i srednjem toku su: Korana 1, Turanj, Barilović (Slika 2.2-4.) i Lučica. Naziv „Turanj“ u kontekstu MHE ili lokacije za MHE označava predmetnu MHE „Odeta 1“ ili njezinu lokaciju. Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Karlovačke županije predviđena je na prostoru Općine (vodotok rijeke Korane) lokacija planirane energetske akumulacije i hidroelektrane “Lučica”, tzv. višenamjenska energetska stepenica (VES). Pored VES Lučica, Izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01, 36/08) 2008. godine predviđena je izgradnja malih hidroelektrana na Korani: Foginovo (MHE „Korana 1“), Turanj (MHE „Odeta 1“), Barilović i Primišlje; te na Slunjčici: Puškarići i Furjan (Slika 2.2-5.). Tablica 2.2-1. Planirani objekti MHE na rijeci Korani s osnovnim podacima o zahvatima prema prvim idejnim rješenjima (podaci su u novim projektnim rješenjima moguće izmijenjeni) Prosječna Planirana Volumen Br. godišnja Instalirani Naziv instalirana Neto pad novonastale protok proizvodnja snaga akumulacije energije 1. MHE Korana 1 (Foginovo) 282 kW 17 m3/s 2,03 GWh 2,5 m 2. 3. 4. 5. 6. 7.

MHE Odeta 1 (Turanj) MHE Barilović MHE Lučica

890,8 + 439,2 kW

42 + 21 m3/s

7,75 GWh

2,34 m

-

2 x 496 kW

2 x 20 m3/s

6,1 GWh

3,2 m

800.000 m3

2 x 2.200 kW 2 x 15 m3/s

19,5 GWh

13,0 m

10.000.000 m3

MHE Primišlje

?

?

?

?

?

MHE Slunj 1877

?

?

?

?

?

MHE Slunjčica 1

?

?

?

?

?

Foto: R. Španić

Slika 2.2-3. Lokacija planirane male hidroelektrane „Dabrova dolina 1“

Foto: R. Španić

Slika 2.2-4. Lokacija planirane male hidroelektrane „Barilović“

27

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

MHE Odeta 1

Slika 2.2-5. Pozicija male hidroelektrane „Odeta 1“ u odnosu na druge planirane hidroenergetske objekte na Korani 28

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Druga razina planiranih zahvata, nizvodno na rijeci Korani, odnosi se na „Sustav obrane od poplave Srednjeg Posavlja“, koji predstavlja niz planiranih građevina i zahvata kojima se nastoji osigurati razina zaštite gradova i naselja, gospodarskih objekata te uvjeti za stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Osnovni razlog i poticaj za poduzimanje ovih djelatnosti bile su česte i velike poplave rijeke Save na spomenutom području. Projekt je u fazi izrade glavnog projekta, Studija o utjecaju na okoliš prihvaćena je 2007.g., a nositelj projekta su Hrvatske vode. Spomenuti sustav obrane od polava obuhvaća i podsustav za obranu od poplava rijeke Kupe koji se sastoji od čvora Korana. Osnovni cilj ovog rješenja je skrenuti velike vode Korane nizvodnije od prirodnog ušća u Koranu, a time i dalje od gradskog područja. Izvedbom novog korita Korane, preljevnim kanalom dužine 2,2 kilometra, i izvedbom dviju kontrolnih ustava, postiže se potpuno kontrolirani režim velikih voda, poboljšava se unutarnja odvodnja područja i stvaraju se povoljni preduvjeti za kanalizacijski sustav i za vodoopskrbu koja će imati zahvate u ovoj zoni. Izgradnjom objekata u čvoru Korana grad Karlovac se brani od velikih voda s istočne strane. Planirane građevine istočnog čvora Karlovca su preljevni kanal Korana-Kupa s preljevnim pragom, upusna ustava - Korana 1 i ispusna ustava - Korana 2. Upusna i ispusna ustava su dva komplementarna objekta sustava (Slika 2.2-6.). Preljevni kanal Korana-Kupa (područje grada Karlovca) Planirani preljevni kanal Korana-Kupa počinje na Kupi u kilometru 127+400, a završava na Korani u kilometru 6+665. Dimenzioniran je na 1.000-godišnji protok od 1.270 m3/s. Zemljani materijal nastao pri izvođenju preljevnog kanala, uz pretpostavku odgovarajućih geomehaničkih karakteristika, može se koristiti za izradu nasipa uz Kupu, Koranu i Mrežnicu. Armiranobetonski preljevni prag lociran je na preljevnom kanalu Korana-Kupa u kilometru 1+750. Dimenzioniran je na protok od 1.270 m3/s kad razina vode na pragu dosegne kotu 113,27 m n.m. Ukupna širina ovog objekta iznosi 150 metara. Upusna ustava - Korana 1 (područje grada Karlovca) Planirana armiranobetonska upusna ustava (Korana 1) propušta vode Korane u postojeće korito sve do protoka od 143 m3/s, što je 10 %-tni protok prema krivulji trajanja. Taj se kapacitet postiže kada se pred ustavom formira nivo vode od 111,00 m n.m. Kada protok prijeđe vrijednost od 143 m3/s, upusna se ustava zatvara i počinju se primjenjivati mjere kod pojave velikih voda. Tada se sve količine Korane evakuiraju novim koritom - preljevnim kanalom u Kupu preko novog ušća. Upusna ustava je locirana na desnoj obali Korane u km 6+230. Gravitacijskog je tipa s dva protočna polja svijetle širine 3,4 m i visine 4 m. Prag joj je na koti 105,00 m n.m. Sastoji se od tri osnovna dijela: • ulaznog dijela s ustavom • središnjeg dijela sa zapornicama, poslužnim mostom i cestovnim mostom • slapišta Ispusna ustava - Korana 2 (područje grada Karlovca) Planirana armiranobetonska ispusna ustava (Korana 2) ima namjenu održavati traženu razinu u Korani kod evakuacije voda i omogućiti gravitacijsku odvodnju područja između ustava. Kapacitet joj je jednak kao i kod upusne ustave: 143 m3/s, a postiže se kod unutarnjeg vodnog nivoa vode od 108,00 m n.m. 29

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Ispusna ustava će biti izgrađena na desnoj obali Korane u km 0+400. Gravitacijskog je tipa s dva protočna polja svijetle širine 3,4 m i visine 4 m. Prag joj je na koti 101,00 m n.m. Kao i upusna ustava, sastoji se ovih konstruktivnih elemenata: • ulaznog dijela s ustavom • središnjeg dijela sa zapornicama, poslužnim mostom i cestovnim mostom • slapišta

MHE Odeta 1

Slika 2.2-6. Položaj planiranog zahvata MHE „Odeta 1“ u odnosu na planirane zahvate projekta Hrvatskih voda „Sustav obrane od poplava Srednjeg Posavlja“, a u svrhu zaštite grada Karlovca od velikih voda s istočne strane.

30

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

2.2. ODNOS ZAHVATA PREMA PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE

ZAŠTIĆENIM

PODRUČJIMA

I

2.2.1. ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA Lokacija zahvata „Izgradnja male hidroelektrane Odeta 1“ smještena je izvan zaštićenih područja prirode. Najbliža zaštićena područja prirode prikazana su na slici 2.2-1., a udaljenosti od zahvata u tablici 2.2-1. Tablica 2.2-1. Udaljenost lokacije zahvata od zaštićenih područja prirode Kategorija zaštite prirode Zaštićeno područje Udaljenost najbližeg objekta zahvata prema Zakonu o zaštiti prirode od područja ekološke mreže (m) prirode Mrežnica-Tounjčica

HR2000593

dijelom u području

Kupa

HR2000642

2.950

Pokupski bazen

HR1000001

2.950

Slika 2.2-1. Prostorni odnos zahvata spram zaštićenih područja prirode u široj okolici

Prostornim planom Karlovačke županije lokacija zahvata nalazi se u području evidentiranom za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza „Korana“.

31

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

2.2.2. ODNOS ZAHVATA PREMA PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE Područje obuhvata zahvata nalazi se na rubu područja ekološke mreže „Mrežnica-Tounjčica“ (HR2000593), zahvačajući radovima cca 690 m2 ovog Natura 2000 područja. Ostala najbliža područja ekološke mreže nalaze se na udaljenostima od najbliže točke obuhvata zahvata navedenima u Tablici 2.2-2. Područje „Kupa“ je područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS), a područje „Pokupski bazen“ je područje očuvanja značajno za ptice (POP) (Slika 2.2-2.). Tablica 2.2-2. Udaljenost lokacije zahvata od područja ekološke mreže Udaljenost najbližeg objekta Šifra područja ekološke Područje ekološke mreže zahvata od područja ekološke mreže mreže (m) Mrežnica-Tounjčica

HR2000593

dijelom u području

Kupa

HR2000642

2.950

Pokupski bazen

HR1000001

2.950

Slika 2.2-2. Smještaj planiranog zahvata u odnosu na područja ekološke mreže Natura 2000 u široj okolici (Izvor: Natura 2000 portal DZZP-a)

Područje ekološke mreže Natura 2000: Mrežnica – Tounjčica (HR2000593) Temeljnu prirodnu vrijednost ovog područja predstavljaju očuvani krški vodotoci Mrežnice i Tounjčice. Rijeka Mrežnica pripada crnomorskom slivu, odnosno porječju Save. Vode Mrežnice se ulijevaju u Koranu, a zatim u Kupu na području grada Karlovca. Na Mrežnici nalazimo čak 93 sedrena slapa, koji su u nejednakom rasteru duž toka ispresijecali rijeku stvorivši među sobom ujezerene dijelove toka. Rijeka Tounjčica najsnažniji je pritok Mrežnice, izvire iz prostrane tristotinjak metara duboke špilje nedaleko naselja Tounj. Prvim dijelom toka rijeka teče izrazito 32

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

uskim, ali nje izrazito dubokim kanjonom. Za hidrologiju ove dvije rijeke iznimno su važni brojni izvori stalnog ili povremenog karaktera. Uz vodotoke i sedrene barijere kao najvažnija staništa, zastupljena su šumska staništa, ponajprije hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli) i šume bukve s velikom mrtvom koprivom (Lamio orvalae-Fagetum), a značajne su i termofilne šume bukve i crnog graba (Ostryo-Fagetum) te crnog graba s risjem (Erico-Ostryetum). Na području Mrežnice i Tounjčice zabilježeno je 20 zaštićenih vrsta riba, a posebno valja istaknuti populacije kritično ugrožene svijetlice (Telestes polylepis) te ugrožene (osjetljive) populacije potočne mrene (Barbus balcanicus) i potočne pastrve (Salmo trutta). Ciljevi očuvanja ekološke mreže ovog područja navedeni su u Tablici 2.2-3. Tablica 2.2-3. Ciljevi očuvanja ekološke mreže „Mrežnica-Tounjčica“ (HR2000593) Divlje vrste Obična lisanka (Unio crassus) Potočni rak (Austropotamobius torrentium) Peš (Cottus gobio) Potočna mrena (Barbus balcanicus) Plotica (Rutilus virgo) Dabar (Castor fiber) Vidra (Lutra lutra) Puzavi celer (Apium repens) Stanišni tipovi Sedrene barijere krških rijeka Dinarida (32A0) Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion (3260)

Lokacija zahvata „Izgradnja male hidroelektrane Odeta 1“ smještena je u rubnom dijelu Natura 2000 područja ekološke mreže „Mrežnica-Tounjčica“ (HR2000593) (Slika 2.2-3.).

