DVERI RIJEČI -PRIRUČNIK 8.pdf

NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû • IVAN ĈURIû •

DVERI RIJEýI 8 Priruþnik za uþiteljice/uþitelje hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne škole (uz DVERI RIJEýI 8, þitanku hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne škole)

Izdavaþ Profil International Zagreb, Kaptol 25 Za izdavaþa Daniel Žderiü Urednica Nada Babiü Zamjenica urednice Petra Stipaniþev Izvršna urednica Tanja Konforta Recenzentica Zorka Maliü Lektorica Ana Kazija-Rajiþ Korektorica Ana Kazija-Rajiþ Grafiþko ureÿenje Studio 2M Prijelom Invisio Profil Naslovnica Studio 2M Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske odobrilo je uporabu ovog priruþnika u osnovnim školama rješenjem KLASA: UP/I°-602-09/04-01/196 URBROJ: 533-12/05-2, od 30. ožujka 2005. CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuþilišna knjižnica - Zagreb ISBN 953-12-0133-1 1. izdanje, 2005. Zagreb, Hrvatska

Tisak Profil

NADA BABIû • DINKA GOLEM • DUNJA JELýIû • IVAN ĈURIû •

DVERI RIJEýI 8 Priruþnik za uþiteljice/uþitelje hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne škole (uz DVERI RIJEýI 8, þitanku hrvatskoga jezika za osmi razred osnovne škole)

Poštovane uþiteljice i uþitelji hrvatskoga jezika!

Priruþnik koji držite u ruci na osobit je naþin nastao davno prije negoli se i rodila ideja o þitankama. Zapravo, ovaj je priruþnik nastajao zauzetim radom s uþenicima, nuÿenjem tema, sadržaja i zadataka koje smo smatrali bitnima osobito u odgojnom radu s djecom. Bilježili smo i skupljali sve što smo zamijetili: • osluškivanjem njihovih želja • praüenjem njihovih potreba • promatranjem njihovih reakcija • uoþavanjem njihovih zapažanja • provjeravanjem njihovih moguünosti • upoznavanjem njihovih dosega • razumijevanjem njihovih poteškoüa • usvajanjem njihovih prijedloga • odgovaranjem na njihova pitanja • spremnošüu na izazove koje oni postavljaju • stalnom zaþuÿenošüu nad djeþjom potrebom za ljepotom, nad njihovim prepoznavanjem istine, nad njihovim traganjem za pravdom, nad njihovom spremnošüu na dobrotu • ushiüenjem nad njihovim poetskim i proznim, dramskim i govorniþkim, filmskim, likovnim i mnogobrojnim drugim stvaralaþkim sklonostima… Nastajao je ovaj priruþnik i na mnogobrojnim predavanjima i radionicama u kojima su sudjelovali (poneke i vodili) njegove autorice i autori: stvarao se i oblikovao dugim razgovorima, promišljanjima, preispitivanjima i provjerama. Mnoge su naše vrijedne kolegice i kolege sudjelovali u njegovoj izradi svojim primjedbama, sugestijama, idejama iznesenim u razgovoru s nama. Štoviše, mnogi roditelji naših uþenika - znanstvenici, književnici, ljudi iz razliþitih kulturnih ustanova naše zemlje rado su se odazvali svakoj našoj molbi i priskoþili nam u pomoü dobrim savjetima svake vrste. Ovaj priruþnik nije zbirka priprava za nastavu, on je zbirka ideja i naþina na koji se nastava hrvatskoga jezika (u velikome svome dijelu) može izvesti, i to ne obuhvaüajuüi samo dio koji se odnosi na književnost nego i dijelove nastave izražavanja i stvaranja, medijske kulture, opüe kulture te nudeüi mnoštvo predložaka za slovniþko gradivo hrvatskoga jezika. ýitanke koje prate naši priruþnici nude temeljne životne vrednote: ljubav, istinu, dobrotu u tekstovima hrvatskih i svjetskih pisaca, tekstovima u kojima se nalaze i svi obrazovni sadržaji propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. U njima su zastupljeni sadržaji koji obuhvaüaju zbilju od usko osobnoga do opüenitoga, od kuünog praga do svemirskih prostranstava, od ljubavi prema zaviþaju do skrbi za planet, od želje za vlastitim boljitkom do poštivanja ljudskih prava. Želja nam je pomoüi djeci da odrastu u jasnije odreÿenim vrijednostima, da uþeüi jezik i književnost uþe o sebi i o svijetu, da to uþenje bude ispunjeno vedrinom, humorom, radošüu, a da se – pri tom – ne bježi od tzv. velikih, ozbiljnih tema (napuštenost, invalidnost, bolest, smrt, agresivnost, ekologija, odgoj za drugog, ljudska prava…) na naþin koji djeca mogu prihvatiti i razumjeti. Želimo da kulturu i umjetnost svoje zemlje i svoga naroda prikažemo, shvatimo i usvojimo kao osobnu iskaznicu jer je Hrvatska stoljeüima opstojala mnogo više zahvaljujuüi samosvojnosti kulture, naporom, željom i stvaranjem umjetniþkih djela negoli politiþkim okolnostima (stoga iskljuþivo politiþke osobe i ideje nemaju mjesta ni u þitankama ni u priruþnicima).

Tekstovi u þitankama i priruþnicima nastoje obuhvatiti sve vidove kulture: globalne, regionalne, urbane, ruralne, lokalne. Raznovrsnošüu sadržaja želimo saþuvati i njegovati individualnost u nuÿenju i primanju tekstova, u ostvarivanju i rastu uþenikove i uþiteljeve osobnosti. Nastojali smo saþuvati i naglasiti nacionalnu, generacijsku, spolnu specifiþnost, ali im se nismo željeli podrediti. Želja nam je da s našim priruþnikom doista gradite, ne samo svoje nastavne sate nego i susrete sa svojim uþenicima, (su)djelujuüi tako u izgradnji boljega svijeta, jer dobar svijet þine samo dobri ljudi. Vjerujemo da je graditi dobar i plemenit svijet duboka þežnja svakoga þovjeka, a mi uþiteljice i uþitelji upravo iz takve zadaüe crpimo snagu, radost i vjeru u ovaj teški i lijepi posao „jer toliko smo još dobra ostali dužni onima koji idu, onima koji su otišli pred nama. Toliko smo još dobra ostali dužni onima s kojima idemo, naraštajima koji slijede. Uistinu, toliko smo još dobra, zauzetosti za dobro dužni sebi samima."

KAKO ûETE SE SLUŽITI OVIM PRIRUýNIKOM? Ovaj priruþnik sadrži: 1. Opširne i bogate upute za interpretaciju svake nastavne jedinice. Poþesto se nude i alternativni metodiþki sustavi, a time i alternativne interpretacije. Uþitelj(ica) ih ne treba (niti može) slijediti doslovno. Odabirat üe ih prema svojim potrebama (odnosno ciljevima i zadacima koje želi ostvariti) te znaþajkama odjela kojemu predaje. 2. Godišnji raspored rada po mjesecima. 3. Znaþajne datume u školskoj godini koji se mogu aktualizirati nastavnim procesom. 4. Tipove metodiþkih sustava i osnovne korake u njihovom ostvarivanju. 5. Obrazac priprave koji uþitelj(ica) popunjava vrlo jednostavno, na temelju svojih iskustava. 6. Ispite znanja iz književnosti s bodovnim ljestvicama. 7. Razliþite dodatke (upute za lektiru, radne listiüe, upute za vježbe þitanja, izražajnog govorenja, novinske isjeþke, uþeniþke radove i sliþno). 8. Popis struþne literature. 9. Dva CD-a: sadržaj priruþnika i odabrane priprave te „zvuþnu þitanku", tj. izbor tekstova u interpretaciji dramskih umjetnika

Raspored sadržaja svake nastavne jedinice ureÿenje ovako:

Naslov nastavne jedinice

Ispod naslova nastavne jedinice u pravilu se napominje ili navodi iskustvo uþitelja koji su to književno djelo provjeravali sa svojim uþenicima.

Metodiþki sustav

Uz uobiþajeni i najþešüi, interpretacijsko-analitiþki, metodiþki sustav nerijetko su ponuÿeni i drugi sustavi. Ukoliko je rijeþ o kakvom sustavu kojim se dosad niste služili, dobro je pažljivo prouþiti tijek sata i zadatke/ ciljeve koji se takvim sustavom mogu ili trebaju postiüi.

Zadaci i ciljevi a) obrazovni b) funkcionalni c) odgojni

Ovdje je uþitelji(ca)ma ponuÿeno obilje zadataka i ciljeva, na njima je da izaberu one koje žele i mogu postiüi. U odgojnim smo ciljevima naglašavali þlanke konvencija Ujedinjenih naroda, i to Konvencije o pravima djeteta i Konvencije o pravima þovjeka.

Artikulacija sata a) motivacija b) vrsta artikulacije c) sinteza d) izražavanje i stvaranje

Uz jednu motivaciju koja je u þitanci, u priruþniku se nude dvije ili tri motivacije, nerijetko þetiri. Iskustvo u mentorstvu studentima kroatistike pokazalo je da je poþetnicima vrlo teško odrediti motivaciju, a naše višegodišnje (petnaestogodišnje, dvadesetogodišnje, itd.) iskustvo kaže da katkad þovjek ostane bez prave ideje, i da je osvježenje dobrodošlo. Ovisno o metodiþkom sustavu koji smo izabrali, središnji dio artikulacije može biti: interpretacija u užem smislu, stvaranje problemske situacije, uspostavljanje meditacijskog ozraþja i sl. To je uvijekjasno navedeno u priruþniku. Naravno, uþiteljici/uþitelju ostaje puna sloboda izmjene, dopune ili kombiniranja elemenata. To üe uvijek ovisiti o osobi uþiteljice/uþitelja i znaþajkama uþenika u odjelu. Zadaci za izraˇzavanje i stvaranje potiþu kreativnost i znatiželju uþenika. Zanimljivi su kao povod pismenim sastavcima ili raspravama. Njihova složenost uvjetovana je dobi uþenika i njihovim interesima.

Aktualizacija

Sukladno dobi uþenika aktualizirali smo odreÿeni dio u tijeku nastavnog procesa. Aktualizacija katkad može poslužiti i kao uporišna toþka u interpretaciji ili problemskom pristupu.

Integracija

Navedena su ostala podruþja hrvatskoga jezika (pravopis, pravogovor, slovnica, medijska kultura) koja su u izrazitom suodnosu s nastavnom jedinicom iz književnosti. Navedeni su predmeti koji su u nekom suodnosu (korelaciji) s nastavnom jedinicom. Trebali bi se shvatiti kao uputa za razgovor s predmetnim uþiteljem/uþiteljicom navedenoga predmeta.

Korelacija

Zanimljivosti

Ovaj je dio namijenjen uþitelji(ca)ma koji svojim uþenicima hotimice proširuju vidike i znanja koja nisu uvijek usko vezana uz njihov predmet. Iskusniji üe uþitelji i uþiteljice poþesto ovdje pronaüi kakav podatak ili poslovicu koja može biti efektna sinteza ili ideja, naslov pismenoga sastavka, motivacija ili problemsko pitanje.

Struþna literatura

Ovdje je navedena usko struþna literatura koja se tiþe samo odreÿene nastavne jedinice. Popis struþne metodiþke literature na kraju je priruþnika.

9

Tematska povezanost tekstova u

þitankama DVERI RIJEýI (5. – 8. razreda)

6. razred Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Gavran: Rat u Hrvatskoj Z. Kriliü: Ona i ja D. Ivaniševiü: Vesna D. Macan: Smrdljivi Martin Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj D. Miloš: Potraga za bojama T. Ujeviü: Ptiüi G. Vitez: Djeþak u travi Hitrec – Tadej: U kanjonu I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece J. Truhelka: Božiüna priþa M. Ende: ýarobno zrcalo T. Brook: Oluja nad Mos Espom

7. razred M. Ende: Tko nije þitao… M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… V. Nazor: Anÿeo u zvoniku E. Kiševiü: Profesor povijesti L. Paljetak: Nebeski parketar R. Fallet: Školjka Ljupka A. Kovaþiü: Djetinjstvo Ivice Kiþmanoviüa I. Brešan: Abeceda M. Krmpotiü: Moja uþiteljica J. F. Ploþar: Lipe naše murve I. Andriü: Knjiga B. Primorac: Maturalac

8. razred E. Canetti: Spašeni jezik A. G. Matoš: Djevojþici mjesto igraþke G. Krklec: Srebrna cesta R. Zvrko: Tvoja staza D. Pennac: Navesti na þitanje S. Škrinjariü: U gajbi M. Selimoviü: Zlatna ptica I. Andriü: Aska i vuk J. Pupaþiü: Tri moja brata J. Gaarder: Zub vremena P. Miloš: Živina u zraku J. Barkoviü: Jabuka A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška A. Neimareviü: Oda teletu Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste R. Roda: Kukuruz L. Zanini: Žalo W. Shakespeare: Romeo i Giulietta Ž. ýorak: Biblioteka

tema

M. Gavran Imaš li hobi J. Prevert: Loš uþenik M.Rundek: Lektira S. Škrinjariü: Dva broja jedan O. Delorko: Laÿa puna naranaþa

T. Kolumbiü: Kad se voli u školi Z. Kriliü: Ona i ja V. Majer Školski praznici D. Macan: Smrdljivi Martin Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj

E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica I. Brešan: Abeceda A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školovanje I. Kiþmanoviüa I. Andriü: Knjiga B. Primorac: Maturalac

ŠKOLA

M. S. Maÿer: Djedovo slovo S. Škrinjariü: Mali Eskimi S. Škrinjariü: Dva broja jedan S.Siverstein: Dobro stablo V. Majiü: Cijeli svijet I. B Singer: Koza Zlatka O. Delorko: Laÿa puna naranaþa

Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… P. Pavliþiü: Paradajz T. Kolumbiü: Kad se voli u školi D. Ivaniševiü: Vesna D. Macan: Smrdljivi Martin V. Gotovac: Moj sluþaj E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta G. Krklec: Proljeüe u zagorskim … B. Jelušiü: Kutija s bojama D. Tadijanoviü: Rijeþi zahvalnosti… I. V. Roriü: Sreüa I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece J. Truhelka: Božiüna priþa L. Sepulveda: Priþa o galebici V. Chytil: Mrav

M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… M. Krmpotiü: Moja uþiteljica S. Mihaliü: Hihot proljeüa A. Kokiü: Vratili se lipi dani V. Majiü: Proljetna šetnja

E. Canetti: Spašeni jezik D. Pennac: Navesti na þitanje I. Andriü: Aska i vuk R. Bach: Galeb J. Livingstone P. Miloš: Živina u zraku A. Neimareviü: Oda teletu Lucidar K. Blaha: Poziv u posjet Ž. ýorak: Biblioteka R. Zvrko: Tvoja staza I. Andriü: Aska i vuk R. Bach: Galeb J. Livingstone J. Pupaþiü: Tri moja brata Narodne: Oj, sokole, moj sokole L. Paljetak: ýiope, let, crta D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik M. Begoviü: Proljetni sonet A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška D. Šimunoviü: Sinjska alka M. Peiü: Skitnje I. Oreb: Jutro u Veloj Luci Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste

DJETINJSTVO / ODRASTANJE

5. razred M. Bjažiü: Tata nema vremena R. Fulgham Sve što trebam znati… Lj. Bauer: Dokaz da je Zemlja okrugla M. S. Maÿer: Djedovo slovo T. Kolumbiü: Djetinjstvo M. Antiü: Zapisano u srijedu D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja B. Prosenjak: Udarila me ona… M. D. Dravski: Starinske šege De la Fontaine: Kokot, maþak i mišiü I. B. Singer: Koza Zlatka

RADOST

10 D. Cesariü: Dorica M. Gavran Imaš li hobi J. Prevert: Loš uþenik B Prosenjak: Udarila me ona… S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen N. Miliüeviü: ýešljugari

Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… N. Šop: Ja znam da je… D. Macan: Smrdljivi Martin V. Nazor: Medvjed Brundo N. Iveljiü: Zlatan broš V. Vida: Zbogom, kuüo bijela Biblija: Mudrost Salomonova V. Nazor: Halugica F. Mažuraniü: Plaüa L. Sepulveda: Priþa o galebici

M. Ende: Tko nije þitao… A. Šenoa: Prosjak Luka D.Cesariü: Vagonaši I. Andriü: Knjiga J.F.Ploþar: Povratak borca D. Ivaniševiü: Jubav R. Fallet: Školjka Ljupka I. G.Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama A. Šoljan: Kanaÿani Narodna: Zrinski i Frankopan J. F. Ploþar: Lipe naše murve A. Šenoa: Ribareva Jana D. Cesariü: Vagonaši Ĉ. Sudeta: Novembar A. B. Šimiü: Prva noü samoüe V. Novak: Iz velegradskog podzemlja

A. G. Matoš: Djevojþici mjesto igraþke S. Škrinjariü: U gajbi R. Bach: Galeb J. Livingstone S. Lice: Lucija Ĉ. Sudeta: Mor J. Barkoviü: Jabuka Narodne: Oj, sokole, moj sokole S. S. Kranjþeviü: Moj dom V. Tenžera: Pisma Ivani T. Ujeviü: Blaženo jutro N. Šop: Isus u posjetu kod nas K. Racin: Lenka E. Ady: Volio bih da me vole Narodna: Gjelem, gjelem M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka

BOL, duševna i tjelesna

M. Bjažiü: Tata nema vremena T. Kolumbiü: Djetinjstvo M. S. Maÿer: Djedovo slovo B. Prosenjak: Udarila me ona… D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja S. Škrinjariü: Mali Eskimi Z.Balog: Velebit M. D. Dravski: Starinske šege S. Siverstein: Dobro stablo

Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga T. Kolumbiü: Kad se voli u školi Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj B. Jelušiü: Kutija s bojama L. Paljetak: Tanjur leteüi G. Vitez: Djeþak u travi Hitrec – Tadej: U kanjonu I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece J. Truhelka: Božiüna priþa M. Ende: ýarobno zrcalo

M. Ende: Tko nije þitao… V. Nazor: Anÿeo u zvoniku B. Primorac: Maturalac A de S. Exupery: Susret s lisicom M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… S. Lice: Igraþke protiv djece J. F. Ploþar: Lipe naše murve

A. G. Matoš: Djevojþici mjesto igraþke M. Selimoviü: Zlatna ptica I. Andriü: Aska i vuk R. Bach: Galeb J. Livingstone J. Gaarder: Zub vremena L. Paljetak: ýiope, let, crta A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška A. Neimareviü: Oda teletu Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste R. Roda: Kukuruz L. Zanini: Žalo M. Držiü: Novela od Stanca

IGRA

M. Kovaþeviü: Kad moja majka govori T. Kolumbiü: Djetinjstvo P. Voranc: Još jedan džep B. Prosenjak: Udarila me ona… M. Rundek: Lektira I. Brliü-Mažuraniü: Ribar Palunko i njegova žena

P. Pavliþiü: Paradajz M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Gavran: Rat u Hrvatskoj Biblija: Mudrost Salomonova V. Nazor: Halugica T. Brook: Oluja nad Mos Espom Truhelka: Božiüna priþa M. Gavran: Rat u Hrvatskoj

V. Nazor: Anÿeo u zvoniku I. Aralica: Duše robova

E. Canetti: Spašeni jezik I. Andriü: Aska i vuk Narodna: Asanaginica S. M. Koþan: Na Cvjetnicu M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka Barkoviü: Jabuka

MAJKA

M. Ende: Tko nije þitao… L. Paljetak: Nebeski parketar V. Novak: Iz velegradskog podzemlja R. Fallet: Školjka Ljupka I. Aralica: Duše robova A. Šenoa: Ribareva Jana

S. Lice: Lucija J. Gaarder: Zub vremena J. Barkoviü: Jabuka D. Šimunoviü: Sinjska alka

OTAC

M. Bjažiü: Tata nema vremena M. D. Dravski: Starinske šege M. Rundek: Lektira Brliü-Mažuraniü: Ribar Palunko i njegova žena

11

T. M. Bilosniü: Što je pjesma Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Gavran: Rat u Hrvatskoj N. Šop: Ja znam da je…

M. S. Maÿer: Djedovo slovo V. Parun: Djedove obrve M. Taritaš: Božiünica M. Rundek: Lektira I. B. Singer: Koza Zlatka M. Antiü: Zapisano u srijedu D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja B. Prosenjak: Udarila me ona, moja majka

M. Gavran: Rat u Hrvatskoj D. Ivaniševiü: Moj did N. Šop: Ja znam da je…

M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… I. Zidiü: Svršetak rata

S. Škrinjariü: U gajbi M. Selimoviü: Zlatna ptica I. Andriü: Aska i vuk J. Barkoviü: Jabuka N. Šop: Isus u posjetu kod nas Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste L. Zanini: Žalo M. Ogrizoviü: Hasanaginica

E. Canetti: Spašeni jezik I. Andriü: Aska i vuk S. Lice: Lucija J. Pupaþiü: Tri moja brata Narodne: Oj, sokole, moj sokole Narodna: Asanaginica N. Šop: Isus u posjetu kod nas K. Klariü: Uskrs pod zidom R. Roda: Kukuruz W. Shakespeare: Romeo i Giulietta M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka P. Miloš: Živina u zraku R. Roda: Kukuruz

BAKA/DJED

R. Tagore: Sudac M Bjažiü: Tata nema vremena J. Gaarder: Veliko išþekivanje M.Rundek: Lektira I. B. Mažuraniü: Ribar Palunko J. Tuwim: Zakašnjeli slavuj M. Taritaš: Božiünica

A. Šenoa: Prosjak Luka I. Brešan: Abeceda Maÿer: Roÿeni, hajde… A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školovanje Ivice Kiþmanoviüa I. Aralica: Duše robova J. F. Ploþar: Lipe naše murve S. Glavaševiü: Priþa za roditelje J. Horvat: Waitapu V. Nazor: Anÿeo u zvoniku A. Zidiü: Svršetak rata D. Cesariü: Vagonaši S. Glavaševiü: Priþa za roditelje I. Aralica: Duše robova L. M. Montgommery: Ann od Zelenih zabata

OBITELJ

J. Ivankoviü: Žutokljunac T. Ujeviü: Ptiüi I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece M. Ende: ýarobno zrcalo

DIJETE

R. Tagore: Sudac M. Bjažiü: Tata nema vremena Haiku M. Taritaš: Božiünica M. Rundek: Lektira I. B. Singer: Koza Zlatka M. Antiü: Zapisano u srijedu Tadijanoviü: Djevojþica i ja Prosenjak: Udarila me ona, moja majka

12 E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica A. Šenoa: Prosjak Luka A.de S. Exupery: Susret s lisicom J. Horvat: Waitapu I. Zidiü: Svršetak rata M. Krmpotiü: Moja uþiteljica R. Fallet: Školjka Ljupka S. Glavaševiü: Priþa za roditelje E. Kishon: Za kim suÿe zvoni A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školovanje Ivice Kiþmanoviüa

E. Canetti: Spašeni jezik S. Škrinjariü: U gajbi I. Andriü: Aska i vuk H. Džubran: O prijateljstvu R. Bach: Galeb J. Livingstone J. Pupaþiü: Tri moja brata H. Lee: Ubiti pticu rugalicu J. Gaarder: Zub vremena Narodne: Oj, sokole, moj sokole D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik V. Tenžera: Pisma Ivani A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška D. Šimunoviü: Sinjska alka K. Š. Gjalski: Na Badnjak V. Desnica: Pravda S. Radiü: Uzniþke uspomene N. Šop: Isus u posjetu kod nas M. Držiü: Novela od Stanca M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka

M. Ende: Tko nije þitao… A. Šenoa: Prosjak Luka A. B. Šimiü: Prva noü samoüe I. Andriü: Knjiga P. Preradoviü: Miruj, miruj, srce moje V. Nikoliü: Zvono u podne I. G. Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama Z. Golob: Snijeg I. Andriü: Knjiga V. Nazor: Galeb F. Galoviü: Pozdravlenje

J. Kaštelan: Volio bih da me voliš S. Škrinjariü: U gajbi S. Lice: Lucija Ĉ. Sudeta: Mor S. S. Kranjþeviü: Moj dom L. Paljetak: ýiope, let, crta D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik V. Tenžera: Pisma Ivani T. Ujeviü: Blaženo jutro K. Klariü: Uskrs pod zidom J. Prudeus: Korak po korak E. Ady: Volio bih da me vole

USAMLJENOST

M. Gavran: Imaš li hobi D. Šimunoviü: Kljasta Sava A. G. Matoš: Na ladanju

Z. Balog: Progutaj srdžbu Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Gavran: Rat u Hrvatskoj Z. Kriliü: Ona i ja D. Macan: Smrdljivi Martin Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta M. Dubac: Sliþice iz prirode V. Nazor: Medvjed Brundo N. Iveljiü: Zlatan broš S.M. Koþan: Uglavnom Hitrec – Tadej: U kanjonu D. Tadijanoviü: Rijeþi zahvalnosti… F. Asiški: Hvalospjev stvorova I. Golub: Uþiti djecu i uþiti od djece M. Kušec: Najveüi J. Truhelka: Božiüna priþa Biblija: Mudrost Salomonova Narodna: Babina Bilka V. Nazor: Halugica F. Mažuraniü: Plaüa A. Šenoa: Postolar i vrag L. Sepulveda: Priþa o galebici T. Brook: Oluja nad Mos Espom V. Majer Školski praznici D. Macan: Smrdljivi Martin D. Miloš: Potraga za bojama V. Vida: Zbogom, kuüo bijela Narodna: Babina Bilka V. Nazor: Halugica

ODGOJ/ DRUGA OSOBA (ukljuþuje i þovještvo, prijateljstvo, spominjanje i uoþavanje karaktera, tj. vrlina i mana)

J. Gaarder: Veliko išþekivanje R. Fulgham: Sve što trebam znati… P. Voranc: Još jedan džep I. I. Ramljak: Srijedom u Imotskom Lj. Bauer: Dokaz da je Zemlja okrugla M. Gavran: Imaš li hobi D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja D. Šimunoviü: Kljasta Sava B. Prosenjak: Udarila me ona… De la Fontaine: Kokot, maþak i mišiü S. Škrinjariü: Dva broja jedan S. Siverstein: Dobro stablo Rukovet pameti i naramak smijeha I. B Singer: Koza Zlatka M. Kušec: Suncokreti

13 Narodna: Ive Senjanin sestru…

M. Gavran: Rat u Hrvatskoj A. Majetiü: Huk valova, huk vremena

E. Kiševiü: Profesor povijesti J. F. Ploþar: Povratak borca V. Parun: Golubice vukovarske povratak M. Maruliü: Molitva suprotiva Turkom Pop Martinac: Nalegoše Turci na jazik hrvatski V. Vlaisavljeviü: Lovac

Narodne: Oj, sokole, moj sokole V. Desnica: Pravda K. Klariü: Uskrs pod zidom M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne D.

