Efzgforum.net - Pitanja Za Usmeni - Sa Odgovorima!

Ptanja za usmeni: 1. ŠTO JE J E MENADŽM MEN ADŽMENT ENT ? Menadžment Menadžment je vještina postizanja nečega pomoću drugih osoba. ( Hellriegel  2. NABROJITE TEMELJNE ZNAČAJKE MENADŽMENTA ! ". rad s drug drugima ima i pomo pomoću ću drug drugih ih #. ostva ostvariv rivanj anjee postav postavlje ljenih nih $ilje $iljeva va %. posti postizan zanje je e&i'asn e&i'asnost ostii i e&e'ti e&e'tivno vnosti sti . postizan postizanje je rezula rezulatat tat uz ograničen ograničenee resurs resursee ). djelov djelovanj anjee u prom promjen jenjiv jivoj oj o'ol o'olini ini 3. TKO JE MENADŽER I ŠTO ON RADI? Menadžer je osoba 'oja ovisno o pozi$iji 'oju obnaša u menadžmentu ima &omralna ovlaštenja i odgovornosti  za:  planiranje poslova poslova i radnih zadata'a zadata'a *onošenje odlu'a +rganiziranje +rganiziranje rada i poslovanja ,ngažiranje ljudi i usmjeravanja a'tivnosti • • • •

4: NABROJITE KLJUČNE PRETPOSTAVKE ZA EFEKTIVNOG I EFIKASNOG  MENADŽERA ,'ivan vo-a reira pozitivnu radnu o'olinu +sigurava mogućnost ostvarenja viso'ih per&ormansi +sigurava poti$anje za viso'e per&ormanse • • • •

!. NABROJITE RAZINE MENADŽMENTA MENADŽMENTA I OBJASNITE KOJE SU NJI"OVE ODGOVRNOSTI Vrhovni menadžment de&inira: / misiju / viziju / strategiju strategiju00 te 'ontrolira 'ontrolira u'upnu u'upnu izvedbu izvedbu i izvedb izvedbee na nižim razinama razinama.. Srednji menadžment  1 razina

poslovnih organiza$ijs'ih organiza$ijs'ih jedini$a ili glavnih odjela 1 odgovormi za rezultate tih jedini$a i odjela.

Niži menadžment 1 razina

nižih organiza$ijs'ih jedini$a u o'viru 'ojih se izravno realiziraju r ealiziraju

 proizvodi i usluge. usluge.

#. NABROJITE VRSTE MENADŽERA PREMA DJELOKRUGU ODGOVORNOSTI  MENADŽERA / 2lav lavni menad nadžer ( 34+ 34+  / *iviz ivizio ionnalni lni me menadž adžer  / 5un'$ijs'i men menadžer  / 6inijs' 6inijs'ii menad menadže žerr ( rad rad orga organiz niza$ a$ijs' ijs'ih ih jedi jedini$ ni$aa  / 7tabni 7tabni menadž menadžer er ( odgovorn odgovornii za orga organiza niza$ijs'e $ijs'e jedini$e jedini$e potpo potpore re linijs'im linijs'im jedini$am jedini$amaa  / Proje' je'tni men menadžeri

"

$. NABROJITE I OBJASNITE PODJELU ULOGA MENADŽERA PREMA MINTZBERGU Informacijske uloge:

". osoba soba za nadz nadzor  or  #. pren prenos osit itel eljj in&om in&omra ra$i $ija ja %. glas glasno nogo govo vorn rni'  i' 

Interpersonalne uloge:

. repr repreezenta ntant ). vo-a 8. osoba soba za veze

Uloge odlučivanja:

9. poduzetni'  . 'ore'tor  ;. alo' alo'at ator or resu resura ra "BM Cen$hmar'ing +rijenta$ija na temeljne a'tivnosti Cusiness pro$ess reengineering @trateš'a udruživanja0 zajednič'a ulaganja • • • • •



=čeća organiza$ija 21. POSLOVNI BERMUDSKI TROKUT? / M$ 5arland / držati nis'e troš'ove 1 reagirati brzo 1 dati 'up$ima ono što žele •

22. DEFINIRAJTE OKOLINU MENADŽMENTA I NAVEDITE ELEMENTE INTERNE I  EKSTERNE OKOLINE? +'olina označava u'upnost činitelja 'oji utječu na poslovanje poduzeća. Interna okolina : / stru'tura / 'ultura / resursi +ksterna okolina:

". +pća ili društvena o'olina: ". politič'o pravna o'olina #. e'onoms'a o'olina %. društvena o'olina . tehnološ'a o'olina #. Poslovna o'olina ili o'olina zadat'a: ". 'on'urenti #. 'up$i %. dobavljači . regulatori ). sindi'ati

23. NABROJITE KLJUČNE SEGMENTE INTERNE OKOLINE ". +rganiza$ijs'a stru'tura #. organiza$ijs'a 'ultura %. organiza$ijs'i resursi 24. DEFINIRAJTE ORGANIZA&IJSKU STRUKTURU / podrazumijeva način podjele rada i resursa te obaljanja 'ljučnih &un'$ija 'roz &ormiranje organiza$ijs'ih jedini$a 'ao i uspostavljanje veza i odnosa me-u njima. / prema +u$hi postoje: 8. &un'$ionalna organiza$ijs'a stru'tura0 = 1 &orma 9. multidivizionalna organiza$ijs'a stru'tura0 M 1 &orma? . holding organiza$ijs'a stru'tura0 H 1 &orma 2!. ŠTO PREDSTAVLJA ORGANIZA&IJSKA KULTURA? Predstavlja u'upnost stavova0 vrijednosti0 normi0 vjerovanja i pogleda 'oji se promiču u  poduzeću. +na usmjerava ponašanje zaposlenih i vodi ostvarenju vizije0 misije i $iljeva  poduzeća. 2#. NAVEDITE SVE FUNK&IJE MENADŽMENTA ". planiranje #. organiziranje %. upravljanje ljuds'im poten$ijalima . vo-enje ). 'ontroliranje

)

2$. DEFINIRAJTE  PLANIRANJE KAO PRO&ES I NJEGOV ZNAČAJ U MENADŽMENTU  Planiranje je pro$es postavljanja $iljeva i izbora strategije i a'tivnosti za postizanje tih $iljeva. >ri najvažnija ograničenja u planiranju su: mogućnost plasmana ograničenost resursa i vlastitih sposobnosti neizvjesnost o'oline • • •

2%. OBJASNITE RAZINE PLANIRANJA I NJI"OVE &ILJEVE U ODNOSU NA ORGANIZA&IJSKU "IJERAR"IJU  Drhovni menadžment 1 strateš'o planiranjeE de&iniraje misije0 vizije0 strateš'ih $iljeva i strategije @rednji menadžment 1 ta'tič'o planiranjeE prevo-enje strateš'ih $iljeva u $iljeve organiza$ijs'ih jedini$a  Fiži menadžment 1 operativno planiranjeE planiranje 'on'retnih pro$edura i pro$esa •