Slika 2.2-3. Smještaj planiranog zahvata u odnosu na ekološku mrežu „Mrežnica-Tounjčica“ (HR2000593) (Izvor: Natura 2000 portal DZZP-a) 33

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 3.1. SAŽETI OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA Izravni utjecaji zahvata tijekom izgradnje osjetit će se na užem području gradnje vodozahvata i građevine strojarnice. MHE te na području kretanja građevinske mehanizacije. Tijekom rada MHE neće doći do promjene režima vodostaja rijeke Korane i Mrežnice uzvodno niti nizvodno od brane. Do akcidentnih situacija i drugih nepredviđenih utjecaja tijekom izgradnje MHE može doći prilikom utovara, istovara i zbrinjavanja građevinskog materijala i otpada, tijekom manipulacije građevinskom mehanizacijom, kao i usijed djelovanja prirodnih sila, kao što su udar groma ili izrazito ekstremni vremenski uvjeti. Akcidentne situacije tijekom korištenja imaju vrlo malu vjerojatnost pojavljivanja. Intenzivne oborine tijekom faze izgradnje objekata MHE mogu dovesti do pojava iznenadnih i velikih voda koje mogu prouzročiti ispiranje neadekvatno zbrinutog iskopanog, građevinskog ili otpadnog materijala, što može dovesti do onečišćenja tla na samoj lokaciji gradilišta te površinskih i podzemnih voda, nizvodno duž rijeke Korane.

3.1.1. UTJECAJI NA TLO Na prostoru obuhvaćenom zahvatom doći će do prenamjene manjih dijelova zemljišta na obali rijeke Korane, sukladno uvjetima Hrvatskih voda. Za planirani vodozahvat potrebno je iskopati zemljanog materijala koji će se direktno upotrijebiti za nasipavanje platoa na česticama vlasnika. Prilikom iskopa ili navoza tla na česticama br. 1 i 2, k.o. Turanj, neće doći do uklanjanja poljoprivrednih površina. Tijekom građevinskih radova mogući su negativni utjecaji na tlo izazvani radom građevinskih strojeva i akcidentnim situacijama. Nekontroliranim i nepredviđenim izlijevanjem pogonskog goriva i maziva radnih i transportnih strojeva na površinu gradilišta ili okolne površine, može doći do procjeđivanja štetnih tvari u tlo i posljedičnog onečišćenja. No ovaj je utjecaj malo vjerojatan ukoliko se pravilno primjenjuju propisi kojima se regulira sigurno rukovanje i skladištenje štetnih i opasnih tvari na gradilištima. Taloženje prašine tijekom radova na izgradnji MHE ne predstavlja opasnost za tlo jer se radi o prašini porijeklom od lokalnog tla koja ne šteti tlu. Tijekom korištenja MHE Odeta 1 ne očekuje se povećanje negativnih učinaka na tlo. Rad elektrane bit će automatiziran, bez ljudske posade, a otpadne vode iz sanitarnog čvora objekta predviđenog za povremeni smještaj osoblja ili posjetitelja sakupljat će se u septičkoj jami, do izgradnje kanalizacijskog sustava u naselju Turanj.

3.1.2. UTJECAJI NA VODU Tijekom građevinskih radova doći će do privremenog pogoršanja kakvoće vode u rijeci Korani uslijed građevinskih radova na riječnom dnu zbog povećanih vrijednosti disperziranih tvari. Zemljani radovi koji se izvode u postupku gradnje izvode se na kontaktu vodene površine s riječnom obalom. Na tom kontaktu nemoguće je izbjeći djelomično odronjavanje i ulazak određenih količina tla u rijeku. Zbog zatvorenosti vodotoka branom odronjena zemlja će većim dijelom biti istaložena na dnu korita iznad brane. 34

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Ukoliko se izgradnja vodozahvata u koritu izvede na suhom (privremeno ograđivanje dijela korita), može se postići značajno sprječavanje zamućenja vode. Treba izbjegavati privremene potpune pregradnje vodotoka. Mjera za takvo postupanje propisana je Rješenjem u provedenom postupku Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Prilog 1), a uvjeti izgradnje će se definirati i s Hrvatskim vodama uz čiji stalni kontakt i informiranje se provodi planiranje predmetnog zahvata (Slika 3.1-1.). Slučajevi akcidentnih situacija su malo vjerojatni i ne mogu izazvati značajna onečišćenja. Tijekom korištenja hidroeklektrana će koristiti vodu za dobivanje hidropotencijala, no po iskorištavanju voda se vraća u prirodni tok, bez dodatnih onečišćenja i štetnih tvari.

Slika 3.1-1. Mišljenje lokalne ispostave Hrvatskih voda 35

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

3.1.3. UTJECAJI NA ZRAK Tijekom građevinskih radova na izgradnji MHE Odeta 1 doći će do povećane emisije prašine u zrak i do emisije štetnih tvari putem ispušnih plinova građevinskih i transportnih strojeva. Količina prašine koja će se podizati s površine gradilišta mijenjat će se u ovisnosti o intenzitetu i vrsti radova, korištenim radnim strojevima, kao i o meteorološkim prilikama na užem području gradilišta. Ovaj negativni utjecaj na kakvoću zraka usko je prostorno ograničen na zonu gradilišta i njenu bližu okolicu, a obzirom na opseg radova i potrebnu građevinsku mehanizaciju te ograničeno trajanje izvođenja radova, može ga se smatrati zanemarivim. Vlaženjem puteva i smanjivanjem brzine vozila unutar gradilišta može se preventivno djelovati na količinu emisije prašine, što će se provoditi prvenstveno radi zaštite radnika i opreme na lokaciji. Najbliži stambeni objekti su na cca 100 m od lokacije planirane građevine. Nakon završetka izgradnje, ovaj utjecaj u potpunosti nestaje. Tijekom korištenja MHE neće dolaziti do emisija prašine i štetnih tvari u zrak te neće biti nepovoljnih utjecaja na kvalitetu zraka.

3.1.4. UTJECAJI NA STANIŠTA, BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET Dio kopna koji će biti zahvaćen radovima uklanjanja tla i vegetacije, osim površina pod invazivnim japanskim dvornikom i akacijom (Slika 3.1-2. i 3.1-3.), čine travnjak, odnosno livada košanica. Travnjak obiluje ruderalnim vrstama koje su specifične za gradilišta, puteve i umjetno navažano tlo. Terenskim uvidom nisu zamijećene strogo zaštićene ili ugrožene biljne vrste s Crvenog popisa za RH.

Slika 3.1-2. Invazivna vrsta japanski dvornik (Reynoutria japonica)

Slika 3.1-3. Invazivna vrsta akacija ili bagrem (Robinia pseudoacacia)

Za potrebe izrade studije Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, IRES-ov stručni tim biologa obavio je u ožujku 2014.g. terenski obilazak lokacije planiranog zahvata i predmetnog dijela rijeke Mrežnice – donjeg toka kod utoka u Koranu i dijela Korane nizvodno od brane. Pregledan je teren na obali, na slapištu i u vodi radi utvrđivanja vegetacijskih i florističkih karakteristika lokacije zahvata i njezine neposredne okolice. Pri tome je utvrđeno da ciljni stanišni tip „sedrene barijere krških rijeka Dinarida“ nije prisutan na lokaciji zahvata, odnosno postojeća umjetna brana na Turnju ne sedri. Drugi ciljni stanišni tip „vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion“ također nisu prisutni u Mrežnici i Korani iznad brane niti u Korani nizvodno od brane. Istraživanje riba uzorkovanjem uz pomoć elektroagregata iz čamca je imalo za cilj prikupljanje najnovijih podataka o stanju faune riba – ciljnih vrsta očuvanja ekološke mreže „Mrežnica-Tounjčica“ (HR2000593) na predmetnom dijelu toka Mrežnice. Zbog nemogućnosti selektivnog izlova samo ciljnih vrsta, uzorkovanje je obuhvatilo sve ribe. Istraživanje je utvrdilo prisutnost peša (Cottus gobio) na predmetnom toku Mrežnice (segment rijeke iznad lokacije zahvata MHE „Odeta 1“), koji je ciljna vrsta očuvanja ekološke mreže „Mrežnica-Tounjčica“ (HR2000593). 36

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Klub športskih ribolovaca "Mrežnica" iz Duge Rese gospodari između ostalih vodotoka i dijelom rijeke Mrežnice, i to nizvodno od sela Katići (južno od Generalskog stola), do brane u Mrzlom Polju u Karlovcu. Uzvodno od brane kod tvornice Lola Ribar (ujedno lokacije uzorkovanja br. 3) prema podacima Ribolovno-gospodarske osnove KŠR "Mrežnica" evidentirane su i ciljne vrste očuvanja ekološke mreže, od kojih su za ploticu i potočnu mrenu procijenjena brojnost i godišnji prirasti. Za peša (Cottus gobio) nedostaju podaci i procjena brojnosti (nije atraktivna ribolovna vrsta). Stoga je kod uzorkovanja riba za ovu studiju bilo ključno utvrditi prisustvo peša u zoni donjeg toka Mrežnice. Premda je ova vrsta vrlo česta u gornjim tokovima naših krških rijeka, na lokaciji br. 3 je ulovljena jedna jedinka (u brzacima na stjenovitoj podlozi ispod slapa) što daje veliku vjerojatnost da se peš nalazi i kod brane na lokaciji planirane hidroelektrane. Budući da mu donji tok Mrežnice ne predstavlja optimalno stanište, jedan ulovljeni primjerak u 3 uzorkovanja nam pokazuje da je peš u predmetnom segmentu Mrežnice rijetka vrsta. U nastavku, nizvodno rijekom Mrežnicom do ušća u Koranu na Turnju, svega 3,7 km toka gospodari Klub športskih ribolovaca "Korana" iz Karlovca. Upravo taj dio donjeg toka Mrežnice između ušća i prve uzvodne brane je ključan u procjeni utjecaja MHE „Odeta 1“ na ribe. Taj segment Mrežnice, koji od ušća do uzvodne brane ima površinu cca 40 ha, obrađen je u Ribolovno-gospodarskoj osnovi KŠR "Korana“. Tablica 3.1-1. prikazuje procjenu kvantitativnog sastava riba u zoni između brane na lokaciji zahvata i prve uzvodne umjetne brane, temeljem Ribolovno-gospodarske osnove KŠR "Korana" (Mrakovčić i sur. 2009). Tablica 3.1-1. Procjena brojnosti riba i ihtiomase u Mrežnici na segmentu toka 3,7 km uzvodno od lokacije planirane MHE „Odeta 1“ temeljem Ribolovno-gospodarske osnove KŠR "Korana"

37

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Obilaskom obale na lokacijama uzorkovanja riba s kopna i plitkih dijelova korita iz čamca, uočene su dvije vrste mekušaca: puževi Theodoxus fluviatilis (Slika 3.1-4.) i školjkaš Anodonta anatina (Slika 3.1-5.), obje vrste u Korani 50-tak m uzvodno od brane na Turnju.

