Ekonomije

Na kraju svakog poglavlja dani su odgovori na postavljena pitanja. Ako studentima nije jasno kako se doslo do rjesenja, to je pouzdani znak da gradivo nije u cjelini svladano te da se treba vratiti na pocetak i traziti pomoc svojih nastavnika. Pisanje prirucnika trajalo je dulje od godine, a trajalo bi i dulje da nije bilo nesebicne pomoci docenta dr. Dure Medica koji je napisao tekst 28. i 29. poglavlja. Njegovo sudjelovanje u pisanju ove knjige pridonijelo je vecoj raznolikosti teksta i poboljsanju njegove kvalitete. Koristim prigodu da zahvalim i svojoj kceri Andrei Polovini koja mi je pomogla u tehnickim poslovima u pripremi prirucnika. Ocekujemo da ce prirucnik biti koristan kako studentima u pripremama za polaganje ispita tako i nastavnicima u izvoaenju seminarske nastave. Prihvacamo sve dobronar'njerne primjedbe ciji je cilj poboljsanje. kvalitete ovog rada uz istodobnu ispirku za nehoticne propuste i greske koje, i uz najbolju volju, nismo mogli izbjeci. Prof. dr. Svetislav Po!ovina

1. UVOD CILJEVI IZLAGANJA • • • • •

Definirati ekonomiju. Raz/ikovati normativnu od pozitivne ekonomije. Razlikovati makroekonomiju od mikroekonomije. Odrediti osnovne metode kojima se slui:i ekonomija. Utvrditi glavne pogreske u zak/jucivanju pri proucavanju ekonomskih problema. • Ukazati na zakon oskudnosti kao temeljni zakon ekonomije. Ekonomija je znanstvena disciplina koja proucava kako drustvo koristi oskudne prirodne resurse radi proizvodnje dobara i usluga te njihova raspodjeljivanja meau clanove drustva. Definicija ekonomije ima vise, ali svaka od njih mora sadl'Zavati barem dva elementa: 9skudnost i izbor meoy mogucnostima. Ekonomija je mlada drustvena znanost lako njene pocetke nalazimo jos u anticko vrijeme, smatra se da je njen zacetnik Adam Smith (1723.-1790.). Njegovo glasovito djelo Bogatstvo naroda (1776.) jos se u njegovo doba smatralo svojevrsnom ekonomskom Biblijom. Adam Smith je bio teoretiCa( ekonomskog liberalizola..i.~-v,aroik t~isn.Qg,.Q.9.§.Q.Qdarstva. Suprotno njemu nastupao je Karl Marx (1818.-1883.) koji je svoje stavove izlozio u djelu Kapital (1867.). SustinaMarxove kritike svodila se na dokazivanje neracionalnosti tcfilnog QQ§ROdarS~lQJ.azo.osti ~.QQ.trebi njegove zam~~ ~osom. Najznacajniji ekonomski teoreticar 20. stOlfecaoTojeJOfin M. Re 883.-1946.) koji je u svom radu Opca teorija zaposlenosti, kamate i novca (1946.) est~vio tem~lje suvremer1~ makrq~kcmo.mije i ~~~.9_.l)a potrebu sustavne i::ll'Zavne interve,ncije u goi?podarstv.1.tkak.o_.b.i_~~-·~blazile li:iKJO: nlle slabosti tr"Zisne ekonomije. ·~..__ Ekonomija moze podijeliti u dvije skupine: u normativnu i pozitivnu. Normativna ekonomija je ona ekonomija koja pojave i procese u gospodarstvu ocjenjuje etickim i vrijednosnim sudovima, dok pozitivna ekonomija pojave i procese u gospodarstvu opisuje vrijednosno neutralno. Prva objasnjava kako bi trebalo biti, a druga kako jest. Ekonomija se takoaer moze podijeliti na makroekonomiju i mikroekonomiju. Makroekonomija je onaj dio ekonomije koji proucava funkcioniranje gospodarstva kao cjeline, dok mikroekonomija proucava ponasanje pojedinih njenih dijelova: pojedinaca, kucanstava, ekonomskih subjekata i sektora.

se

8

l

n

,, t ;i;

uvoo

I

OSNOVE EKONOMIJE

Osnovne metode ekonomskog lstra!lvanja jesu: promatran· atisticka analizai....ekonomska Bl}.~ll~a. e.~E~riment. Proma ranje se sastoji od prikupljanja i pra6en]a podataka u proslosti.