•

•

2'. OBJASNITE PLANIRANJE PREMA VREMENSKOJ DIMENZIJI. *ugoročno planiranje 1 strateš'o planiranjeE )/"< god @rednjoročno planiranje 1 strateš'o planiranje0 "/) god rat'oročno planiranje 1 ta'tič'o i operativno planiranje0 " god i 'raće • • •

3). ŠTO PODRAZUMIJEVA DEFINIRANJE MISIJE? ljučne $iljeve organiza$ije @vrha njenog postojanja >emeljne vrijednosti organiza$ije • • •

31. UKRATKO OBJASNITE ŠTO JE TO VIZIJA? Dizija je zamišljena sli'a 'ompanije u budućnosti0 tj. na'on %.) ili "< godina 32. UKRATKO OBJASNITE ŠTO JE TO STRATEGIJA? @trategija je put i način postizanja postavljenih strateš'ih $iljeva da bi se ostvarila vizija.. 33. NAVEDITE I OBJASNITE TEMELJNI KON&EPT  BALANCED SCORECARD  MODELA

/ misija0 vizija i strategija tvrt'e: &inan$ijs'a perspe'tiva  perspe'tiva internog pro$esa  perspe'tiva usavršavanja i rasta e&e'tivne snage zaposlenih  perspe'tiva 'upa$a • • • •

34. NAVEDITE I OBJASNITE TEMELJNA NAČELA ZA STRATEŠKI FOKUSIRANE ORGANIZA&IJE PREMA BALAN&E S&ORE&ARD MODELU  aplan i Forton us'o povezuju strateš'o i operativno planiranje. Favode pet načela: ". pretvaranje strategije u operativne termine #. us'la-ivanje strategija sa organiza$ijom %. pretvaranje strategije u sva'odnevni posao . postavljanje strategije 'ao 'ontinuiranog pro$esa ). mobiliziranje na promjene 'roz izvršni leadership

8

3!. OBJASNITE TOP DOWN I BOTTOM UP PRISTUPE POSTAVLJANJA CILJEVA.  KAD SE KOJI KORISTI? 3iljevi (odozgo: misijaE vizijaE $iljevi na razini poduzećaE $iljevi na razini divizijaE $iljevi na razini pro&itnih $entaraE $iljevi na razini odjela i nižih organiza$ijs'ih jedini$aE individualni $iljevi &op ! do,n pristup znači da se iz postavljenih $iljeva na vrhu razvijaju $iljevi prema nižim razinama. Prednost ova'vog načina postavljanja $iljeva je osiguranje $iljne su'ladnosti. >aj  pristup je moguće realno primjenjivati u situa$ijama gdje se proizvodi zajednič'i proizvod. -ottom ! up pristup  znači da se $iljevi utvr-uju prvo na nižim razinama pa se us'la-uju na višim razinama. Fegativna strana tog pristupa je moguća 'onli'tnost $iljeva. Prednost tog  pristupa je viso'a motiviranost da se izvrše $iljevi jer su ih postavljali oni menadžeri 'oji ih trebaju izvršiti. Pri'ladan je u situa$iji nepovezane diversi&i'a$ije proizvodnje i usluga. 3#. OBJASNITE KRITERIJE 5C I SMART PRILIKOM POSTAVLJANJA &ILJEVA $riteriji ./: • • • • •

3learlG started 1 jasni $iljevi 3onsistent ith other obje$tive 1 u s'ladu s drugim $iljevima 3he$'able 1 mjerljiv 3halleging 1 izazovni0 motivirajući 3arrG 1 outable 1 izvedivi

$riteriji S#01&: • • • • •

@pe$i&i$ 1 $iljevi moraju 'on'retno izraziti ono što treba ostvariti Measurable 1 mjerljivi ,$tion 1 oriented 1 motivirati na a'$iju Iealisti$ 1 ostvarivi >ime 1 limited 1 vremens'i odre-eni

3$. OBJASNITE KON&EPT  MENADŽMENTA POMOĆU CILJEVA / MBO 0 Menadžment pomoću $iljeva predstavlja sustav postavljanja $iljeva i njihovog e&i'asnog ostvarivanja. +n obuhvaća organiza$ijs'e i individualne $iljeve 'oji trebaju biti su'ladni. Azvodi se u tri &aze: de&iniranje $iljeva0 analiza 'ljučnih rezultata0 praćenje ostvarenja. 3%. ŠTO PRIKAZUJE IZVJEŠTAJ O SVEOBU"VATNOJ DOBITI A ŠTO IZVJEŠTAJ O  FINAN&IJSKOM POLOŽAJU? Azvještaj o &inan$ijs'om položaju pri'azuje imovinu0 obveze i 'apital na odre-eni dan. ... 3'. KOJI SU SASTAVNI DIJELOVI GLAVNOG BUDŽETA? I" 2perativni *udžeti:

". #. %. . ). 8.

prognoza prodaje plan proizvodnje ili usluga proračun troš'ova proizvodnje i troš'ova za prodano ili troš'ova usluga proračun troš'ova uprave i prodaje proračun troš'ova &inan$iranja planirani izvještaj o dobiti ili gubit'u

II" Financijski *udžeti :

". budžet gotovine

9

#. proje'$ija izvještaja o &inan$ijs'om stanju na 'raju razdoblja III" -udžet kapitalnih ulaganja

". nabavljanje dugotrajne imovine #. investiranje u posebne proje'te %. investiranje u dioni$e ili u 'apital drugih poduzeća

4). ŠTO SU FIKSNI TROŠKOVI I KAKO SE ONI PONAŠAJU PRILIKOM PROMJENE OPSEGA AKTIVNOSTI? 5i'sni troš'ovi su oni 'oji se ne mijenjaju ovisno o promjeni opsega poslovnih a'tivnosti. 5i'sni troš'ovi se dijele na apsolutne i relativne &is'ne troš'ove. ,psolutni &i'sni troš'ovi su oni 'oji će postojati i ostati isti neovisno o stupnju pripravnsoti 'apa$iteta. Ielativno &i'sni troš'ovi su oni 'oji se ne mijenjaju u o'viru jedne zone pripravnosti 'apa$iteta0 a prelas'om na višu zonu pripravnosti s'o'ovito rastu a zatim se ne mijenjaju u o'viru te zone. Dažno svojstvo &i'snih troš'ova je da se oni smanjuju po jedini$i učin'a a'o se broj tih jedini$a  povećava0 odnosno obrnuto. 41. ŠTO JE KONTRIBU&IJSKA MARŽA I KAKO SE POMO(U NJE PLANIRA KOLIČINA UČINAKA KOJE TREBA PRODATI? ontribu$ijs'a marža predstavlja sposobnost zara-ivanja poduzeća iznad svote varijabilnih troš'ova. Cr. jedini$a za $iljanu dobitJ (&i'sni t. K dobita'L 'ontribu$ijs'a marža po jedini$i 42. KAKO SE POMO(U MODELA KONTRIBU&IJSKE MARŽE IZRAČUNAVA POTREBAN   PLANIRANI PRI"OD U MALOPRODAJI? Potreban prihod za $iljani dobita'J (&i'sni t. K dobita' L  'ontribu$ijs'e marže u prihodu 43. OBJASNITE TEMELJNE KARAKTERISTIKE ORGANIZIRANJA KAO FUNK&IJE  MENADŽMENTA +rganiziranje se mani&estira 'ao djelatnost menadžmenta 'oji se naziva obli'ovanjem ili  proje'trianjem organiza$ije. Proje'tiranje organiza$ije se sastoji od tri grupe zadata'a:  proje'tiranje organiza$ijs'e stru'true0 proje'trianje susatva upravljanja i 'oordina$ije0  proje'tiranje internih e'onoms'ih odnosa. 44. NAVEDITE NAČELA RAŠČLANJIVANJA UKUPNOG ZADATKA PODUZE(A I  FORMIRANJE RADNI" MJESTA  prema izvršenju  prema obje'tu  prema rangu  prema &azama  prema svrsi • • • • •