Foto: R. Španić

Slika 3.1-4. Puževi Theodoxus fluviatilis uzvodno od brane na Turnju

Foto: R. Španić

Slika 3.1-5. Školjkaš Anodonta anatina uzvodno od brane na Turnju

Sisavci dabar (Castor fiber) i vidra (Lutra lutra) nisu uočeni pri obilasku terena. Općenito, fragmentacija riječnog staništa se očituje u pregradnji vodotoka i sprječavanju migracije vodenih organizama u longitudinalnom smjeru. Budući većina vrsta životinja preferira ili donji, ili srednji ili gornji tok rijeke, time svaka fragmentacijska barijera na bilo kojem od ovih dijelova rijeke ime još veći utjecaj. Ribe kao ključne životinje rijeke su često migranti koji prelaze iz donjeg u srednji ili gornji tok i obrnuto. Dakle, za ribe je izrazito štetna svaka umjetna barijera koje onemogućuje migraciju. U slučaju predmetnog zahvata, snažna fragmentacijska barijera koju čini brana sa slapištem, postoji na lokaciji već stotinjak godina. Na lokaciji zahvata ne planira se gradnja brane niti zatvaranje ikakvih kanala kroz koje bi tekla rijeka. Postojeća brana je bez ikakvih bočnih kanala koji bi omogućavali migraciju riba. Budući da ne dolazi ni do nove pregradnje niti dizanja visine brane, ovaj zahvat neće uzrokovati fragmentaciju staništa niti dodatno negativno utjecati na cjelovitost riječnog toka. Planira se očuvanje preljeva vode preko dijela brane, a što će se postizati automatiziranim i reguliranim radom elektrane, odnosno korištenjem protoka do razine koja ne ugrožava preljev preko brane, a što se postiže instaliranim uređajima za praćenje razine gornje vode i automatiziranim zatvaranjem protoka kroz turbinu. Trenutno se migracija ribe, osobito uzvodna, odvija u vrijeme proljetnih poplava čije vodno lice nadvisuje sve brane u donjem toku Mrežnice i Korane, a što se ujedno događa u vrijeme početka perioda migracije na mrijest većine vrsta riba (veljača - svibanj). Glede stradavanja riba na turbinama, zasad kumulativnog utjecaja nema, a koliki on može biti u budućnosti ovisit će o broju i veličini planiranih elektrana na Korani (eventualno i nekih mini turbina na mlinicama na Mrežnici). Za sada ne možemo reći da je utjecaj sa 6 planiranih elektrana na Korani jednak 1/7 ukupnog utjecaja jer svaka elektrana nije na poziciji koja odgovara jednakom segmentu rijeke u pogledu važnosti kao migracijske zone pojedinih vrsta riba niti uključuje jednak dio ihtiofaune rijeke iznad pojedine brane. Gradnja elektrana na nekim predviđenim pozicijama je vrlo neizvjesna. Kumulativni utjecaj stradavanja riba na turbini prvenstvano ovisi o tome da li će i kakve će mjere zaštite imati planirane elektrane. U tom pogledu MHE „Odeta 1“ s mjerama propisanim Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Prilog 1) zadovoljava uvjete da se njezino učešće u kumulativnom utjecaju u budućnosti može smatrati zanemarivim. Mjerama zaštite riba – ciljeva očuvanja ekološke mreže ujedno se vrši zaštita i drugih riba u Korani i Mrežnici, osobito primjenom podvodnog zvučnog topa i fine rešetke na ulazu u turbinu te prolaza za ribe koji će biti prilagođen pelagičkim i bentopelagičkim vrstama riba.

38

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Područje trajnog zaposjedanja MHE „Odeta 1“ vrlo je malo te zbog toga neće doći do promjene u sastavu flore i faune ovog područja, izuzev negativnih utjecaja turbine na male ribe. Izuzev riba, ukupni negativni utjecaj ovog zahvata na biljne i životinjske zajednice i vrste zanemariv te se ne očekuju utjecaji koji bi doveli do smanjenja ili nestanka pojedinih vrsta vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca.

UTJECAJI ZAHVATA TIJEKOM IZGRADNJE Mogući negativni utjecaji tijekom izvođenja zahvata izgradnje MHE na staništa, floru i faunu u osnovi se mogu podijeliti na: 1)

Narušavanje mira u staništu usred buke i vibracija izazvanih građevinskim radovima

Prisutstvo strojeva, ljudi i ljudskih aktivnosti stvaraju nemir u staništu, a najčešće u obliku buke. Intenzitet buke opada s udaljenošću pa tako i prostorni doseg utjecaja buke nije moguće precizirati osim kao lokalni. Procjenjuje se da će utjecaj biti beznačajan za predmetni dio toka zbog lokaliziranosti zahvata uz slap koji može zatomiti većinu zvukova prilikom građevinskih radova. 2)

Zamućenje vode podizanjem sedimenta i nasipavanjima trošnih materijala

Mogući privremeni utjecaji na vrste i staništa u području iznad same brane i nizvodno očekuju se tijekom izvođenja radova. Na užoj lokaciji doći će do privremenog pogoršanja kakvoće vode uslijed građevinskih radova na obali i riječnom dnu. Pogoršanje kakvoće vode može uslijediti zbog povećanih vrijednosti disperziranih tvari. Disperzirane čestice na lokaciji gdje će biti najintenzivnije zamućenje će se taložiti, a manji dio sitnije frakcije može strujanjem vode završiti u nizvodnom segmentu Korane. Povećanje disperziranih tvari može imati negativan utjecaj na ihtiofaunu Korane. Zemljani radovi koji se izvode u postupku gradnje izvode se na kontaktu vodene površine s pokosom riječne obale. Na tom kontaktu nemoguće je izbjeći djelomično odronjavanje i ulazak određenih količina tla u rijeku. Zbog zatvorenosti vodotoka branom odronjena zemlja će većim dijelom biti istaložena na dnu korita iznad brane. Može se očekivati da će se brzo pokretne životinje udaljiti od lokacije nepovoljnih utjecaja, dok će nepokretni i slabopokretni biljni i životinjski svijet bit izložen taloženju. Ovo nepovoljno stanje trajat će za vrijeme izvođenja radova, a ovisit će o načinu izvođenja radova i mjerama poduzetim za ublažavanje prekomjernog zamućenja vodotoka. Ukoliko se izgradnja vodozahvata u koritu izvede na suhom (privremeno ograđivanje dijela korita), može se postići značajno sprječavanje zamućenja vode. Treba izbjegavati privremene potpune pregradnje vodotoka. Privremena djelomična pregradnja i isušivanje korita u manjim gabaritima (do polovice širine vodotoka) potrebno za izvođenje gradnje dovodnog i odvodnog kanala turbine, uz samu obalu Korane, ima značajno manji utjecaj zamućenja Korane nizvodno, naspram zamućenja koje bi stvarali radovi mehanizacije u vodi, bilo da su strojevi na obali ili na pontonskom nosaču na vodi. 3)

Akcidentne situacije

Za potrebe mehanizacije koja je uposlena na gradilištu koriste se različita goriva i maziva. Kod nestručnog i neodgovarajućeg rukovanja s navedenim materijalima, može doći do nekontroliranog istjecanja i prolijevanja. Akcidentne situacije mogu nastati uslijed oštećenja strojeva i alata kojima se gradi zahvat. Pri tim situacijama može doći do ograničenih požara, eksplozije, proljevanja štetnih tvari u tlo ili vodu, čime se može pojaviti negativan utjecaj direktno na akvatičke vrste i staništa. 39

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

U svakom slučaju, takvi su utjecaji rijetki i neizvjesni te vrlo malo malo vjerojatni. Tako ne možemo procjenjivati intenzitet utjecaja požara ili proljevanja motornog ulja ako ne znamo gdje, pod kojim okolnostima i na kojem sredstvu je nastao utjecaj. Ne možemo odrediti doseg požara bez da znamo lokaciju njegove pojave. Budući da je vjerojatnost akcidentnih situacija mala, mala je i učestalost takvog utjecaja, odnosno, teško je odrediti vjerojatnost njihovih ponavljanja.