RAT, ZLO

A. Mihanoviü: Hrvatska domovina

E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta Krklec: Proljeüe u zagorskim voünjacima

S. Košutiü: Samo srca S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… F. Galoviü: Pozdravlenje I. Zidiü: Svršetak rata D. Dragojeviü: Lastavica J. Pupaþiü: Moj Bog

Narodne: Oj, sokole, moj sokole S. S. Kranjþeviü: Moj dom I. Gunduliü: Himna slobodi

MIR, DOBRO

D. Šimunoviü: Kljasta Sava V. Nazor: Oraþ Dragonja S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen

Z. Balog: Progutaj srdžbu E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta N. Iveljiü: Zlatan broš D. Miloš: Potraga za bojama M. Kušec: Najveüi J. Truhelka: Božiüna priþa A. Majetiü: Huk valova, huk vremena F. Mažuraniü: Plaüa

S. Košutiü: Samo srca E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica A. Šenoa: Prosjak Luka D. Cesariü: Vagonaši A. de S. Exupery: Susret s lisicom V. Krmpotiü: moja uþiteljica P. Pavliþiü: Magda i trešnjevaþki fantom

D. Ivaniševiü: Hrvatska G. Krklec: Srebrna cesta M. Selimoviü: Zlatna ptica A. B. Šimiü: Opomena H. Džubran: O prijateljstvu R. Bach: Galeb J. Livingstone H. Lee: Ubiti pticu rugalicu I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila K. Š. Gjalski: Na Badnjak S. Radiü: Uzniþke uspomene K. Klariü: Uskrs pod zidom I. Gunduliü: Himna slobodi P. Preradoviü: Jezik roda moga M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice T. Pavþek: Jednostavne rijeþi E. Ady: Volio bih da me vole M. Ogrizoviü: Hasanaginica Ž. ýorak: Biblioteka

ýOVJEŠTVO

L. Paljetak: Nebeski parketar S. Glavaševiü: Priþa za roditelje A. Šenoa: Prosjak Luka I. G. Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama

14

D. Šimunoviü: Kljasta Sava

D. Miloš: Potraga za bojama L. Sepulveda: Priþa o galebici

D. Cesariü: Vagonaši S. Lice: Igraþke protiv djece A. Šenoa: Prosjak Luka

V. Kos: Ljubav M. Antiü: Zapisano u srijedu D. Tadijanoviü: Djevojþica i ja S. Škrinjariü: Mali Eskimi J. Tuwim: Zakašnjeli slavuj

T. Bilopavloviü: Dnevnik T. Kolumbiü: Kad se voli u školi Z. Kriliü: Ona i ja D. Ivaniševiü: Vesna M. Ende: ýarobno zrcalo Narodna: Babina Bilka

D. Ivaniševiü: Jubav R. Fallet: Školjka Ljupka Z. Golob: Snijeg A. Šenoa: Ribareva Jana P. Preradoviü: Miruj, miruj, srce moje H. Luciü: Jur nijedna na svit vila S. Ĉurÿeviü: Derviš I. Slamnig: Kad sam se zaljubio u svoju dragu

M. Selimoviü: Zlatna ptica R. Bach: Galeb J. Livingstone H. Lee: Ubiti pticu rugalicu J. Masefield: Morska groznica Narodne: Oj, sokole, moj sokole I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila S. Radiü: Uzniþke uspomene I. Gunduliü: Himna slobodi S. Lice: Lucija K. Klariü: Uskrs pod zidom

J. Kaštelan: Volio bih da me voliš Ĉ. Sudeta: Mor Narodne: Oj, sokole, moj sokole D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik V. Tenžera: Pisma Ivani M. Begoviü: Proljetni sonet T. Ujeviü: Blaženo jutro E. Kumiþiü: Uzburkano srce M. J. Zagorka: Siniša i Nera I. Kozarac: Milovo sam… Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste Narodna: Gjelem, gjelem W. Shakespeare: Romeo i Giulietta M. Ogrizoviü: Hasanaginica

LJUBAV

L. Botiü: Sjaj mi sunce domovini slatkoj I. Zidiü: Svršetak rata J. F. Ploþar: Povratak borca J. Horvat: Waitapu Narodna: Zrinski i Frankopan K. ýapek: Rat s daždevnjacima

OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA

M. Gavran: Rat u Hrvatskoj V. Nazor: Medvjed Brundo A. Majetiü: Huk valova, huk vremena T. Brook: Oluja nad Mos Espom

SLOBODA

B Prosenjak: Udarila me ona… A. Mihanoviü: Hrvatska domovina Narodna: Ive Senjanin sestru… P Kanižaj: Sloboda

15 A. Mihanoviü: Hrvatska domovina V.Strojny: Kako je ... A. G. Matoš: Na ladanju Narodna: Ive Senjanin sestru…

D. Naþinoviü: Domovina iz srca… P. Kanižaj: Hrvatska domovina A. Majetiü: Huk valova, huk vremena

L. Botiü: Sjaj mi sunce domovini slatkoj J. F. Ploþar: Povratak borca J. Horvat: Waitapu Narodna: Zrinski i Frankopan F. Grabovac: Od naravi i üudi arvacke V. Kovaþiü: Ex Slavonija V. Nikoliü: Zvono u podne B. Pavloviü: Neba Zagreba J. Vrkiü: Viški djed bez unuka V. Vida: Boka i Bokelji Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena Š. ûoriü: Pjesma vrh pjesama

D. Ivaniševiü: Hrvatska Narodne: Oj, sokole, moj sokole S. S. Kranjþeviü: Moj dom I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila Z. Tomþiü: Hrvatska, ljubavi moja P. Preradoviü: Jezik roda moga Z. Golob: Kako se piše pjesma domovini A. K. Miošiü: Pisma od Radovana i Milovana B. Senker: Zagrebulje zagrobne

DOMOLJUBLJE

A. Mihanoviü: Hrvatska domovina A. G. Matoš: Na ladanju J. Bratuliü: Stol ûirila i Metoda

M. Lali: Moja zemlja P. Kanižaj: Hrvatska domovina J. Bratuliü: Hrvatski prvotisak

A. Šoljan: Kanaÿani F. Grabovac: Od naravi i üudi arvacke Pop Martinac: Nalegoše Turci na jazik hrvatski J. F. Ploþar: Povratak borca Narodna: Zrinski i Frankopan I. Aralica: Duše robova V. Parun: Golubice vukovarske povratak Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena

D. Ivaniševiü: Hrvatska Narodne: Oj, sokole, moj sokole S. S. Kranjþeviü: Moj dom I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila M. Peiü: Skitnje K. Š. Gjalski: Na Badnjak R. Marinkoviü: Zagrljaj K. Klariü: Uskrs pod zidom P. Preradoviü: Jezik roda moga Z. ýrnja: Va našem zajike Narodna: Gjelem, gjelem A. K. Miošiü: Pisma od Radovana i Milovana B. Senker: Zagrebulje zagrobne

NAROD

16

T. Kolumbiü: Djetinjstvo P. Voranc: Još jedan džep A. G. Matoš: Na ladanju J. Bratuliü: Stol ûirila i Metoda

J. Truhelka: Božiüna priþa

M. Ende: Tko nije þitao… E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica F. Galoviü: Pozdravlenje Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena M. Krleža: Sanoborska M. Maruliü: Molitva suprotiva Turkom Z. ýrnja: Križ I. Zidiü: Svršetak rata Pop Martinac: Nalegoše Turci na jazik hrvatski

E. Canetti: Spašeni jezik D. Ivaniševiü: Hrvatska D. Pennac: Navesti na þitanje M. Selimoviü: Zlatna ptica P. Miloš: Živina u zraku A. Škunca: Ovca V. Tenžera: Pisma Ivani I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila V. Desnica: Pravda S. Radiü: Uzniþke uspomene A. Neimareviü: Oda teletu R. Marinkoviü: Zagrljaj S. M. Koþan: Na Cvjetnicu K. Klariü: Uskrs pod zidom M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne Lucidar Narodna: Muke svete Margarite P. Zoraniü: Planine P. Preradoviü: Jezik roda moga M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice Z. ýrnja: Va našem zajike V. Nazor: Hrvatski jezik Z. Golob: Kako se piše pjesma domovini Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini T. Pavþek: Jednostavne rijeþi A. K. Miošiü: Pisma od Radovana i Milovana B. Senker: Zagrebulje zagrobne Ž. ýorak: Biblioteka N. Šop: Isus u posjetu kod nas

KRUH

T. M. Bilosniü: Što je pjesma P. Kanižaj: Zapisi odraslog limaþa D. Macan: Smrdljivi Martin Ivan Raos: Zorna obuka M Stanisavljeviü: Zec s govornom … M. Taritaš: Šum šumi S.M. Koþan: Uglavnom A. Šenoa: Postolar i vrag

RIJEý

Z. K. Kišur: Rijeþi M. Kovaþeviü: Kad moja majka govori D. Dragojeviü: Kalendar J. Bratuliü: Stol ûirila i Metoda Narodna: Mladi glazbari M. Bjažiü: Valovi

17 T. Kolumbiü: Djetinjstvo R. Fulgham Sve što trebam znati… D. Šimunoviü: Kljasta Sava A. Mihanoviü: Hrvatska domovina M. D. Dravski: Starinske šege A. G. Matoš: Na ladanju V. Nazor: Oraþ Dragonja M. Kušec: Suncokreti

P. Pavliþiü: Paradajz D. Ivaniševiü: Moj did Ivan Raos: Zorna obuka Narodna: Margeta je žito žela J. Truhelka: Božiüna priþa V. Nazor: Halugica N. Nekiü: Antenor na Braþu F. Mažuraniü: Plaüa I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš A. Šenoa: Postolar i vrag V. Chytil: Mrav

L. Paljetak: Nebeski parketar M. Krmpotiü: Moja uþiteljica D. Cesariü: Vagonaši

R. Bach: Galeb J. Livingstone S. Lice: Lucija M. Peiü: Skitnje R. Marinkoviü: Zagrljaj K. Klariü: Uskrs pod zidom M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne Lucidar Narodna: Muke svete Margarite I. Oreb: Jutro u Veloj Luci Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini K. Blaha: Poziv u posjet R. Roda: Kukuruz

RAD

M. Bjažiü: Tata nema vremena M. Rundek: Lektira I. B Singer: Koza Zlatka

M. Kušec: Teška Melitina uloga M. Dubac: Sliþice iz prirode Narodna: Babina Bilka L. Sepulveda: Priþa o galebici P. Pavliþiü: Paradajz D. Ivaniševiü: Moj did P. Kanižaj: Zapisi odraslog limaþa Ivan Raos: Zorna obuka V. Gotovac: Moj sluþaj M. Dubac: Sliþice iz prirode V. Nazor: Medvjed Brundo G. Krklec: Proljeüe u zagorskim … J. Kozarac: Slavonska šuma M. D. Dravski: Moja Podravina N. Paviü: Kipec B. Pavloviü: Lipa D. Cesariü: Slavonija D. Gervais: Moja zemja S. Mihaliü: Kiša na Pagu V. Nikoliü: Dolac Hitrec – Tadej: U kanjonu Narodna: Margeta je žito žela J. Truhelka: Božiüna priþa N. Nekiü: Antenor na Braþu A. Majetiü: Huk valova, huk vremena M. Dubac: Sliþice iz prirode Lj.Balog: Tratinþice V. Nazor: Medvjed Brundo G. Krklec: Proljeüe u zagorskim … D. Gervais: Moja zemja

B. Pavloviü: Psi u spektru

L. Paljetak: ýiope, let, crta V. Kaleb: Gost L. Zanini: Žalo

LJUBIMAC

M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… F. Galoviü: Pozdravlenje J. Vrkiü: Viški djed - bez unuka V. Nazor: Galeb V. Majiü: Proljetna šetnja B. Pavloviü: Neba Zagreba J. F. Ploþar: Lipe naše murve V. Kovaþiü: Ex Slavonia A. Kokiü: Vratili se lipi dani S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom da bacimo mreže Lj. Stipišiü: Dalmatino, povišüu pritrujena

A. Dediü: Brod s mojim imenom P. Gudelj: Krš je glazbalo A. Škunca: Ovca Narodne: Oj, sokole, moj sokole L. Paljetak: ýiope, let, crta A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška D. Šimunoviü: Sinjska alka I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila M. Peiü: Skitnje K. Š. Gjalski: Na Badnjak K. Klariü: Uskrs pod zidom Lucidar Z. ýrnja: Va našem zajike I. Oreb: Jutro u Veloj Luci D. Naþinoviü: Blagoslov barke R. Roda: Kukuruz L. Zanini: Žalo Ž. ýorak: Biblioteka

ZAVIýAJ (eksplicitno, implicitno; ukljuþuje domoljublje, ljubav, rad…)

M. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… S. Mihaliü: Hihot proljeüa V. Majiü: Proljetna šetnja

L. Paljetak: ýiope, let, crta D. Tadijanoviü: Moj Dubrovnik M. Begoviü: Proljetni sonet S. M. Koþan: Na Cvjetnicu Haiku

PROLJEûE

T. Kolumbiü: Djetinjstvo M. S. Maÿer: Djedovo slovo I. I. Ramljak: Srijedom u Imotskom D. Šimunoviü: Kljasta Sava A. Mihanoviü: Hrvatska domovina V. Strojny: Kako je ... Z. Balog: Velebit J. Pupaþiü: Cetina G.Vitez: Ogledalo Cetine M. D. Dravski: Starinske šege P. Ljubiü: Naši škoji P. Kanižaj: Stari mladiü A. G. Matoš: Na ladanju V. Nazor: Oraþ Dragonja Narodna: Ive Senjanin sestru… Rukovet pameti i naramak smijeha O. Delorko: Laÿa puna naranaþa M. Bjažiü: Valovi Narodne: Od zlata jabuka

G.Vitez: Ogledalo Cetine Li Tai Po: Riba u proljeüe Narodne: Od zlata jabuka Haiku

18 P. Pavliþiü: Paradajz V. Majer Školski praznici J. Kozarac: Slavonska šuma N. Paviü: Kipec D. Cesariü: Slavonija Narodna: Margeta je žito žela

F. Galoviü: Pozdravlenje H. Martinson: Hruštevi V. Kovaþeviü: Ex Slavonia A. Kokiü: Vratili se lipi dani

M. Selimoviü: Zlatna ptica A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška D. Šimunoviü: Sinjska alka L. Zanini: Žalo Haiku

LJETO

N. Iveljiü: Zlatan broš M. D. Dravski: Moja Podravina B. Pavloviü: Lipa

Ĉ. Sudeta: Novembar M. Krleža: Jesenja pjesma

M. Peiü: Skitnje R. Roda: Kukuruz Haiku

JESEN

P. Pavliþiü: Paradajz J. Truhelka: Božiüna priþa

B. Jelušiü: Pahulje, pahulje meke J. Kaštelan: Bijela nevjesta, genius loci

K. Š. Gjalski: Na Badnjak D. Naþinoviü: Blagoslov barke Haiku

ZIMA

J. Ivankoviü: Žutokljunac Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… Z. Kriliü: Ona i ja P. Kanižaj: Zapisi odraslog limaþa M. Dubac Sliþice iz prirode M. Stanisavljeviü: Zec s govornom … L. Paljetak: Tanjur leteüi S.M. Koþan: Uglavnom Hitrec – Tadej: U kanjonu E. Kastner: Kako je Eulenspiegel… E. Kastner: Lovaþke priþe Narodna: Babina Bilka I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš J.R.R. Tolkien: Susret s vukovima L. Sepulveda: Priþa o galebici V Chytil: Mrav

K. ýapek: Rat s daždevnjacima I. Brešan: Abeceda A. Kovaþiü: Djetinjstvo i školvanje Ivice Kiþmanoviüa B. Pavloviü: Psi u spektru E. Kishon: Za kim suÿe zvoni S. Ĉurÿeviü: Derviš Narodna: Svaÿa mrava i komarca B. Primorac: Maturalac M. Držiü: Tezoro

D. Pennac: Navesti na þitanje P. Miloš: Živina u zraku L. Paljetak: ýiope, let, crta A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška S. Radiü: Uzniþke uspomene A. Neimareviü: Oda teletu R. Marinkoviü: Zagrljaj K. Klariü: Uskrs pod zidom V. Kaleb: Gost Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini Lj. Ršumoviü: U zasjedi iza petnaeste K. Blaha: Poziv u posjet M. Držiü: Novela od Stanca B. Senker: Zagrebulje zagrobne V. Matula, B. Kovaþeviü, R. Šuškoviü: Münchausen D. Harms: Petja ulazi u restoran… J. Dautbegoviü: Jedan priliþno dobronamjeran Bog

HUMOR

M. S. Maÿer: Djedovo slovo M.D. Dravski: Starinske šege A. G. Matoš: Na ladanju Z. Balog: Kome dati odlikovanje Narodne: Od zlata jabuka Haiku D. Šimunoviü: Kljasta Sava M. Taritaš: Božiünica R. Billinger: Poþetak jeseni N. Miliüeviü: ýešljugari Narodne: Od zlata jabuka Haiku P. Voranc: Još jedan džep S. Škrinjariü: Mali Eskimi I. B Singer: Koza Zlatka S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen J. Kopiloviü: Sveþana pregršt D. Cesariü: Naranþa Narodne: Od zlata jabuka Haiku M. D. Dravski: Starinske šege Z.Balog: Velebit I. I. Ramljak: Srijedom u Imotskom Lj. Bauer: Dokaz da je Zemlja okrugla J. Tuwim: Zakašnjeli slavuj De la Fontaine: Kokot, maþak i mišiü L. Paljetak: Maþka i glasovir Rukovet pameti i naramak smijeha L. Paljetak: Maþka i glasovir Z. Balog: Kome dati odlikovanje Narodna: Mladi glazbari Narodne: Od zlata jabuka Vitez-Simonelli: Plavi snijeg N.Zidar-Bogadi: Prodavaonica na …

19 M. Ende: Tko nije þitao… L. Paljetak: Nebeski parketar M. Krmpotiü: Moja uþiteljica V. Nazor: Anÿeo u zvoniku F. Galoviü: Pozdravlenje Z. Golob: Snijeg I. Slamnig: Kako sam se zaljubio u svoju dragu A. de Saint-Exupery: Susret s lisicom H. Martinson: Hruštevi

A. Dediü: Brod s mojim imenom M. Selimoviü: Zlatna ptica P. Gudelj: Krš je glazbalo A. Škunca: Ovca J. Masefield: Morska groznica Narodne: Oj, sokole, moj sokole L. Paljetak: ýiope, let, crta V. Tenžera: Pisma Ivani M. Peiü: Skitnje N. Šop: Isus u posjetu kod nas D. Cesariü: Slap; Voüka poslije kiše M. B. Fanuko: Slap i kap Narodna: Muke svete Margarite P. Zoraniü: Planine M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice Psalam 104. L. Zanini: Žalo V. Matula, B. Kovaþeviü, R. Šuškoviü: Münchausen D. Harms: Petja ulazi u restoran… J. Dautbegoviü: Jedan priliþno dobronamjeran Bog

L. Paljetak: Nebeski parketar R. Kupareo: Balada o Gospinim pþelama J. Vrkiü: Viški djed – bez unuka M. Maruliü: Molitva suprotiva Turkom J. Pupaþiü: Moj Bog Z. ýrnja: Križ M. Krleža: Sanoborska

M. Selimoviü: Zlatna ptica F. Mažuraniü: Svemir Narodne: Oj, sokole, moj sokole Narodna: Asanaginica D. Šimunoviü: Sinjska alka K. Š. Gjalski: Na Badnjak N. Šop: Isus u posjetu kod nas S. M. Koþan: Na Cvjetnicu K. Klariü: Uskrs pod zidom J. Prudeus: Korak po korak Narodna: Muke svete Margarite D. Naþinoviü: Blagoslov barke R. Roda: Kukuruz Narodna: Gjelem, gjelem M. Držiü: Novela od Stanca M. Ogrizoviü: Hasanaginica

OBIýAJI / RELIGIJA

D. Domjaniü: Tama je svud M. P. Miškina: Badnja noü M. Taritaš: Božiünica I. B Singer: Koza Zlatka S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen Z. Balog: Kome dati odlikovanje J. ý. Bandov: Maskenbalske šale Narodne: Od zlata jabuka

J. Ivankoviü: Žutokljunac B Hribar: Zašto je svijet iskiüen … Z. Balog: Kad još ništa nisam znao… M. Kušec: Teška Melitina uloga T. Kolumbiü: Kad se voli u školi V. Gotovac: Moj sluþaj E. Kiševiü: Svoj djeci svijeta Lj.Balog: Tratinþice V. Nazor: Medvjed Brundo J. Kozarac: Slavonska šuma N. Iveljiü: Zlatan broš D. Miloš: Potraga za bojama M. Stanisavljeviü: Zec s govornom … D. Naþinoviü: Domovina iz srca… N. Paviü: Kipec B. Jelušiü: Kutija s bojama T. Ujeviü: Ptiüi G. Vitez: Djeþak u travi M. Kušec: Najveüi M. Ende: ýarobno zrcalo V. Nazor: Halugica I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš A. Šenoa: Postolar i vrag J.R.R. Tolkien: Susret s vukovima T. Brook: Oluja nad Mos Espom D. Ivaniševiü: Moj did F. Asiški: Hvalospjev stvorova Narodna: Margeta je žito žela J. Truhelka: Božiüna priþa Biblija: Mudrost Salomonova I. G. Kovaþiü: Petr Breški harmonikaš A. Šenoa: Postolar i vrag

FANTAZIJA

J. Tuwim: Zakašnjeli slavuj V. Majiü: Cijeli svijet M. B. Fanuko: Kako nastaju zvijezde P. Kanižaj: Sloboda D. Domjaniü: Tama je svud L. Paljetak: Maþka i glasovir Z. Balog: Kome dati odlikovanje J. ý. Bandov: Maskenbalske šale M. Kušec: Suncokreti Narodna: Mladi glazbari R. Billinger: Poþetak jeseni D. Cesariü: Naranþa O. Delorko: Laÿa puna naranaþa N. Zidar-Bogadi: Prodavaonica na …