4!. NAVEDITE I KRATKO OBJASNITE NAČELA OBLIKOVANJA ORGANIZA&IJSKI"  JEDINI&A načelo sličnosti  1 povezivanje istorodnih ili sličnih a'tivnosti u jednu organiza$ijs'u  jedini$u (nabava0 prodaja0 mehanič'a radioni$a načelo poveanosti 1 u jednu organiza$ijs'u jedini$u se svrstavaju različite ali me-usobno povezane i uvjetovane a'tivnosti neophodne da se obavi u'upan zadata' (radioni$e veli'ih0 malih i spe$ijalnih trans&ormatora •

•



•

načelo najve3e upora*e  1 odre-eni se

poslovi lo$iraju u organiza$ijs'u jedini$u 'oja

ih najviše 'oristi •

•

•

•

•

načelo pose*nog interesa  1 'oristi se za lo$iranje a'tivnosti 'oje se do tada nisu

obavljale u poduzeću načelo radvajanja 1 u'upan zadata' se razdvaja na s'upine istovrsnih a'tivnosti i ta'o se &ormiraju organiza$ijs'e jedini$e načelo autonomije  1 obavljanje odre-enih a'tivnosti je uvjetovano njihovom autonomijom načelo adekvatne poornosti  1 'oristi se da bi se naglasio značaj odre-enih  potpornih a'tivnosti u &un'$ioniranju organiza$ije načelo koordinacije  1 jedna organiza$ijs'a jedini$a se treba dimenzionirati prema  broju ljudi 'ojima e&i'asno može 'oordinirati jedna menadžer 

4#. NAVEDITE I UKRATKO OBJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE FUNKCIONALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE 

5un'$ijs'i obli' organiza$ijs'e stru'ture 'ara'terizira grupiranje a'tivnosti 'oje osiguravaju obavljanje odre-ene poslovne &un'$ije. +snovne značaj'e: ". organiza$ijs'e jedini$e su obli'ovane za realiza$iju odre-ene &un'$ije u pro$esu #. odlu'e se donose na razini glavne uprave i prenose na niže razine menadžmenta. @rednji menadžment je zadužen za provo-enje odlu'a %. djelovanje &un'$ija povezuje se ovisno o to'u radnog pro$esa0 a 'oordina$iju i sin'roniza$iju a'tivnosti realizira glavna uprava . 'on$entrira vlast na razini glavne uprave čime joj povećava snagu i moć 4$. NAVEDITE KLJUČNE NEDOSTATKE U  FORME ORGANIZA&IJSKE STRUKTURE  = situa$iji naglašene diversi&i'a$ije0 viso'og stupnja podjele rada0 'omple'snosti opera$ija  povećanja organiza$ije i dislo'a$ije poslovanja0 = 1 &orma postaje progresivno nee&i'asna zbog: / preopterećenje 'omuni'a$ija na razini glavne uprave / gubit'a 'ontrole na razini glavne uprave / is'rivljavanja naredbe na putu od glavne uprave do nižih razina menadžmenta / slabog 'orištenja sposobnosti srednjeg menadžmenta / usporavanja pro$esa provo-enja odlu'a 4%. NAVEDITE KLJUČNE PREDNOSTI U  FORME ORGANIZA&IJSKE STRUKTURE  / osigurava jedinstvo upravljanja i su'ladnost $iljeva / de&inira jasna ovlaštenja i odgovornost / ubrzava pro$ese provo-enja odlu'a u manje 'omple'snim situa$ijama i u manjim organiza$ijama / izbjegava dupliranje a'tivnosti i &un'$ija 4'. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE  MULTIDIVIZIONALNE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE / M  FORMA0 M 1 &ormu 'ara'terizira:  / de'omponiranje poduzeća na više operativnih 'vaziautonomnih organiza$ijs'ih jedini$a 'oje se nazivaju $entri odgovornosti (troš'ovni $entri0 pro&itni $entri  / razdvajanje operativnog od strateš'og odlućivanja i delegiranje operativnog odlučivanja na razinu $entara odgovornosti

;

!). NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE  HOLDING ORGANIZACIJSKE  STRUKTURE / "  FORMA0 s'up pravnih osoba pod jednom upravom obvezno utvr-ivanje pojedinačnih rezu'tata sastavni$a holdinga i izrada posebnih &inan$ijs'ih izvještaja de$entraliza$ija operativnog odlučivanja na razinu sastavni$a holdinga 'on$entra$ija glavne uprave na strateš'e odlu'e odgovornost menadžera sastavni$a holdinga za rezultat glavnoj upravi • •

• • •

!1. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE  MATRIČNOG OBLIKA ORGANIZACIJSKE STRUKTURE 

Matrični obli' je hibridni obli' organiza$ijs'e stru'ture u 'ojemu se pre'lapaju &un'$ijs'i i divizijs'i obli'. +snovna 'ara'teristi'a matričnog obli'a je primjena istodobne nadležnosti dva še&a jednom izvršitelju. !2. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE  PROCESNE ORGANIZACIJSKE  STRUKTURE / "ORIZONTALNA ORGANIZA&IJA 0 Pro$esna organiza$ijs'a stru'tura se temelji na to'u radnog ili poslovnog pro$esa gdje se za realiza$iju 'ljučnih &aza pro$esa &ormiraju organiza$ijs'e jedini$e ili radni timovi. = osnovi  pro$esne organiza$ije je orijenta$ija na proces 'oji se realizira pomoću pro$esnih timova. &imskim radom se postiže veća 'ooperativnost članova tima i uvećava znanje članova tima što povezano u sustav daje veći organiza$ijs'i 'apital. !3. NAVEDITE OSNOVNE KARAKTERISTIKE MREŽNE STRUKTURE ORGANIZA&IJE  #režna organiacijska struktura u podue3u  &ormira se ta'o da se pojedin$i i timovi ovisno o realiza$iji spe$i&ičnog radnog zadat'a povezuju0 tj. umrežavaju in&orma$ijs'i i 'omuni'a$ijs'i. Fa taj način smanjuje se stalna hijerarhija0 a uspostavlja se privremena hijerarhija na obavljanju spe$i&ičnog zadat'a. &ransakcijske mreže povezuju poduzeća na zajednič'om radnom zadat'u (virtualne organiza$ije. >o je nehijerarhijs'a organiza$ija pa nema izravne 'ontrole. !4. UKRATKO NAVEDITE ŠTO JE KOORDINA&IJA I KOJI OSNOVNI ME"ANIZMI  KOORDINA&IJE SE NAJČEŠ(E ISTIČU  oordina$ija je pro$es us'la-ivanja i integriranja individualnih i grupnih a'tivnosti da bi se ostvarili zada$i i $iljevi.  Mehanizmi 'oordina$ije: $entralizirana hijerarhija  primjena pravila0 programa i pro$edura de$entralizirana hijerarhija primjenom slobode odlučivanja ograničene planiranjem smanjenje raspona 'ontrole • • • •