UTJECAJI ZAHVATA NAKON IZGRADNJE Mogući negativni utjecaji nakon izvođenja zahvata, odnosno tijekom korištenja MHE na staništa, floru i faunu u osnovi se mogu podijeliti na: 1)

Narušavanje mira u staništu usred buke izazvane radom turbina

Buka i vibracije kod rada turbine će biti izvjesne i dugotrajne. Intenzitet neće biti jak, no trebat će neki kraći period adaptacije organizama u okolišu na novonastalo stanje. Postojanje slapišta na lokaciji, kao i vrlo prometne državne ceste D1 na cca 200 m od planirane lokacije turbine zatomit će zvuk turbina. 2)

Stradavanje riba na turbini

Poznato je da riba kroz ovakav tip turbine teško prolazi neoštećena. Ozljede su smrtonosne u trenu ili naknadno (veće posjekotine od lopatica turbine), a u najboljem slučaju dolazi do ošamućivanja uslijed brzine vode i turbulencije. Ozljede ovisne prvenstveno o veličini ribe. Fina rešetka ima ulogu sprječavanja ulaska riba i rakova u turbinsku komoru gdje bi došlo do vjerojatno visokog postotka usmrćivanja. Utjecaj se može gotovo potpuno ukloniti primjenom tehničkih rješenja za odvraćanje riba od ulaska u turbinsku komoru. 3)

Akcidentne situacije

Po puštanju u pogon hidroelektrane više nema radova koji bi mogli uzrokovati onečišćenja okoliša. Rad turbine se planira automatizacijom, a u slučaju kvara i remonta, zatvaranjem dovodnog kanala na turbinu, voda se usmjerava preko brane, kako je tekla i prije izgradnje MHE. Predmetni zahvat ne predstavlja značajni potencijalni izvor akcidentnih situacija tijekom rada MHE jer kvarovi na postrojenju turbine koji bi se mogli dogoditi ne mogu dovesti do ispuštanja štetnih tvari u okoliš.

40

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

3.1.5. UTJECAJI NA LJUDE I LJUDSKO ZDRAVLJE Tijekom izvođenja građevinskih radova na izgradnji MHE Odeta 1 pojavit će se negativni utjecaji zahvata na ljude i ljudsko zdravlje. Lokalno stanovništvo koje živi 50 m uz gradilište bit će izloženo povećanim emisijama ispušnih plinova građevinske i transportne mehanizacije, povećanoj koncentraciji prašine u zraku i povećanoj razini buke tijekom dana. U večernjim i noćnim satima te danima kada neće biti aktivnosti na gradilištu, neće biti prašine i buke. Razine prašine i ispušnih plinova ne predstavlju značajnu opasnost za ljudsko zdravlje. Realno mogu biti ugroženi radnici na gradilištu koji će po potrebi moći koristiti zaštitnu opremu (maske). Svi navedeni utjecaji privremenog su karaktera i nemoguće ih je izbjeći pri izvođenju ovakvog zahvata. Tijekom korištenja MHE neće dolaziti do emisija prašine i štetnih tvari u zrak te neće biti nepovoljnih utjecaja na kvalitetu zraka. Kao pozitivan utjecaj, tijekom građevinskog perioda pojavit će mogućnost dodatnog zapošljavanja lokalnog stanovništva na poslovima izgradnje te mogućnost stjecanja dodatnih prihoda u djelatnosti trgovine, ugostiteljstva, usluge smještaja i prehrane za radnike i sl. Po završetku izgradnje, proizvodnja električne energije iz obnovljivog resursa pridonijet će poboljšanju kvalitete življenja kao opće dobro u širim razmjerima (povećanje udjela električne energije u mreži iz obnovljivih izvora).

3.1.6. UTJECAJI NA MATERIJALNA DOBRA I INFRASTRUKTURU Utjecaj na građevne objekte na užoj lokaciji zahvata Objekt strojarnice s drugim prostorima u sklopu MHE Odeta 1 planiran je kao jedna kompaktna građevina na temeljima bivše tvornice vune na Turnju (grad Karlovac). Tvornica vune predstavljala je najstariju manufakturu vunenog tekstila osnovanu krajem 18. stoljeća. Imala je 12 tkalačkih stanova, a radilo je u njoj 138 ljudi. Tu je osnovana i radionica uniformi za graničare, u kojoj je radio jedan majstor i 30 šegrta. Manufaktura je prestala djelovati 1792. godine, ali je kasnije opet obnovljena (Kurtalj, 1961) (Slika 3.1-6.). Tvornica je već desetke godina izvan pogona i u ruševnom stanju. Nije zaštićena kao kulturno dobro (Slika 3.1-7.). Osim nefunkcionalne tvornice prerade vune i tekstila, u blizini planiranog zahvata se ne nalaze materijalna dobra ni infrastrukture koje bi tijekom građevinskih radova bile ugrožene ili bi postojala opasnost od fizičkih oštećenja. Najbliža stambena kuća je na cca 100 m od lokacije planirane gradnje građevine MHE. Utjecaj na infrastrukturu Zahvat ne iziskuje nove pristupne puteve za radnu mehanizaciju budući da se lokacija nalazi uz postojeću asfaltnu prometnicu. Pristupni put do hidroelektrane je postojeći asfaltni odvojak s državne ceste D1 u naselju Turanj koji je vodio do nekadašnje tvornice vune, ali i nekoliko kuća u naselju. Na ulazu u naselje Turanj iz smjera centra Karlovca nalazi se betonski most na rijeci Mrežnici, a zatim i na rijeci Korani (Slika 3.1-8.) na čijem završetku se nalazi prilaz na pristupni put do lokacije zahvata (Slika 1.4-1.).

41

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 3.1-6. Nacrt unutrašnjosti nekadašnje tvornice vune s tadašnjom turbinom

42

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Slika 3.1-7. Mišljenje Konzervatorskog odjela u Karlovcu (Ministarstvo kulture) o zaštićenim kulturnim 43

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

dobrima na lokaciji zahvata.

Slika 3.1-8. Most na rijeci Korani na Turnju

Slika 3.1-9. Zgrada bivše vojarne na temeljima „Križanića Turnja“ – arheološkog kulturnog dobra, danas u funkciji Muzeja domovinskog rata

44

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Utjecaj na građevne objekte na širem području zahvata Desno od mosta na Korani iz smjera Karlovca, nasuprot pristupnog puta predmetnom zahvatu nalazi se zgrada bivše vojarne na temeljima Križanića grada – preventivno zaštićeno kulturno dobro, danas u funkciji Muzeja domovinskog rata (Slika 3.1-9.). Predmetni zahvat prostorno i hidrološki ni na koji način neće utjecati na objekt Križanić Turnja jer se ne diže razina gornje vode iznad brane (protočna MHE). Utjecaj na šume na širem području zahvata Lokacija zahvata nalazi se u šumskom području Uprave šuma Podružnice Karlovac kojim gospodari Šumarija Karlovac. Prema javnim podacima "Hrvatskih šuma" d.o.o. (http://javni-podacikarta.hrsume.hr/) prikazanima na Slici 3.1-10. može se vidjeti da se u okolici lokacije zahvata nalaze šume i šumske površine u državnom vlasništvu kojima gospodari javno poduzeće "Hrvatske šume". Najbliža šuma je dio Mekušanskog luga, očuvana šuma hrasta lužnjaka, koja počinje cca 500 m istočno (nizvodno) od lokacije zahvata.

Slika 3.1-10. Karta vlasništva šumskih površina u okolici zahvata prema GIS pregledniku javnih podataka "Hrvatskih šuma" d.o.o. (http://javni-podaci-karta.hrsume.hr/) Rast i razvoj šumskih ekosustava hrasta lužnjaka nalazi se pod utjecajem podzemne vode. S obzirom na karakteristike predloženog zahvata, tj. protočnog tipa hidroelektrane, ne očekuju se promjene vodnog režima rijeke Korane nizvodno od zahvata koje mogle imati utjecaja na podzemne vode, pa samim time i na nizvodne šumske ekosustave.

3.1.7. UTJECAJI NA KRAJOBRAZ Tijekom izvođenja građevinskih radova na izgradnji MHE nije moguće izbjeći izmjene vizure krajobraza zbog potrebe za rušenjem ratom devastiranih objekata.. Prisutnost građevinskih strojeva i konstrukcija nepovoljno će djelovati na vizualnu kvalitetu prostora. Međutim, ovi su utjecaji ograničenog trajanja i nakon završetka radova u potpunosti i trajno nestaju. 45

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Bivša tvornica vune je već desetke godina izvan pogona i u ruševnom stanju, osobito nakon Domovinskog rata što lokaciju cijelog kompleksa bivše tvornice čini funkcionalno i vizualno neprikladnom za gradsku četvrt Turanj. Sadašnje ruševine (Slika 3.1-11.), osim što se nalaze u naseljenom području i cca 500 m od Osnovne škole Turanj, vidljive su s glavnog cestovnog pravca kroz Turanj – državnu cestu D1. Budući da će se projektom krajobraznog uređenja prostor urediti i da je građevina MHE planirana u manjim dimenzijama (Slika 3.1-12.), od bivše tvornice, zahvat neće narušavati vizuru krajobraza. Izgradnjom planiranog zahvata umjereno će se promijeniti sadašnji izgled desne obale rijeke Korane uzvodno od brane zbog odsjecanja dijela obale za bolji vodozahvat. Na tom dijelu obale izgradit će se potporni zid ili obaloutvrda od lomljenog kamena radi prirodnijeg izgleda. Tijekom korištenja MHE krajobraz nije značajno ugrožen predmetnim zahvatom. Slapište na brani će biti dijelom sačuvano ostavljanjem dijela protoka preko brane radi nizvodne migracije riba i vizure brane. Planira se očuvanje preljeva vode preko dijela brane, a što će se postizati automatiziranim i reguliranim radom elektrane, odnosno korištenjem protoka do razine koja ne ugrožava preljev preko brane, a što se postiže instaliranim uređajima za praćenje razine gornje vode i automatiziranim zatvaranjem protoka kroz turbinu. Izgradnjom nove strojarnice poboljšat će se vizura tog prostora jer sadašnje ruševine, koje nisu kategorizirane kao kulturno-povijesna baština do danas stoje kao opasni objekti (urušavanje zidova) i ostaci ratnih razaranja tog prostora u Domovinskom ratu.

Slika 3.1-11. Vizura lokacije planirane MHE prije

Slika 3.1-12. Vizura lokacije planirane MHE poslije (vizualizacija objekta koja nije konačno rješenje)

3.1.8. UTJECAJI NA KLIMU Tijekom građevinskih radova na izgradnji MHE „Odeta 1“ doći će do emisije ispušnih plinova radnih strojeva i transportnih sredstava. Ovaj će utjecaj biti privremen i ograničen samo na razdoblje tijekom kojega će se izvoditi građevinski radovi, nakon čega u potpunosti prestaje. Zbog malog obuhvata zahvata u odnosu na globalnu klimu, taj se minimalni utjecaj može smatrati zanemarivim. Tijekom korištenja MHE ne očekuju se emisije štetnih tvari koje bi negativno utjecale na klimu.