20 D. Ivaniševiü: Moj did M. Dubac Sliþice iz prirode Lj.Balog: Tratinþice V. Nazor: Medvjed Brundo G. Krklec: Proljeüe u zagorskim … J. Kozarac: Slavonska šuma M. D. Dravski: Moja Podravina N. Paviü: Kipec B. Pavloviü: Lipa D. Cesariü: Slavonija D Gervais: Moja zemja S. Mihaliü: Kiša na Pagu V. Nikoliü: Dolac M. Taritaš: Šum šumi Narodna: Margeta je žito žela V. Nazor: Halugica N. Nekiü: Antenor na Braþu L. Sepulveda: Priþa o galebici

V. Majiü: Proljetna šetnja M. S. Maÿer: Roÿeni, hajde s dejkom… D. Cesariü: Vagonaši V. Kovaþeviü: Ex Slavonia A. Kokiü: Vratili se lipi dani J. Vrkiü: Viški djed – bez unuka I. G. Kovaþiü: Mrak na svijetlim stazama V. Nazor: Galeb

P. Gudelj: Krš je glazbalo J. Gaarder: Zub vremena A. Škunca: Ovca Narodne: Oj, sokole, moj sokole L. Paljetak: ýiope, let, crta A. P. ýehov: Vasja i Jegoruška M. Peiü: Skitnje Narodna: Muke svete Margarite I. Oreb: Jutro u Veloj Luci D. Naþinoviü: Blagoslov barke Psalam 104. R. Roda: Kukuruz L. Zanini: Žalo

EKOLOGIJA, zaštita prirodne i kulturne baštine

S. Silverstein Dobro stablo S. Košutiü: Seljak, ptica i zlatni drijen Z. Balog: Kome dati odlikovanje

21 E. Canetti: Spašeni jezik D. Ivaniševiü: Hrvatska G. Krklec: Srebrna cesta R. Zvrko: Tvoja staza S. Škrinjariü: U gajbi M. Selimoviü: Zlatna ptica I. Andriü: Aska i vuk M. Dizdar: Modra rijeka F. Mažuraniü: Svemir A. B. Šimiü: Opomena R. Bach: Galeb J. Livingstone H. Lee: Ubiti pticu rugalicu J. Gaarder: Zub vremena A. Baricco: Cipele I. Mažuraniü: Vas je ova zemlja porodila V. Desnica: Pravda S. Radiü: Uzniþke uspomene N. Šop: Isus u posjetu kod nas V. Kaleb: Gost M. Krleža: Bitka kod Bistrice Lesne J. Prudeus: Korak po korak I. Gunduliü: Himna slobodi M. Krleža: Ni med cvetjem ni pravice Z. ýrnja: Va našem zajike Psalam 104. Z. Balog: Otvoreno pismo jednog gastarbajtera domovini M. Ogrizoviü: Hasanaginica J. Dautbegoviü: Jedan priliþno dobronamjeran Bog Ž. ýorak: Biblioteka

PROMIŠLJANJE O ŽIVOTU

S. Košutiü: Samo srca E. Kiševiü: Profesor povijesti M. Krmpotiü: Moja uþiteljica A. Šenoa: Prosjak Luka D. Cesariü: Vagonaši I. Andriü: Knjiga Z. ýrnja: Križ D. Dragojeviü: Lastavica S. Glavaševiü: Priþa za roditelje S. Lice: Igraþke protiv djece

22

SPAŠENI JEZIK Elias Canetti ýitanke

Napomena: dvore

rijeþi,

Dveri

zato

književnosti,

od

rasplamsana

prve u

katkad

za

sve

uvodne

razrede,

tekstove

þitanke

stranice

postoji

stvaralaþka,

rijeþi,

imaju

svakoj

osvijestiti

osobi.

oslobaÿajuüa,

doista

kojima

Ta

snagu

je

katkad

žele

biti

žele

rijeþi

snaga

dveri

od

koja

katkad

smirujuüa…

Ona

(vrata)

poþetnoga

za sata

zapretana

ljekovita, je

ili

katkad

uvijek

onakva

kakvi smo mi ili kakvi bismo mogli biti u svome „najboljem izdanju". U

prvim

pjesme prozni

tekstovi

tekstovima

na

ulomci

tragove

odreÿeni životne bili

traju

potom

sredine, u

sletišta

u

se

i

onog

dijela

smo

odabrali

Beþu

na

uzletišta

naše

ulomak

naþin

Ovi

za

osobe

su

te

mijenjali

kojem

se

i

trajne

tragove

i

njegovi

jezik

i

— u

objašnjavamo najlakše

da

majci, na

njegovo

izbjeglica

i

se

školi,

duši,

one

Canettija,

djetinjstvo odlasci koji

školski

osvješüivanje

i

uþeniþko

—

su i

u na

osim

žargon

(ali

jezikom.

ili

uþenicima

Eliasa rano

vremenima

preklapalo

u

djeþjoj

prognanika

upravo

prijevodu

radionicama

i

su

umjetniþkim

uþiteljima,

rastanci osobito

tim

lirske to

zapisanoj….

izvrsnom

nobelovca

razmišljanje, i

(u

dopuštali

Bugarskoj,

kraüe

razred)

literarnim

jeziku,

upravo

8.

književnim

prema život

dvije

i

izgovorenoj,

mnogim su

to

7.

tim

Canettija

Frankfurtu,

tekstovi

izriþemo

je

na

iskustvima

meditiranje,

koji u

s

su

(za

E.

Naime, u

bile

stvorenoj,

poticali

roÿenog

Zürichu

odreÿen

sredinu.

jezik

ostavljaju

preklapali

Svim

uþenike odnosa

život.

i

razred) þitankama

rijeþi:

zadaüu:

Židova,

naþin

novu

su

koji

6.

književnika.

klupka

cijeli

i

prema

školsku

odmotaju

sefardskog

su

dolaskom

za

5.

dvjema

Spašeni

dogaÿajima

koji

podrijetlom Engleskoj,

priznatih odnos

oduševljavali

priprave i

(za

drugim

romana

slušateljima

postupcima

u

svjetski

Crnkoviüa)

satima

—

autora,

zajedniþki

Odabrani Zlatka

þitankama

dvjema

hrvatskih

—

kasnije)

osvjetljavanje Za

þitanku

iskustvo

s

iskustvom pripovjedaþevim o vlastitom, materinjem, jeziku.

METODIýKI SUSTAV korelacijsko-integracijski

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja, rašþlambenog pristupa promatranoj pojavi, obrazloženja i dokazivanja tvrdnji, zakljuþivanja, samostalne interpretacije, uoþavanja nijansiranosti izraza (primjerice imenovanje osjeüaja i

23

osobina, uporaba priloga i pridjeva), kritiþkog mišljenja, uopüavanja, vrednovanja, govornog i pismenog izražavanja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja osjeüaja i misli o jeziku. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje logiþkog mišljenja. Razvijanje jeziþnih i književnih sposobnosti. b) obrazovni zadaci Roman. Pripovijedanje u prvom licu. Portret lika, karakterizacija lika. Za one koji žele više: Pouzdani pripovjedaþ - sve ispripovijedano u romanu poznato mu je u cjelini, do najsitnijih pojedinosti, poznato mu je þak i ono što uvjetuje priþanje i zbivanje. Elias Canetti - dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1981. c) odgojni zadaci Poticanje uþenika na zapažanje i doživljavanje vrednota u obiteljskoj, školskoj i društvenoj sredini. Odnos prema rijeþi - obiteljskoj, zaviþajnoj, dijalektnoj, standardnoknjiževnoj. Osvješüivanje uloge jezika u intimnom, duhovnom i duševnom životu. Posebnost i bremenitost suodnosa: jezik - majka.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Na što pomišljaš kad þuješ sintagmu „spašeni jezik"? Možeš li izmisliti priþu u kojoj je jezik spašen (kako, od koga, zašto)? (Naime, meÿu najranijim Canettijevim sjeüanjima jest i jedno o prijetnji da üe mu odrezati jezik. Tako mu je prijetio mladiü njegove dadilje koji je k njoj dolazio dok je ona þuvala dvogodišnjeg Eliasa.) b) Uþiteljica/uþitelj može zapoþeti govoriti zaviþajnim govorom svjesno ga naglašavajuüi i þekati da uþenici reagiraju. S obzirom na njihove reakcije, usmjerit üe njihova oþekivanja na sadržaj ulomka u þitanci.

2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Izazvati uþeniþki angažman u iznošenju vlastitih promišljanja i uspostavljanjem pojmovno-informacijskih veza (pisanjem ili razgovorom i raspravom) o odnosima koji su u dolje navedenim ulomcima iz romana (Elias Canetti: Spašeni jezik (povijest jedne mladosti); Znanje, Zagreb, 1982., HIT- biblioteka moderne literature). 1. POVOD: Utjecaj knjiga na naš unutarnji život (stanja dok þitamo, pouke, nauþeno….) „ýitao sam tu knjižicu tako þesto da se raspala, ali kad sam poslije nabavio tu istu knjigu tiskanu obiþnim slovima, ne skraüenu i u više razliþitih izdanja, najradije sam se ipak vraüao onim ošteüenim stranicama, sve dok se nisu potpuno raspale pod mojim prstima. Prva priþa Uspomene s Istoka poþinje ovim rijeþima: „U Turskoj, u kojoj kažu da se

24

kadikad svašta dogaÿa…" Ja sam oduvijek imao osjeüaj da sam porijeklom iz Turske, djed mi je tamo odrastao, i otac mi se tamo rodio. U mom rodnom gradu bilo je mnogo Turaka, svi su moji kod kuüe razumjeli i govorili turski. Iako nisam u djetinjstvu nauþio taj jezik, þesto sam ga slušao, pa i znao sam neke turske rijeþi koje su bile ušle u naš španjolski, ponajþešüe sam bio þak svjestan njihova podrijetla. Tu su bile i sve predaje iz najstarijih vremena: kako nas je turski sultan pozvao k sebi kad smo morali napustiti Španjolsku, i kako su Turci odonda lijepo postupali s nama. Pri tim prvim rijeþima koje sam proþitao u Riznici misli, postalo mi je odmah toplo oko srca, ono što se drugih þitalaca moglo dojmiti kao neka egzotika, meni je bilo poznato kao da je u neku ruku iz moje domovine. Možda sam i zato bio posebice prijemljiv za pouku te priþe: „ýovjek ne smije za neprijatelja nositi kamen u džepu i osvetu u srcu." Dakako da nisam tada bio kadar primijeniti tu pouku u praksi. Spram obojice svojih glavnih neprijatelja iz ranijeg života, bradatog docenta iz Beþa i ujakaljudoždera iz Manchestera, osjeüao sam istu nepomirljivu mržnju kao i nekad. Ali „pouka" mora biti u suprotnosti s onim što þovjek osjeüa i radi da mu upadne u oþi, i mora dugo ležati u njemu prije nego što ugrabi svoju priliku, prije nego što se iznenada osokoli i udari. Hebel je bio pun takvih pouka koje se ne zaboravljaju, a svaka je od njih bila vezana za neku nezaboravnu priþu. Moj je život zapoþeo Kannitverstanovim doživljajem, kad su roditelji razgovarali meÿu sobom na nekom meni nepoznatom jeziku, a ono što se zbog nerazumijevanja pojedinih okolnosti izdiglo: prekrasna kuüa s prozorima punim tulipana, zvjezdana i šeboja; blago što ga je more s broda naplavilo na kopno; veliki sprovod sa crno zakrabuljenim konjima, to se kod mene uobliþilo kao uzdignuüe cijelog jednog jezika. Mislim da nema ni jedne druge knjige koja mi se tako potpuno i sa svim pojedinostima urezala u pamet, najradije bih sad odmah krenuo u potragu za svim tragovima koje je u meni ostavila, i da joj iskažem svu svoju zahvalnost i položim zakletvu na doživotnu vjernost. Kad se ona pouka ispjevana u jambima, što je u tim godinama prevladavala u meni, slegla i pretvorila u prašinu, ostala je svaka reþenica iz Hebelove knjige netaknuta. Nisam napisao ni jednu knjigu a da je nisam potajno mjerio s njenim jezikom, a svaku sam od njih najprije napisao služeüi se stenografijom koju sam nauþio zahvaljujuüi upravo njoj." Pouka iz proþitane knjige: ýovjek ne smije za neprijatelja nositi kamen u džepu i osvetu u srcu. Mudrost kojoj je pripovjedaþa nauþio život: Ali „pouka" mora biti u suprotnosti s onim što þovjek osjeüa i radi da mu upadne u oþi, i mora dugo ležati u njemu prije nego što ugrabi svoju priliku, prije nego što se iznenada osokoli i udari.

2. POVOD: Odnos prema darovitim uþenicima ili onima koji su prozvani ‚‚štreberima’’ ili uþiteljevim miljenicima „Bitni dio života koji poþinje stjecati znanje odvija se u školi, to je prvo javno iskustvo mlada þovjeka. On se možda želi istaknuti, ali još mnogo više želi isijavati znanje þim ga stekne, da ne bude samo njegovo vlasništvo. Drugovi koji sporije shvaüaju od njega moraju pomisliti da se ulaguje nastavnicima, i misle da je štreber. Meÿutim, on nema nikakve toþke pred sobom koju bi želio osvojiti, naprotiv, upravo se želi vinuti iznad svih takvih toþaka i uvuüi nastavnike u svoju žudnju za slobodom. On se ne mjeri s drugovima nego s nastavnicima. Sanja o tome da ih odvrati od probitaþnosti, da ih nadmaši. Samo one nastavnike koji se nisu pokorili probitaþnosti, koji svoje znanje isijavaju radi znanja samog, voli neizmjernom

25

ljubavlju, njima iskazuje poštovanje žustro reagirajuüi na njihova pitanja, njima neprekidno zahvaljuje na njihovom neprekidnom isijavanju. Ali tim iskazivanjem poštovanja odvaja se od ostalih pred þijim se oþima to zbiva. Ne obazire se na njih dok se istiþe pred njima. Nema nikakvih zlih namjera prema njima, ali ih je izostavio iz igre, oni ne sudjeluju u igri, još su samo promatraþi. Buduüi da oni sami nisu prožeti nastavnikovom supstancijom kao on, ne dopuštaju moguünost ni da je on prožet njome, i moraju misliti da radi nedostojnog cilja puše s njim u isti rog. Kivni su na njega što im nije dao nikakvu ulogu u svom komadu, možda mu i zavide pomalo što je izdržao do kraja. Ali, uglavnom ga smatraju razvrzigrom koji zamuüuje njihovo prirodno neprijateljstvo prema nastavniku, neprijateljstvo koje on za sebe, ali pred njihovim oþima, pretvara u obožavanje." Pitanje: Može li/treba li uþenik voljeti i poštivati uþitelja? Samo one nastavnike koji se nisu pokorili probitaþnosti, koji svoje znanje isijavaju radi znanja samog, voli neizmjernom ljubavlju, njima iskazuje poštovanje žustro reagirajuüi na njihova pitanja, njima neprekidno zahvaljuje na njihovom neprekidnom isijavanju. Ali tim iskazivanjem poštovanja odvaja se od ostalih pred þijim se oþima to zbiva.

3. POVOD: Odnos prema (novoj) školi, uþiteljima i uþenju „Kakva je to bila škola, kako je raznovrsna bila njena atmosfera! Bilo je profesora kojima je disciplina bila nešto neusiljeno, red je vladao, kao kod Karla Becka, a da se nitko nije rogušio protiv njega. Bilo je drugih profesora koji su nas nastojali pripremiti za praksu kasnijeg života, za ozbiljnost, razboritost, oprez. Uzor je takvog profesora bio Fritz Hunziker, a ja sam se žestoko opirao ozbiljnosti koju je i meni nastojao ucijepiti. Bilo je bogato nadarenih i maštovitih ljudi koji su mi davali krila i usreüivali me, kao što su bili Eugen Müller i Friedrich Witz. Ovaj potonji nije ništa držao do povišenog katedarskog položaja profesora. Gdjekad je govorio s katedre s toliko oduševljenja i sposobnosti doþaravanja da smo zaboravljali gdje se nalazi, osjeüali smo se kao da smo s njim negdje pod vedrim nebom. Zatim bi sjeo meÿu nas na klupu, pa smo se osjeüali kao da smo svi zajedno u šetnji. Nije pravio nikakve razlike meÿu nama, obraüao se svakome od nas bez iznimke, neprestano je nešto govorio, a što god je govorio, meni se þinilo da je novo. Sve su ograde na svijetu bile srušene, umjesto straha ulijevao nam je þistu ljubav, nitko nije stajao iznad drugih, nitko nije bio glup. Klonio se autoriteta, odrekao ga se, a da ga nije napadao, bio je osam godina stariji od nas, a postupao je s nama kao da smo njegovi vršnjaci. Nije to bila nikakva propisna nastava, on nas je darivao onim þime je bio ispunjen. U povijesti smo bili došli do Hohenstaufovaca, umjesto brojeva dobivali smo od njega figure. Nije mu samo zbog mladosti vlast malo znaþila, ali dakako da ga je zanimao uþinak koji ona iznutra ima na svoje nosioce. Govorio je vrlo lijepo, živo, poticajno… (...) Karl Beck ulijevao mi je svojom strogošüu i disciplinom u nastavi osjeüaj sigurnosti. Matematika koju sam kod njega nauþio postala je dublji dio mojega biüa, kao posljedica i nešto kao duhovna hrabrost. S jedne, možda vrlo male površine koja se ne može dovesti u sumnju, ide þovjek jednim te istim smjerom nepokolebljivo dalje, ne pita se kamo sve može dospjeti, neüe da se osvrüe ni lijevo ni desno, kreüe se kao prema nekom cilju koji ne poznaje, i dok god ne uþini pogrešan korak, i dok god održava kontinuitet koraka, ništa mu se ne može dogoditi, prodire u nepoznato, to je jedini naþin da se nepoznato malo-pomalo osvoji. Upravo je suprotno od toga bilo ono što sam doživio s Witzom. Tu su mnoge još tamne toþke u meni bile istodobno dodirnute i osvijetljene, bez

26

ikakve svrhe. Nisam napredovao, bio sam þas ovdje, þas ondje, nisam imao nikakav cilj, pa ni nepoznat, mnogo sam toga upoznavao, ali još više nego što sam upoznao, stekao sam osjetljivost za ono što je zanemareno ili još skriveno. Nadasve je on u meni jaþao volju za preobrazbom, koliko je toga bilo o þemu nisam ni sanjao, bilo je dovoljno da za nešto þujem pa da to i postanem. Tako su isto nekoü bajke djelovale na mene, samo što je sad bila rijeþ o drugim stvarima koje nisu bile tako jednostavne, o figurama, a sad su te figure bili pisci. Veü sam rekao da mi je on otvorio oþi za modernu, živu literaturu. Ime koje bi on jednom spomenuo ne bih nikad više zaboravio, ono bi steklo vlastitu atmosferu u koju me je on poveo sa sobom, a krila koja mi je nasaÿivao za takve letove, a da nisam to ni primijetio, ostala su mi i onda kad me je napustio, pa sam dalje letio sam, osvrüuüi se u þudu oko sebe. Nekako mi se ne mili govoriti o pojedinaþnim imenima koja sam usvojio zahvaljujuüi njemu. Za neka sam od njih i prije bio þuo a da nisu ostavili traga u meni, kao recimo za Spittelera, a drugi su probudili u meni samo pasivnu radoznalost, baš kao da je bilo dovoljno da ih držim u priþuvi za kasnija vremena, kao recimo Wedekind. Veüina njih danas tako prirodno pripada tradicionalnoj literaturi da bi bilo smiješno dizati prašinu oko toga. Ali veüina je onih koje sad ne spominjem bila u izrazitoj suprotnosti s onim što sam bio ponio od kuüe, pa premda tada još nisam mnoge od njih potpuno prihvatio, oslobodio sam se jednom zauvijek predrasuda prema svima onima koji su bili nedavno umrli ili su još bili živi. Witz nas je dva puta poveo na izlet u onih þetiri-pet mjeseci koliko nam je bio profesor. Prvo je bila ÿaþka šetnja do Trichtenhauserskog mlina, a drugo posjet historijskom mjestu Kyburgu. O šetnji smo se mnogo ranije dogovarali i on je smislio upravo revolucionaran plan: obeüao nam je da üe povesti s nama jednu svoju sestriþnu violinisticu koja üe nam svirati. Time je postao zaista omiljen u razredu. ýak i oni koji su bez razumijevanja pratili njegove literarne zanose, þak i oni koji ga nisu cijenili zbog pomanjkanja discipline i neizricanja kazni, bijahu oþarani moguünošüu da upoznaju žensko stvorenje, profesorovu sestriþnu od krvi i mesa." Povod za razmatranje o pismenom sastavku o bitnoj povezanosti uþiteljeve osobnosti i predmeta koji predaje. Ovo može poslužiti kao priprava za pismeni sastavak (ili školsku zadaüu) kojemu üe tema biti omiljeni predmet ili (moguüa) povezanost buduüeg zanimanja s omiljenim predmetom. 3. aktualizacija:

13.-17. ožujka-Dani hrvatskoga jezika Majþin dan (prva nedjelja u svibnju) 10. prosinca - Dan prava þovjeka (pravo na jezik) 22. travnja - Dan hrvatske knjige 23. travnja - Svjetski dan knjige i autorskih prava 4. izražavanje i stvaranje: U korelacijsko-integracijskom pristupu osobito je važan heuristiþki razgovor. Povede li se razgovor o treüem ulomku, pažljiv üe uþitelj uputiti uþenike da se izbjegava spominjanje imena bivših i sadašnjih uþitelja. Pogotovo neüe inzistirati da sazna na koga uþenik misli kad iznosi svoje mišljenje o naþinu pouþavanja koji mu odgovara ili ne odgovara.

27

integracija Opisivanje. Pripovijedanje. Rasprava.

korelacija Povijest-Židovi.

zanimljivosti Rajsko stanje ukljuþuje razumijevanje jezika životinja kojima je imena dao Adam i koje su mu, stoga, bile podreÿene. I u drevnim kineskim predajama stoji da protokom svijeta upravlja sklad imena i pojmova koje ona oznaþuju. Jezik je vaga uma. (uzbeþka) Jezik je kljuþ k srcu. (azerbajdžanska) Jezik je tvoj poput lava: ako ga držiš, on üe te zaštiti, ako ga pustiš-on üe te rastrgati. (arapska) Što silazi s jezika, mora biti þistije od zubi. (etiopska) Jezik gradi i ruši svijet. (armenska) S jezika kaplju i med i otrov. (kirgiska)

28

HRVATSKA Drago Ivaniševiü Napomena: Mnogi ovu pjesmu svrstavaju u najljepše domoljubne pjesme o Hrvatskoj, a i uþenici joj se rado odazivaju. U godinama koje su pred njima, u vremenu pripreme za odrastanje, osobito je važno osvijestiti im zadnja dva stiha ove pjesme i nastojati da im oni postanu duhovna popudbina. Zorno im se to predoþi od (naþina) navijanja za omiljeni klub, ponašanja u školi, odnosa prema prirodi do putovanja u inozemstvo.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Motiviranje uþenika za samostalno þitanje poezije. Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata i idejnih slojeva pjesme. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti (neposrednog) izražavanja doživljaja.

b) obrazovni zadaci Tema, motiv, pjesniþke slike, slobodni stih, metafora, alegorija, opkoraþenje, kontrast, poenta, domoljubna (rodoljubna) pjesma. Za one koji žele više: Anafora.

c) odgojni zadaci Ljubav prema Hrvatskoj kao domovini svih Hrvata. Poticanje i njegovanje ljubavi prema domovini. Domovina je majka svih majka. (ruska) Domovina kakva bila, roÿenom je sinu mila. (Preradoviü) Njegovanje tolerancije meÿu rasama, narodima i skupinama: …te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi….. Razvijanje nacionalnog ponosa i svijesti o dostojanstvu hrvatskoga naroda.