!!. OBJASNITE CENTRALIZIRANU HIJERARHIJU  KAO ME"ANIZAM  KOORDINA&IJE   Fju 'ara'terizira odlučivanje na vrhu menadžers'e piramide i prenošenje naredbe odozgo  prema dolje0 s više na nižu hijerarhijs'u razinu bez pres'a'ivanja razina. !#. UKRATKO OBJASNITE MANAGMENT B+ E*&EPTION KON&EPT  Prema tom 'on$eptu viši menadžment reagira samo a'o do-e do izuzetnih situa$ija u odnosu na predvidive. = situa$ijama 'oje su predvidive i rezultati blizu standardima0 viši

"<

menadžment ne reagira jer pretpostavlja da su te situa$ije pod 'ontrolom. >a'o menadžeri e'onomiziraju svoje vrijeme a 'omuni'a$ijs'i 'anali se ne opterećuju.

!$. OBJASNITE DECENTRALIZIRANU HIJERARHIJU KAO ME"ANIZAM  KOORDINA&IJE  *e$entralizirana hijerarhija primjenom slobode odlučivanja ograničene planiranjem provodi se ta'o da se organiza$ijs'im jedini$ama odrede jasni $iljevi i zada$i0 a srednjem menadžmentu se prepušta operativno odlučivanje o a'tivnostima 'oje treba obaviti za  postizanje $iljeva. !%. OBJASNITE SMANJENJE RASPONA KONTROLE KAO ME"ANIZAM  KOORDINA&IJE  Podrazumijeva smanjenje broja podre-enih čiji rad 'oordinira jedan menadžer. !'. OBJASNITE TEMELJNE KARAKTERISTIKE  MENADŽMENTA LJUDKSIH  POTENCIJALA KAO FUNK&IJE MENADŽMENTA =pravljanje 'adrovima predstavlja s'up a'tivnosti:  privlačenje 'adrova razvoj 'adrova održavanje 'adrova >o se ostvaruje nizom pojedinačnih a'tivnosti: planiranje 'adrova0 regrutiranje0 sele'$ija0  pro$jena per&ormansi0 obu'a i razvoj0 upravljanje 'ompenza$ijama i radne odnose. • • •

#). NAVEDITE METODE ANALIZE POSLA:  promatranje samoopisivanje intervju an'eta analiza do'umenta$ije • • • • •

8". Loja je po Dašem mišljenju naje&i'asnija metoda analize posla ? #2. OBJASNITE METODU STUDIJE RADA ZA PLANIRANJE BROJA ZAPOSLENI" ZA OBAVLJANJE TEKU(I" ZADATAKA. Metoda studije rada 'oristi se utvr-ivanjem vremena potrebnog za izvo-enje rada prema normativima vremena. >o se radi ta'o da se planirani opseg a'tivnosti pomnoži s normativima za izvo-enje tih a'tivnosti a zatim se podijeli s planiranim e&e'tivnim godišnjim &ondom radnih sati. #3. OBJASNITE METODU REGRESIJSKE ANALIZE ZA PLANIRANJE BROJA  ZAPOSLENI" ZA OBAVLJANJE TEKU(I" ZADATAKA Metoda regresijs'e analize primjenjuje se ta'o da se utvrdi varijabla ili varijable o 'ojima ovisi potreban broj zaposlenih. #4. NA ČEMU SE TEMELJI PROGNOZIRANJE BUDU(I" POTREBA ZA KADROVIMA

""

Prognoziranje budućih potreba za 'adrovima temelji se na planu budućih a'tivnosti poduzeća u 'vantitaivnom i 'valitativnom smislu. 8). Loja je prema Dašem mišljenju uloga strategije ljuds'ih resursa ##.NAVEDITE NAJČEŠ(E NAČINE REGRUTIRANJA KADROVA oglašavanje  pre'o agen$ije za zapošljavanje  pre'o spe$ijaliziranih agen$ija za traženje vrhuns'ih 'adrova stipendiranje 'adrova u obrazovnim institu$ijama  pre'o preporu'a vlastitih zaposleni'a0 poznatih osoba i sl. • • • • •

#$. ŠTO ZA"TIJEVA OP&IJA ISTOG BROJA ZAPOSLENI" ALI RAZLIČITE STRUKTURE   programe obrazovanja  programe pre'vali&i'a$ije  plan prijema novih 'adrova radi zamjene onih 'oji napuštaju poduzeće • • •

#%. ŠTO ZA"TIJEVA OP&IJA MANJKA ZAPOSLENI"  /pretpostavlja regrutiranje iz e'sternih izvora i to: / s punim radnim vremenom / dijelom radnog vremena / na poziv #'. NAVEDITE MOGU(E MJERE PRILIKOM OP&IJE VIŠKA ZAPOSLENI"  / otpuštanje / neplaćeni dopusti / stimuliranje dobrovoljnog odlas'a / nepopunjavanje radnih mjesta onih 'oji su otišli / po'retanje nove djelatnosti 'oja će apsorbirati viša' ljudi $). OBJASNITE INDIVIDUALNE RAZLIKE KAO FAKTOR SELEK&IJE  Crojne predispozi$ije ljudi mogu utje$ati na uspješnost u obavljanju posla. Fajvažniji utje$ajni &a'tori u postup'u sele'$ije su sposobnosti 'andidata i osobnosti 'andidata. $1. NAVEDITE I UKRATKO OBJASNITE ČETIRI KLJUČNE SKUPINE LJUDSKI" SPOSOBNOSTI  ". Intelektualne sposo*nosti  1 poten$ijal ljudi da pro$esiraju verbalne0 numerič'e i ostale in&orma$ije0 te da shvaćaju i rješavaju probleme različitih vrsta #. Senorne sposo*nosti  1 čovje'ova čula0 vid0 razli'ovanje boja0 obli'a0 udaljenosti0 sluh %. 4sihomotorne sposo*nosti  1 obavljanje po'reta i brzina reagiranja . Fiičke sposo*nosti 1 gra-a tijela0 &izič'a snaga0 izdržljivost $2. TESTOVI KAO NAČIN SELEK&IJE  ". testovi nanja  1 standardizirana usmena pitanja0 pisana pitanja0 obli' uzor'a posla #. testovi sposo*nosti  1 senzorne0 mentalne0 mehanič'e0 psihomotorne 5" testovi interesa