3.1.9. UTJECAJI BUKE

46

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Tijekom pripreme izgradnje i građenja MHE „Odeta 1“, glavni izvor buke bit će građevinska mehanizacija. Ovaj će utjecaj biti prostorno ograničen na bližu okolicu gradilišta, trajanje emisije buke ovisit će o trenutnim aktivnostima na gradilištu, a u potpunosti će nestati nakon završetka izgradnje elektrane. Radovi na izgradnji obavljat će se tijekom dnevnog razdoblja. Tijekom korištenja MHE, buka koja će se javljati tijekom proizvodnog procesa u dijelovima postrojenja bit će ujednačene jačine i frekvencije, a smještaj izvora buke unutar zatvorenih objekata doprinjet će znatnom smanjenju emisije buke u okoliš. Naime, turbina kao glavni izvor buke bit će ispod razine tla u odnosu na okolno naseljeno područje. Nadalje, smještaj MHE omogućuje da zvuk slapišta zatomljuje zvuk turbine, kao i prometnica D1 udaljena cca 200 m zapadno od strojarnice. Kumulativno se procjenjuje da samostalnu buku od rada MHE neće biti moguće čuti. S obzirom na sve nevedeno, ali i zakonsku regulativu koja ograničava jačinu buke u prostoru u kojem ljudi rade i borave, potencijalni utjecaj buke koju će emitirati MHE tijekom redovitog rada postrojenja, može se smatrati zanemarivim. Vibracije kao nečujni mehanički valovi neće biti značajni jer u projektiranju MHE, komora i ležište turbine te sama turbina konstruirani su tako da ne smije biti vibracija (vibracije bi bile štetne prvenstveno za turbinu i strojarnicu).

3.1.10. UTJECAJ OTPADA Za potrebe rada mehanizacije na gradilištu koriste se različita goriva i maziva. Kod nestručnog i neodgovarajućeg rukovanja s navedenim materijalima može doći do nekontroliranog istjecanja i prolijevanja zapaljivih supstanci. Tijekom izgradnje i korištenja MHE „Odeta 1“ nastajat će otpad kojeg će korisnik zbrinjavati na odgovarajući zakonom propisani način postupanja s otpadom. U hidroenergetskim objektima potencijalno najveći problem su otpadna ulja te je zbog toga potrebno u svim postrojenjima koristiti ulja koja su biorazgradiva. Poseban problem za MHE su heterogene naplavine koje će se stvarati uzvodno od brane i negativno utjecati na njenu energetsku učinkovitost i kontinuirani rad. Ove su naplavine u pravilu sastavljene od otpada i biološkog materijala koje donosi vodotok te po svojim značajkama spadaju u neopasni otpad i kao takve ih treba zbrinjavati.

3.2. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA U slučaju razmatranog zahvata s obzirom na njegov zemljopisni položaj, osnovne značajke i prostorni obuhvat, nisu izvjesni nikakvi prekogranični utjecaji.

3.3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA I EKOLOŠKU MREŽU Lokacija zahvata „Izgradnja male hidroelektrane Odeta 1“ smještena je izvan zaštićenih područja prirode, kako je prikazano na slici 2.2-1. (Poglavlje 2.2.) te se može konstatirati da nije moguć nikakav utjecaj zahvata na navedene spomenike parkovne arhitekture u gradu Karlovcu. 47

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Prostornim planom Karlovačke županije lokacija zahvata nalazi se u području evidentiranom za zaštitu u kategoriji značajnog krajobraza „Korana“. Lokacija zahvata smještena je u rubnom području ekološke mreže (Poglavlje 2.2.) u vezi koje je proveden poseban postupak Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i donešeno Rješenje s mjerama zaštite ekološke mreže (PRILOG 1). UTJECAJ NA EKOLOŠKU MREŽU Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i krajobraze, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna komunikacija i razmjena vrsta. Zahvat Izgradnja male hidroelektrane „Odeta 1“ se nalazi u rubnom dijelu Natura 2000 područja ekološke mreže „Mrežnica-Tounjčica“ (HR2000593), na desnoj obali rijeke Korane, uz postojeću branu nekadašnje tvornice tekstila na Turnju u Karlovcu. Temeljem pribavljenih podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode, a prema ustanovljenim područjima ekološke mreže NATURA 2000 (Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) utvrđeno je da se planirani zahvat nalazi na rubu NATURA 2000 područja - područja očuvanja značajnog za vrste i stanišne tipove (POVS) Mrežnica – Tounjčica (HR2000593) na čije ciljeve očuvanja zahvat može negativno utjecati. Postupak Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu je započeo podnošenjem Zahtjeva za provođenje postupka Prethodne ocjene nadležnom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije. Odjel je Rješenjem (Klasa: UP/I-612-07/14-01/01, Urbroj: 2133/1-07-03/01-14-04 od 28.2.2014), a temeljem stručnog mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode, utvrdio da predmetni zahvat može imati značajan utjecaj na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja ekološke mreže. Rješenjem je utvrđena obveza provedbe postupka Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava iz Velike Gorice, Jagodno 100A je u svojstvu ovlaštenika za poslove zaštite prirode sklopio dana 13. ožujka 2014.g. ugovor s trgovačkim društvom IRT d.o.o., iz Karlovca, na temelju kojeg se obvezuje izraditi Studiju glavne ocjene prihvatljivosti zahvata „Izgradnja male hidroelektrane Odeta 1“ za ekološku mrežu. U međuvremenu, u Zagrebu je 29. i 30. rujna 2014. održan biogeografski seminar za Republiku Hrvatsku u organizaciji Europske komisije uz sudjelovanje predstavnika Europskog tematskog centra za bioraznolikost (ETC/BD), predstavnika nevladinih udruga, nezavisnih znanstvenika te predstavnika državnih tijela odgovornih za provedbu ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj. Na seminaru se temeljem znanstveno-stručnih kriterija raspravljalo o dostatnosti izdvojenih područja u Natura 2000 mrežu za svaku pojedinu vrstu s Dodatka II i svaki pojedini stanišni tip s Dodatka I Direktive o staništima (Council Directive 92/43/EEC) u biogeografskim regijama. Jedan od zaključaka Europske komisije bio da je prijedlog Natura 2000 za pojedine vrste i stanišne tipove nedostatan te je predviđeno kao dodatno područje uključivanje rijeke Korane u Natura 2000 te da je u tom dijelu potrebno izdvojiti rijeku Koranu kao područje ekološke mreže. Budući da je utjecaj na ekološku mrežu detaljno obrađen u posebnom postupku, u nastavku je naveden dio obrazloženja zaključka studije Glavne ocjene temeljem koje je izdano Rješenje (PRILOG 1): Postojanje brane nekadašnje tvornice tekstila Vuna d.d. na Turnju u Karlovcu, tj. na lokaciji predmetnog zahvata omogućuje izgradnju MHE na desnoj obali Korane. Poboljšanje uvjeta korištenja hidropotencijala povećat će se ograničenim produbljivanjem korita iznad brane na ulazu u vodozahvat i ispod brane za smještaj difuzora, bez povisivanja krune brane. Iznad brane se planira mehanizacijom prilagoditi potrebama instalacije vodozahvata površina od 800 48

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

m2 riječnog dna Korane koja ujedno predstavlja površinu riječnog dna ekološke mreže „Mrežnica-Tounjčica“ zbog protezanja granice ekološke mreže na ušću po čitavoj dužini brane. Površina planirana za iskop i adaptaciju dna iznad brane u ekološkoj mreži iznosi 800 m2, odnosno čini 0,0066% površine ekološke mreže „Mrežnica-Tounjčica“. Tako mali opseg radova ne može ugroziti populaciju nijedne ciljne vrste očuvanja. Premda je školjkaš obična lisanka (Unio crassus) utvrđen na lokaciji zahvata, kao sporadična vrsta (Beran 2013), iskop ne predstavlja prijetnju populaciji u području ekološke mreže jer je riječ o iznimno maloj površini iskopa. Ovaj utjecaj nije značajan na ostale ciljeve očuvanja ekološke mreže „MrežnicaTounjčica“ zbog prostornog odmaka te rasprostranjenja i ekologije ciljnih vrsta. Izvest će se rekonstrukcija spoja novog dovodnog kanala koji se nadovezuje na postojeću branu, ali visina brane se neće mijenjati. Stoga zahvat neće utjecati na fragmentaciju riječnog staništa niti na promjene donošenja i taloženja riječnih nanosa. Promjena hidrauličkog vodnog režima će se osjetiti na objektima vodozahvata MHE (kanali i turbina), dok se hidrološki režim, toplinski režim, režim kvalitete vode, režim količine vode neće mijenjati na lokaciji i cijelom segmentu rijeke Korane i Mrežnice. Među ciljnim vrstama za očuvanje u predmetnom Natura 2000 području ističu se ribe kao skupina posebno osjetljiva na zahvate hidroelektrana. Peš (Cottus gobio), potočna mrena (Barbus balcanicus) su rijetke na lokaciji zahvata, a plotica (Rutilus virgo) je vrlo česta vrsta. Migracija riba, poglavito plotice, odvija se u proljeće za vrijeme velikih vodostaja i poplave kad dođe do izjednačenja gornje i donje vode na pojedinim (često i svim) branama u donjem toku Mrežnice i Korane. U tom smislu zahvat neće dovesti do promjena u ekosustavu ovih rijeka. Problem stradavanja manjih riba na turbini nakon prolaska kroz finu rešetku na ulaznom kanalu se rješava suvremenim sustavima za odvraćanje riba. U osnovi su najčešći sustavi bazirani na stvaranju podvodnih zastora od zračnih mjehurića, podvodnim svjetlima, podvodnim zvučnim pištoljima (topovima) ili podvodnim strujnim ogradama (pragovima). Stoga je preporučljivo da se u dovodni kanal MHE „Odeta 1“ ugradi uređaj na bazi odvraćanja riba zvučnim udarom i vibracijama čime bi zahvat uklonio potencijalnu opasnost stradavanja riba i rakova, uz otvorenu mogućnost primjene drugog rješenja ili kombinacije dvaju ili više sustava za odbijanje ribe, ovisno o rezultatima monitoringa. Procijenjeno je da se na području ekološke mreže „HR2000593 Mrežnica – Tounjčica“ nalazi se 2-15 % ukupne populacije ciljne vrste plotica (Rutilus pigus) u RH te >15 % ukupne populacije ciljne vrste potočna mrena (Barbus balcanicus). Plotica je potamodromni migrant, čija populacija iz rijeke Save za vrijeme mrijesta migrira u pritoke, između ostalih Kupu, Koranu i Mrežnicu, a iste rijeke ribe koriste i za odrastanje. Zbog toga je neophodno u narednom razdoblju omogućiti potamodromne migracije (prohodnost vodotoka) uklanjanjem umjetnih prepreka i pregrada ili izgradnjom funkcionalnih ribljih staza i prolaza kako bi se stanje ove populacije poboljšalo. Planiranim zahvatom predviđeno je uređenje korita (rezanje desne obale rijeke Korane i produbljivanje korita) i zadržavanje te proširenje postojeće brane (betoniranje dodatnih 40 – 45 m), što će uz dodatnu degradaciju staništa, zajedno s već izvedenim zahvatima dovesti do nastavka prekida kontinuiteta staništa za ove vrste. Kod zahvata kojima se pregrađuje vodeni tok i fragmentira vodeno stanište neki oblik prolaza za ribe je najbolji i najprihvatljiviji način ublaživanja negativnih posljedica za ribe.