Ti se podaci statisticki sistematiziraju i obraduju, da bl se potom podvrgli ekonomskoj analizi kako bi se izveli odgovarajuci zakljucci. Ekonomija ima ogranicene mogucnosti primjene eksperimentalne metode, za razllku od prirodnih znanosti u kojima je eksperiment jedna od najvaznijih metoda analize.

I

Pogreske u ekonomskom zakljucivanju Prigodom ekonomskog zakljucivanja moguce su pogreske od kojih su ce-

DODATAK: Kako citati grafove? Stara kineska poslovica kaze da jedna slika govori cesto vise od tisucu rijeci. Jednako je s grafovima koji su najcesce sredstvo prikazivanja odnosa i dinamike ekonomskih kategorija u ekonomiji. Oni omogucuju da se jednostavno i brzo prikaze ono sto bi zahtijevalo stranice teksta. Sto je graf? Graf je dijagram koji pokazuje medusobni odnos medu varijablama odnosno njihovu funkcionalnu meduovisnost. Postojanje funkcionalne veze medu ekonomskim varijablama znaci da je jedna od njih uzrok iii nezavisna varijabla (X), dok je druga posljedica iii zavisna varijabla (Y). Uzrocno-posljedicna veza moze se prikazati u obliku funkcije

tiri najcesce: • nesposobnost da se odl"Ze "ostale stvari jednakima" odnosno ceteris

paribus klauzula • post hoc pogreska • pogreska poopcavanja • subjektivnost Prva vrsta pogreske obicno se cini onda kada je neka ekonomska pojava funkcija vise nezavisnih varijabli. Da bi se izolirao utjecaj jedne nezavisne varijable od utjecaja ostalih determinanti mora se pretpostaviti da je djelovanje ovih drugih zadano i stalno. Ako se to ne ucini, moze doci do pogresnog zakljucivanja pa se utjecaj jedne nezavisne varijable na analiziranu ekonomsku pojavu moze pripisati drugoj.

Y = f(X)

i

Numericki se ta veza maze prikazati uz pomoc linearnih i nelinearnih jednadzbi. Graf linearne funkcije uvijek je pravac dok je graf nelinearne fukcije krivulja razlicitog oblika. Kako se mijenja zavisna varijabla u odnosu prema nezavisnoj varijabli pokazuje ~ pravca odnosno krivulje. Nagib definiramo kao promjenu ya~ jable Y 1J. o..d.no.s!.i...Prerut12Lo.mie.r:J.i .varijabl~ _x, ~Nagib pravca jeuvijek isti, za · ·razllku-od nagiba krivulje koji moze poprimiti razlicite vrijednosti. Nagib prav~ ca odnosno krivulje pokazuje takoder da Ii je odnos izmedu zavisne i neza- . visne varijable izravan iii inverzan. Ako se obje- varijable krecu u istom smjeru, tj. zajednicki rastu iii padaju, tada medu njima postoji izravan odnos. Ako se varijable krecu u suprotnim smjerovima, tj. kada se jedna povecava a druga smanjuje, medu njima tada postoji inverzan odnos. Treba razlikovati pomak krivulje od kretanja uzduz krivulje. Pomak krivulje se ocituje u promjeni njena polozaja u odnosu prema prvotnom stanju tako da se cjelokupna krivulja pomice blize iii dalje od ishodista. Pri kretanju uzduz krivulje potonja se ne mijenja ali se mijenjaju tocke na krivulji cije koordinate pokazuju odnos zavisne i nezavisne varijable. Jedan od prvih grafova s kojima se treba upoznati je granica proizvod· nih mogucnosti ·(PPF = Production-Possibility Frontier). 9n~_ar3E~.!s.Lp.aka­ zuje _l'.!1-9.9Y.CnQs.ti ~roi~yodnje. ctv€il1J do~c:i.~~-- u_~~!?t ogran~ postojeci _gospodarski kapacitet. PretpostavKa Je pritom da su svi prorzvodni resursr·zapOslenT i da7iemaneiskoristenih kapaciteta. Uz tu pretpostavku kao i onu da gospodarstvo proizvodi samo dva dobra (A i B) ona ima sljedece mogucnosti:

Treca vrsta pogreske, pogreska poopcavanja, nastaje uslijed pogresne prosudbe da se ono sto vrijedi za dio odnosi i na cjelinu. Cetvrta pogreska u zakljucivanju jest subjektivnost. Ona je posljedica stavova i opredjeljenja onoga tko donosi zakljucak. Kako se stavovi i opredjeljenja pojedinaca cesto ne podudaraju, to i individualna prosudba istih pojava ne mora nuzno biti jednaka. Temeljni zakon ekonomije je zakon oskudnosti koji kaze da su dobra za zadovoljenje ljudskih potreba ogranicena uslijed cinjenice sto u prirodi nema dovoljno resursa da se proizvede sve sto ljudi zele i u kolicini kojoj zele. Buduci da su resursi ograniceni, potrebno je izabrati izmedu postojecih mogucnosti. Dobra koja su rijetka zovu se ekonomskim dobrima i nisu besplatna, za razliku od neekonomskih dobara kojih ima u izobilju i besplatna su. Samo ekonomska dobra imaju cijenu i predmetom su proucavanja ekonomije. Ova podjela dobara na ekonomska i neekonomska je relativna i

10

C = f(Y)

!

Druga vrsta pogreske, tzv. post hoc pogreska nastaje ako se uzrocnost medu pojavama izvodi iz puke cinjenice sto je jedna pojava prethodila drugoj.

nije zauvijek dana.

Primjerice, ako kazemo da potrosnja (C) ovisi o visini dohotka (Y), tada tu ovisnost mozemo izraziti kao

1

• • •

da gospodarski kapacitet koristi isklucivo za proizvodnju dobra A da gospodarski kapacitet koristi iskljucivo za proizvodnju dobra B. da gospodarski kapacitet koristi za proizvodnju obaju dobara pri cemu moze proizvoditi vise jednog a manje drugog dobra iii obrnuto.

OSNOVE EKONOMJJE

UVOD

8. Prema zakonu oskudnosti dobra se dijele na - - - - - - - - - - I

I

A B

0

i

10

c

20

D E F

40

I

30 50

Navedene mogucnosti u tablici zapravo su tocke na krivulji PPF koje svojim koordinatama odreduju kombinacije proizvodnje dvaju dobara. Povezivanjem naznacenih tocaka dobiva se krivulja PPF koja je konkavna prema ishodistu. Svaka tocka na krivulji PPF pokazuje da gospodarstvo radi punim kapacitetom pa povecanje proizvodnje jednog proizvoda nije moguce bez smanjenja proizvodnje drugog. Ako gospodarstvo, medutim, ne koristi sve svoje proizvodne mogucnosti, odnosno aka postoje nezaposleni proizvodni resursi, njena ce proizvodnja biti predocena tockom koja ce se nalaziti ispod krivulje PPF. Tocka koja lezi izvan krivulje PPF pokazuje da se kombinacija dobara ne maze proizvesti s postojecim kapacitetom te da ga je potrebno povecati. Osim standardnih grafova koriste se i posebni: 1. vremenske serije koje pokazuju dinamiku promjena jedne varijable tijekom vremena. 2. dijagrami rasipanja koji pokazuju dinamiku kombinacija dviju varijabli tijekom vremena. 3. visekrivuljni dijagrami.

Nadopunitel je drustvena znanost koja objasnjava kako drustvo alocira svoje oskudne resurse radi proizvodnje dobara i raspodjeljuje ih medu svoje clanove.

2. Osnivac ekonomije kao znanstvene discipline je - - - - - - - - · 3. Funkcioniranje gospodarstva kao cjeline proucava - - - - - - - 4.

lI

10. Vrijednosne i eticke sudove u analizi ekonomskih pojava i procesa primjenjuje ekonomija.

T ocno - Netocno (T - N) 1. _:;__ Ekonomija je znanost izbora najpovoljnijih rjesenja u uvjetima postojanja materijalnih ogranicenja. 2. _;_}_John M. Keynes je jedan od osnivaca ekonomskog liberalizma i trfisne ekonomije. 3.