29

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Uþenici uz tematsku rijeþ domovina pišu asocijativni niz. b) Slušanje odabrane domoljubne pjesme. c) Navoÿenje aforistiþnih reþenica o domovini. 2. interpretacija u užem smislu: Koje ste slike u ovoj pjesmi najsnažnije doživjeli? Možete li imenovati osjeüaj koji vas je obuzeo nakon þitanja pjesme? Te najsnažnije slike proþitajte naglas. Kakvo raspoloženje prevladava u pjesmi: a) sveþano, b) vedro, c) borbeno, d) zanosno, e) smireno, f) sjetno? Obrazložite svoj izbor. Pomoüu kojih motiva (manjih tematskih jedinica) pjesnik oblikuje svoj doživljaj domovine? Koji je središnji motiv pjesme? Pronaÿite pjesniþke slike u kojima pjesnik snagom pjesniþkih izražajnih sredstava iznosi svoje osjeüaje i misli. Koja su to stilska izražajna sredstva oblikovala najdojmljivije slike? Imenuj ih u svim navedenim primjerima. Gdje pronalazite bit i poentu þitave pjesme? Po kojim je motivima i osjeüajima ova pjesma domoljubna? 3. aktualizacija: 8. listopada - Dan neovisnosti Republike Hrvatske 15. sijeþnja - obljetnica meÿunarodnog priznanja Republike Hrvatske (1991. god.) 4. izražavanje i stvaranje: 1. Navedi sve ono što smatraš da bi trebalo promijeniti na bolje u našoj domovini. 2. Sastavak: O majci i domovini s ljubavlju. 3. Napiši nacrt (skicu) scenarija za dokumentarni film koji üe svijetu predstaviti Hrvatsku u najljepšem svjetlu. 4. Osmisli scenarije za kratke reklamne filmove (ili PowerPoint prezentaciju o razliþitim licima Hrvatske. Cilj je tih filmova da Hrvati upoznaju domovinu. (Dakle, raspolažeš slikom, glazbom i govorom.) Imaj na umu: šport, planine, glazbu, folklor, povijest, arhitekturu, šume, nizine, gore, more, otoke…

integracija Izražavanje - krasnoslov. Jezik- sastavni veznici.

30

korelacija Povijest - znaþajni datumi vezani uz stvaranje neovisne Hrvatske. Zemljopis - geografska obilježja naše domovine. Alternativni metodiþki sustav: meditacijsko-stvaralaþki 1. DUŠEVNO-TJELESNA PRIPRAVA S NAJAVOM TEKSTA:: Zažmirite, ugodno se naslonite na stolac i zamislite da ste negdje daleko od svoje hrvatske domovine. Neka pred vama prolaze slike iz Hrvatske, zvukovi, šumovi i glasovi koji vas vežu s domovinom (od koje ste tako daleko), mirisi kojih se sjeüate, a podsjeüaju vas na ugodne trenutke dok ste boravili u kraju svojih otaca. 2. PRVI MEDITACIJSKI SUSRET S TEKSTOM 3. MEDITACIJSKO PONIRANJE U SLOJEVE TEKSTA:: a) motivi i pjesniþke slike po kojima Ivaniševiü ne doživljava Hrvatsku u svoj njezinoj punini b) motivi i pjesniþke slike po kojima Ivaniševiü doživljava Hrvatsku u svoj njezinoj punini c) motivi i pjesniþke slike po kojima je Ivaniševiü, kao Hrvat, i graÿanin svijeta. 4. STVARALAýKO IZRAŽAVANJE: a) Pokušajte otkriti što je to i ono u rijeþi mnogo dublje od rijeþi. b) Izražajno þitanje odabranih slojeva pjesme pazeüi na temeljni osjeüaj koji je iskazan u tim stihovima, a poštujuüi sve vrednote govorenja književnoumjetniþkoga teksta. 5. MEĈUSOBNA KOMUNIKACIJA: a) Prepoznati i imenovati pojedinosti koje karakteriziraju Hrvatsku - prirodne posebnosti (ljepote, nacionalni parkovi), umjetnici svih profila, svjetski poznati znanstvenici, folklorna tradicija i dr. Obrazložiti svoj izbor biranim rijeþima. b) Zamisli da se moraš kao gost iz Hrvatske predstaviti ljudima u nekoj dalekoj zemlji. Kako bi predstavila/predstavio sebe i Hrvatsku u nekoliko reþenica koje bi ostavile upeþatljiv dojam na tvoje slušatelje? (Uþenici nakon vremena priprave, pet minuta, poþinju s vježbom.) 6. SINTEZA- Odrediti motive koji grade pjesniþke slike ove domoljubne lirske pjesme. 7. AKTUALIZACIJA - O kojim biste znaþajnim dogaÿajima iz novije hrvatske povijesti izvijestili svijet? Zašto?

31

zanimljivosti Drago Ivaniševiü bavio se i slikarstvom, a prevodio je s portugalskog, španjolskog, talijanskog i francuskog. Najsjevernija toþka Hrvatske nalazi se kod naselja Štrigova u Meÿimurju, najzapadnija je toþka Savudrija u Istri, a najistoþnija Ilok u Srijemu. Najjužnija toþka Hrvatske je otok Galijula blizu Palagruže, a najjužnija (kopnena toþka) rt Oštra na poluotoku Prevlaka. Najviši planinski vrh u Hrvatskoj je vrh Dinara visok 1831 metar.

32

BROD S MOJIM IMENOM Arsen Dediü Napomena :Ako je kopno tijelo jedne zemlje, more joj je zacijelo duša. Ne znamo što je ljepše: hrvatsko kopno ili hrvatsko more, a kad pjesnik iznese želju da svoje zemne ostatke preda morskoj brazdi — stvara se znaþenjsko polje otvoreno svim sustavima i pristupima pjesmi. Ova pjesma nastavlja niz o znaþenju imena, niz zapoþet u Dverima rijeþi 5 (D. Dragojeviü: Kalendar), nastavljen u Dverima rijeþi 6 (D. Macan: Smrdljivi Martin) i Dverima rijeþi 7 (I. Aralica: Duše robova). Isto bismo tako mogli povuüi spojnicu izmeÿu tekstova o moru u Dverima od petoga do osmoga razreda. Tom smo þinjenicom željeli, uþeniku i uþitelju, olakšati (i obogatiti) put kroz znaþenjska, sadržajna, stilska i ina polja u pristupu književnom djelu.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. b) obrazovni zadaci Lirska (intimna) pjesma. Simbol. Pjesniþke slike. Motiv. Epitet. Usporedba. Metafora. Katren. Lirski subjekt. c) odgojni zadaci Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Istaknuti þovjekovu potrebu da postigne neki životni cilj. Ljubav prema radu, prirodnost, istinoljubi-

33

vost i skromnost kao vrijednosti ljudskog života. Razvijanje interesa za þitanje poezije te upoznavanje pjesnikova života i djela. Osloboÿenost uþenika u vlastitom stvaralaþkom izražavanju. Poticanje na doživljavanje prirode. Ljubav prema zaviþaju nadahnjuje umjetnike. Buÿenje stvaralaþkog odnosa prema pjesmi i stvarnosti.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Slušanje šansona A. Dediüa, primjerice Kuüa pored mora. 2. Usmjereni razgovor o brodovima i moru (vrste i namjene brodova, simbolika mora i plovidbe). 2. interpretacija u užem smislu: O kojim osjeüajima pjesnik pjeva? Jesu li oni izravno izraženi ili ih nasluüujemo þitajuüi stihove? Od þega pjesnik strahuje? Što želi? Za þim þezne? Što nam njegova intimna razmišljanja otkrivaju o njegovoj osobnosti? Po kojim stihovima možete zakljuþiti da iznad svega voli more, slobodu, prirodu kakva jest, prirodu þiji nedjeljivi dio želi biti? Što ga je u djetinjstvu ili mladosti najviše vezalo uz njegovu Dalmaciju, odnosno rodni Šibenik? U þemu je smisao njegove želje da se „vrati" na more kao bracera, tender ili trabakul? Kakav je njegov odnos prema mrtvim prijateljima? Zašto ih poistovjeüuje sa svjetionicima? Nalazite li u tome kakvu simboliku? Obrazložite. Pronaÿite stilska izražajna sredstva u pjesmi te ispišite citate. Otkrijte ideju ove (intimne) pjesme. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Piši o svojim željama, nadama, idealima u sastavku: Moj se svjetionik zove… 2. Pronaÿi podatke o ovim vrstama plovila na Jadranu: falkuša, trabakul, bracera, tender, koüarica. 4. aktualizacija: Poslušaj uglazbljene pjesme naših kantautora Arsena Dediüa, Hrvoja Hegedušiüa, Ivice Percla, Zvonka Špišiüa, Lidije Bajuk i drugih. Odredi kojoj vrsti lirike one najþešüe pripadaju.

integracija Izražajno þitanje i recitiranje. Veliko slovo (toponimi, oronimi, hidronimi…). Imperativ. Nezavisno i zavisno složena reþenica. Višestruko složena reþenica.

34

korelacija Zemljopis - Nacionalni park Kornati. Povijest- razvoj hrvatske brodogradnje. Vjeronauk- besmrtnost duše. Sat razrednika - ideali koji nas vode kroz život. Glazbena kultura - kantautori, šansone.

zanimljivosti Arsen Dediü nije se bavio samo skladanjem i pjevanjem. Pisao je i televizijske scenarije i glazbene kritike te bio glazbeni urednik na Hrvatskoj televiziji. Pišuüi o Arsenovoj zbirci Brod u boci, književnik Zvonimir Golob kaže: „Neki podaci o pjesmama, imena ulica, gradova i zemalja, godine i liþnosti, upravni govor i citati vežu pjesnika za stvarnost poput sidra. Po tome Arsenova poezija lako nalazi put do senzibilnosti þitaoca."

35

DJEVOJýICI MJESTO IGRAýKE Antun Gustav Matoš Napomena: U petom su razredu uþenici mogli þitati prozni Matošev tekst Na ladanju, u sedmome sonet Notturno, a u osmom se ponovno susreüu s jednim od ponajljepših njegovih soneta. Iako je ovaj sonet bremenit znaþenjima,

možemo

i

u

njemu

prepoznati

jasnu

završnicu

tematskog/motivskog ciklusa (Dveri rijeþi 5, 6, 7) o igri i igraþkama kao bitnom dijelu djetinjstva, odrastanja i uþenja. No, to ne znaþi da se ovom sonetu ne može pristupiti i s druge strane predstavljajuüi Matoša kao sonetnog majstora, predstavljajuüi sonet kao najzahtjevniji lirski oblik ili govoreüi o životu koji je pun lažnih i pravih osjeüaja i odnosa.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Buÿenje interesa za nove pjesniþke forme (sonet). Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Razvijanje sposobnosti poetskog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti lirskoga memoriranja. Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i recitiranja. Otkrivanje poetske funkcije personifikacije, metafore, epiteta. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. b) obrazovni zadaci Sonet. Dvanaesterac. Epitet. Usporedba. Metafora. Personifikacija. Ritam. Za one koji žele više: Licentia poetica (pisanje infinitiva). c) odgojni zadaci Svijet odraslih, tj. „zrela ljeta" nipošto nije tako jednostavan kao svijet još neodraslih, djece. Pripremanje djevojþica za svijet odraslih - priprava za prvi bal, za ulazak u društvo. Izmjenjivanje tuge i radosti svojstveno je ljudskom životu, i za to se treba pripremiti odgojem i samoodgojem. Dijete je darovano ovome svijetu, a ovaj je svijet darovan djetetu. Djeca igrom izgraÿuju svoju osobnost. Književnost je ljepota, naþin oplemenjivanja osobnosti, izvorište spoznaja i poticaj za stvaralaštvo.

36

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Podsjeüanje na Matošev život: književniþki, novinarski, glazbeniþki (violonþelo), boemski… (razgovor ili kratki osvrt). b) U kojem se životnom razdoblju djevojþice i djeþaci polako odriþu svojih igraþaka? Kako to tumaþite? 2. interpretacija u užem smislu: Komu je Matoš posvetio svoje stihove? Kako ste doživjeli njegove rijeþi upuüene Ljerki? Koje je osjeüaje pjesma u vama pobudila? O kojim pjesnikovim osjeüajima možemo govoriti? Kako djevojþica doživljava pjesnikove rijeþi? Razumije li što joj pjesnik govori? Pronaÿite stihove koji potvrÿuju vaše odgovore. Zašto djevojþicu naziva „grle" (mlado grlice)? Koja je stilska izražajna sredstva Matoš upotrijebio u navedenim stihovima? „Kesteni pred kuüom duhu tvom su meta, Još je deset karnevala do tvog bala." Objasnite odabir epiteta u izrazima poput žalosni soneti, duša sveta, zrela ljeta, lažni kavaliri, mrtvi clown. Što je pjesnik želio postiüi koristeüi te izraze pri obraüanju djevojþici? Kakva je forma pjesme? Jeste li se veü susreli s pojmom soneta? Što nakon razgovora možete navesti kao temu, a što kao osnovnu misao ove pjesme? 3. izražavanje i stvaranje: Nauþi pjesmu krasnosloviti. Upriliþite razgovor izmeÿu djeþaka i djevojþica o temi Lutka kao igraþka. Za djevojþice znamo da se najradije igraju lutkama, no i djeþaci imaju lutke poput olovnih vojnika, svemirskih ratnika, Supermana, Batmana i drugih. Razgovarajte kako se djevojþice igraju svojim, a kako djeþaci svojim lutkama. Razgovarajte na dva naþina: a) kao oni koji su imali to iskustvo b) kao oni koji se još uvijek igraju lutkama. 4. aktualizacija: Usporedba današnjih djevojþica i njihovih igara s djevojþicom Ljerkom iz Matoševa soneta. Usporedba Matoševe pjesme Djevojþici mjesto igraþke s pjesmom Dobriše Cesariüa Dorica i tekstom Stjepana Licea Igraþke protiv djece.

37

integracija Pisanje vokativa. Pisanje velikog slova vlastite imenice. Izražajno þitanje i recitiranje. Pisanje infinitiva i futura (npr. smijat si se stala, jecati üe).

korelacija Sat razrednika - igra, odrastanje, pubertet. Odnosi u obitelji. Povijest - društveni život s kraja 19. i poþetka 20. stoljeüa.

zanimljivosti U svojoj autobiografiji Matoš kaže: „Roÿen sam u Srijemu, u Tovarniku, u petak, trinaestoga, 13. lipnja 1873." Kako mu je otac bio uþitelj u Zagrebu, u najranijoj je mladosti preselio u Zagreb, pa je o sebi je pisao: „Ja sam dakle Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepþanin odgojem." Matoš se prvi put javlja u književnosti u devetnaestoj godini novelom Moü savjesti objavljenom u þasopisu Vijenac 1892. godine. U autobiografiji spominje i hrvatske velikane s kojima se družio: „Najdublje moje ÿaþke impresije su dr. A. Starþeviü i boravci u domu velikana Ivana Mažuraniüa, a najjaþe moje ÿaþke uspomene su Stjepan Radiü i Vladimir Vidriü. Sa Radiüem sam znao udešavati þudan duet (sinteza narodne i artistiþke umjetnosti): on udaraše u tamburu, a ja sam pratio na violonþelo." Karneval (poklade, fašnik) razdoblje je prije korizme u kojem se prireÿuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U prijašnje doba, kad bi djevojþice prerasle u djevojke, postojao je obiþaj „prvog bala". Na svom prvom balu, na koji bi došle u pratnji roditelja, bile bi predstavljene i uvedene u društvo odraslih. Muze umjetnosti i znanosti bile su: Talija - muza komedije, Uranija - muza astronomije, Melpomena - muza tragedije, Polihimnija - muza zbornog pjevanja, Erato muza ljubavne poezije, Kaliopa - muza epske poezije i govorništva, Klio - muza povijesti, Euterpa - muza lirske poezije uz svirku na flautu i Terpsihora - muza plesa. Mnemotehniþki izraz za pamüenje svih muza je TUM PECCET (Talija, Uranija, Melpomena…).

38

VOLIO BIH DA ME VOLIŠ Jure Kaštelan Napomena: Ovu antologijsku Kaštelanovu pjesmu zanimljivo je interpretirati komparativno — s pjesmom sliþna naslova Volio bih da me vole maÿarskog pjesnika Endre Adyja. Nismo mogli odoljeti još jednoj komparaciji s likovnim umjetniþkim medijem, prigodi u kojoj se tako divno oþituje naslov ove pjesme. Berninijev Apolon kao da izgovara naslov pjesme nimfi Dafni koja bježi od njega želeüi se radije pretvoriti u drvo negoli mu uzvratiti ljubav. Primjeüujemo kako kora drveta veü zarobljava Dafnino tijelo, a prsti i kosa pretvaraju joj se u granþice s lovorovim lišüem. Ta scena može biti povodom za razmatranje „nastavka pjesme"—je li pjesniku ljubav uzvraüena?! Pomoü u odgovoru na to pitanje treba potražiti u zbirci Kaštelanove poezije, svaki uþenik može naüi drugu Kaštelanovu pjesmu i ponuditi je kao odgovor na naše hipotetiþko pitanje (primjerice Kaštelanovu pjesmu: Tvrÿava koja se ne predaje).

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Razvijanje sposobnosti kompariranja pjesniþkih slika, stihova, kompozicijskih dijelova, ritmiþkoga dojma. Razvijanje sposobnosti poetskoga govorenja i recitiranja. Otkrivanje poetske funkcije motiva, simbola, metafora, ritma… b) obrazovni zadaci Lirska ljubavna pjesma. Metafora. Katren. Ritam. Rima. Za one koji žele više: Simbol. c) odgojni zadaci ýovjek je tvrÿi od kamena, a slabiji od jajeta. (hrvatska) Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova. Umjetnost oplemenjuje i uljepšava život.

39

Ljubav nadahnjuje umjetnike. Umjetnik unosi svoje osjeüaje, svoj život u djelo koje stvara. Ono je njegov odraz. Život je bez ljubavi isprazan.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Razgovor o þovjekovoj potrebi za ljubavlju i za uzvraüanjem ljubavi. Priþa o Apolonu i Dafni (vidjeti: Zamarowsky, Junaci antiþkih mitova, Školska knjiga, 1985., Zagreb). b) Slušanje uglazbljene pjesme Volio bih da me voliš. c) Razgovor o Kaštelanovu književnom djelu. Prisjeüanje na pjesmu u prozi Bijela nevjesta (Dveri rijeþi 7). 2. interpretacija u užem smislu: Je li pjesma s naslovom Volio bih da me voliš ispunila vaša oþekivanja? Koliko vam je bliska? Jeste li u stihovima i pjesnikovim razmišljanjima prepoznali neke svoje osjeüaje, dileme, probleme? Razgovarajte o njima. Držite li da je pjesnik nesretno zaljubljen? Zna li njegova ljubljena da je voli? Po þemu možete zakljuþiti kakav je njihov odnos? Koje simbole pjesnik koristi u stihovima? Koju ulogu ima ta simbolika? Pronaÿite i prepišite stihove u kojima je metafora. Što je tema i ideja ove pjesme: a) nesretna ljubav b) uvijek prisutna þovjekova potreba za ljubavlju c) þežnja za uzvraüanjem ljubavi d) želja da se živi u sjeni ljubljene osobe e) potreba da život dobije smisao uz ljubljenu osobu f) od svega navedenog ponešto? Odaberite neke od ponuÿenih odgovora i sami oblikujte temu i ideju nakon razgovora. Jesi li zaljubljen/zaljubljena? Je li ti ljubav uzvraüena? Jesu li, po tvom mišljenju, ljubavi þetrnaestogodišnjaka prave, duboke, trajne? Kakva je tvoja ljubav u odnosu na ljubav Romea i Julije? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Po uzoru na Kaštelanovu, napiši svoju ljubavnu pjesmu. 2. Usporedi pjesmu E. Adya Volio bih da me vole i J. Kaštelana Volio bih da me voliš. Oba pjesnika pišu o svojim intimnim osjeüajima. Ipak, postoje razlike. Istraž ih i zabilježi zakljuþke do kojih si došla/došao. 4. aktualizacija: Valentinovo - dan zaljubljenih

40

integracija Usmeno i pismeno izražavanje. Znaþenje simbola. Pisanje u prvom licu. Pogodbena zavisna sureþenica. Objektna sureþenica. Krasnoslov. Pisanje aorista pomoünog glagola biti. Kondicional prvi.

korelacija Glazbena kultura - slušanje uglazbljene pjesme J. Kaštelana i drugih pjesnika ljubavnih pjesama. Sat razrednika - ljubav adolescenata, potreba za ljubavlju i iskazivanje ljubavi.

zanimljivosti Pjesma Volio bih da me voliš uglazbljena je i sedamdesetih se godina smatrala poznatim „šlagerom". Šlager je pjesma koja je trenutaþno u modi, izaziva širok interes te se lako svidi mnogima. Najþešüe je to ljubavna pjesma s pripjevom (refrenom). Izraz je nastao od njemaþke rijeþi Schlager, što znaþi udarna pjesma. Jure Kaštelan autor je poznate poeme (lirsko-epske pjesme s više pjevanja) Tifusari s ratnom tematikom: sudbina tifusara (ljudi oboljelih od smrtonosne bolesti tifusa) u Drugom svjetskom ratu. Uz bibliþara dr. Bonaventuru Dudu, Jure Kaštelan bio je glavni urednik Biblije u izdanju Kršüanske sadašnjosti. U uvodnoj rijeþi Kaštelan je napisao: „Biblija je najþitanija i najviše prevoÿena knjiga koju je dao stvaralaþki genij þovjeþanstva. Za kršüane - katolike, pravoslavne i protestante - ona je sveta, inspirirana i kanonska knjiga. Za svakog þovjeka Biblija je istovremeno zbirka povijesnih isprava i književno djelo izvorne i neprolazne umjetniþke snage. Ona pripada zajedniþkoj kulturi þovjeþanstva."

41

SREBRNA CESTA Gustav Krklec Napomena: Evo pjesme koja üe i mlaÿe i starije potaknuti da iz sadašnje perspektive bace pogled na svoju srebrnu cestu: na onaj dio vrpce koji se, u daljoj ili bližoj prošlosti, poþeo odmatati negdje u tihoj zaviþajnoj luci; na dio koji se, prepun vrludanja, lutanja, vjere, sumnje, klonuüa i zanosa, odmotava i traje u vremenu sadašnjem; na onaj dio koji prepun snova, drugaþijih, radosnijih i ljepših, uranja u maštoviti svijet nepoznate i (ne)sigurne buduünosti.

METODIýKI SUSTAV a) interpretacijsko-analitiþki b) meditacijsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Poticanje imaginacijskih i asocijativnih sposobnosti. Buÿenje spoznajne (misaone) aktivnosti uþenika. Razvijanje literarnih sposobnosti. Osposobljavanje uþenika za izražavanje doživljaja i tumaþenje pjesniþkih slika. Razvijanje pjesniþkog sluha. Razvijanje sposobnosti interpretacijskog þitanja. Osposobljavanje uþenika za usmeno i pismeno stvaralaþko izražavanje. b) obrazovni zadaci Lirska (refleksivna ili misaona) pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Vezani stih. Rima (abba obgrljena). Trostih. Dvostih. Usporedba. Onomatopeja. Metafora. Hiperbola (…olujom koja u tvom bilu huji…). Aliteracija (kroz mrak se javi üuk i hukne sova). Asonanca (otvorit oþi lopoþi na vodi). Inverzija (Nad glavom üe ti bijela zvijezda sjati.). Ponavljanje. Retoriþko pitanje. Za one koji žele više: Simbol. Jedanaesterac. Peterostih (kvintina). c) odgojni zadaci Buÿenje želje za ostvarivanjem ciljeva i savladavanjem poteškoüa na životnom putu. Ulaganje napora u oblikovanje vlastite osobnosti. Traganje je izazov, zapreke nisu razlog za odustajanje. Svatko je kovaþ svoje sreüe. U hodu svojom srebrnom cestom ne povrijedi drugoga. Ne kloni duhom! Srcem se dobro vidi - ono je pravedan sudac.