49

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

3.4. OBILJEŽJA UTJECAJA 3.4.1. OBILJEŽJA UTJECAJA TIJEKOM IZGRADNJE Tablica 3.4-1. Obilježja utjecaja zahvata na sastavnice okoliša tijekom izgradnje UTJECAJ

Sastavnica okoliša Akcidentne situacije

Emisije prašine

Emisije štetnih plinova

Buka

Tlo

-2, I

-1, I, S

0

0

Voda

-2, I

-1. I

0

0

Zrak

-1, I

-2, I

-1, I

0

Flora

-1, N

-1, I, N

0

0

Fauna

-1, N

-1, I, N, S

-1, I

-2, I

-5 / 0, N

-1, I, N, S

-1, I

-1, I

Materijalna dobra

0

-1, I

0

0

Krajobraz

0

0

0

0

Klima

0

0

0

0

Ljudi i ljudsko zdravlje

Tumač oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVNI Učinak utjecaja Negativan (-) Neutralan (0) Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Značaj utjecaja Izrazito jak Kvantitativna -5 -4 -3 -2 -1 0 oznaka

Pozitivan (+) Zanemariv

Malen

Umjeren

Jak

Izrazito jak

1

2

3

4

5

50

Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

3.4.2. OBILJEŽJA UTJECAJA NAKON IZGRADNJE Tablica 3.4-2. Obilježja utjecaja zahvata na sastavnice okoliša nakon izgradnje UTJECAJ

Sastavnica okoliša Akcidentne situacije

Buka

Promjena vodnog režima

Tlo

-1, I

0

0

Voda

-1, I

0

-1, I, K (strujanje na lokaciji)

Zrak

-1, I

0

0

Flora

-1, I

0

0

Fauna

-4, I (ribe) -1, I (ostale skupine)

-1, I

0

-1 / 0, N

-1, I

0

Materijalna dobra

0

0

0

Krajobraz

0

0

0

Klima

0

0

0

Ljudi i ljudsko zdravlje

Tumač oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVNI Učinak utjecaja Negativan (-) Neutralan (0) Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Značaj utjecaja Izrazito jak Kvantitativna -5 -4 -3 -2 -1 0 oznaka

Pozitivan (+) Zanemariv

Malen

Umjeren

Jak

Izrazito jak

1

2

3

4

5

51

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

4. PRIJEDLOG RAZMATRANIH MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 4.1. MJERE ZAŠTITE TLA Uz izvođenje građevinskih radova u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom, uklanjanja manjeg dijela površine tla na česticama investitora, sukladno planiranom iskopu obale za formiranje vodozahvata, neće značajno utjecati na funkcije tla koje je činila obala rijeke na lokaciji predviđenoj prostornim planovima za gradnju male hidroelektrane. Zahvat predviđa utvrđivanje desne obale Korane na ulazu u vodozahvat i nizvodno od ispusta kako bi se zaštitila obala od erozije i urušavanja. Navedene okolnosti ne zahtjevaju dodatne mjere zaštite tla na lokaciji zahvata. Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Prilog 1) obuhvaćena je zaštita tla kroz mjere br. 5 i 6 (tijekom projektiranja) te 7 i 8 (tijekom izvođenja).

4.2. MJERE ZAŠTITE VODA Tijekom izvođenja zahvata uz sigurno rukovanje i skladištenje štetnih i opasnih tvari na gradilištu u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom nisu potrebne posebne mjere ražite površinskih i podzemnih voda. Nakon završetka zahvata nema potrebe za posebnim mjerama zaštite voda izvan uvjeta koje propišu Hrvatske vode u vodopravnom aktu. Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Prilog 1) obuhvaćena je zaštita riječnog korita i zamućenje vode kroz mjere br. 2, 6 i 7 (tijekom projektiranja), 2, 6, 7, 8, 9, 10, 12 (tijekom izvođenja) te mjere 8 i 9 (tijekom korištenja).

4.3. MJERE ZAŠTITE ZRAKA Tijekom izvođenja građevinskog zahvata nije moguće izbjeći lokalno povećanje emisije prašine i ispušnih plinova strojeva i vozila u zrak u vrijeme radova na kopnu za suhog vremena. No kako je riječ o vremenski i prostorno vrlo ograničenim radovima sa standardnim građevinskim strojevima, pored mjera zaštite na radu na gradilištu ne očekuje se potreba za dodatnim mjerama zaštite od prašine. Budući da negativni utjecaji prestaju nakon završetka gradnje, nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite zraka.

4.4. MJERE ZAŠTITE STANIŠTA, BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Prilog 1) obuhvaćena je zaštita bioraznolikosti kroz mjere sprječavanja negativnih utjecaja zahvata na ciljne vrste očuvanja ekološke mreže i njihovih staništa. Mjerama zaštite riba – ciljeva očuvanja ekološke mreže ujedno se vrši zaštita i drugih riba u Korani i Mrežnici, osobito primjenom podvodnog zvučnog topa i fine rešetke na ulazu u turbinu te prolaza za ribe koji će biti prilagođen pelagičkim i bentopelagičkim vrstama riba. Dodatne mjere zaštite flore i faune nisu potrebne.

4.5. MJERE ZAŠTITE LJUDI I LJUDSKOG ZDRAVLJA Uz izvođenje građevinskih radova u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom s posebnim nalaskom na sigurnost i zdravlje radnika ne očekuje se posebna potreba za mjerama 52

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

zaštite ljudi, odnosno stanovništva u široj okolini zahvata. Nakon završetka zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite ljudi i ljudskog zdravlja.

4.6. MJERE ZAŠTITE MATERIJALNIH DOBARA I INFRASTRUKTURE Tijekom izvođenja zahvata organizirati i voditi gradilište u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom, s posebnim naglaskom na brigu o radovima na postojećoj brani (uvjeti Hrvatskih voda) i očuvanju pristupne prometnice (uvjeti društva Ceste Karlovac). Nakon završetka zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite materijalnih dobara.

4.7. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZA Tijekom izvođenja zahvata nije moguće izbjeći izmjene vizure krajobraza zbog potrebe za rušenjem ratom devastiranih objekata. Budući da će se projektom krajobraznog uređenja prostor urediti, a građevina MHE je planirana u manjim dimenzijama od bivše tvornice, zahvat neće narušavati vizuru krajobraza s ljudskog aspekta, već će obogatiti i urediti prostor. Nakon završetka zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite, jer krajobraz nije značajno ugrožen predmetnim zahvatom. Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Prilog 1) obuhvaćena je zaštita krajobraznih sastavnica kroz mjere br. 6 i 7 (tijekom projektiranja), 5 i 6 (tijekom izvođenja) te mjera 2 (tijekom korištenja).

4.8. MJERE ZAŠTITE KLIME Ne očekuje se značajan utjecaj predmetnog zahvata na klimu, pa zbog toga dodatne mjere zaštite i ublažavanja utjecaja na klimu nisu potrebne.

4.9. MJERE ZAŠTITE OD BUKE Tijekom izvođenja zahvata nije moguće izbjeći povećanje razine buke. Pored postojećih zakonskih propisa o razini buke u prostoru u kojem ljudi rade i borave, nije potrebno propisivati dodatne mjere zaštite stanovništva i radnika od buke. Nakon završetka zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite od buke jer se ne očekuje da MHE proizvodi buku glasniju od šuma vode na slapištu. Buku će se svesti na najmanju moguću mjeru tijekom pripreme i izvođenja građevinskih radova poštivanjem odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13), Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) te osobito mjera koje propisuje Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08).

4.10. MJERE ZAŠTITE OD UTJECAJA OTPADA Zbrinjavanje otpada organizira se u skladu sa zakonskom regulativom, na temelju gospodarskih načela i načela zaštite okoliša prilikom postupanja s otpadom te dodatne mjere zaštite od utjecaja otpada nisu potrebne.