·J Eksperiment je jedna od najcesce koristenih metoda ekonomskog istrazivanja.

-·

4. _·_I Subjektivnost je vrlo cesta pogreska u ekonomskom zakljucivanju. 5. .1__ Neekonomska su dobra ona s neogranicenom ponudom. 6.

_rl Zakon oskudnosti vrijedi za sve vrste dobara kojima se zadovoljavaju covjekove potrebe.

7.

_.::f. Funkcija pokazuje uzrocno-posljedicni odnos medu varijablama.

8.

.J:::!. Nagib nelinearne krivulje u svim njenim tockama je uvijek isti.

9.

rJ .;"

lzmedu pomaka krivulje i kretanja po njoj nema bitnih razlika.

10. _I_ Pri inverznom odnosu medu varijablama zavisna varijabla se krece suprotno od nezavisne.

Visestruki izbor

ZADA Cl 1.

9. Cinjenice i funkcioniranje gospodarstva proucava - - - - - - - -

;t

proucava ponasanje pojedinaca, kucanstava i poduzeca.

5. Osnovne metode ekonomskog istrazivanja jesu - - - - - - - - - · 6. Zakljucivati da dogadaj koji prethodi drugom uvjetuje potonji znaci uciniti logicku pogresku. 7. Poistovjecivanje pojedinacnoga i opcega svojstveno je logickoj pogresci

1. Kaja se definicija ekonomije maze smatrati najtocnijom: a) Ekonomija je znanost koja proucava ekonomske zakone i izvodi zakljucke kako na temelju njih zadovoljiti individualne i drustvene potrebe. b) Ekonomija je vjestina bogacenja. c) Ekonomija je disciplina koja opisuje i analizira ekonomske pojave i procese u nekom drustvu. Ekonomija je disciplina koja proucava kako drustvo alocira oskudne resurse da bi proizvelo dobra i usluge te ih raspodijelilo medu svojim clanovima. /" " / 2. Oskudnost znaci: a) da su resursi u svojoj ponudi ograniceni. ~ da postoji neravnoteza izmedu zelja i mogucnosti zadovoljenja tih zelja. c) da izbor medu mogucnostima nije nuzan. d) da pojedinci nemaju mogucnosti zadovoljenja svojih potreba. e) ni jedno od navedenoga.

€'

3. Mikroekonomija je grana ekonomije koja proucava: a) inflaciju i nezaposlenost ~ ponasanje i odlucivanje individualnih gospodarskih subjekata

4'!1

1-:t

UVOD OSNOVE EKONOMIJE

Rijesite!

c) konjunkturne cikluse d) ekonomsku politiku d!'Zave

1. Ako su vrijednosti varijable X za dvije tocke pravca 2 i 4, koliki ce biti nagib pravca ako su odgovarajuce vrijednosti varijable Y: a) 2 i 4

4. Makroekonomija je grana ekonomije koja proucava: a) formiranje cijena Q) analizu troskova poslovanja &} funkcioniranje gospodarstva kao cjeline d) kako gospodarski subjekti stjecu svoje dohotke

b) c) d) e)

5. Koja je od navedenih tvrdnji normativnog znacaja: a) Visoke kamatne stope destimuliraju investicije. b) Visoke kamatne stope trebalo bi smanjiti kako bi se stimulirale investicije. c) Visoke kamatne stope su posljedica nedovoljne novcane pc;mude. d) Visoke kamatne stope su posljedica monetarne politike drtave.

2. Prikazite graf funkcije a) koja pokazuje izravan odnos izmedu varijable X i varijable Y. b) koja prikazuje inverzan odnos izmedu varijabli Xi Y. c) koja pokazuje da promjena varijable X ne dovodi do promjene varijable Y. d) koja pokazuje da se varijabla Y mijenja cak i onda kada se varijabla X prakticno ne mijenja. e) ciji nagib nije stalan.