42

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Motivacijska situacija može se ostvariti razgovorom o Krkleþevu stvaralaštvu koje je uþenicima poznato, þitanjem autobiografskih zapisa i komentara povezanih s tematsko-motivskim i emocionalno-idejnim svijetom pjesme ili pjesnikova stvaralaštva. b) Uþenici dobiju zadatak pismeno dovršiti zapoþetu sintaktiþku strukturu: ŽIVOTNI PUT JE... ili ŽIVOTNI PUT JE KAO… Kasnije se þitaju samo neki zapisi. 2. a) interpretacija u užem smislu: Bude li potrebno, pitanja iz rubrike Razgovarajmo mogu se dopuniti zadacima: Vratite se još jednom na pjesnikovu Srebrnu cestu. Opišite slike koje „vidite" i zvukove koje „þujete". Kako zamišljate svoju srebrnu cestu? Usporedite je s pjesnikovom. U þemu su sliþnosti, u þemu su razlike? Ilustrirajte odabrani dio pjesme ili cijelu pjesmu. 2. b) meditacijski pristup tekstu: Nakon duševno-tjelesne priprave i najave pjesme, komunikacija s pjesmom može se ovako strukturirati: 1. prvi meditacijski susret s pjesmom: uþenici þitaju pjesmu 2. meditacijsko poniranje u složeno tkivo pjesme: uoþavanje triju pjesniþkih cjelina, þitanje svake cjeline (u sebi), zamišljanje pjesniþkih slika, bilježenje komentara, asocijativnih veza i dr. 3. stvaralaþko izražavanje: tumaþenje znaþenja i funkcije pojedinih pjesniþkih slika unutar poetske cjeline; poniranje u emotivne slojeve; usporeÿivanje izvornih (pjesnikovih) i preobliþenih pjesniþkih slika uz komentar; samostalno imenovanje poznatih stilskih izražajnih sredstava; definiranje novih pojmova (uz uþiteljevu pomoü) 4. meÿusobna komunikacija: vraüanje k pjesmi na književnoteorijskoj razini 5. sinteza i aktualizacija 3. izražavanje i stvaranje: 1. Pismeno protumaþi ovaj Krkleþev epigram: MJEHUR OD SAPUNA On se dere: - Znaš li tko sam? Sedam zbirki izdao sam! A kritik üe: - Budi tiši, pa bar jedan stih napiši! 2. Odredi vrste rijeþi u epigramu Mjehur od sapuna.

43

4. aktualizacija Razgovor na temu: U kojoj mjeri þovjek sam odreÿuje svoj životni put, a u kojoj je mjeri put unaprijed odreÿen mjestom i vremenom roÿenja, podrijetlom, (ne)prilikama i uvjetima života i sliþno.

integracija Jeziþno izražavanje - opisivanje. Vrste rijeþi. Imperativ. Futur- pisanje i izgovor futura. Glasovne promjene- palatalizacija (druže), sibilarizacija (oblaci).

korelacija Sat razrednika - profesionalna orijentacija. Vjeronauk.

zanimljivosti Pod naslovom Autobiografija u deset reþenica, Krklec je zabilježio: „Rodio sam se kad je umiralo prošlo stoljeüe te sam nažalost stariji od vijeka u kojemu živim. Prvi svjetski rat minirao mi je mladost, drugi najbolje godine života. No, izmeÿu dva rata bilo je i vedrih, plodnih i borbenih trenutaka zbog kojih sam ostao vjeran životu… Što se drugih podataka tiþe, mislim da ih je dovoljno u mojim zbirkama Srebrna cesta, Tamnica vremena, Darovi za Bezimenu… I da završim s onim tko je rekao da se i najveüi ponori vremena mogu preskoþiti na drvenom konjiüu djetinjstva…" Kratki intervju s pjesnikom objavljen pod naslovom 10 indiskretnih pitanja u zagrebaþkom tjedniku Globus iz 1958. godine: P: Što vas je nagnalo da postanete književnik? O: Strah od svijeta i ljubav prema životu (ili obratno). P: Zašto i kako se rodio Martin Lipnjak? O: Martin Lipnjak rodio se iz subjektivne potrebe za pseudonimom. Pritom je Martin asocijacija na zagorski blagdan Martinje kad se krsti vino, a Lipnjak je skovan po mjesecu lipnju u kojem sam se rodio. Uostalom, veü je i Odisej dolazio u situaciju da se posluži pseudonimom. P: Što je za književnika najvažnije? O: Da živi za književnost i bez obzira može li živjeti od nje. P: Naš uzor- roman poslije rata? O: Prokleta avlija Ive Andriüa.

44

P: Koliko poslijeratnih naših pjesnika smatrate genijalnima? O: Nisam dovoljno genijalan da odgovorim na to pitanje. P: S kim ne biste nikad htjeli polemizirati? O: S umišljenim bolesnicima i bolesnim umišljenicima. P: Pet naših najboljih kritiþara poslije rata? O: Bio bih sretan kad bih mogao nabrojiti bar polovicu. P: Što mislite o našem filmu? O: All'right, dušice draga! P: U koje vrijeme najradije radite? O: Onda kad birokrati spavaju. P: Što mislite o braku? O: Kada se oženjen þovjek sretne s neženjom, obiþno jedan zavidi drugom. I što je þudno, þini se, da su obojica u pravu.

45

TVOJA STAZA Ratko Zvrko Napomena: Što je zajedniþko pjesmama Opomena Antuna Branka Šimiüa, Srebrna cesta Gustava Krkleca i Tvoja staza Ratka Zvrka? Opomena þovjeku da bude þovjek, poruka da je njegovo vrijeme kratko, da ga iskoristi hrabro i da bude svoj. Jer svijet je, kao što reþe Mathaus Claudius, pozornica: doÿeš, vidiš i odeš. Ova je pjesma vrlo pogodna za komparativnu analizu s pjesmom Srebrna cesta, i to na više razina: sadržajnoj, formalnoj, stilskoj, leksiþkoj itd. Doživljaj obiju pjesama izvrsno može upotpuniti i razmišljanje o likovnim prilozima uza svaku pjesmu, poþevši od motiva ceste/staze pa sve do kompozicije ili likovne tehnike.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje literarnog sluha. Razvijanje sposobnosti izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti percipiranja lirske pjesme. Razvijanje sposobnosti racionalnoga stvaralaþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti fantazijskog mišljenja i memoriranja lirske pjesme. Osposobljavanje za doživljavanje ritma i glazbenog ugoÿaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja. b) obrazovni zadaci Refleksivna pjesma. Osmerostih/oktava, dvostih/distih, monostih. Metafora. Osmerac. Opkoraþenje. Ritam.

Za one koji žele više: Anafora: daj, odmahni lijevom rukom, daj, odmahni desnom rukom c) odgojni zadaci ýovjek ima pravo birati životni put kojim üe iüi i tragati za svojim idealima. Poticanje na ostvarivanje životnih ideala. Nitko nema pravo na tom putu biti nemoralan i ugrožavati druge. Poticanje na njegovanje ljudskih vrednota i skladnih meÿuljudskih odnosa.

46

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) O þemu ovisi þovjekov životni put? Ima li tko pravo, i u kojoj mjeri, utjecati na njegove odluke? b) Što podrazumijevate pod pojmovima staza, cesta, put u pravom, a što u prenesenom smislu rijeþi? 2. interpretacija u užem smislu: Uþiteljica/uþitelj može dati uþenicima da samostalno interpretiraju ovu pjesmu usporeÿujuüi je s jednom od pjesama nabrojenih u Napomeni. Usporeÿivati se može: a) tema b) poruka c) pjesniþke slike d) stilska sredstva e) ritmiþko ustrojstvo f) vrsta strofe i vrsta stiha g) jezik. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Stihove nemoj zato da se smraþiš i nemoj da se praviš važan prilagodi duhu hrvatskoga jezika izbjegavajuüi uporabu veznika da i prezenta. 2. U pjesmi se javlja imenica tle. Zamijeni je hrvatskim oblikom pa je stavi u nominativ i genitiv množine. Koju glasovnu promjenu uoþavaš? 3. Napiši porodicu rijeþi sa zajedniþkim korijenom PUT. Pazi na zastupljenost razliþitih vrsta rijeþi u tom nizu (imenica, glagola, pridjeva itd.). 4. aktualizacija: Moralnost ljudskih postupaka u suvremenom društvu.

integracija Sinonimi. Zamjenice. Glasovne promjene (nepostojano „a"). Tvorba rijeþi.

korelacija Sat razrednika - profesionalna orijentacija (razgovor o upisima u srednju školu).

47

zanimljivosti Dobre i plemenite obiþno veoma jako mrze jer su redovno iskreni nazivajuüi stvari njihovim pravim imenom. (Leopardi) Karakter nekog þovjeka upoznat üeš tek kad ti postane pretpostavljeni. (Remarque) ýovjek bez karaktera jest kao dojilja bez mlijeka, kao vojnik bez oružja, kao putnik bez novaca. (Louis - Auguste Petiet) Karakter se ne može oblikovati bez patnje, duh bez zadovoljstva. (Ernst Feuchtersleben)

48

MODRA RIJEKA Mak Dizdar Napomena: Govoreüi o ovoj Dizdarevoj pjesmi ne možemo, a da se ne poslužimo njegovom lirskom minijaturom – Štit: Poiskah štit dobri da štiti me. Odbacih ga, potom, dobrog jer tišti me. Naime, i Modra se rijeka odupire svakoj usustavljenoj interpretaciji, ona jednostavno zove da se doÿe ne njene obale, da se prepusti modrini snova i misli (ako je moguüe uz glazbenu kulisu), snatrenju, imaginaciji, poniranju. Svaka üe nas interpretacija (koju ne osmislimo upravo za uþenike u svome odjelu) donekle tištati. Pa ako i odbacimo štit dobri, pjesmu nemojmo nipošto.

METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti Preoblikovanje uþenikovog spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti kod uþenika. Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Samostalno i razraÿeno tumaþenje i objašnjavanje simbola u lirskoj pjesmi. Integriranje uþenikovih znanja o pjesmi i njegovih stvaralaþkih napora. b) obrazovni zadaci Lirska pjesma. Metafora. Motiv. Osnovna misao. Distih. Katren. Osmerac. Za one koji žele više: Simbol. c) odgojni zadaci Osvijestiti þinjenicu o tajni ljudskog života, o vjeþitoj potrebi þovjeka da napreduje, usavršava se, otkriva, unapreÿuje, stvara novo, bolje… Ništa nije bolje od dobre volje.

49

Sve se može kad se hoüe. Tko þeka, i doþeka. Lijenu je svaki dan svetac. Na muci se poznaju junaci. Najmuþnije je samog sebe upoznati. Ne mjeri se þovjek laktom, nego umom. Hoüeš li upoznati þovjeka, pogledaj njegova djela. Rad oplemenjuje ljude, društvo i zemlju. Radom se sve postiže. Ako ne poþneš, neüeš ni svršiti. Tko ništa ne þini, zlo þini. Što možeš uþiniti danas, ne ostavljaj za sutra.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacija: Heuristiþki razgovor o životu: o þinjenici da nam je život dan/darovan po roditeljima i da - jednostavno - živimo. Naš je život poput rijeke koja je odnekud krenula i nekamo ide… Otkud? Kamo? Nitko ne zna gdje je ona malo znamo al je znano 2. meditacijski pristup tekstu: Meditacijsko poniranje u slojeve teksta: Pridružite stihovima znaþenja: a) o pjesnikovoj zaþuÿenosti tajnom ljudskog života, opstojnosti b) o preprekama koje se þovjeku naÿu na putu do cilja c) o nepoznanicama, slutnjama, sumnjama koje nas razdiru i tjeraju da promislimo je li put, koji smo odabrali, pravi d) o motivu rijeke (kao simbolu života).

a)

b)

c)

d)

iza gora iza dola

i još huÿe i još

gdje pijetlovi ne

ima jedna modra ri-

iza sedam iza osam …

luÿe preko mornih preko

pjevaju gdje se ne zna za

jeka široka je duboka je

preko gloga preko draþe preko žege preko

gorkih glas roga … i još dublje i još jaþe

sto godina široka je tisuü ljeta duboka

stege

iza šutnje iza tmaþe

jest ima jedna modra ri-

preko slutnje preko sumnje iza devet iza deset

jeka ima jedna modra rijeka valja nama preko rijeke

50

Stvaralaþko izražavanje - odabrati jedan od ponuÿenih naslova, dovršiti zapoþetu misao i obrazložiti svoj odgovor - Život je za mene… - U buduüem životu ne želim… - Znam da üu naiüi na poteškoüe i probleme, ali cilj üu dostiüi jer… - Moji ideali nisu… - U životu ne ide uvijek sve glatko, no katkad … - Pobjeda u kojoj ne osjetim poraz, nije prava pobjeda… Meÿusobna komunikacija - poþesto se dogodi da uþenici izaberu iste stihove za isti navod, a da su im objašnjenja dijametralno suprotna. Tada je dobro nijansirati njihove iskaze, osvijestiti im þinjenicu da rijeþ uobliþava misao, stoga trebaju pažljivo birati rijeþi pazeüi na njihova suznaþja. Uþenici vole takav pristup jer im pokazuje da se drži do njihova iskaza, da ga se razumije te da ga oni - što je najvažnije - mogu preoblikovati na bolje. Sinteza a) Proþitati uþenicima tekst o plavoj boji (iz Zanimljivosti) i zajedno odgonetavati, u tom svjetlu, smisao MODRE rijeke. b) Ništa se ne postiže bez truda, dobre volje, uþenja i zalaganja. Životu treba biti otvoren, okrenuti mu se s povjerenjem, teüi kud nas zove. Prepreke (poteškoüe) na koje üemo u životu nailaziti, dio su našega puta i što ih temeljitije svladamo, naš üe cilj biti vrjedniji, dugotrajniji, pouzdaniji. Aktualizacija - Naši zadaci i ciljevi u ulozi: a) djeteta u obitelji b) osobe u zajednici c) uþenika u razrednom odjelu i sl.

integracija Pismeno i usmeno izražavanje. Raspravljanje. Prijedlozi uz genitiv. Neoglagoljena reþenica. Nabrajanje istovrsnih dijelova reþenice.

korelacija Sat razrednika - kako premostiti prepreke poput apstraktnih pojmova slutnje, sumnje, stege, slabosti… Glazbena kultura - uglazbljena pjesma M. Dizdara (Arsen Dediü). Likovna kultura - plava boja (spektar boja). Vjeronauk- odnos prema transcendentnom.

51

zanimljivosti Prema drevnim predajama postojale su þetiri svete rijeke: Pišon, Gihon, Tigris i Eufrat. Vjerovalo se da su to þetiri rijeke raja zemaljskog te da izviru iz jedne stijene. Od svih boja plava je najdublja, pogled u nju tone ne susreüuüi zapreka i gubi se u beskraju, kao da boja neprestano uzmiþe. Plava je i najmanje materijalna boja; u prirodi se obiþno prikazuje kao da je saþinjena od prozirnosti, tj. od nagomilane praznine, praznine zraka, vode, kristala ili dijamanata. Praznina je toþna, þista i hladna. Plava je i najhladnija od svih boja, a u svojoj apsolutnoj vrijednosti i najþistija, izuzme li se potpuna praznina neutralne bjeline. O tim temeljnim osobinama ovisi i njezin simbolizam. Buduüi da je plava boja nematerijalna, plava boja dematerijalizira sve ono što se u nju uhvati. Ona je put u beskonaþnost gdje se zbiljsko pretvara u imaginarno. To je boja ptice sreüe - plave ptice - nedohvatne, a sasvim blize. Uüi u plavo, znaþi poput Alise, prijeüi s onu stranu zrcala. Kad je svijetla, plava je boja poput sanjarenja, a kad potamni, što i jest u skladu s njezinom prirodnom težnjom, tada postaje putem sna. Svjesna misao malo-pomalo u njoj prepušta mjesto nesvjesnoj, kao što i danje svjetlo u njoj neosjetno postaje noünim.

52

NAVESTI NA ýITANJE Daniel Pennac Napomena :Esej o þitanju Od korica do korica možda je najpoznatiji po þitateljskim pravima i njihovim moguüim objašnjenjima, odnosno interpretacijama. Stavi li se taj moderni (a ipak svevremenski) þitateljski „dekalog" na vidljivo mjesto u uþionici, mogu se dogoditi zanimljivi pomaci u þitanju i interpretaciji lektire. Možete svoje uþenike navesti na þitanje! Naravno, prava þitatelja podrazumijevaju i „odreÿene" dužnosti þitatelja jer da bi tko bio þitateljem, treba i mora þitati. Pitanje je: što þitati, kako þitati i zašto þitati. Na ta üe pitanja, saslušaju li se uþenici i njihov uþitelj, odgovori uvijek biti: Da, þitati ono što nam je zanimljivo, ili Da, þitati ono što nam uþiteljica/uþitelj zanimljivim uþini!!!

METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u književnome djelu. Razvijanje þitateljskih interesa. Razvijanje kritiþkog mišljenja. Razvijanje mišljenja i misaonih aktivnosti: rašþlanjivanja, razlikovanja, prosuÿivanja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. b) obrazovni zadaci Tema. Lik (odnosi meÿu likovima, uzroci postupaka lika, osjeüaji i misli lika, lik i društvena sredina, govor lika). Kronološki slijed dogaÿaja. Retrospekcija. Ideja. Kompozicija proznog teksta. Društvena zbilja u književnim djelima. Ironija. Metaforiþni izrazi. c) odgojni zadaci Osposobiti uþenika da jaþa i gradi svoju osobnost u razmišljanju i analiziranju svijeta oko sebe. Ulaganje napora za prevladavanjem osobnih nemira i problema. Usmjeravanje i formiranje uþenikove liþnosti. Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom. Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo. Kritiþko promatranje društva u kojem živi pojedinac. Najmuþnije je samog sebe upoznati. Izrugivanje negativne društvene pojave - pomodnosti. Odjeüa ne þini þovjeka.

53

Odnos uþitelja i uþenika. Optimistiþno i pesimistiþno stajalište u životu. Pravilno razvijeni pojedinci garancija su zdravog društva. Radoznao i nemiran ljudski duh izvorište je novih spoznaja i otkrivanja novih svjetova. Razvijanje pozitivnog odnosa prema ljudima koji sudjeluju u našem odgoju i obrazovanju. Težnja za otkrivanjem novih spoznaja i svjetova. Traganje za izlazom iz dosade i monotonije života.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Zašto volite ili ne volite uþiti? Gdje nalazite motivaciju za uþenje ili za neku aktivnost kojom se bavite u svom slobodnom vremenu? b) Kakvog uþitelja/uþiteljicu volite? Iznesite svoje prijedloge koji bi mogli unaprijediti odnos izmeÿu uþenika i uþitelja. Sve svoje prijedloge obrazložite u pisanom obliku. c) Kakve knjige volite þitati? Zašto? Koje ne volite? Zašto? 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: U ovakvom metodiþkom sustavu uþenicima ponudimo listiü u radnoj bilježnici na kojem su naznaþeni uoþeni problemi u djelu, i to u onom dijelu teksta iz þitanke i nastavka toga teksta u radnoj bilježnici. U (samostalnom, tandemskom ili skupinskom) radu oni pronalaze mjesto u književnom tekstu gdje je taj problem prepoznat, zatim iznose svoje promišljanje, svoj sud, svoje slaganje ili neslaganje s pišþevim stajalištem, njegovim porukama, primjedbama, opisima, zapažanjima i sl.

54

RADNI LISTIû Daniel Pennac: Od korica do korica

1.

2.

3.

4.

5. 6.

Uoþeni problem u književnom tekstu: Uþenici sa slabijim ocjenama Škola koja ne motivira posustale uþenike Brzo odrastanje - prerano sazrijevanje Buÿenje znatiželje kod uþenika Filozofija života mladih Slika mladih o sebi samima

7.

8.

9.

Stajališta mladih o životu i školi Mladi kao odraz vremena u kojem žive Mladenaþki pesimizam

10.

11. 12.

13.

Pasivnost i pomirenost sa sudbinom Gubitak motivacije Osjeüaj ravnodušnosti i zbunjenost Predrasude

Navod (citat) iz djela:

Moje (naše) mišljenje o naznaþenom problemu:

55

14.

Nedostatak želje za napredovanjem, za promjenom stanja

15.

Priznavanje krivnje oslobaÿanje od obveza

16.

17.

Posjedovanje vlastitoga stajališta Želja za

18.

samostalnošüu ýovjekova je vanjština þesto varka

19.

20.

Reakcije na izazove ljudi, vremena… Odrastanje generacija u razliþitim okolnostima

21.

Odnosi izmeÿu uþitelja i uþenika

22.

23.

Protivljenje uþiteljevim zahtjevima Iskustvo kao vrlo pouzdan kriterij u prosuÿivanju ljudi

24.

Svrha voÿenja

25.

bilježaka Glasno þitanje kao užitak

*Napomena: U radnoj je bilježnici zadatak donekle izmijenjen, tako da ovo može biti inaþica zadatka.

56

Slijede: a) rezultati - priopüavanje i korekcije b) sinteza, ocjena naþina i rezultata rada. 3. aktualizacija: 10. prosinca - Dan prava þovjeka 23. travnja - Svjetski dan knjige i autorskih prava 4. izražavanje i stvaranje: 1. Ispiši vanjsku kompoziciju (podnaslove) teksta u desetak reþenica. 2. Koji su problemi ovdje istaknuti? Imenujte ih! 3. Što oþekujete od nastavka ovoga romana? Iznesite svoje predviÿanje u nekoliko reþenica.

integracija Jezik-tuÿice, anglizmi, žargonizmi. Pravopis - pisanje upravnoga govora. Jeziþno izražavanje - prepriþavanje.

korelacija Povijest - Marshallov plan.

zanimljivosti

Glagol þitati u svezi je s glagolom þísti (staro: þtu - þtem u znaþenju latinski legere; taj je oblik prema Akademijinu Rjeþniku - bio u uporabi od 13. do 16. stoljeüa, ali ga od tada zamjenjuje glagol þitati. Korijen je isti kao u rijeþi þislo (doslovno brojilo), a nastao je od staroslavenskoga glagola þton (þísti): brojiti - raþunati, þitati napisano. Prezentska se osnova prenosi na glagole na -iti, kao u štiti - štijem ili þak þtiti - þtijem (što su iskljuþivo hrvatski stariji oblici). A oblik þti, šti, þat ušao je u hrvatsko crkveno nazivlje. Tako se za latinski naziv lector od starine susreüu oblici þtalac, þtilac, štilac (štioc) i þitatelj. A poznat je i poimeniþeni pridjev srednjeg roda - štivo. Da osnovno znaþenje zapravo nije bilo þitati (latinski legere), nego brojiti (latinski numerare), pokazuje spomenuta imenica þislo (latinski rosarium): krunica, brojanica. Dakle: brojiti slova - þitati; otuda u slovenskom jeziku številka - broj!

57

U GAJBI Sunþana Škrinjariü Napomena: Ovisnici se najþešüe regrutiraju iz razorenih obitelji u kojima je dijete prepušteno samo sebi (sluþaj u þitanci), iz imuünih obitelji u kojima je sve podreÿeno karijeri i poslovnom uspjehu, a ljubav se nadoknaÿuje obilatim džeparcem, iz obitelji srednjeg imovinskog stanja s prestrogim roditeljima koji guše slobodu djeteta pa se u njemu raÿa bunt, iz obitelji u kojima je sve podreÿeno djetetu jer je ono „centar svijeta", ali naravno i iz drugih jer nitko nije pošteÿen. Kako god bilo, problem ne treba sakrivati, treba þim prije potražiti pomoü struþnjaka u borbi protiv ovog zla! Odreÿena je pomoü potrebna i uþitelju: kako prepoznati dijete na tako opasnome putu, kako mu se približiti, pridobiti njegovo povjerenje, kako mu pomoüi, kako ga ne stigmatizirati (pravom ili krivom procjenom o ovisnosti)… O tome ima ponešto u Zanimljivostim

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti izražavanja dojmova i osnovnog raspoloženja, asocijativnog mišljenja, racionalnog stvaralaþkoga mišljenja, govornog izražavanja, pismenog izražavanja, zapažanja, povezivanja, zakljuþivanja, samostalnosti u interpretaciji te sposobnosti uopüavanja, vrednovanja i kritiþkog mišljenja. b) obrazovni zadaci Roman. Pripovijedanje u treüem licu. Dijalog. Karakterizacija lika.

Žargonizmi (fiks, gajba, šut…). Usporedba (bila je kao biljka). c) odgojni zadaci Droga nije bezazlena igra, ona razara pojedinca i obitelj te postaje širi društveni problem. Narkomani su bespoštedni i spremni na sve u borbi za ostvarenje svojih ciljeva. Uzimanje sredstava ovisnosti ne daje smisao životu. Odbijanje identifikacije sa skupinom kad je to put koji vodi u opasnost. Ne uzeti, ne znaþi biti ismijan, nego svoj.