53

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

4.11. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (Prilog 1) obuhvaćen je program praćenja stanja ekološke mreže na lokaciji zahvata: „Od programa praćenja stanja ekološke mreže Natura 2000 „Mrežnica-Tounjčica“ (HR2000593) u vezi predmetnog zahvata očekuje se praćenje potencijalno ugroženih ciljnih vrsta očuvanja, a to su tri vrste riba: peš (Cottus gobio), potočna mrena (Barbus balcanicus) i plotica (Rutilus virgo). Budući da je pregledom terena i literature nedvojbeno utvrđena prisutnost svih triju ciljnih vrsta u segmentu rijeke oko predmetnog zahvata, nisu potrebna daljnja praćenja brojnosti populacija, već potencijalni negativni utjecaji zahvata zahtijevaju primjenu praćenja (ne)mogućnosti prolaska ribe kroz umjetne barijere u turbinu i stradavanje riba te učinkovitost prolaza za ribe. Praćenje učinkovitosti instaliranog sustava te učinkovitost prolaza za ribe mora obavljati pravna osoba s ovlaštenjem za praćenje stanja prirode, a za provedbu monitoringa mora ishoditi dozvole Ministarstava nadležnih za zaštitu prirode i slatkovodno ribarstvo. U monitoringu mora sudjelovati stručnjak ihtiolog. Primjena fine rešetke širine otvora do 1,5 cm, omogućava prolaz manjih vrsta riba i mlađih stadija svih vrsta riba. Stoga je potrebno pratiti učinkovitost instaliranog sustava za odvraćanje ribe na bazi podvodnog zvučnog udara u kombinaciji s finom rešetkom. Potrebno je bilježiti koje vrste ribe su uspjele proći umjetnu barijeru, i to zasebno istaknuti koje vrste su prošle iza zvučnog topa, a koje prolaze i finu rešetku, ukoliko se to bude događalo. Pri tome se mora zabilježiti ukupan broj jedinki riba koje se prošle pojedinu prepreku, broj vrsta riba, broj jedinki pojedine vrste i veličine ribe (ukupna dužina, visina i širina te dužina, visina i širina ne računajući peraje). U tu svrhu je potrebno izvršiti izlov ribe u dovodnom kanalu iza zvučnog topa mrežama koje ne propuštaju ni najmanju mlađ. Vizualnim pregledom i postavljanjem mreža na ispustu difuzora potrebno je pratiti ima li riba u vodi iz ispusta turbine. Praćenje učinkovitosti instaliranog sustava za odvraćanje ribe mora se izvršiti u najmanje 6 navrata, odnosno približno svaka 2 mjeseca, kroz cijelu godinu, obuhvačajući sva godišnja doba. Praćenje se ne odvija u periodu vrlo visokih voda i poplava zbog nemogućnosti obavljanja praćenja, ali i vjerojatne pauze u radu turbine. Praćenje se ne odvija dok turbina ne radi jer osim praćenja mogućnosti prolaska riba kroz sustav za odbijanje ribe, praćenje obuhvaća i prikupljanje eventualne ribe na ispustu vode iz turbine, pri čemu turbina mora raditi da bi se vidjelo fizičko-zdravstveno stanje riba nakon prolaska kroz turbinu. Čim se tijekom praćenja ribe u vodozahvatu ustanovi da aktivni i pasivni sustav za odbijanje ribe propušta jedinke bilo kojih vrsta ribe, potrebno je sastaviti izvještaj i obavijestiti korisnika zahvata i nadležno upravno tijelo radi utvrđivanja dodatnih mjera zaštite riba od ulaska u turbinu, koje će propisati nadležno upravno tijelo uz konzultacije s nadležnim stručnim tijelom (Državni zavod za zaštitu prirode). Sukladno predloženim mjerama ublažavanja utjecaja u ovoj Studiji, investitor je obvezan u najkraćem roku provesti projektiranje i instalaciju alternativnog sustava za odvraćanje riba, primjerice: finija rešetka, sustav stvaranja „zračnog zida“, odvraćanje svjetlošću i odvraćanje strujom. U tom slučaju, novi sustav podliježe novom ciklusu praćenja (monitoringa) učinkovitosti u odvraćanju riba i stradavanja riba na turbini. Praćenje učinkovitosti prolaza za ribe treba izvršiti u vrijeme migracije plotice i to u 3 navrata: travanj, svibanj i lipanj u približno jednakim vremenskim razmacima. U sklopu toga pratiti sve vrste koje koriste prolaz za ribe. Prebrojavanja i identifikacija vrsta može se odraditi nakon lova ribe koja uzvodno prođe kroz prolaz za ribe i upliva u mrežama formirani prolaz do kaveza u kojem se vrši sakupljanje ribe tijekom 24 h u svakom predloženom mjesecu. Pri tome se mora zabilježiti ukupan broj jedinki riba koje se prošle kroz prolaz, broj vrsta riba, broj jedinki pojedine vrste i veličine ribe. Rezultate programa praćenja stanja i eventualni prijedlog dodatnih mjera ublažavanja treba dostaviti Upravnom odjelu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije „NATURA VIVA“ i Državnom zavodu za zaštitu prirode.”

54

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

5. IZVORI PODATAKA Antolović, J., E. Flajšman, A. Frković, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N. Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Bell M. (1990): Fisheries Handbook of Engeneering Requirements and Biological Criteria (Third Edition). Fish Passage and Development and Evaluation Program, Corps of Engineers, North Pacific Division, Portland, Oregon. Beran, L. (2013): Aquatic molluscan fauna (Mollusca) of the Korana River (Croatia). Nat. Croat., Vol. 22, No. 2., 223–234, Zagreb. BMLFUW (2012): Leitfaden zum Bau von Fischaufstiegshilfen. Bundesministerium für Land- und Forstwirtschaft, Umwelt und Wasserwirtschaft, Wien: 102 Seiten Boršić, I., Milović, M., Dujmović, I., Cigić, P., Rešetnik, I., Nikolić, T., Mitić, B. (2008): Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol. 17, No. 2. Boršić, I., Posavec-Vukelić, V., Hruševar, D., Plavac, I. (2012): Status and distribution of NATURA2000 species Apium repens (Jacq.) Lag. (Apiaceae) in Croatia. U: Jelaska, S.D., Klobučar, G., Šerić Jelaska, L., Leljak Levanić, D., Lukša, Ž. (ur.): Zbornik sažetaka 11. Hrvatskog biološkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem: 211. Hrvatsko biološko društvo 1885, Zagreb. Clay, C. H. (1995): Design of Fishways and Other Fish Facilities. Lewis Publishers. Čada G. F. (1997): Efforts to Reduce the Impacts of Hydroelectric Power Production on Reservoir Fisheries in the United States. Environmental Sciences Division, Oak Ridge. Čivić, K. i sur., ur. (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-112. Domac J. ur. (2009): Strategija održivog korištenja energije karlovačke županije. Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske Duplić, A. (2008): Slatkovodne ribe - Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja, Svojte. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Duplić, A. i sur. (2012): Prijedlog ekološke mreže Natura 2000 ‐ stručna podloga. Državni zavod zaštitu prirode, Zagreb. Fish passes – Design, dimensions and monitoring. FAO & DVWK, 2002, Rome. Gaži-Baskova, V. (1978): Širenje vrste Reynoutria japonica Houtt. u ruderalnu vegetaciju SR Hrvatske (in Cyrillic). Fragm. Herbol. Jugosl. 5, 41–44. Gebler R. J. (1991): Sohlrampen und Fischaufstiege. Walzbach, Deutschland, Eigenverlag (derzeit in Neuauflage). Grubešić, M., Tomljanović, K., i Kovač, I. (2008): Znanstvena analiza dabra (Castor fiber L.) na području Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. Hatton-Ellis, T.W. & Grieve, N. (2003): Ecology of Watercourses Characterised by Ranunculion fluitantis and Callitricho-Batrachion Vegetation. Conserving Natura 2000 Rivers Ecology Series No. 11. English Nature, Peterborough, 1-63. Hastings, M.C. & Popper, A. N. (2005): Effects of Sound on Fish. Jones & Stokes, Sacramento Holliman, F.M. (2010): Operational protocols for electrical barriers on the Chicago Sanitary and Ship Canal: influence of electrical characteristics, water conductivity, behavior, and water velocity on risk for breach by nuisance invasive fishes. Smith-Root, Inc., Vancouver, WA 55

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Hršak, V. (2010): Stručna podloga za zaštitu poriječja rijeke Mrežnice. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije "Natura viva" (n.d.): Ekološka mreža na području Karlovačke županije. Jelić, M. (2010): Vidra – Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb Jelić, M. (2009): Istraživanje rasprostranjenosti vidre (Lutra lutra L.) na području kontinentalne Hrvatske. Ekološka udruga “Emys”, Donji Miholjac. Karta staništa RH. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 2004, Zagreb. Kottelat, M. & Freyhof, J. (2007): Handbook of European Freshwater Fishes. Kottelat, Crnol, Switzerland and Freyhof, Berlin, 1-645. Kurtalj, I. (1961): Postanak i razvoj varaždinske tekstilne industrije – Varaždin. Godišnjak gradskog muzeja Varaždin, Gradski muzej Varaždin, godina 1, broj 1, Varaždin, 67-74. Lajtner, J., Klobučar, G. & Maguire, I. (2008): Izvješće za potrebe izrade prijedloga potencijalnih Natura 2000 područja; slatkovodni mekušci (Theodoxus transversalis i Unio crassus) i slatkovodni rakovi (Austropotamobius torrentium i Austropotamobius pallipes), Technical report, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb. Larinier M. (2002): Fishways–General considerations, Bulletin Francais De La Peche Et De La Pisciculture 364: 21–27. Maguire, I. et al. (2003): The distribution patterns of freshwater crayfish in Croatia. Crustaceana 77 (1): 25-47. Maguire, I., Gottstein-Matočec, S. (2004): The distribution pattern of freshwater crayfish in Croatia. Crustaceana 77 (1), 25-47 Maguire, I.; Klobučar, I.V.G.; Faller, M. & Gottstein, S. (2007): Izvješće o postojećim podacima za potrebe izrade prijedloga potencijalnih Natura 2000 područja; slatkovodni rakovi (Astacus astacus, Austropotamobius torrentium i Austropotamobius pallipes). Maguire, I., Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. & Kapetanović, I. (2009): NATURA 2000 Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj. Istraživanja provedena tijekom 2009. godine. Report for SINP, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb, 49 pp. Maguire, I. (2010): Slatkovodni rakovi - Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Maguire, I., Jelić M., Klobučar, I.V.G. (2011): Update on the distribution of freshwater crayfish in Croatia. Knowl. Managt. Aquatic Ecosyst. 401 (31), 10-31. Maguire, I., Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. i Jelić, M. (2010): Natura 2000 Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj, Istraživanja provedena tijekom 2010. godine. Ekološka udruga Emys, Donji Miholjac, 44 pp. Mrakovčić, M. & Brigić, A., ur. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-253. Mrakovčić, M., Ćaleta, M., Mustafić, P., Marčić, Z., Zanella, D. i Buj, I. (2010): Slatkovodne ribe – izvješće za potrebe izrade prijedloga potencijalnih Natura 2000 područja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Mrakovčić M. i sur. (2009): Ribolovno gospodarska osnova KŠR „Korana“, Prirodoslovnomatematički fakultet, Zagreb, 1-100. Mrakovčić M. i sur. (2009): Ribolovno gospodarska osnova KŠR „Mrežnica“, Prirodoslovnomatematički fakultet, Zagreb