"#

. testovi oso*nosti  1 analitič'i (ljestvi$e sudova0 upitni$i0 obje'tivni testovi0 sintetič'i (autobiogra&ija0 proje'tivna tehni'a0 intervju $3. &ILJEVI KOJE OBUKOM KADROVA TREBA POSTI(I  razvijanje radnih navi'a i uspješnih metoda rada stvaranje motiva$ije za učenjem  poti$anje na razmišljanje o unaprije-enjima usvajanje novih znanja  pozitivan stav zaposlenih prema radu stvaranje organiza$ijs'e 'ulture izvrsnosti • • • • • •

$4. NABROJI OSNOVNE FAZE PRO&ESA OBUKE KADROVA ". politi'a obu'e i razvoj 'adrova #. organiza$ija za izvo-enje obu'e %. identi&i'a$ija potrebe za obu'om . planiranje potreba obu'e ). izvo-enje obu'e 8. vrednovanje obavljene obu'e $!. METODE OBUKE KADROVA #etode o*uke na poslu  1 dobro obučeni zaposleni' ili vanjs'i instru'tor to'om rada obučava jednog ili više zaposleni'a #etode o*uke ivan posla  1 metoda rasprave0 metoda obu'e u razredu0 metoda  programirane nastave0 obu'a uz pomoć 'ompjutera0 metoda simula$ije Metode obu'e menadžera 1 metode obu'e is'ustvom na psolu0 metode obu'e is'ustvom izvan posla •

•

•

$#. METODE OBUKE MENADŽERA 6" #etode o*uke iskustvom na poslu

/ / / / / /

poučavanje tije'om rada dodijeljivanje zamjeni'a rota$ija posla bočni trans&er  dodjeljivanje proje'ata i odbora prisustvovanje sastan$ima i sjedni$ama

7" #etode o*uke iskustvom ivan posla

/ / / / / / /

metoda studije slučaja metoda Nobu'e u 'ošariN metoda grupne rasprave bez voditelja metoda menadžers'ih igara metoda igranja uloge metoda laboratorijs'e obu'e metoda modeliranja ponašanja

$$. DEFINIRAJTE POJMOVE VODSTVO I VOENJE  Vo8enje 'ao &un'$ija menadžmenta podrazumijeva utje$anje na ljude 'a'o bi oni pridonosili organiza$ijs'im i grupnim $iljevima.

"%

Vodstvo je utje$aj

vo-e na ljude 'a'o bi ga slijedili. >aj utje$aj se može ostvariti na različite načine u rapsonu od potpune auto'ra$ije do potpune demo'ra$ije. @toga se &ormiraju različiti stilovi vodstva. $%. &ILJEVI ORIJENTIRANI NA LJUDE  obli'ovanje vrijednosti  privrženost i usmjerenost osoblja unparijed odre-enim $iljevima u'ljučivanje ljudi 'orisnost  prepoznati ljude i njihove 'ara'teristi'e uvo-enje i prijenos znanja  poti$ati nastojanje i trud osoblja na unaprije-enja • • • • • • •

$'. &ILJEVI ORIJENTIRANI NA REZULTAT  stvarati 'ontinuirano &o'us odre-enih $iljeva osigurati dobar menadžers'i sustav organizirati i pomagati operativne a'$ije za unaprije-enja osigurati ade'vatnz internu i e'sternu 'omuni'a$iju mobilizirati na 'orištenje e'sternih resursa i partnera • • • • •

%). TEMELJNI KRITERIJI ZA PRO&JENU IZVRSNOSTI VODSTVA ". 6ideri razvijaju misiju0 viziju i temeljne vrijednosti te ulogu organiza$ijs'e 'ulture izvrsnosti. #. 6ideri su osobno u'ljučeni u osiguravanje da se sustav menadžmenta u organiza$iji razvije0 provodi i stalno unaprje-uje. %. lideri stvaraju dobre odnose s 'up$ima0 partnerima i predstavni$ima društvene zajedni$e. . 6ideri motiviraju i potpomažu. %1.VARIJABLE INDIVIDUALNOG PONAŠANJA Fiiološke  1 mentalne i &izič'e sposobnosti • • •

Varija*le okoline 4sihološke  1 per$ep$ija0 stavovi0 osobnost0 učenje i motiva$ija

%2. VIRUS NESRE(E  Prigovaranje Oaljenje Prijetnje Pot'upljivanje ažnjavanje +'rivljavanje ritiziranje • • • • • • •

%3. ANTIVIRUS SRE(E  Pregovaranje Prihvaćanje Pozdravljanje • • •

"

• • • •

Poštivanje Djerovanje @lušanje +hrabrivanje

%4. S"EINOV MODEL /  'o$epta ponašanja: ". racionalno ! ekonomski koncept 0 ljudi se ponašaju 'ao e'onoms'i ra$ionalna bića 'oja reagiraju na e'onoms'e stimulanse pa ih se može 'ontrolirati primjenom nagrada i 'azni #. društveni koncept0 ljudi se ponašaju u s'ladu sa svojim društvenim potrebama %. koncept samoaktualiacije 0 ljudi su samomotivirani . koncept asnovan na kompleksnim postavkama 0 ljudi se tretiraju 'ao 'omple'sna  bića 'oja imaju brojne motive 'oje 'ombiniraju u jedan obraza$ ponašanja %!. PORTEROV MODEL / 8 modela ponašanja ". racionalan pristup 0 ljudi su ra$ionalna bića0 sa'upljau in&omra$ije0 analiziraju ih pa donose odlu'e #. emocionalni pristup 0 ljudi se ponašaju prema svojim emo$ijama0 a ne prema ra$ionalnom izboru %. *ihevioristički pristup 0 ponašanje ljudi ovisi o njihovoj o'olini . fenomenološki pristup 0 ljudi su nepredvidivi0 subje'tivini i relativni0 ali s odre-enim  poten$ijalom ). ekonomski pristup 0 ljudi su motivirani e'onoms'im &a'torima 8. samoaktualiiraju3i pristup 0 ljudi se žele potvrditi0 žele porast svojih 'ompeten$ija0 razvoj i puno 'orištenje svojih mogućnosti %#. DAVIS  NE,STROMOV BI"EVIORISTIČKI MODEL /  bihevioristič'a modela ". autokratski model0 &ormalni autoritet menadžera iz 'ojeg izvire moćE zaposleni$i oče'uju naredbe nadre-neih 'oje provode bez vlastite ini$ijative #. kustodijalan 9 skr*nički  model 0 'oristi zaposlenih su osnovni stimulans njohovog  ponašanja0 sigurnost zaposlenja i plaća0 ali veli'a ovisnost o poduzeću %. suportivni model0 menadžer osigurava podrš'u zaposleni$ima u ostvarivanju rezultata0 pojedin$i se u'ljučuju u pro$es odlučivanja 1 parti$ipativni menadžment . kolegijalni model 0 'on$ept tims'og rada i partnerstva na jednom zadat'u %$. MILESOV MODEL ". tradicionalni model  1 rad je prirodno nesvojstven većini ljudi0 važno je što ljudi rade manje a ne što radeći zarade0 ne'oli$ina njih upravlja poslom 'oji zahtijeva 'reativnost0 usmjeravanje i samo'notroluE menadžer strogo nadgleda i 'ontrolira0 raščlanjuje zadat'e u jednostavne i repetitivne opera$ije0 menadžer utvr-uje detaljen radne pro$ese i pro$edureE ljudi podnose posao a'o je plaća pristojna i še& pravedan0  proizvode prema standardu #. model me8uljudskih odnosa  1 ljudi se žele osjećati 'orisnim i važnim0 žele pripadati i biti priznati 'ao pojedin$i0 to je važnije nego nova$E menadžer čini da se sva'i radni'  osijeća 'orisnim i važnim0 in&ormira podr-ene i sluša primjedbe0 dozvoljava  podre-enima da izvrše samousmjeravanje i samo'ontrolu na rutins'im poslovimaE osjećaj pripadnosti podre-enih0 dobro sura-uju