58

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Što znate o svijetu narkomana i odakle crpite svoja znanja kad je u pitanju tema droga: od roditelja, iz tiska, s radija i televizije, od vršnjaka, iz crne kronike ili iz kojeg drugog izvora? b) Jeste li dosad þitali književno djelo koje se bavim temom droge i narkomana? 2. interpretacija u užem smislu: U jedan stupac ispišite sva obilježja koja se odnose na djevojþicu, u drugi sva obilježja koja se odnose na društvo narkomana koji je okružuju. Izvedite zakljuþke. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Navedi nekoliko razloga koji, po tvom mišljenju, mladu osobu najþešüe vode na put droge. 2. Izmisli kraj i dovrši priþu iz þitanke. 4. aktualizacija: Poremeüaji u ponašanju mladih. Raspad obitelji. Slaba kontrola djece. Marketinško stvaranje slike o lijepom životu mladoga þovjeka, promicanje kulta mladosti, trka za umjetnim (stimulansi, droga) obrascima sreüe, okretanje ljestvice vrijednosti, sugeriranje „cool" življenja, stalno traženje užitka; mediji preuzimaju odgoj školi i obitelji… itd. Posljedice konzumiranja sredstava ovisnosti. Komune i njihova uloga u lijeþenju ovisnika.

integracija Opisivanje. Pripovijedanje. Govorne vrednote u þitanju. Žargonizmi. Rijeþi iz drugih jezika.

korelacija Sat razrednika - poremeüaji u socijalnom funkcioniranju: agresivno i nasilniþko ponašanje, kraÿa, laganje, bježanje od kuüe, uživanje alkohola i sredstava ovisnosti, neuspjeh u školi.

59

zanimljivosti

Najþešüe droge na hrvatskom tržištu jesu: proizvodi konoplje (kanabis) poznati pod imenom marihuana, ecstasy, speed, kokain i heroin. Dostupne su još i LSD, GHB ili liquid (droga silovanja) i najnovija plesna droga 2ci, za koju se vjeruje da je droga buduünosti. Marihuana je najjeftinija i meÿu mladima najþešüa droga. Za drogiranje se koristi i preko 200 vrsta lijekova. Dobna granica uzimanja droge stalno se spušta, danas je veü na razini tinejdžerske dobi. Sedativi su sredstva koja smanjuju psihomotornu aktivnost i uspavljuju. Prvi lijekovi toga tipa su bili barbiturati, a glavni problem im je u tome što razmak izmeÿu djelotvorne i potencijalno smrtonosne doze (one koja zaustavlja disanje) nije pretjerano velik. Danas ih uglavnom zamjenjuju drugi manje opasni lijekovi koji u kombinaciji s alkoholom takoÿer mogu zaustaviti disanje. Nekontrolirana uporaba sedativa može razviti psihiþku i fiziþku ovisnost. Simptomi zloporabe kokaina: problemi sa spavanjem, curenje iz nosa, upale nosa, krvarenje iz nosa, glavobolje, smanjen apetit, seksualne smetnje, problemi u odnosima s ljudima, depresija, agresija, iritiranost, nasilno ponašanje, ekstremna paranoidnost, umor i besanica, crvenilo kože, proširene zjenice, ježenje, muþnina, razgovorljivost, visoka temperatura, ubrzano kucanje srca. Simptomi zloporabe LSD-a: proširene zjenice, poveüana temperatura, visok krvni tlak, dezorijentacija, gubitak osjeta za vrijeme, prostor i smjer, paranoja, tjeskoba, gubitak kontrole, zbunjenost, psihoza. Simptomi zloporabe heroina: uske zjenice, pospanost, glas je slabiji, nešto dubljega tona, osoba je slabo osjetljiva ili neosjetljiva na bol, opüa pospanost. Simptomi heroinske krize: široke zjenice, suzne oþi, curi iz nosa, osoba drhti, ježi se, žali se da joj je hladno, zijeva, opüi nemir, bolovi u kostima i mišiüima, kod težih sluþajeva javlja se povraüanje i proljev, osjeüaj praznine, nesanica i depresija.

Znakovi prepoznavanja ovisnika o drogi Prepoznavanje ovisnika nije jednostavno. Unose li drogu u organizam u „odreÿenoj" koliþini tijekom dana, ovisnici se mogu ponašati neupadljivo, zbog toga þak i nakon nekoliko godina uživanja droge, ni najbliža okolina ništa ne primjeüuje.

60

Moguüa obilježja prepoznavanja „narkomana poþetnika" Uþenik ima poteškoüe u školi i roditeljskom domu (gubi volju za uþenjem, boravkom u školi, þesto se sukobljava sa starijima). Naglo prekida prijateljstva, postaje razdražljiv, naglo mijenja raspoloženje, a nakon razdražljivog stanja postaje pasivan, apatiþan i ravnodušan. ýesto izbiva iz kuüe, naroþito noüu. Narkoman se pojaþano znoji, naježene je kože, ima drhtave ruke, suha usta, poremeüaje u radu želuca i crijeva (þesti proljevi), nos mu stalno curi, ima suzne oþi, upaljene rubove usana i nerazgovjetan govor, stalno je umoran i pospan. Zjenice su jako proširene ili sužene (ovisno o drogi), stoga þesto nose tamne naoþale jer im smeta svjetlo. Javljaju se jake i uþestale glavobolje i vrtoglavice. Važno je napomenuti da niti jedno od ovih obilježja, samo po sebi, nije pouzdan pokazatelj da uþenik uživa drogu. Mnoga od ovih obilježja svojstvena su znatnom broju mladih u pubertetu. No, ako se zapazi više nabrojenih znakova, svakako bi trebalo otvoreno, prijateljski i razumno porazgovarati s mladom osobom. U Hrvatskoj ima dvadesetak komuna za lijeþenje ovisnika. Nevelik broj smještajnih kapaciteta govori, izmeÿu ostalog, i o slabom interesu za lijeþenjem. Komune nisu državne ustanove i ne moraju primiti ovisnike koji ne poštuju njihove kriterije, a za nepoštivanje pravila štiüenik može biti kažnjen odlaskom iz komune. Komune su se pokazale najuþinkovitijima u borbi protiv ovisnosti. Ipak, izlijeþenih narkomana ima izuzetno malo, a „zalijeþeni" bivši ovisnici þitav život nose sa sobom fiziþke i psihiþke posljedice narkomanskog staža.

61

ZLATNA PTICA Meša Selimoviü Napomena: Ovaj je tekst podoban za sve pristupe književnom djelu: u þitanci smo mu pristupili analitiþko-interpretacijski, u priruþniku problemsko-stvaralaþki, no on uþenike može odvesti i dovesti do snatrenja, sanjarenja, povratka u njihovo rano djetinjstvo. Taj povratak može im omoguüiti da jasnije vide put koji su prošli u proteklim godinama školovanja, put omeÿen djeþjim vrtiüem i pitanjima oko upisa u zamišljenu srednju školu. Pažljiv üe im uþitelj pokazati (i dokazati) da su bili uspješni u tome (jer su svi dospjeli do osmoga razreda) i ohrabriti ih u potrazi za zlatnom pticom koja se (vjerojatno) krije iza praga njihovih dilema, pitanja i odluka. Tako üe i uþitelj biti dionikom zadovoljstva i njihova sjeüanja kad ugledaju ono što üe u svom srcu prepoznati kao zlatnu pticu.

METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje suÿenja, zakljuþivanja, uopüavanja, pažnje i mašte. Razvijanje sposobnosti za samostalan rad na književnoumjetniþkom predlošku. Razvijanje sposobnosti rašþlambe i razradbe. Razvijanje sposobnosti mašte. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom.

b) obrazovni zadaci Osobine likova. Kronološki i retrospektivni slijed dogaÿaja. Dijalog. Usporedba. Metafora. Epitet. Onomatopejski glagoli. Ideja. Kompozicija proznog teksta. Roman. Za one koji žele više: Simbol.

c) odgojni zadaci Omoguüimo djeci da budu sretna i da izrastu u plemenita, srþana i istinoljubiva biüa. Dijete je darovano ovome svijetu, a ovaj svijet je darovan djetetu. Djeca su najveüe bogatstvo. Hoüeš li prijatelja - budi prijatelj. (ruska) Istaknuti þovjekovu potrebu da postigne neki životni cilj. Ljubav prema bližnjemu.

62

Njegovanje pozitivnog odnosa djece prema bližnjima i starijima, i obratno. Traganje za sreüom i smislom ljudskog postojanja u prolaznosti života.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Mašta kao bijeg od stvarnosti. (Kratak polazni razgovor o ovoj temi.) b) Odnos djece i starijih osoba. (Kratak polazni razgovor o ovoj temi.) 2. stvaranje i razrješavanje problemske situacije Uþenici u samostalnom radu (radna bilježnica) odgovaraju na problemska pitanja vezana uz sve slojeve proznoga teksta (idejno-tematski, fabulativno-kompozicijski, jeziþno-stilski, likove). Nakon priopüavanja i korekcije njihovih odgovora izvodimo sintezu i odreÿujemo bliskost teksta i njegovih poruka današnjoj djeci, našim uþenicima.

1.

2.

3.

4.

5.

Navod (citat) iz djela i pitanje:

Odgovori (predvidljivi, moguüi):

Ljeto je bilo….. na ravnici….. sat hoda od Save, uz nekadašnji han….. Ovaj nam navod kazuje: Na ravnici… sat hoda od Save, uz nekadašnji han….. mladog derviša-askera/ …u þadorima/….. nekadašnji han/ …na munaru/ ….. neninih priþa Koje mjesto zbivanja naznaþuju navedi izrazi? Kako djeþak doživljava derviša i ostale vojnike? Ispiši izraze koji potvrÿuju tvoje stajalište. Djeþak ga je mnogo volio (možda više od svih).

a) vrijeme zbivanja

Kako opisuje svoje osjeüaje prema njemu (djeþaku)? Ispiši izraze koji potvrÿuju tvoje argumente. ýemu se djeþak nada kada vješa cvjetove o topolu?

6. 7.

Koja situacija uvjetuje dijalog izmeÿu djeþaka i vojnika? Koje su odlike dijaloga u tekstu?

b) mjesto zbivanja c) mjesto i vrijeme zbivanja Bosna (Posavina - 1. dio).

- veselim plavim oþima gledao je zadivljeno u vojnike; bili smo drugovi i prijatelji;

- drugovi su i prijatelji; bili smo veü poznanici; njegovim je jezikom govorio. - da üe na granama niknuti cvijeüe - vješanje vijenca cvijeüa o topoline grane - kratak je, svodi se na pitanje i odgovor

63

Tko zapoþinje i završava dijalog?

8. 9.

Za þim þezne djeþak kad su na

10.

nebu oblaci? Kojom je ganutljivom slikom prikazana djeþakova þežnja da i za oblaþna vremena ugleda

djeþak - za suncem (za radošüu) zašto ljudi ne probiju rupu u oblaku, zbog djeþaka koji voli sunce

sunce?

11.

12.

Navedi osnovne misli iz razmišljanja mladoga vojnika o sebi kao djeþaku u starom sedlu na tavanu roditeljske kuüe. „Taj tavan me stvarao… i kao sjeüanje." Objasni.

maštao je o neþemu novome; želio je promjenu; želio je sreüu

ýovjeka stvara i okolina, i mjesto, i prilike, i susreti; on se neprestano mijenja i novo prekriva staro koje se potpunoma ne gubi, veü se javlja kao trag, kao prepoznatljivi dio onog prohujalog.

13.

„Gdje su zlatne ptice ljudskih snova, preko kojih se to bezbrojnih mora i vrletnih planina do njih dolazi?" Objasni preneseno znaþenje ovoga navoda.

14.

Što zapažaš u opisima vanjskog i unutarnjeg prostora? Kakvi su s obzirom na dužinu, na doživljavanje osjetilima, na uporabu glagolskih oblika, na nazoþnost osjeüaja i misli?

kratki su; smjenjuju se vidni, zvuþni i dodirni opažaji; vidna je uporaba perfekta; opisi su puni emocija; razmišljanje je njihov bitan dio; u opis pejsaža i interijera ulaze obojica (1. dio)

15.

U tekstu razlikujemo dva dijela. Odredi im naslov, a potom ispiši njegove igre s djeþakom koji poþetne i završne rijeþi ovih dvaju kompozicijskih dijelova u þitanci.

a) doživljaj mladoga vojnika, njegove igre s djeþakom koji želi naüi zlatnu pticu b) sjeüanje iz djetinjstva mladoga vojnika koji je i sam skupa sa svojom braüom þeznuo za zlatnom pticom pojam zlatne ptice (ljudske težnje za sreüom)

Što povezuje oba dijela teksta?

16.

Pripovjedaþ je primijenio sljedeüe naþine (oblike) pripovijedanja: Pronaÿi i podcrtaj primjer za

Vojnik se pita: jesu li prepoznatljivi, makar i teški, naþini koji omoguüuju put do sreüe do koje se dolazi samo velikim zalaganjem i ustrajnošüu.

64

svaki oblik pripovijedanja.

a) pripovijedanje u 1. osobi b) pripovijedanje u 3. osobi c) monolog - razmišljanje d) dijalog e) deskripcija (opis)

Tko pripovijeda o svome doživljaju i o svome sjeüanju? Pronaÿi dijelove teksta koji potvrÿuju tvoj odgovor.

a) djeþak

18.

0 kojoj životnoj pojavi piše književnik?

o sreüi

19.

Kakvo je pripovjedaþevo stajalište prema toj temi? Kakvo simboliþno znaþenje nosi u sebi zlatna ptica?

Svi ljudi teže sreüi, a put do nje je težak.

17.

20.

b) vojnik

Ona je slika ljudske težnje za sreüom.

*Napomena: U radnoj je bilježnici zadatak donekle izmijenjen, tako da ovo može biti inaþica zadatka.

3. aktualizacija: Pismeno (ili usmeno) navedite sve svoje želje (maštanja, snove, planove) za koje smatrate da imaju veliku vjerojatnost ostvarenja u skoroj buduünosti. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Odredi ulogu retrospektivnog pripovijedanja u ulomku. 2. Potraži dijelove teksta koji su osjenþani lirskim tonovima, prepiši ih u bilježnicu i objasni njihova obilježja. 3. Ispripovijedaj nam kako je prošao tvoj susret s jednim hrvatskim vojnikom.

integracija Jeziþno izražavanje - interpretacijsko þitanje lirskih dionica teksta.

korelacija Povijest i zemljopis - Bosna, Posavina (povijesni osvrt na turska vremena).

zanimljivosti Najdublju književnu istinu o Bosni i njezinim ljudima Selimoviü je dao u romanima Derviš i smrt i Tvrÿava, otkrivši surove životne prilike, moralne dileme i tragiþne sudbine svojih lica u prošlosti koja þesto podsjeüa na sadašnjost.

65

Turci su danas naseljeni u Maloj Aziji i jugoistoþnoj Europi i ima ih oko 58 milijuna. Žive pretežno u Turskoj (53,6 mil.), Bugarskoj, zemljama bivšega SSSR-a, na Cipru, Makedoniji, Grþkoj i Iraku. Oko 1,9 milijuna ih je na radu u Njemaþkoj. Po vjeroispovijesti su muslimani - suniti. Turci, koji su se od kraja XIII. st. poþeli širiti Balkanom, sjevernom Afrikom, Bliskim istokom, pa þak i Indijom, rane su dane svoje povijesti proveli u mongolskim stepama, kao avarski vazali. Kad su Avari u VI. i u VII. st. ozbiljno ugrozili Bizant i izazvali krizu u Carstvu, Turci su iskoristili pogodan trenutak za stvaranje i širenje vlastitog carstva - od Koreje do Crnog mora.

66

ASKA I VUK Ivo Andriü Napomena: Ovaj tekst podjednako je omiljen uþiteljima i uþenicima, vjerojatno zato što govori o jednima i drugima. Ovþica Aska postaje tako simbolom uþenica i uþenika koje dugo pamtimo, koji su nas iznenadili svojom voljom (koja nije bila uvijek u skladu s našom voljom), svojim talentom i svojim odlukama. Kasnije ih se s ponosom sjeüamo, oni postaju veoma dobri u onome što su odabrali i ne zaboravljaju da su i uþitelji dio njihove priþe o „igri za život".

METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci: Osposobiti uþenika da pronalazi objašnjenja osnovnih pitanja smisla, zadataka i odgovornosti prema ljudskoj egzistenciji. Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. b) obrazovni zadaci: Alegorijska priþa. Elementi bajke i basne u književnom djelu. Tema u osnovnom i prenesenom znaþenju. Ideja. Kompozicija pripovjednoga djela. Kronološki slijed dogaÿaja. Lik (odnosi meÿu likovima, uzroci postupaka lika, osjeüaji i misli lika). Aforizam.

Za one koji žele više: Poetska lirska priþa. Sentencija. Simbol. c) odgojni zadaci: ýovjek je snažan onoliko koliko je volje i povjerenja u njemu. Treba se znati suprotstaviti opasnostima na koje nailazimo na životnom putu. Valja stvarati, zlo se može i mora pobijediti. Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo. Odgoj slobodne liþnosti. Razvijanje interesa za interpretaciju književnih djela.

67

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Kratak razgovor o tome koliko škola pomaže da se neke naše sposobnosti i umijeüa razviju. b) Jesmo li se zbog svoje radoznalosti našli kada pred velikom opasnošüu? S kakvim smo se spoznajama i posljedicama izvukli iz nje? c) Kad biste niz pojmova: ovþji svijet - strme livade - šilježe (mlada ovca) - stari vuk - pastiri, trebali dovesti u neke odnose, kakvi bi ti odnosi bili: a) suprotni: mlada ovca - stari vuk b) srodni: ovþji svijet - mlada ovca - pastiri c) uzroþno-posljediþni: pastiri þuvaju mladu ovcu od starog vuka na Strmim Livadama?

2. meditacijski pristup tekstu: Nakon duševno-tjelesne priprave i najave ulomka, komunikacija s tekstom može se realizirati na sljedeüi naþin: 1. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju tekst i iznose (zapisuju) svoje dojmove 2. Meditacijsko poniranje u složeno tkivo djela kojim üe prepoznati u djelu one dionice teksta: a) koje se odnose opüenito na þovjekov život b) koje govore o nadarenim pojedincima c) koje su vezane uz roditelje i njihov odnos prema djeci d) koje se odnose na zlo koje nam prijeti u životu e) i na one dijelove teksta gdje spoznajemo kakva je uloga umjetnosti u þovjekovu životu. 3. Na temelju naÿenih citata oblikuj u vidu sentencija svoje promišljanje o zadanoj tematskoj jedinici. Uþenici mogu svojim mislima i shvaüanjima (vrlo þesto tako i bude) biti na tragu ovih misli: Nadareni pojedinci þesto su kao djeca bili nemirniji, nestašniji od druge djece. Ljudi koji se izdvoje od drugih, koji žele stvarati i misliti svojom glavom izloženiji su mnogim opasnostima. Samo odvažni pojedinci traže nove putove, otkrivaju nepoznato. Takvoj djeci škola daje samo temelj na kojemu üe, uz mnogo stvaralaþkih napora, graditi novo. Majka voli svoje dijete toliko da uz njega zavoli i one njegove osobine koje ne odobrava u duši. Malo-pomalo, roditelji se pomire s odlukama svoje djece i poþinju drukþije gledati stvari.

68

Zlo je teško savladati. Zli ljudi ne znaju se diviti drugima. Zlo se u životu iznenada pojavi. Iznenadi nas. U umjetnike ne odlaze djeca iz pristojnih i cijenjenih obitelji. Umjetnost i volja za otporom pobjeÿuje svako zlo, pa i samu smrt. Umjetnost je nesiguran poziv koji niti hrani niti brani onog tko mu se oda. Put umjetnosti uopüe je neizvjestan, varljiv i težak, a igra (balet) ponajteža je i najvarljivija od svih umjetnosti, þak ozloglašena i opasna stvar. Igra (balet) najplemenitija je od svih vještina, jedina kod koje se služimo iskljuþivo svojim roÿenim tijelom. Umjetnošüu se pobjeÿuje zlo. 4. Nakon tzv. poniranja u slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja, uþitelj ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predstavljaju rezultate rada na ovom umjetniþkome tekstu. 5. Slijede sinteza i aktualizacija. 3. aktualizacija: 3. listopada - Meÿunarodni dan djece/ Djeþji dan Položaj djece s posebnim potrebama u društvu i u školi. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Odredi slijed dogaÿanja u djelu u pet podnaslova. 2. Navedi koja tvoja stajališta o odnosu prema životu nisu u skladu s roditeljskim stajalištima. Kako to tumaþiš? 3. Pogledaj baletnu predstavu u kazalištu. Svoje dojmove iznesi u pisanoj formi.

integracija Izražavanje - stvaranje priþe s elementima bajke ili basne. Jezik - opisni pridjevi.

korelacija Glazbena kultura - ýajkovski: Labuÿe jezero. Likovna kultura - prizori iz baleta Labuÿe jezero.

zanimljivosti Ako Ako Ako Ako

djeca žive s ohrabrivanjem, nauþe samopouzdanje. djeca žive s pohvalom, nauþe cijeniti. djeca žive s odobravanjem, nauþe voljeti sebe. djeca žive s priznavanjem, nauþe se imati cilj.

69

Ako djeca žive s poštenjem i pravednošüu, nauþe se istini i pravdi. Ako djeca žive sa sigurnošüu, nauþe se vjeri u sebe i u one oko sebe. Ako djeca žive s prijateljstvom, nauþe da je svijet lijepo mjesto za život. (Doroty Law Notte)

70

KRŠ JE GLAZBALO Petar Gudelj Napomena: Pjesma u prozi na osobit je naþin bliska uþenicima (pod uvjetom da je bliska i uþiteljima), naime — teško se othrvati ritmu koji „udara, tuþe, pulsira" iz reþenica i pomno poredanih rijeþi pjesme u prozi. „Proza" postaje pjesmom ponajprije zbog ritma. Ritam je u ovoj pjesmi oþit, snažan, naglašen — krški. Još kad se þuje kako pjesnik Gudelj „skandira" svoje stihove, doživljaj postane cjelovit, snažan. Inaþe, ovakvi tekstovi mogu izvrsno poslužiti u nastavi izražavanja tako da uþenici pjesmu, u jednoj mjeri, parafraziraju þineüi i stvarajuüi „glazbalo" ili „paletu" od pojavnosti u svome zaviþaju. Inaþe, uþitelji üe prepoznati da se ovaj tekst nastavlja na Krkleþevo Proljeüe u zagorskim voünjacima (Dveri rijeþi 5), Dragojeviüevu Lastavicu i Kaštelanovu Buru (Dveri rijeþi 7) .

METODIýKI SUSTAV korelacijsko-integracijski

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi: Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstva u književnoumjetniþkom tekstu. Razvijanje maštovitosti uþenika. Razvijanje

samostalnosti

pri

donošenju

vlastitih

sudova.

Razvijanje

sposobnosti

(neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Osposobiti uþenika za analizu i prosudbu poruka. b) obrazovni zadaci: Pjesma u prozi. Asonanca. Aliteracija. Onomatopeja. Gradacija. Kontrast. Epitet. Personifikacija. Za one koji žele više: Elipsa. c) odgojni zadaci: Književnost kao ljepota i oplemenjivanje. Ljubav i poštovanje prema prirodi koja nas okružuje. Ljubav prema domaüem krajoliku. Oþuvanje prirode i okoliša. Osposobiti uþenika da bude svjestan odgovornosti prema svijetu u kojem živi, okolišu i buduüem vremenu. Razvijati pozitivne emocije - zadovoljstvo, radost, znatiželju.

71

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Ispriþaj nam sve što znadeš o nekoj životinji koja te privlaþi svojim karakteristikama (ljepotom, snagom, neobiþnošüu, snalažljivošüu i sl.), a obitava na prostoru tvoga zaviþaja. b) Asocijacije na temu Planine gorske i primorske Hrvatske. Zadatak: Prema opisima odgovori o kojim se planinama ili vrhovima govori: Tekst asocijacije

Redni

Rješenje asocijacije

broj

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Na njemu se lako PREHLADITI. IZMJERI koliko je od njega do DNA.

OZEBLIN VAGANSKI VRH

On je sjedište VELIKE MAýKE i MAGARCA. Nekada je ovdje živjela ŽUTA LISICA.

RISNJAK

Raspadom Jugoslavije nestala je i

BJELOLASICA DINARA

njezina novþanica. Sad je K'O BIK. Svi KAŽU da je on SRŽ Hrvatske.

BIOKOVO VELEBIT

Izmeÿu njih je SREDNJA CRKVICA.

MALA I VELIKA KAPELA

Na njoj se naÿe i dražesna EVA.

PLJEŠEVICA

Na njoj se udomaüio GREŠNI ĈURO.

SVETI JURE

*Rješenje zadatka iz radne bilježnice.