56

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Palmisano, A.N. & C.V. Burger (1988): Use of a portable electric barrier to estimate chinook salmon escapement in a turbid Alaskan river. North American Journal of Fisheries Management, vol. 8 (4), pp. 475-480. Pekez, M. (2013): Invazivne vrste vodenih beskralježnjaka u rijeci Dravi na području grada Osijeka. Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju, 1-79. Pepeonik, Z. (2000): Mrežnica – biser hrvatskog krša. Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb Popper, A.N. & T.J. Carlson (1998): Application of sound and other stimuli to control fish behavior. Transactions of the American Fisheries Society, vol. 127, pp. 673-707. Popper, A. N. & Hastings, M.C.: The effects of human-generated sound on fish. Integrative Zoology 2009; 4: 43-52 Ruggles, C.P. (1991): A critical review of fish exclusion and diversion from hydroelectric turbine intakes, with special reference to the Turner’s Falls project on the Connecticut River. Report to Northeast Utilities Service Co., Hartford, CT Schmutz, S. & Mielach, C. (2013): Measures for ensuring fish migration at transversal structures. Tehnical paper. ICPDR – International Commission for the Protection of the Danube River. 52p. Slavík, O., Horký, P. & Bartoš, L.: Occurrence of cyprinids in fish ladders in relation to flow Biologia 64/5: 999—1004, 2009. Smith-Root Electrical Fish Barriers and Guidance, Revision 5 - Spring 2012 Stručna podloga zaštite prirode za reviziju Prostornog plana Karlovačke županije. Državni zavod za zaštitu prirode, 2007, Zagreb. Swink, W.D. (1999): Effectiveness of an electrical barrier in blocking sea lamprey spawning migration on the Jordan River, Michigan. North American Journal of Fisheries Management, vol. 19, pp. 397-405. Taft, E.P. (2000): Fish protection technologies. Environmental Science and Policy. Suppl. pp. 349359. Topić, J. i Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-376. Valorizacija zaštićenih područja Karlovačke županije. Državni zavod za zaštitu prirode, 2008, Zagreb. Vukelić, J. i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-263. Water Resources Technical Publication. Fish Protection at Water Diversions. A Guide for Planning and Designing Fish Exclusion Facilities. U.S. Department of the InteriorBureau of Reclamation Denver, Colorado, 2006. Zettler, M. L., Frankowski J., Bochert, R., Rohner (2004): Morphological and ecological features of Theodoxus fluviatilis (Linnaeus, 1758) from Baltic brackish water and German freshwater populations. Journal of conchology, Vol. 38., No. 3. Ždankus N. & Sabas G. (2006): The Impact of Hydropower Plant on Downstream River Reach. Environmental research, engineering and management. No.4(38), P.24-31

INTERNETSKE BAZE PODATAKA: Baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode: Vrste. Staništa. Ekološka mreža. Zaštićena područja - http://www.dzzp.hr/ Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj. - http://zasticenevrste.azo.hr/

57

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Froese, R. and D. Pauly. Editors. 2010.FishBase. World Wide Web electronic publication, version (05/2010). - www.fishbase.org Ribe Hrvatske

http://www.ribe-hrvatske.com/index.php

Rijeke Hrvatske http://www.crorivers.com/ Natura 2000 u Hrvatskoj

http://natura2000.dzzp.hr/natura/

ZAKONSKI PROPISI: Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. Official Journal L 206, 22/07/1992 P. 0007 - 0050 Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13) Generalni urbanistički plan Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11) Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN 6/96) Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979) (NN 6/00) Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979) (NN 6/00) Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07, 51/14) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01) Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 155/08) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99, 84/13) Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01 i 36/08) Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 1/02, 5/10, 6/11) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997): Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13) Zakon o gradnji (NN 153/13) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12) 58

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)

59

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

6. PRILOZI PRILOG 1.

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (1. dio)

60

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (2. dio)

61

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (3. dio)

62

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (4. dio)

63

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (5. dio)

64

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (6. dio)

65

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (7. dio)

66

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (8. dio)

67

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (9. dio)

68

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (10. dio)

69

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (11. dio)

70

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (12. dio)

71

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (13. dio)

72

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 1. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za predmetni zahvat (14. dio)

73

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PRILOG 2. IZVOD IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE Za područje na kojem je planiran zahvat – „Izgradnja male hidroelektrane Odeta 1“, na snazi su sljedeći dokumenti prostornog uređenja: •

Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01, 36/08)

•

Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 1/02, 5/10, 6/11)

dok se zahvat navodi i u Generalnom urbanističkom planu Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, 6/11), ali prostorno se nalazi izvan obuhvata plana.

PROSTORNI PLAN KARLOVAČKE ŽUPANIJE Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01 i 36/08) dozvoljava mogućnost revitalizacije starih mlinica na rijeci Mrežnici i pretvaranje istih u male hidroelektrane, uz uvjet da se pri tome ne mijenjaju vodna lica niti utječe na režim protoka vode. Pozicija predmetne mHE „Odeta 1“ udovoljava propisanim uvjetima iz Prostornog plana Karlovačke županije sukladno navedenom u Odredbana za provođenje prostornog plana: UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 8.8. ENERGETSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAVI 8.8.4. Studijama podobnosti, smještaja i utjecaja na okoliš potrebno je odrediti potencijalne lokacije planiranih proizvodnih termoenergetskih, hidroenergetskih i vjetroenergetskih postrojenja (vjetroelektrana / vjetroparkova). 8.8.6. Moguća je izgradnja mini HE snage do 5 MWh na sljedećim lokacijama: - ILOVAC (rijeka Kupa); - BARILOVIĆ (rijeka Korana); - PRIMIŠLJE (rijeka Korana); - GLOBORNICA (rijeka Dobra); - TURANJ (rijeka Mrežnica); - FOGINOVO (rijeka Korana); - PUŠKARIĆI (rijeka Korana); - FURJAN (rijeka Furjašnica). Za navedene mini HE visine brana koje su dozvoljene: - za ravničarske predjele - do 3 m; - za brdske predjele - do 4 m; - za kanjone - do 5 m. Izgradnja mini HE moguća je i na drugim lokacijama pored navedenih i to na mjestima starih mlinica na način da se ne mijenja zatečeni vodni režim i da se ne podiže kruna postojećeg slapa. Intervencije u koritu rijeke kao i uređenje same zgrade s okolišem moguće su u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi. Visine postojećih brana (onih koje ne spadaju u kategoriju mini HE) se izuzimaju iz odredbi danih u stavku 1. ove točke, odnosno kod rekonstrukcije i sanacije mogu se zadržati postojeće visine ili odrediti druge visine brane, a u skladu sa relevantnim Zakonskim odredbama i propisima.

74

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Izvod iz grafičkog dijela Plana: Izmjenama i dopunama Prostornog plana Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 36/08), grafičkim prikazom u Prilogu 1a. - Prikaz namjene i korištenja prostora, pokazano je da se predmetni planirani zahvat nalazi u području izgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Grafičkim prikazom u Prilogu 1b. - Energetski sustavi (Infrastrukturni sustavi i mreže), pokazano je da je na lokaciji predmetnog planiranog zahvata planirana hidroelektrana. Grafičkim prikazom u Prilogu 1c. - Vodnogospodarski sustavi (Infrastrukturni sustavi i mreže), pokazano je da na lokaciji predmetnog planiranog zahvata postoji planiran sustav obrane od poplava u obliku nasipa i/ili obaloutvrda. Grafičkim prikazom u Prilogu 1d. - Uvjeti korištenja i zaštite prostora, pokazano je da se predmetni planirani zahvat nalazi u području planiranog značajnog krajobraza Korana.

75

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zahvat

Prilog 1a. Prikaz namjene i korištenja prostora na širem području zahvata prema Kartografu 1.2. (Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije, Glasnik Karlovačke županije br. 36/08)

76

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zahvat

Prilog 1b. Prikaz energetskih sustava (Infrastrukturni sustavi i mreže) na širem području zahvata prema Kartografu 2.1. (Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije, Glasnik Karlovačke županije br. 36/08)

77

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zahvat

Prilog 1c. Prikaz vodnogospodarskog sustava (Infrastrukturni sustavi i mreže) na širem području zahvata prema Kartografu 2.2. (Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije, Glasnik Karlovačke županije br. 36/08)

78

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zahvat

Prilog 1d. Uvjeti korištenja i zaštite prostora na širem području zahvata prema Kartografu 3.1. (Izmjene i dopune Prostornog plana Karlovačke županije, Glasnik Karlovačke županije br. 36/08)

79

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KARLOVCA Vezano za izgradnju planiranog zahvata male hidroelektrane kod slapa na Turnju, 2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac (Glasnik Karlovačke županije br. 6/11) donose sljedeće:

Izvod iz grafičkog dijela Plana: Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja grada Karlovca (Glasnik Karlovačke županije br. 6/11), grafičkim prikazom Prilogu 1e. – Prikaz korištenja i namjene površina, pokazano je da se predmetni planirani zahvat nalazi u području izgrađenog dijela građevinskog područja. Grafičkim prikazom Prilogu 1f. - Prikaz energetskih sustava i mreža, pokazano je da je na lokaciji predmetnog planiranog zahvata planirana mala hidroelektrana. Grafičkim prikazom Prilogu 1g. - Prikaz vodnogospodarskog sustava, pokazano je se predmetni planirani zahvat nalazi u području plavljenja vodotoka 1. reda važnosti i području u kojem postoji planiran sustav obrane od poplava u obliku nasipa i/ili obaloutvrda.

80

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zahvat

Prilog 1e. Prikaz korištenja i namjene površina na širem području zahvata prema Kartografu 1. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)

81

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zahvat

Prilog 1f. Prikaz energetskih sustava i mreža na širem području zahvata prema Kartografu 2.B. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)

82

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Zahvat

Prilog 1g. Prikaz vodnogospodarskog sustava na širem području zahvata prema Kartografu 2.C. (2. Izmjene i dopune PPUG Karlovac, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)

83

Studija za Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA KARLOVCA Predmetni zahvat nalazi se izvan obuhvata Generalnog urbanističkog plana Karlovca (Prilog 1h.). Unatoč tome, zbog blizine obuhvatu Plana, lokacija za predmetni zahvat smještena je u grafičkim prilozima Plana pod nazivom „MHE Turanj” te se spominje u tekstu u sljedećim poglavljima Plana: „7.2.2. Korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije Članak 73. (1) Za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije planirane su sljedeće minihidroelektrane: - MHE Foginovo, - MHE Turanj." ... „7.3.1. Elektroenergetski sustav Članak 89. GRAĐEVINE ZA OPSKRBU ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

(1) Za opskrbu grada električnom energijom i njeno korištenje GUP-om utvrđene su sljedeće elektroenergetske građevine: - proizvodni uređaji: o mini hidroelektrana MHE Turanj (na ušću Mrežnice u Koranu) - s dozvoljenom visinom brane do 3 m,

Zahvat

Prilog 1h. Prikaz lokacije planiranog zahvata u odnosu na granice obuhvata Generalnog urbanističkog plana Karlovca na Kartografu 3.3.A. - energetski sustavi (elektroenergetski sustavi) na širem području zahvata prema (Izmjene i dopune GUP Karlovac, Glasnik Grada Karlovca br. 6/11)

84