")

%. model ljudskih resursa  1 ljudi žele doprinijeti značajnim $iljevima0 ljudi mogu ostvariti i 'reativnije i odgovornije samousmjeravanje i samo'ontrolu nego se to od njih zahtijevaE menadžer stavlja u uporabu neis'orištene ljuds'e resurse0 stvara sredinu gdje svi članovi mogu doprinijeti0 potiče pun udio podre-enih šireći samousmjeravanje i 'ontroluE poboljpanja u e&i'asnosti0 zadovoljstvo poslom is'orištavajući svoje pune resurse %%. PET NEOP"ODNI" SPOSOBNOSTI ZA USPJEŠNOG VOU  intui$ija ovlaštenje us'la-ivanje vrijednosti vizija samorazumijevanje • • • • •

%'. PET TIPOVA MO(I KOJE KORISTI VOA moć prisile legitimna moć moć nagra-ivanja stručna moć re&erentna moć • • • • •

'). KAKO NASTAJE VOA? TEORIJA VELIKI"LJUDI. RANI PROFIL OSOBINA. SUVREMENI PROFIL OSOBINA. &eorija velikih ljudi  polazi od pretpostav'e da se vo-e ra-aju a ne stvaraju. @posobnost vo-enja je priro-ena sposobnost 'oja se ne može steći ni'a'vom obu'om. ,'o je pojedina$ ro-eni vo-a njegove bi osobine trebalo ot'riti i pota'nuti. 1ani profil oso*ina  polazi od pretpostav'e da uspješni vo-a treba imati odre-ene osobine te da će organiza$ijs'a e&i'asnost biti veća a'o se izabere osoba 'oja ima te osobine (&izič'e osobine0 so$ijalna pozadina0 'ara'teristi'e osobnosti0 društvene 'ara'teristi'e i 'ara'teristi'e u odnosu na zadata'. Suvremeni profil oso*ina  1  zajednič'e s'upine osobina: / upravljanje pažnjom / upravljanje značenjem / upravljanje povjerenjem / upravljanje sobom '1. OBJASNI TRI KLASIČNA STILA VODSTVA 0utoritaran stil vodstva  1 vo-a preuzima svu moć i odgovornost0 raspor-uje ljude na jasno de&iirane zadat'eE to' 'omuni'a$ije je prvenstveno odozgo prema doljeE pritis$i su brzi uredni i daju oče'ivane per&ormanseE pristup tendira gušenju idividualne ini$ijative ;emokratski stil vodstva  1 vo-a delegira veli' dio ovlasti do' zadržava 'onačnu odgovornostE rad je podijeljen na temelju parti$ipa$ije u donošenju odlu'aE to' 'omuni'a$ije  je dvosmjeranE osobne obveze se podižu parti$ipa$ijomE trošenje vremena a've vo-e posjeduju 'arizmu0 viziju0 razumijevanje i suosjećanja sa zaposlenima i njihovim potrebama. 1)1. USLUŽNO VOENJE  Uslužno vodstvo se temelji na pretpostav$i da posao postoji radi razvoja zaposleni'a0 a zaposleni' postoji da bi obavio posao. =služni vo-a djeluje na dvije razine: na razini ostvarenja $iljeva i potreba svojih podre-enihE i na razini ostvarenja svrhe ili misije organiza$ije. 3ilj uslužnog vodstva je povećanje motiva$ije i približavanje $iljeva pojedin$a $iljevima organiza$ije. +no se posebno 'oristi u Nučećim organiza$ijamaN jer po'reće: / 'reativnost zaposlenih / puno povjereje / prirodne impulse za učenje 1)2. NAJUTJE&AJNIJI FAKTORI MOTIVA&IJE  ". Individualne karakteristike : Potrebe @tavovi Anteresi • • •

7" $arakteristike posla: • • • •

Iazličite vještine @ličnost zadata'a načaj zadat'a ,utonomija "

%. 2rganiacijske karakteristike : oje se odnose na radno mjesto +rganiza$ijs'a pra'sa • •

1)3. SADRŽAJNE TEORIJE MOTIVA&IJE  >eorija hijerarhije potreba >eorija trostupanjs'e hijerarhije >eorija motiva$ije postignuća *vo&a'tors'a teorija motiva$ije >eorija motiva$ije &un'$ija • • • • •

1)4. PRO&ESNE TEORIJE MOTIVA&IJE  Droomov spoznajni model motiva$ije Porter 1 lalerov model oče'ivanja 6alerov model oče'ivanja ,damsova teorija nejedna'osti udruštvenoj razmjeni • • • •

1)!. MASLO,LJEVA TEORIJA "IJERAR"IJA POTREBA >emelji se na pretpostav$i o 'omple'snosti ljuds'e osobnosti i čovje'ovih potreba 'oje su stimuliranje hijerarhijs'i: ". &iziološ'e potrebe #. potrebe za sigurnošću %. potrebe za ljubavlju . potreba za poštovanjem ). potrebe za samoa'tualiza$ijom 1)#. ADAMSOVA TEORIJA NEJEDNAKOSTI U DRUŠTVENOJ RAZMJENI? ,dams promatra odnos pojedin$a i organiza$ije 'ao odnos razmjene. Pojedina$ ulaže svoja znanja0 is'ustvo0 energiju i za to od organiza$ije dobiva 'ompenza$ije. = toj razmjeni je stalno prisutna mogućnost nejedna'osti 'oju može osjećati jedna strana ili obe strane. @toga treba utvrditi uzro'e per$ep$ije nejedna'osti i metode rješavanja nejedna'osti. 1)$. MJERENJE MOTIVA&IJE  OPISATI JEDNU OD TE"NIKA ;u*inske psihološke tehnike  se temelje na tome da ispitani' stru'turira ili objasni ne'i materijal 'oji je nedovoljno stru'turiran odnosno nedovršen. Indirektne metode  polaze od pretpostav'e da veća motiva$ija ima za posljedi$u veće radne rezultate0 stoga se motiva$ija za rad mjeri indire'tno pre'o ostvarenog radnog učin'a. 4sihološke tehnike  zasnovane na samoopisu: tehni'e intervjua0 tehni'e upitni'a ili an'eta0 tehni'e s'aliranja. 1)%. OD ČEGA SE SASTOJE KOMPENZA&IJE ZA OBAVLJENI RAD? ompenza$ije za obavljeni rad se sastoje od: ". osnovne plaće #. stimulativnog (varijabilnog dijela plaće %. dodat'a plaći 1)'. OSNOVNA PLA(A  DEFINI&IJA KAKO SE UTVRUJE? +snovna plaća je temeljni obli' 'ompenza$ije na 'oji se nadogra-uju drugi novčani obli$i 'ompenza$ija. +na se utvr-uje na temelju vrednovanja poslova i zadata'a. = tu svrhu 'oriste