6. Koja je od navedenih tvrdnji pozitivnog znacaja: a) Porezi moraju biti toliki da ne destimuliraju privatno poduzetnistvo. b) Porezi bi trebali biti instrument preraspodjele narodnog dohotka i ukla- . njanja nepravednih socijalnih razlika. c) Porezni sustav u vecini zemalja je progresivan. d) Porezi u Republici Hrvatskoj trebali bi biti nizi zbog promijenjene vojnopoliticke situacije. 7. U tvrdnji "Ako INA ima gripu, tada i cijela Republika Hrvatska ima povisenu temperaturu" sad!'Zana je: a) greska subjektivnosti b) post hoc pogreska c) neprid!'Zavanje postavke ceteris paribus d) greska poopcavanja 8. U casopisu New England Journal of Medicine primijeceno je da Romi u Bostonu, (SAD) puse vise od ostalih dijelova populacije, ali da iznimno rijetko obolijevaju od raka pluea. To dovodi u sumnju tezu da izmedu prekomjernog pusenja i ucestalosti raka pluca postoji medusobna povezanost. U gornjoj tezi se krije: a) greska subjektivnosti b) post hoc pogreska c) neprid!'Zavanje postavke ceteris paribus d) greska poopcavanja

3. Njemacka je po dolasku Hitlera na vlast bila suocena s pitanjem: naoruzavati se pod cijenu "stezanja remena" gradana iii nastaviti s mirnodopskom gospodarskom politikom (dvojba "topovi iii maslac").Tu dvojbu predocava sljedeca tablica:

I t.

l l

'I

,,

'',

,' d!L

'.;/J&'1 ,,

I I I I I

9 7 5 O

•

·~·

18

;;&fop·· k\,_l.\;,_:;:,,/, ·,

I

B C D E

I I I I

k9mandpj._

Komandnim gospodarstvom upravlja (fda~putem odreJ!?!!?_~. ~]!.E:!~!'@ i ~I!Ji~. Pretpostavlja visok stupanj ce11fraiizacije i strogu subordinaciju .. svih nositelja ekonomskog odlucivanja. Tl'Zisno gospodarstvo je ono kojim upravlja ~~'1..Rf.Q.fita. a odluke samostalno donose gospodarski subjekti, sukladno svojim infeiesima, bilo kao potrosaci bilo kao proizvodaci. Danas, medutim, ne postoje cisti modeli komandnoga odnosno tr-Zisnog gospodarstva nego prevladava model tzv. •-fa.~tUQs.,gospodarstva. To je model u kojemu se gospodarske aktivnosti odvijaju prema tr-Zisnim nacelima ali unutar okvira i institucija koje je odredila drZava. Ukratko, mjesovito gospodarstvo predstavlja svojevrsnu kombinaciju elemenata tr-Zisnoga i komandnog gospodarstva.

''

A

sto proizvoditi kako proizvoditi za koga proizvoditi

Drustva ova pitanja razrjesavaju na razlicite nacine - iii putem zapovijedi iii putem tr-Zista. Shodno tome i razlikujemo dva osnovna tipa ekonomske organizacije:

,riri\'JrJ1~4 ~ 11

d) Tablica proizvodnih mogucnosti Njemacke u granicama od 1933., poslije poraza 1945., izgledala je: .............. ,.... ,.., ;.

Svako drustvo, bez obzira na oblik svoje politicke i gospodarske organizacije, mora rijesiti tri osnovna problema: • • •

c) Tablica proizvodnih mogucnosti Velikonjemackog Reicha poslije prikljucenja Austrije izgledala je:

A B C D E

suocavaju sva drustva. Raz/ikovati tri osnovne vrste ekonomskih sustava. Raz/ikovati inpute od outputa. Upoznati krivu/ju koja predstav/ja granicu proizvodnih mogucnosti. Razumjeti znacaj (a) specijalizacije, (b) podjele rada, (c) novca, (d) faktora proizvodnje, (e) kapitala u funkcioniranju suvremenog gospodarstva.