2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Najava teme. Uoþavanje uspostavljene poveznice izmeÿu teme i motiva pjesme u prozi i drugih školskih predmeta (zemljopisa, biologije, glazbene kulture) u sljedeüim odrednicama: . Prepoznati krške pojave u tekstu.

doci i doline, jezera i jezerine, ponori, jame

U pjesmi je sve glazba. Nju proizvode glazbala:

- Glazbala mu doci i doline, jezera i jezerine, ponori, jame

Pojave koje se pretaþu u glazbu:

Kamenþiü baþen u jamu izmami sve zvuþno bogatstvo krškog podzemlja: padne na svaku dirku, zvuþnu viljušku, bronþani bubanj, i buüne u rastopljeno srebro. …zvuk divljeg roja, šuštanje hrasta, treptaj javora i kljena, šum krila, oblaka, misli, želja. U kršu pjevale pastirice

ýovjek u tom pejsažu:

72

Životinje koje imaju stanište u kršu?

U kršu kvoþu, kriþe i viþu jarebice, kukuriþe božji pivþiü, grþe gavran, s kuka zavija vuk. Nad jamom, u proljetni sumrak, na grabu pjeva kosovac, crn. Curi srebro iz njegova kljuna, pada na kamen, prosiplje se, zvoni.

Jeka koju proizvodi krš:

Iz dubine, iz planine, odgovaraju neke druge, metafiziþke jarebice, božji pivþiüi, gavrani, vuci. …iz krša, iz kamenih cijevi, krški, protunebeski gromovi. …iz krša, iz jama otpjÿvale vile. Iz krša, s grabâ, iz jama, iz jajâ, otpjÿvaju mu kosovci: živi, mrtvi, neroÿeni.

Poenta u svom temeljnom i prenesenom znaþenju:

Otpijÿva mu krš iz kojega je zinuo i u koji üe prosuti srebro, perje, kosti i kljun.

Iznošenje rezultata rada u formi izlaganja. Sinteza. 3. aktualizacija: Koje su postrojbe u Domovinskom ratu dobile nazive po imenima nekih životinja (Pume, Tigrovi, Risovi, Žuti mravi...)? Odredi koje je obilježje tih postrojbi istaknuto takvim izborom. 4. izražavanje i stvaranje: - Napiši barem pet onomatopejskih rijeþi u kojima üe biti i aliteracija. - Uz svaku navedenu imenicu (jastreb, vuk, gavran, jarebica, kosovac, hrast, javor, klen, krš, krško podzemlje, doline, jezera, ponori, jame, ponornica) ispiši po dvije rijeþi, od kojih je jedna pridjev, a druga imenica kojom izražavamo neki svoj osjeüaj na koji nas asocira ta imenica. - Prikupite podatke o životinjama koje se spominju u ovome poetskom tekstu i tim prikupljenim materijalom uredite razredni pano.

integracija Jezik - eliptiþna reþenica, srbizam, dijalektizam, duga i kratka množina, razlikovna uloga akcenta, duljenje dvoglasnika, prozodija, perifraza. Izražavanje - oblikovanje pismenoga sastavka zasiüenog odreÿenim stilskim sredstvima (usporedbom, metaforom...).

korelacija Zemljopis - krš, krško podzemlje, doci i doline, jezera, ponori, jame, ponornica. Biologija -jastreb, vuk, gavran, jarebica, kosovac, hrast, javor, klen.

73

zanimljivosti

Izreka o dva goluba koji dražesno guþu, glade si perje i grle se kljunom, samo je dijelom toþna. Goluban postane nježan tek onda kad golubica sjedne na jaja. Dotle je nemirno tuþe i odvraüa jer svaki strani golub vabi svaku ženku koja mu se naÿe u blizini. Naprotiv, ozloglašeni gavrani s puno ljubavi i vjeþne vjernosti njeguju svoj pomladak. Na Velebitu raste velebitska degenija nazvana po Arpadu Degenu, maÿarskom botaniþaru koji ju je 1907. otkrio na Velebitu. On je smatrao da je to prastara vrsta, preostala iz razdoblja kad su još Amerika i Europa bile dio jedinstvenog kopna. Udar iz oblaka k zemlji nije jedina vrsta munje. Postoji i udar koji se iz oblaka širi u okolni prostor i završava u zraku. Nekad nas taj „grom iz vedra neba" iznenaÿuje jer se obiþno tada ne vide oblaci u velikim visinama. Odavno se vjeruje da grom rado udara u hrast. Uistinu, meÿu drveüem koje grom uništava, hrast je meÿu najþešüima. Oþito, i u drugo drveüe udara, ali ga uvijek ne razara. Tako su snimili izravan udarac groma u jasen, a sutradan nisu mogli naüi nikakvih tragova na drvetu. Naime, ako je drveüe mokro, struja üe proüi kroz tanak sloj vode na kori sve do zemlje i drvo üe ostati bez ožiljka. No na suhu drvetu struja može probiti koru i siüi na zemlju kroz kanaliüe biljnog soka. Tako naglo zagrijavanje i širenje toga soka, može rascijepiti drvo i uništiti ga. Hrast se lakše cijepa od drugih stabala jer ima vrlo hrapavu koru koja ga štiti od kiša. Stoga, za vrijeme olujnih kiša, hrast ostaje dulje suh od glatkog drveüa. Zato grom þešüe rascijepi upravo hrast.

74

SVEMIR Fran Mažuraniü Napomena: Dovoljno je uoþiti suodnos ilustracije u þitanci i ovoga teksta da

uþenik sam poželi pristupiti ovome biseru meÿu Mažuraniüevim

crticama. ýešüe nego što bismo rekli, uþenici ove dobi propitkuju život i njegov smisao, njihovo zanimanje za svemir, iako poþesto oblikovano mnogim SF serijama i filmovima, ipak nadilazi te „medijske" okvire. Na kraju, tekst postaje uzletište za razmatranje i razmišljanje o þovjeku i njegovoj ulozi u svijetu (manjem dijelu svemira), no tekst üe poþesto uþenicima (posebice zaljubljenicima u fiziku) poslužiti kao „sletište" za njihove

teorije

i

znanja

o

svemiru,

koje

su

stekli

þitajuüi

popularno-znanstvene þasopise. U tom smislu, uþitelju üe (i uþenicima) izvrsno poslužiti tekstovi u rubrici Jeste li znali i Zanimljivosti.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. b) obrazovni zadaci Crtica. Arhaizam. Retoriþko pitanje. c) odgojni zadaci Afirmacija humanih životnih ideja. ýovjek je nedjeljivi dio prirode: on bez nje ne može, ona bez njega može. ýuvajmo i poštujmo okoliš u kojemu se kreüemo i živimo. Krajolik i svemir kao ljepota, mir i tajanstvenost, nedokuþivost. Krajolik kao izvorište ljepote i nadahnuüa.

75

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Razgovor o svijetu koji nas okružuje, o prirodnim pojavama, o znaþaju i ulozi þovjeka u tom svijetu. b) Ekologija: kako þovjek uništava ili þuva Zemlju i njene vrijednosti. 2. interpretacija u užem smislu: Nakon þitanja i objave prvih dojmova, razgovor o crtici. Povezati Mažuraniüev doživljaj prirode koja ga okružuje s osobnim doživljajem. Posebnu pozornost obratiti pitanjima „Šta sam ja?" / „Što je þovjek prema ovomu svijetu?" / „ A što je naša Zemlja prema svemiru?" / „Što smo mi?" / „Što je ovaj svijet?" te prijetnji prirode: „ýovjeþe, þovjeþe! Oholi preuzetni crve! Jedan jedini dah…" 3. izražavanje i stvaranje: Odabrati jednu od ponuÿenih tema i napisati svoja razmišljanja: a) Svaki je þovjek velik, ali neznatan u odnosu na svemir. b) Naš planet propada i krajnji je þas da se trgnemo… c) Pronaüi u TV ili radijskom programu emisije o svemiru ili o ekologiji, obavijestiti odjel o njima, zajedniþki ih komentirati nakon gledanja. Tekst je zanimljiv kao predložak za strip. Uvijek se naÿe uþenika koji rado naprave fotostrip. 4. aktualizacija: 22. travnja - Dan planeta Zemlje

integracija Pisanje velikog slova u nazivima nebeskih tijela. Rasprava (usmeno i pismeno izražavanje). Arhaizmi.

korelacija Zemljopis - svemir, planeti, nebeska tijela, prirodne katastrofe. Vjeronauk- o stvaranju i postanku svijeta. Sat razrednika - þovjekova uloga u svemiru.

zanimljivosti Prije otkriüa za koja je najzaslužnija misija Apollo, znanstvenici su zastupali razliþite teorije o postanku Mjeseca. Jedna od njih govorila je o planetima blizancima - Zemlji i Mjesecu - nastalim od Sunþeva oblaka, a druga da je Zemlja uhvatila u svoju putanju nebesko tijelo (Mjesec) koje joj se našlo u blizini.

76

Prije 4,6 milijardi godina Zemlja je bila usijana. Postojalo je mnoštvo vulkana, a sve što se nalazilo na Zemlji, neprestano se mijenjalo. Atmosfera se razlikovala od današnje: bila je puna ugljika, amonijaka, metana, dušiþnih spojeva, vodika i vodene pare. Prije 4,4 milijarde godina temperatura se snizila, para se kondenzirala i nastali su oceani. Planinski masivi kojima pripadaju i najviši europski vrhovi, izronili su iz mora prije 60 do 100 milijuna godina. Najnovijim ispitivanjima provedenim na Mjeseþevim stijenama znanstvenici su došli do fantastiþnog otkriüa da je Mjesec zapravo dio Zemlje. To je posljedica sudara našega planeta s jednim planetoidom koji se dogodio prije otprilike 4,4 milijarde godina. Posljedica je velika koliþina osloboÿene užarene mase koja se zatim zgusnula i postala - Mjesec. Crtica Svemir objavljena je u zbirci Lišüe 1887. godine. Fran Mažuraniü sin je putopisca Matije Mažuraniüa (Pogled u Bosnu) i neüak pjesnika i hrvatskoga bana Ivana Mažuraniüa (Smrt Smail-age ýengiüa).

77

OPOMENA Antun Branko Šimiü Napomena: ýini se da je prvi stih antologijske Šimiüeve pjesme poznat svima i svakomu, þak i onda kad ne znaju tko je bio i kako je živio onaj tko ga je napisao. Ipak, taj stih ne gubi svježinu kad se njime obratite uþeniku ili uþenici osmoga razreda: „ýovjeþe, pazi da…” Prema našem iskustvu, osmaši i osmašice vole (i cijene) kad im se obraüamo kao mladim ljudima, mladiüima i djevojkama (tako su atributi uþenik/ uþenica potisnuti u drugi plan), spremniji su tada zrelije se ponašati, biti odgovorniji prema drugima i sebi. Kako su njihove nježne godine upravo ono razdoblje u kojima im možemo poduprijeti težnju za višim i ucijepiti opüeljudske vrednote, to smo sigurni da ova pjesma uvijek pada na plodno tlo (naravno u mjeri sukladnoj njihovoj emotivnoj i spoznajnoj dobi).

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti razumijevanja i tumaþenja. Razvijanje sposobnosti racionalnoga mišljenja. Osposobljavanje za otkrivanje povezanosti razliþitih elemenata pjesme. Razvijanje sposobnosti za otkrivanje poetske funkcije pojedinih elemenata (ritma, kompozicije, ponavljanja, grafiþke organizacije stihova i dr.) u strukturi pjesme. Razvijanje sposobnosti osvješüivanja. Razvijanje sposobnosti izražavanja. b) obrazovni zadaci Refleksivna ili misaona pjesma. Slobodni stih. Opkoraþenje. Ritam. Ponavljanje. Za one koji žele više: Grafiþki izgled. Simbol. c) odgojni zadaci Stremljenje uzvišenim životnim idealima. Dobrota, humanost, plemenitost, vjera u þovjeka - ideje vodilje kroz život. Poštovanje svakog þovjeka i dara koji se zove život. Idi za svojom zvijezdom, tragaj za njom, ali se na tom putu ne ogriješi o prava drugog i ne povrijedi ga.

78

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Objasni kako shvaüaš pojmove mali þovjek, veliki þovjek, þovjek na svome mjestu, þovjek od obraza, zlato od þovjeka, kruh od þovjeka. b) Blago tome ko dovijek živi imao se rašta i roditi! Objasni kako shvaüaš tu misao crnogorskoga pjesnika Petra Petroviüa Njegoša izreþenu u spjevu Gorski vijenac. Objasni i poslovicu ýovjeka ne þini odijelo, veü djelo. 2. interpretacija u užem smislu: 1. Ako se ne žele slijediti pitanja iz þitanke, tada je dobro usporediti ovu pjesmu s pjesmama R. Zvrka Tvoja staza, G. Krkleca Srebrna cesta, J. Masefielda Morska groznica ili D. Cesariüa Voüka poslije kiše. Ništa manje zanimljivo, þak uzbudljivo, može biti usporeÿivanje na razini poruke/ideje s tekstom Josteina Gaardera Zub vremena. 2. Navedenim frazemima (u tablici) pridruži odgovarajuüe znaþenje: biti materijalno neovisan, sam sebe izdržavati; obiþan þovjek, osoba bez velika ugleda; þudak; osoba spremna za samostalan život; znamenita, istaknuta osoba; vrlo vrijedan, valjan þovjek; þovjek koji je mnogo proputovao, koji poznaje svijet i društvo, osoba s iskustvom; promijeniti se, preporoditi se. mali þovjek veliki þovjek težak þovjek svjetski þovjek postati drugi þovjek þovjek i po gotov þovjek biti svoj þovjek 3. Dovrši zapoþete frazeme i objašnjenja: vuk u ............... koži = þovjek koji ima________________________________. .................. trenutak = posebno______________________________________ . þovjek...........krvi = þovjek koji ima_______________________________. 4. Odredi imaju li istaknute rijeþi u navedenim reþenicama pravo ili preneseno znaþenje, potom i sama/sam produži niz svojim primjerima. Na nebu se pali prva zvijezda._________________________________________ . Njegova je zvijezda zasjala punim sjajem.________________________________. XY, zvijezda NBA, ide na odmor nakon potpisivanja ugovora.

79

5. Pismeno protumaþi izreke: John Beaumont: Nisu vremena loša, nego þovjek. Mirko Božiü: Koliko je visoko do neba, toliko je duboko do þovjeka. Dragutin Tadijanoviü: ýovjek je potrebna igraþka gospodina vremena. Rumunjska narodna: ýovjek se raÿa za druge, umire za sebe. Paul Jean: ýovjek nikad nije tako lijep kao kad moli za oproštenje ili oprašta. 4. aktualizacija

Meÿuljudski odnosi. 16. studenoga - Meÿunarodni dan tolerancije 10. prosinca - Dan prava þovjeka 21. ožujka - Dan borbe protiv rasne diskriminacije

integracija Glasovne promjene (palatalizacija). Pisanje UE / J E (zvijezda, cijelog, svjetlost). Zapovjedni naþin (pazi, pusti, prijeÿi). Perifraze. Pjesma je pogodna i za vježbu odreÿivanja vrsta rijeþi.

korelacija Vjeronauk - ýovjek i svemir. ýovjek i drugi. Sat razrednika - Moj odnos prema drugima.

zanimljivosti Antun Branko Šimiü svoju je prvu pjesmu (Zimska pjesma) objavio veü kao petnaestogodišnjak pod pseudonimom Slavþe. Za života je objavio jedinu zbirku Preobraženja, 97 pjesama, nekoliko desetaka eseja, književnih i likovnih kritika te autobiografskih zapisa, a poþeo je i rad na romanu Dvostruko lice. Prevodio je s njemaþkog i francuskog, a djela su mu, još za života, prevoÿena na francuski jezik. Samostalno je izdavao i ureÿivao þasopise Vijavica (1917. - 1919.), Juriš (1919.), Književnik (1924. - 1925.), a zajedno s Milanom Begoviüem Savremenik (1923.). Šimiü nije upotrebljavao interpunkcijske znakove ili je s njima samo eksperimentirao. U tekstu „Ekspresionizam i þovjeþanstvo" Šimiü piše: »Od trinaeste do šesnaeste, sedamnaeste svoje godine bio sam matoševac. Potkraj 1916. poþeo sam se upoznavati s pokretom tzv. ekspresionizma iz Sturma… i prestao sam naglo gledati u Matošu svoj ugled.« Prikazujuüi Šimiüevu zbirku Preobraženja Nikola Poliü zabilježio je: »Ovi su slobodni stihovi puni rima koje okom ne slušamo i uhom ne vidimo. Ali one su tu: mi slutimo da su rime tu, lagane, visoke, zraþne. I zato jer te rime nisu na licu mjesta, one znaþe jedan uspon lirskog stvaranja.«

80

O PRIJATELJSTVU Halil Džubran Napomena :Džubranovi tekstovi, u izvrsnom prijevodu Marka Grþiüa, poþesto su jednoj od autorica þitanke služili kao ishodišni tekstovi za utvÿivanje znanja o složenoj

reþenici,

o

glagolskim

vremenima

i

glagolskim

imenicama.

No,

dogaÿalo se da bi analiza gramatiþkih pitanja i odgovora dovela do analize teksta, sadržaja i stila. Tako su se uþenici upoznavali s Džubranovim plemenitim i nadahnutim mislima o pojmovima koji su osobito zanimljivi mladoj osobi u osjetljivoj dobi kad veü ima iskustva s nekim osjeüajem, primjerice prijateljstva, ali ga posve ne razlikuje od pukoga druženja ili razrednog zajedništva. Ponudite li im i problematizirate druge Džubranove tekstove (o dobru i zlu, o razgovoru i pouþavanju, o slobodi i zakonima, o zloþinu i kazni, o odjeüi...), možete ostvariti vrlo zanimljiv sat izražavanja — u vidu debate, problemskog þlanka ili uobiþajenog pismenog sastavka.

METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje stvaralaþkih sposobnosti uþenika i oslobaÿanje stvaralaþkih potencijala. Razvijanje sposobnosti rašþlambe i razradbe. Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). Razvijanje sposobnosti usporeÿivanja pojava po sliþnosti. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja i diferenciranja. b) obrazovni zadaci Biblijski stil. Mudre izreke. Kontrast. Metafora. Za one koji žele više: Bibleizam. Meditacijska poezija. Sentencije, gnome. Paralelizam. Anafora. c) odgojni zadaci Hoüeš li prijatelja - budi prijatelj. (ruska) Izgraÿivanje smisla za njegovanje humanih odnosa meÿu ljudima i za plemenitost u þovjeku. Ljubav i prijateljstvo ispunjavaju þovjeka doživljajima (osjeüajima) sreüe, ljepote i punoüe življenja. Prijateljstvo je najveüa i najljepša ljudska vrijednost. Prijateljstvo je najljepši akord u simfoniji života.

81

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Starost se rado pridružuje mladosti, mladost starosti, ali se najradije druži jednak s jednakim. Prijateljstvo je pravedno. Jedino ono može razabrati kolika je tvoja vrijednost. Reci mi s kim se družiš, pa üu ti reüi tko si! Znam li þime se baviš, tad znam što možeš postati. (Goethe) 2. Tematski asociogram uz polaznu rijeþ - prijateljstvo. 2. meditacijski pristup tekstu: Buduüi da je ovaj tekst pogodan za meditacijsko-stvaralaþki metodiþki sustav, objasniti uþenicima što je meditacija. (Meditacija - razmišljanje, udubljivanje u neki problem, duševno razmatranje.) Kako doüi do pojma meditacije? Ispitati razlikuju li djeca površnost i dubinu. Ako ne, objasniti im na najdoslovnijem primjeru mora ili zemlje koja ispod površine krije razliþite slojeve, vodu i vatru u središtu. Analogija s mišljenjem (govorom). Koje se stvari mogu opisati (predstaviti) površinski ili dubinski? Halil Džubran kaže da u prijateljstvu nema druge svrhe osim produbljivanja duha jer samo duh može oživjeti vrijeme. Razgovarati o tome što znaþi imati duha, biti duhovit. Bez duha i duše bili bismo kao strojevi, a þak se i za strojeve ili, primjerice, gradove i neke krajolike, kaže da imaju dušu. Može li bezdušan þovjek biti prijatelj? Razgovarati o bezdušnosti - što ona znaþi? Prijati - nekad je znaþilo primiti - nešto što vam odgovara, ugaÿa. Za cvijet koji se presadi, kažemo da se primio, za mladicu voüke, za cjepivo protiv bolesti. To znaþi da je nešto postalo dio nas ili da smo mi postali dio þega. U tome je korijen rijeþi prijatelj. Primjer u tekstu: „I kad on šuti, vaše srce ne prestaje osluškivati njegovo srce; Jer, bez rijeþi, u prijateljstvu, sve se misli, sve þežnje, sva išþekivanja raÿaju i dijele s radošüu koja se ne izvikuje." Dijeliti - dioba, važne rijeþi kad se govori o prijateljstvu. (Dioba neke duhovne ili materijalne vrijednosti meÿu prijateljima, kao i dioba /umnažanje/ prijatelja.) Navesti i druge aspekte prijateljstva koje navodi Halil Džubran. To su: povjerenje, darivanje, zadovoljenje potreba (potreba kao što je hrana, piüe, zrak; tako je i prijateljstvo prijeko potrebno), uzajamnost. Prijateljstvo je i ljubav. Na kraju ustanoviti je li govor o prijateljstvu rezultat udubljivanja, razmatranja koji i nama može poslužiti u istu svrhu.

82

3. aktualizacija: Uþenici iznose svoja iskustva, doživljaj i spoznaje o prijateljstvu. 4. izražavanje i stvaranje: Slažeš li se sa sljedeüim mislima o prijateljstvu koje nalazimo u knjizi Mali kraljeviü: Ljudi više nemaju vremena da bilo što upoznaju. Oni kupuju veü gotove stvari kod trgovaca. Ali kako ne postoje trgovci prijateljima, ljudi više nemaju prijatelja. Vrijeme što si ga izgubio za svoju ružu þini tu ružu dragocjenom. Ti postaješ zauvijek odgovoran za ono što si pripitomio. Ti si odgovoran za svoju ružu?

integracija Jeziþno izražavanje - pripovijedanje o svojim spoznajama o prijateljstvu. Tvorba rijeþi.

korelacija Biologija - prijateljski odnosi meÿu životinjama, simbioza. Povijest - države-saveznici (u ratu i miru); gradovi-pobratimi; Hrvatskoj prijateljski naklonjene zemlje.

zanimljivosti O prijateljstvu govore i mnoge narodne izreke: Od rakije se opiješ na poþetku, a od prijateljstva na kraju. (korejska) Drvo se na drvo naslanja, a þovjek na þovjeka. (hrvatska) Prijateljstvo je ljubav bez krila. (francuska) Prijateljstvo ne trpi nikakve obmane i prekida se tamo gdje poþne laž. (ruska) Prijateljstvo umnožava radosti, a dijeli tuge. (engleska) Džubran u svojim djelima spaja, malo pomalo, tradicije islama i kršüanstva. Ne pridržava se vjerskog formalizma, podjednakom strašüu þita Bibliju i Zarathustru, Konfucija, Voltairea, Rousseaua, Nietzchea, Jeffersona, Emersona i Lincolna. ýetrnaest godina prije Džubranova roÿenja bio je otvoren Sueski kanal, a stotine tisuüa ljudi koji su se dotada bavili prijevozom putnika, trgovinom konjima i devama, svratištima za putnike, voÿenjem karavana, ostali su bez posla. Tako je nastao izbjegliþki val arapskog stanovništva koje je krenulo u Južnu i Sjevernu Ameriku, Australiju, Afriku... Džubranova je obitelj završila u Bostonu kad je pjesniku bilo samo 12 godina. Pišþevo je ime u svijetu poznato u nekoliko grafija, a najpoznatije u engleskoj: Kahlil Gibran. No, na njegovom materinjem jeziku ono glasi Džubran Halil Džubran, pa smo se držali toga izravnog oblika.

83

GALEB JONATHAN LIVINGSTONE Richard Bach Napomena: Svako je umjetniþko djelo višeznaþno, pa se iz njega može izvuüi, ne samo jedna, nego više ideja. Bachov Galeb Jonathan Livingstone (kao i Mali kraljeviü Antoinea de Saint-Exuperyja) raskošna je i nepresušna riznica ideja kad je rijeþ o pitanjima odnosa pojedinca i zajednice, nametnutih pravila, ljudske volje i upornosti, (ne)prihvaüanja sposobnijih u svojoj sredini, odnosu pojedinca prema uþenju i postizanju savršenstva, odgovornosti pojedinca za zajednicu, odnosu prema istini i žrtvi za nju. Galeb je utjelovljenje pojedinca koji se ne zadovoljava postojeüim (unaprijed odreÿenim i zadanim granicama), koji se izdiže iz neznanja

(usprkos

povremenim

sumnjama

u

svoje

sposobnosti)

i ruši prepreke ostvarujuüi zacrtane ciljeve te prenoseüi iskustvo na one koji žele uþiti, što priþu dodatno oplemenjuje. I, ne zaboravimo istaknuti posvetu Richarda Bacha koja glasi: „Pravom galebu Jonathanu koji živi u svima nama...