";

se metode rangiranja i stupnjevanja0 'oje mogu 'oristiti 'vantitativne sumarne i analitič'e analize: Sumarno rangiranje 1 izradi se rang lista svih poslova od najjednostavnijih do najsloženijih na temelju s'upnih opisa poslova 0nalitičko rangiranje  1 rangiraju se svi pojedini zahtjevi za sva'i posao analitič'i0 a zatim se rezultati sumiraju da bi se dobili 'onačni rangovi Sumarno stupnjevanje 1 izvodi se pomoću de&iniranja grupa i svrstavanjem poslova u platne grupe Stupnjevanje *odovnim postupkom  1 utvr-uje se složenost rada prema svim zahtjevima pri čemu se sva'om zahtjevu dodjeljuje odre-eni broj bodova. brajanjem  bodova po osnovi svih zahtjeva dobije se u'upan broj bodova za sva'i posao. •

•

•

•

11). STIMULATIVNI DIO PLA(E? @timulativni dio plaće se najčešće odre-uje u postot'u od osnovne plaće. @timulativni dio  plaće može biti: 4la3anje po osnovi učinka  1 primjenjuje se u slučajevima 'ada je učina' moguće  jasno 'vantitativno izmjeriti i 'ada je $ilj veći učina'. @ustavi plaćanja mogu biti:  propor$ionalni0 degresivni0 progresivni0 di&eren$ijalni. 4la3anje po osnovi premija  1 usmjereno je na poti$anje optimalnog 'orištenja resursa0 'valiteta i ro'ova isporu'e. Postoje više vrsta premija: premija za 'oličinu0 'valitetu0 uštedu0 premija za ro'ove0 za 'orištenje radnog vremena •

•

111. VRSTE KOMPENZA&IJA IZ UDJELA U DOBITI? ". Sustavi direktnog udjela u do*iti  1 temelji se na ostvarenoj dobiti od 'oje se isplaćuje odre-eni dio. Pri tome se razli'uju tri sustava: sustav neposredne jedno'ratne isplate prote'om poslovne godine sustav te'ućih isplata tije'om godine sustav odgo-enih isplata 'od 'ojeg se &ormira odre-eni &ond iz 'ojeg se isplate obavljaju s vremens'om odgodom od dvije ili više godina #. Sustavi dioničarstva aposlenih  1 poduzeće zaposleni$ima pod povoljnim uvjetima proda dioni$e čime oni stječu pravo vlasni'a 'apitala i pravo na isplatu dividende. Poznata su dva sustava: sustav neposrednog dioničarstva 1 dioni$e su individualizirane0 a sva'i zaposleni' za svoj udio u dobiti dobiva dioni$e 'oje na'nadno može  prodati sustav posrednog dioničarstva 1 dioni$e nisu individualizirane0 tj. nisu  podijeljene zaposlenima0 već njima upravlja 'ole'tivni organ (trust • • •

•

•

112. MENADŽERSKE KOMPENZA&IJE ?? ompenza$ije su u'upne na'nade (materijalne i nematerijalne naravi 'oje zaposleni dobivaju za svoj rad u poduze$u. +buhva$aju  Q Iravne kompenacije (rasporeQuju se temeljem individualnog ili grupnog u$in'a te uspješnosti :  Q +snovna pla$a za posao 'oji se obavlja  Q Darijabilni dio pla$e vezan za radnu uspješnost (na'nade0  bonusi0 poti$aji vezani s individualnim ili grupnim radom.  Q Neiravne kompenacije (ne rasporeQuju se po 'riterijima radnog u$in'a i uspješnosti   Q dravstveno0 mirovins'o osiguranje0 prehrana0 stipendije0

#<

š'olarine0 životno osiguranje0 slobodni dani0 godišnji odmori0 izborne bene&i$ije (npr. dopuns'o zdravstveno osiguranje Pojam 'ompenza$ijs'og menadžmenta odnosi se na širo' raspon sredstava (materijalnih i nematerijalnih 'ojima se obli'uje i održava uspješnost pojedina$a i poduze$a.  Q = interesu je poduzetni'a i menadžera obli'ovati 'valitetnu politi'u 'ompenziranja zaposlenih  Q ='upna vrijednost 'ompenza$ija menadžmenta obi$no se is'azuje:  Q Cruto osnovnom pla$om po osnovi ugovora na godišnjoj razini (&i'sni dio i ne ovisi o rezultatima poslovanja  Q rat'oro$nim bonusima (godišnje premijeE uvjetovan je rezultatima poslovanja u poslovnoj godini0  Q *ugoro$nim poti$ajima (ograni$ene dioni$e i dioni$'e op$ije 'oje imaju e&e't dugoro$nih stimula$ija jer je nov$ana na'nada odgoQena za npr. %/) godina ili ovisi o  budu$em rastu $ijene dioni$a0 dobiti0 i uspjeha  poduze$a.  Q Azravnim bene&i$ijama i povlasti$ama: dioni$arstvom0 dividendama0 dioni$'im op$ijama0  Q Feizravnim bene&i$ijama i povlasti$ama (životno osiguranje0 stan0 auto0... 113. DEFINIRAJTE KONTROLU KAO FUNK&IJU MENADŽMENTA ontroliranje se može de&inirati 'ao &un'$ija menadžmenta sastavljena od s'upa a'tivnosti 'ojima se osigurava praćenje neophodnih aspe'ata per&ormansi i poduzimanje 'ore'tivnih a'tivnosti da bi se osiguralo ostvarivanje postavljenih $iljeva0 planova i standarda. 114. DEFINIRAJTE MJERILA I POKAZATELJE PERFORMANSI KOJE SE KORISTE U  PRO&ESU KONTROLE Per&ormansa je važna 'ara'teristi'a prema 'ojem se mjeri izvedba ili stanje. = najsuvremenijem menadžmentu per&ormansa se de&inira 'ao postignuće 'vanti&i$iranog $ilja i načina na 'oji se taj $ilj postiže. Per&ormansa prema tome podrazumijeva ponašanje i rezultat. *a bi se per&ormanse mogle izmjeriti prvo se de&inira tip per&ormanse0 zatim mjerilo0 a te' na'on toga se bira po'azatelj per&ormanse: ključni pokaatelji performanse  1 su mjere za mjerenje 'oli'o je dobra organiza$ijs'a ili individualna izvedba operativnih0 ta'tič'ih ili strateš'ih a'tivnosti 'oje su presudne za te'ući ili budući uspjeh organiza$ije konačni pokaatelji  1 mjere outputa prošlih a'tivnosti usmjeravaju3i pokaatelji  1 mjere a'tivnosti 'oje imaju značajan utje$aj na buduće  per&ormanse •