·l

3.0 2.5 2.0 1.5 0.0

1

EKONOM~r~I f AK'.'!.rn - l ~f'P.FB

17 '--··

\

l

-~-

I

\

OSNOVE EKONOMIJE

TEMELJNI PROBLEM/ EKONOMSKE ORGANIZAC/JE

I

Svako drustvo, ·da bi opstalo, mora proizvoditi, a da bi proizvodilo ono mora kombinirati proizvodne resurse. Oni su pretpostavka svake proizvodnje i zovu se J!l1U!&l Rezultat kombiniranja inputa odredenim tehnikama proizvodnje zove se output. Nacini kako se kombiniraju inputi nazivaju se tehnikama ...projzvodnje. granicenosti prirodnih proizvodnih resursa ni jedno drustvo ne moze proizvesti toliko da bi se zadovoljile sve ljudske potrebe. Drugim rijecima, postoji granica proizvodnih mogucnosti (PPF), o cemu je vec bilo rijeci. Tocka na krivulji PPF pokazuje radi Ii gospodarstvo punim kapacitetom i da Ii je taj rad efikasan iii nije. Efikasno gospodarstvo je ono u kojemu je povecanje proizvodnje jednog proizvoda moguce jedino naustrb proizvodnje drugoga. Neefikasno gospodarstvo je pak ono gdje je moguce povecati proizvodnju bilo oba proizvoda istodobno bilo samo jednog a da se pritom proizvodnja drugog ne smanji. Svako go~anje 9fPiz:it.Qdnih k,SPaciteta pomaknut ce krivulju PPF u®§QP. dok ce njihovo smaiijenje pomaknuti krivulju~. Krivulja PPF moze se koristiti za objasnjeri1ft1 probietna sto, kako i za koga proizvoditi. Kombiniranje proizvodnih inputa odredeno je zakonom opadajucih prinosa. Prema tom zakonu svako povecanje jednake kolicine jednog proizvodnog inputa uz pretpostavku da su kolicine drugih proizvodnih inputa nepromijenjene daju sve manji dodatni prinos (pretpostavka ceteris paribus). Novcani izdaci ne pokazuju uvijek stvarne ekonomske troskove. U svijetu oskudnih prirodnih resursa uvijek se mora donositi odluka izmedu postojecih mogucnosti jer se prihvacanjem jednog izbora odricemo drugoga. Vrijednost dobr_g_jli ~~q_se da.. bi!) mo _stek}!iii:lilE&PQ naz1va se

• .1.

I ~

I

ti

~. I

I

lillij,

~.$!P~~R';'!·

I

Primjeri 1. dvojba: vojska profesionalaca iii masovna vojska? Mala vojska dobro placenih i obucenih profesionalaca jeftinija je od velike vojske slabo obucenih i placenih vojnih obveznika zbog niskih oportunitetnih troskova. Brojna vojska znaci manju zaposlenost i proizvodnju, a time i veci neostvareni drustveni bruto proizvod. S profesionalnom je vojskom obrnuto.

2. dvojba: studirati iii raditi? Studirati se isplati ako buduci prihodi diplomiranih studenata budu veci od neposrednih troskova studija i oportunitetnih troskova u vidu propustene dobiti zbog studiranja. U protivnom se stu.diranje ne isplati. Konkretno, ako troskovi cetvorogodisnjeg studija u SAD-u iznose npr. 40.000 dolara a prosjecni je cetvorogodisnji dohodak radnika sa srednjom strucnom spremom 60.000 dolara, primanja buducih diplomanata u cetiri godine moraju biti veca od 100.000 dolara kako bi studij bio ekonomski isplativ. 3. dvojba: vise potrosnih iii kapitalnih dobara? Opredijeli Ii se drustvo za proizvodnju vise potrosnih dobara, to ce moci ostvariti smanjenjem proizvodnje kapitalnih dobara i obrnuto. Taj ce se manjak javiti kao oportunitetni trosak. Ovu dvojbu ilustrira tablica:

i

0 10 20

60

30

20 0

40

50 38

Zeli Ii se povecati proizvodnja p~trosnih dobara sa 10 na 20, morat ce se smanjiti proizvodnja kapitalnih dobara sa 50 na 38. Razlika (12) predstavlja oportunitetni trosak povecane proizvodnje potrosnih dobara. Bez obzira na to kakav bio ekonomski sustav, tri su njegova obiljezja uvijek nazocna:Jrgovj.na,,JW¥& ~ Trgovina je posljedica specijalizacije i podjele rada. Podjela rada omoQ'ij'Cuje da se jedan radni zadatak rasclani na vise operacija u kojima sudjeluje vise ljudi. Neposredna posljedica sirenja podje~~~ porast pro_g\:l~.tiYD9Sti, zivotnog standarda i razvoj trgovine. OsinJ~1 postoji i• edunarod podjela rada koja kroz djelovanje zakona 'f