• •

11!. DEFINIRANJE STANDARDA PERFORMANSI I MJERENJE ODSTUPANJA OD  PERFORMANSI KAO FAZE PRO&ESA KONTROLE  *e&iniranje standarda per&ormansi podrazumijeva standardnu mjeru rezultata prema 'ojoj će se mjeriti odstupanja. >o su zapravo standardi izvedbe. Fajčešći modeli de&iniranja standarda izvedbe su:  budžet rezultati prote'log razdoblja • •

#"

• • •

rezultati sličnih entiteta $iljani rezultati na temelju prosudbe u odnosu na o'olnosti u 'ojima se djeluje rezultati najboljih poduzeća

Mjerenje odstupanja od standarda je postupa' uspore-ivanja rezultata s postojećim standardom. = tom postup'u utvr-uju se povoljna odstupanja i nepovoljna odstupanja. 11#. NABROJITE I DEFINIRAJTE SUSTAVE IZVAN ORGANIZA&IJSKE KONTORLE  državna kontrola 1 primjena za'ona0 pravilni'a i raznih državnih mjera društvena kontrola 1 mjere lo'alne i društvene zajedni$e i a'$ije nedržavnih udruga 'oje se angažiraju na zaštiti o'oliša0 životinja0 potrošača i sl. tržišna kontrola od strane ulagača  1 'ontrola pre'o 'retanja tržišnih $ijena i  po'azatelja za predvi-anje stope povrata na ulaganja financijska kontrola  1 proračuns'a 'ontrola i 'ontrola temeljem &inan$ijs'ih izvještaja forenična kontrola  1 &inan$ijs'a izvješća0 do'umenta$ija i ponašanje menadžmenta i zaposleni'a • •

•

•

•

""9.pogledaj ""8 "". pogledaj ""8. "";. Fabrojite 8 vrsta 'ontrole prema Hol&stedu? >o su slijedećih 8 obli'a 'ontrole: A.I=>AF@, +F>I+6, AA.4@P4I>F, +F>I+6, AAA.+F>I+6, P+=7,R, A P+2I474: AD.AF>=A>ADF, +F>I+6, D.PI+@=*C4F, +F>I+6, DA.P+6A>AS, +F>I+6, "#4M46RFA +CI,,3 , AI,X=F,D,FR4 P+DI,>, F, AFD4@>AI,F+ (I4>=IF +F AFD4@>M4F> 1 I+A R4: + AFD4@>AI,F PI+5A> I+A @ +CAI+M F, @DIH= , +R= @4 12I +IA@>A =DI7>,D,R= @4 ,>42+IAR4 PI+5A>, A ,>42+IAR4 AFD4@>AI,F+2 +R4 M+2= CA>A A PIA6,2+Z,D,FR4  F, I,6AXA>4 F,XAF4. A >+2, PI+A6,4 I,6AXA>A +CI,@3A , I,X=F,FR4 [I+A\ +* +RAH @= >4M46RFA: #%

a P+DI,> F, D6,@>A>A ,PA>,6(I+4  b P+DI,> F, +IA7>4FA ,PA>,6 (I+34 $ P+DI,> F, AFD4@>AI,FA ,PA>,6 (I+, "#. oje po'azatelje menadVer 'oristi u pro$jeni li'vidnosti i solventnosti poslovnih partnera i  poten$ijalnih duVni'a? = širem smislu0 solventnost (solven$G se moVe de&inirati 'ao sposobnost plaćanja svih dugova Pre$izniji pojam li'vidnost (li]uiditG moVe se reći da je to sposobnost po'rića 'rat'oroUnih obveza tj. sposobnost te'ućeg plaćanja. a analizu li'vidnosti neophodno je prilagoditi raUun dobiti i gubit'a na model 'oji pri'azuje troš'ove za prodano jer postojeći izvještaj &inan$ijs'og raUunovodstva nije pri'ladan za ta'vu analizu @olventnost: @tru'turni po'azatelji : stupanj zaduženosti 0 'oe&i$ijanet &inan$ijes'e stabilnosti0 'oe&i$ijent &inan$ijs'e stabilnosti AA0 odnos u'upnih obveza i glavni$e0 odnos dugoročnih obveza i glavni$e *inamič'i po'azatelji: &inan$ijs'a snaga0 odnos po'rića 'amata0 inde's &inan$ijs'e  poluge(I+4LI+, 6i'vidnost: inde's li'vidnosti "#). ašto menadVer mora voditi računa o novčanim tije'ovima? 7to je zarada od novčanog tije'a? = posljednjih ne'oli'o godina raste znaUaj po'azatelja per&ormanse utemeljenih na tije'ovima gotovine u odnosu na mjere utemeljene na raUunu dobiti u gubit'a. Faime0 veli'i su prigovori da se prema sadašnjim raUunovodstvenim standardima i poreznim propisima raUun dobiti i gubit'a moVe sastaviti ta'o da po'azuje vrlo razliUite rezultate dobiti. bog toga  je došlo do gubit'a povjerenja u taj izvještaj za potrebe menadVers'og raUunovodstva  *obita' uve ćan za amortiza$iju0 u meTunarodnoj terminologiji naziva se ^,I,*, +*  F+DS,F+2 >AR4, (3,@H 56+_ 4,IFAF2@ / 354.

"#8. 7to je e'onoms'i pro&it? 4'onoms'i pro&it J Pro&it 1 >roša' 'apitala  Feto e'onoms'i pro&it J Feto pro&it 1 >roša' 'apitala (tržišna $ijena vlastitog 'apitala

"#9. Fabrojite ne'e glavne mjere inputa 'ao po'azatelja 'orpora$ijs'ih per&ormansi sa stajališta menadVera. 2lavne mjere inputa su : /'valiteta odabira i izvedbe misije0 vizije0 strategije0 eti'e i 'orpora$ijs'e 'ulture /razvoj odnosa s 'up$ima /razvoj organiza$ijs'og učenja /razvijanje znanja i vještina zaposlenih /motiviranje zaposlenih /razvoj odnosa s vanjs'im partnerima /razvoj internih pro$esa #

"#. Fa 'oji način se mjere individualne per&ormanse menadVera? Mjerenje individualnih per&ormansi orijentirano je na utvr-ivanje učina'a 'oji pojedin$i

ostvare obavljajući dodijeljene im pojedinačne zadat'e0 ostvarenjem 'ojih se pridonosi izvršenju u'upnog zadat'a poduzeća. +bično se razli'uju tri vrste zadata'a0 a to su " zada$i na obradi materijala0 in&orma$ija te menadžers'i zada$i.

"

#)