METODIýKI SUSTAV med itacijsko-stva ra laþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje literarnog mišljenja. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Navoÿenje uþenika na asocijativno mišljenje, diferenciranje i zakljuþivanje. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Poticati djeþju imaginaciju. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. b) obrazovni zadaci Suvremena bajka. Ideja. Tema. Karakterizacija likova. Osnovno i preneseno znaþenje teksta. Alegorija. c) odgojni zadaci Odvažnost - vrlina kojom se brže dolazi do cilja. Smisao je života u otkrivanju, slobodi, odupiranju prizemnim oblicima života i u smjelosti. Etiþko, estetsko i kritiþko procjenjivanje.

84

Stremljenje višim ciljevima i idealima. Upornost i odricanje bitni su þimbenici na putu prema ostvarenju ciljeva. Treba se izdiüi iz neznanja i vjerovati u ono što radiš i onda kad drugi sumnjaju.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) ýesti su u književnosti tekstovi u kojima se slikovito predoþava neka tema i ideja u tzv. skrivenom ruhu. Osobito je to vidljivo u poslovicama i basnama. Ta obilježja sadrži i alegorijska priþa Galeb Jonathan Livingston. b) Navedite sve asocijacije uz imenicu let. 2. meditacijski pristup tekstu: Nakon duševno-tjelesne priprave i najave ulomka, komunikacija s tekstom može se ostvariti na ovaj naþin: 1. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju tekst i zapisuju svoje dojmove. 2. Meditacijsko poniranje u idejni sloj djela - prepoznati u djelu dionice teksta koje se odnose: -

na hrabrost galeba da prijeÿe zabranjenu granicu na želju galebova da se leti na nov naþin na potrebu da se bude svoj na prepoznavanje jednostavnih stvari u životu na neobiþna iskustva

- na savladavanje ograniþenja koja nam stoje na putu do cilja - na spoznaju o slobodi. 3. Na temelju naÿenih citata, u obliku sentencija uþenici oblikuju svoje promišljanje o zadanoj tematskoj jedinici. 4. Nakon tzv. poniranja u slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja uþiteljica/uþitelj ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predstavljaju rezultate svoga rada na ovom umjetniþkome tekstu. 5. Slijedi sinteza i aktualizacija. 3. aktualizacija: Što vam je pisac otkrio o životu? 4. listopada - Dan ptica 5. listopada - Svjetski dan uþitelja 4. izražavanje i stvaranje: 1. Oblikuj temu ovoga ulomka rijeþima: a) doslovnog i b) prenesenog znaþenja.

85

2. Tema je prikazana: a) pripovijedanjem dogaÿaja b) opisivanjem (galebova leta) c) razgovorom (dijalogom). Pronaÿi u tekstu potvrdu svim navedenim postupcima. 3. Proþitaj cijelo djelo Richarda Bacha o galebu Jonathanu Livingstoneu i iz njega ispiši sve misli (sentencije) koje su izravno navedene u djelu, kao i one koje si ti oblikovao/oblikovala svojim rijeþima þitajuüi ovu modernu bajku. 4. Navedi sve vrste slobode slijedom njihova znaþaja. (Npr. sloboda pojedinca, sloboda naroda…) 5. Zaokruži poþetno slovo ispred one mudre izreke koju možeš potvrditi navodom iz djela: a) Svatko je od nas sposoban za odreÿena postignuüa. b) Svi bismo mi mogli više i bolje živjeti kad bismo se oslobodili nepotrebnih ograniþenja. c) Kada ovladamo onime što mislimo, moüi üemo ovladati i onime što þinimo. d) Svatko je za nešto stvoren. e) ýovjek je slobodan da bude ono što jest i da radi ono što želi. f) Pravo je svakoga þovjeka da živi, misli svojom glavom i bude slobodan. g) Sve što þovjeka sputava, treba odbaciti. h) Uspješni pojedinci ne ostavljaju kod ljudi isti dojam. i) U svakom pojedincu krije se dobro. j) Ljudima treba pomoüi da to dobro u sebi prepoznaju. k) Uþimo cijeli život! Znanju, uspjehu i savršenstvu nema granica!

integracija Jeziþno izražavanje- Pismeno opiši osobine glavnih likova -Jonathana i Fletchera.

korelacija Biologija - obilježja galeba. Glazbena kultura - O. Dragojeviü: Galeb i ja.

zanimljivosti Richard Bach potomak je slavnoga skladatelja J. S. Bacha. Bio je vojni pilot kao i Antoine de Saint-Exupéry, autor Malog kraljeviüa. Galebovi pripadaju rodu ptica vivþarica. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, pretežno uz more. Na sjevernom Atlantiku živi rod otimaþa (pomornika), a njihov predstavnik, kratkorepi otimaþ, zaluta katkad i do naših prostora.

86

LUCIJA Stjepan Lice Napomena: Tekst se naslanja na Potragu za bojama (ulomak iz romana Bijeli klaun) Damira Miloša u þitanci Dveri rijeþi 6. Neka ova priþa, izmeÿu ostalog, posluži i za senzibiliziranje uþenika prema osobama s posebnim potrebama. Dobro je osvijestiti im spoznaju da su te osobe meÿu nama, da ih trebamo prihvaüati, imati pozitivan odnos prema njima i pomagati im u konkretnim životnim situacijama. Dodatni poticaj neka im bude i životna priþa slikarice Slave Raškaj þiji je autoportret likovna „pratnja" ovom štivu.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti zapažanja, zakljuþivanja, objašnjavanja. Razvijanje sposobnosti þitanja u sebi, interpretativnog þitanja i usmenog stvaralaþkog izražavanja. Razvijanje sposobnosti izražavanja dojmova o proþitanom tekstu i asocijativnog mišljenja. Razvijanje literarnih sposobnosti i sposobnosti vizualne imaginacije. Razvijanje sposobnosti racionalnog i fantazijskog mišljenja. Razvijanje sposobnosti osvješüivanja. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilskih elemenata, idejnih i emotivnih slojeva. b) obrazovni zadaci Pripovijetka, fabula. Pripovijedanje u treüem licu. Dijalog. Karakterizacija lika. Usporedba. Osnovna misao, tema. Za one koji žele više: Sinestezija: …poþela (je) slušati svojim dlanom. Elipsa: Neumoljive. Vedra od natmurena. Gotovo jedno. I ruke. Zajedniþko i treperavo. Lijepo. c) odgojni zadaci Senzibiliziranje uþenika za svijet osoba s posebnim potrebama. Poštovanje i uvažavanje onih koji, usprkos poteškoüama, znaju što hoüe i pronalaze formulu za oživotvorenje ideja. Život je dar i treba ga cijeniti. Snaga volje i pomoü najbližih ublažavaju životne teškoüe. Uljudno ponašanje i razvijanje smisla za društveni život.

87

Kulturno ophoÿenje u meÿusobnim kontaktima. Poštovanje svakog pojedinca.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Razgovor o osobnim iskustvima vezanima uz problem sljepoüe i gluhoüe. Možemo se dotaknuti i struþnih naziva: logoped (struþnjak koji prouþava govori pomaže u otklanjanju govornih poteškoüa), fonetiþar (struþnjak koji prouþava glasove i njihov izgovor), defektologija - znanost koja se bavi prouþavanjem surdologije (gluhi), tiflologije (slijepi) i oligofrenije (duševna zaostalost) i sl. b) Podsjeüanje na tekst Damira Miloša Potraga za bojama (Dveri rijeþi 6, ulomak iz romana Bijeli klaun), razgovor o temi, o daltonizmu (sljepoüa na boje), o brajici (pismu slijepih). Razgovor o problemima gluhih, o ugradnji umjetnih pužnica i sl. 2. interpretacija u užem smislu: Pitanjima u rubrici Razgovarajmo dodati: Pronaÿi i ispiši neoglagoljene (eliptiþne) reþenice. Objasni njihovu stilsku ulogu. U kakvim se situacijama govore? Kako bi glasile sa zamišljenim glagolima? Što zvuþi efektnije? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Napiši preneseno znaþenje istaknutih pojmova: praviti se slijep i gluh - (ne mariti, ne željeti znati za što) slijepi putnik - (putnik bez putne karte) gluh kao top - (posve gluh) gluho doba - (mrtvilo, odsutnost života, akcije) 2. Pismeno prepriþaj tekst Stjepana Lice Lucija. 4. aktualizacija: Naš odnos prema osobama s posebnim potrebama. Imamo li dovoljno sluha za njihove probleme? Kako pomoüi da im život bude podnošljiviji u užurbanoj životnoj svakodnevici? Tema se može osvijetliti i s druge strane: nije rijedak sluþaj da meÿu takvim osobama ima onih koje su, primjerice u raznim športskim, pa i drugim aktivnostima, postigli zavidne rezultate. - 15. listopada: Meÿunarodni dan bijeloga štapa (Dan slijepih)

88

integracija Osnovno i preneseno znaþenje rijeþi. Eliptiþne reþenice. Opisivanje. Pripovijedanje. Pisanje upravnog govora.

korelacija Sat razrednika - Moj odnos prema drugima.

zanimljivosti Tiflologija je znanost o sljepoüi i slijepima, a surdologija je znanost o gluhoüi i gluhima. U starom se Rimu posebna pozornost posveüivala govorništvu i govornim nedostacima. I rimski državnik Tiberije Klaudije imao je problema s mucanjem. On je uz pomoü struþnjaka nauþio kontrolirati govor u javnosti, a privatno je i dalje mucao. Na španjolskom je dvoru Balbutius, þovjek koji je jako mucao, bio i dvorska luda. Tim su imenom kasnije nazivane sve osobe koje mucaju, a naziv se zadržao do danas. Svoju gluhoüu potkraj života Ludwig van Beethoven nije smatrao bolešüu. Rekao je jednom prijatelju: „Tko samo sluša glazbu taj je, naravno, mora i þuti. Moja glazba raÿa se s mišlju i ja je vrlo dobro osjeüam."

89

MOR Ĉuro Sudeta Napomena: U alegorijsko-fantastiþnoj pripovijesti Mor pripovjedaþ se bavi „posljedicama þovjekova raskida s prirodom" obilježenog trkom za materijalnim dobrima i razvojem tehnike što dovodi do gubitka humanosti, sreüe, ljubavi i životnog sklada. Žrtva negacije humanosti i prirodnosti u ime takozvanog napretka jest i glavni lik sa svojom sudbinom. Stranice ove pripovijesti ne ostaju u sjeüanju toliko po fabuli, koliko po poetskim slikama i lirskom naboju kojim zraþe osvajajuüi generacije þitatelja jer Mor ponajprije i jest „himna prirodi, þistoüi i dobroti".

METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Poticanje djeþje imaginacije. Razvijanje i njegovanje fantazijskog mišljenja. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. Razvijanje sposobnosti zakljuþivanja. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilistiþkih elemenata te idejnih i emotivnih slojeva. Promatranje elemenata umjetniþkog djela u njihovu jedinstvu. Razvijanje sposobnosti usmenog i pismenog stvaralaþkog izražavanja.

b) obrazovni zadaci Tema. Fabula. Kompozicija. Poruke (ideje) teksta. Fantastiþna pripovijest. Epiteti. Usporedba. Personifikacija. Monolog. Dijalog. Pripovijedanje u prvom licu. Opis lika i krajolika.

c) odgojni zadaci Ljubav kao ljepota i pokretaþka snaga u životu pojedinca. ýovjekovo pravo na sretan život i ljudsko dostojanstvo. Izgraÿivanje smisla za njegovanje humanih odnosa meÿu ljudima i plemenitosti u þovjeku.

90

Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Potreba mladog þovjeka za istinskom ljubavi, povjerenjem i samopotvrÿivanjem u društvu. Povezivanje prirodnih pojava i ljudskog raspoloženja. Razvijanje ljubavi prema suprotnome spolu. Težnja za ostvarivanjem mladenaþkih snova o radosti, sreüi i ljepoti života.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) LITERARNA (þitanjem odabranih reþenica teksta): A meni se þesto priþini da sam ja - Mor i da imam ljudsko srce. To mi se uvijek þini kad þujem ljude gdje plaþu… Oni tako þudno plaþu!… Tako ne plaþu ni lopoþi kad umiru vode ujesen! Ni žutilovke kad ih ostave mjeseþeve vatrice! Ni vukovi kad im ubiju mlado!…. Možete li na temelju proþitanih reþenica naslutiti tko üe u pripovijetki, þiji üemo ulomak proþitati za koji trenutak, govoriti o plaþu ljudi, biljaka i životinja? b) GLAZBENA: Slušanje Chopinove glazbe prema odabiru uþitelja/uþiteljice glazbene kulture.

2. meditacijski pristup tekstu: 1. Nakon duševno-tjelesne priprave (opušteno i udobno sjedenje pri slušanju Chopinove glazbe) i najave ulomka, komunikacija s tekstom može se realizirati na sljedeüi naþin: 2. Prvi meditacijski susret s književnoumjetniþkim djelom: uþenici þitaju u sebi tekst i iznose (zapisuju) svoje dojmove 3. Meditacijsko poniranje u složeno tkivo djela kojim üe prepoznati dionice teksta koje otkrivaju da je Mor zaljubljen: -

Za njega dan nije završio ako nije vidio Šu. Boji se da üe se pojaviti netko tko üe mu je oteti. Plaši ga što je Šu tako vesela dok sjedi oko vatre s ocem i Arnom. Uznemiren je jer ne želi da joj Arno pjeva. Sakrivao se za brijest i pjevao Šu jer se boji da joj Arno neüe pjevati. Dok je pjevao, bio je strašno uzbuÿen - osjeüaji su mu se ispreplitali: od jecaja do smijeha. Ne razgovara s drveüem, na sve zaboravlja, samo slijedi Šu. Neprestano je u pokretu. Voli ono što voli Šu. Legne na travu i zagleda se u visinu.

91

4. Na osnovi naÿenih citata uþenici iznose svoja stajališta o postupcima glavnoga lika. 5. Nakon tzv. poniranja u slojeve književnoga teksta i stvaralaþkoga izražavanja uþitelj/uþiteljica ih uvodi u meÿusobnu komunikaciju kada predstavljaju rezultate rada na ovom umjetniþkome tekstu. 6. Slijede sinteza i aktualizacija. 3. aktualizacija: 14. veljaþe - Sv. Valentin - Dan zaljubljenih 22. ožujka - Svjetski dan voda 4. izražavanje i stvaranje: 1. Odredi u sljedeüim reþenicama je li Mor suzdržljiv, spontan, zabrinut, domišljat, nadahnut, bojažljiv, uvjerljiv, nestašan ili pouzdan. a) Mor þesto proživljava osjeüaje duboke zabrinutosti, strahovanja i uznemirenosti. b) Stalno se osjeüa nesigurnim, uznemirenim i zabrinutim. 2. Istraži jeziþne pojave koje nisu u skladu s pravopisnim zakonitostima suvremenoga hrvatskoga jezika. Ispravi ih i napiši u bilježnicu pravilno. 3. Usmeno izrazi svoje dojmove i razmišljanja o temi, likovima i fabuli ove fantastiþne pripovijetke.

integracija Jeziþno izražavanje - prepriþavanje.

korelacija Glazbena kultura - Chopin. Povijest - vlastela. Biologija - kupina, maslaþak, potoþnica, jorgovan, jagoda, grgeþ…

zanimljivosti Ĉuro Sudeta roÿen je u Staroj Plošþici kod Bjelovara. Uþiteljevao je kratko vrijeme u Virju. Umro je u 24. godini jer je još kao maturant uþiteljske škole obolio od sušice. U svojim književnim djelima zaokupljen je temom smrti. Iako nije napisao mnogo, stvorio je osebujan i prepoznatljiv rukopis. Rekli su o ljubavi i ljubomori: Milan Begoviü: Za ljubomor izmeÿu dvoje ljudi ne mora da postoji onaj treüi. Jovan Duþiü: Kao glad, ni ljubav nema oþiju; ali ljubomora nema pameti.

92

Shakespeare: Gdje ljubav vlada, ljuta ljubomora /stražom ljubavi sebe naziva. Karl Kraus: Ljubomora je pseüi lavež koji mami kradljivce. Kant: Muškarac je ljubomoran ako ljubi, a žena ako i ne ljubi.

93

TRI MOJA BRATA Josip Pupaþiü Napomena: Da odnosi meÿu braüom nisu uvijek idiliþni ili onakvi kakvi bi trebali biti, pokazuje i biblijska priþa o braüi Abelu i Kajinu, dvojici sinova Adamovih. Abela (po zanimanju zemljoradnika) ubio je brat Kajin (po zanimanju stoþar) kad su obojica prinijela žrtvu Bogu, a Bog nije primio Kajinovu nego Abelovu žrtvu. Od toga potjeþe i uzreþica Kajinov žig jer je Bog Kajina, da ga ljudi ne bi progonili zbog bratoubojstva, obilježio žigom zaštitivši ga i oznaþivši na taj naþin kao bratoubojicu za vjeþnost. Braüa u Pupaþiüevoj pjesmi oþito su bila prava braüa, o þemu najbolje svjedoþe stihovi. Zapravo, obitelj mjesto na kojem se stvaraju odnosi od kojih srce postaje kao viganj, a ruke kao hridine. U njoj rijeþ nalazi i potvrÿuje smisao.

METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstava u pjesmi. Funkcionalna uporaba perfekta u pjesmi. Otkrivanje povezanosti jeziþno-stilskih elemenata i emotivnih slojeva pjesme. Poticanje djeþje mašte. Razvijanje pjesniþkog sluha - doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (poetske igre rijeþima). Razvijanje sposobnosti (neposrednog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti izražajnog þitanja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). b) obrazovni zadaci Metafora. Hiperbola. Personifikacija. Usporedba. Ponavljanje. Ritam. Slobodni stih. Zaviþajni motivi. Opkoraþenje. Inverzija. Autobiografski elementi u poetskom iskazu. Za one koji žele više: Prebacivanje. c) odgojni zadaci Njegovanje ljubavi prema braüi. Izmjenjivanje tuge i radosti u ljudskom životu. Ljepota življenja u miru dragoga domaüeg krajolika s onima koje volimo. Ljubav prema rodnom kraju. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Poticanje zajedništva, bliskosti, nježne obiteljske povezanosti.

94

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Uþenici pišu (kasnije i þitaju) kraüi tekst o temi djetinjstva u kojem üe iskoristiti navedene rijeþi - hridine, jablani, rijeka, livade, potoci. b) Tumaþenje uzreþica o bratu iz rubrike Zanimljivosti. 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: Pjesma pred þitatelja stavlja niz problema. Evo nekih: 1. Zašto Pupaþiü zapoþinje pjesmu stihom Kad sam bio tri moja brata i ja? Zašto tim redoslijedom? 2. Zašto se na više mjesta u pjesmi koristi hiperbolom (preuveliþavanjem)? Što njome istiþe? 3. Zašto þesto rabi personifikaciju u pjesmi? Što njome želi naglasiti? 4. Koliko se puta ponavlja skup Kad sam bio…? Možeš li objasniti svrhu takvog opetovanja izraza? 5. Kako se to pjesnik radovao sebi? Objasni. 6. Zašto na svršetku pjesme nisu navedena imena njegove braüe, veü zamjeniþno-imeniþka sintagma - moj brat, moj brat, i moj brat? Koje je tvoje tumaþenje ovoga stilskoga postupka? 7. Zašto je pjesnik u zagradu stavio stih - Imao sam uspravan hod? 8. Zašto veli - tri moja brata/i ja,/ kad sam bio/ þetvorica nas. ýemu zbrajanje kad svi znamo da je tri više jedan þetiri. Kakvu funkciju ima taj dio pjesme? Što se njime naglašava, poruþuje þitatelju ili slušatelju pjesme? Objasni. Nakon davanja uputa za rješavanje problema, uþenici pojedinaþno ili skupno rješavaju postavljene probleme (npr. þetiri skupine po dva problema). Zatim slijedi iznošenje tumaþenja naznaþenih dionica teksta i njihova korekcija ako je potrebno. Sinteza - poruke pjesnika o ljepoti i bogatstvu osjeüaja koji su vezani uz njegovo djetinjstvo. 3. aktualizacija: Iznesi svoje mišljenje o današnjoj djeci, njihovu djetinjstvu, odrastanju i vezanosti uz prirodu kojom su okruženi. Neka to bude tvoj kritiþki osvrt na otuÿenost djece od krajolika u kojem žive. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Vesna Parun piše da joj je priroda bila prva ljubav po izlasku iz tunela djetinjstva… Što je tebi bila prva ljubav u djetinjstvu? 2. Kojih se pjesma sjeüaš iz tog razdoblja svoga života? Kako si ih nauþila/nauþio pjevati?

95

3. S kim (þim) si se igrala/igrao u to vrijeme? Doþaraj nam to vrijeme svojom priþom.

integracija Jeziþno izražavanje- krasnoslov pjesme, pisanje sastavka, lokalizam, dijalektizam. Jezik - vremenska reþenica.

korelacija Zemljopis- hridine. Likovna kultura - odabranu pjesniþku sliku „pretoþiti" u likovni izraz. Alternativni metodiþki sustav: meditacijsko-stvaralaþki

zanimljivosti Iva Pupaþiü, pjesnikova majka, rodila je þetrnaestero djece. Petero ih je umrlo u najranijoj dobi, a za života je pokopala i petoricu odraslih sinova. Josipa Pupaþiüa nitko nikad nije zvao krsnim imenom, nego uvijek Bepo, Bepica.

Brat u uzreþicama: Brat po srcu - þovjek istih osjeüaja. Brat po mlijeku - onaj kojeg je dojila, othranila ista žena. Mokri (veseli, noüni) brat - pijanac, onaj koji pije alkohol preko svake mjere. Nekomu rat, nekomu brat - ima ih koji u ratu stradaju i koji se obogate. Kažem ti kao brat bratu - kažem to iskreno, bez uvijanja, najpoštenije. Braüa od istog debla - braüa po ocu i majci.

96

UBITI PTICU RUGALICU Harper Lee Napomena :Autoriþin prijatelj Capote napisao je za roman iz kojeg je uzet ovaj ulomak: „Taj

krasan roman — prvijenac napisao je netko poseban: pisac koji duboko

osjeüa život, koji ima toplinu i autentiþan smisao za humor." Iako se ljudi meÿusobno razlikuju po mnogo þemu, oni se u razliþitostima nadopunjuju pa meÿu ljudima i narodima treba promicati odnose na naþelima mira, prijateljstva, meÿusobnog

uvažavanja,

ljubavi

i

þovjekoljublja.

Ili,

kako

reþe

pripovjedaþica: „… postoji jedan naþin u ovoj zemlji na koji svi ljudi jesu jednaki — postoji jedna ljudska ustanova u kojoj je siromah ravnopravan s Rockefellerom, budala s Einsteinom, a neznalica sa sveuþilišnim rektorom. Ta je ustanova, gospodo, sud."

METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Preoblikovanje uþenikova spontanog poetskog doživljaja u stvaralaþki þin. Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela kršüanske civilizacije. Razvijanje pozitivnih etiþkih vrijednosti i estetskoga ukusa uþenika. Razvijanje literarno-komunikacijskih iskustava i sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. b) obrazovni zadaci Roman. Tema. Osnovna misao. Monolog. Portret lika. c) odgojni zadaci Altruizam - nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist drugih. Uoþavanje važnosti uljuÿenih meÿuljudskih odnosa. Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim zajednicama. Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa. Svaki je dan prilika za doprinos pravima þovjeka. ýovjekova vrijednost nalazi se u dva njegova najmanja dijela: u srcu i jeziku. (arapska)

97

ýovjek je tvrÿi od kamena, a slabiji od jajeta. (hrvatska) Lako je postati uþen, ali je teško postati þovjek. (uzbeþka) Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Poštuj život svakoga stvora. Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine plemenitijim. OPûA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA usvojena na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 1948. godine: ýlanak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. ýlanak 6. Svatko ima pravo da se svugdje pred zakonom prizna kao osoba. ýlanak 7. Svi su pred zakonom jednaki i svi imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez ikakve diskriminacije. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo kojeg oblika diskriminacije kojim se krši ova Deklaracija, kao i od svakog oblika poticanja na diskriminaciju.

ARTIKULACIJA SATA 1. Lokalizacija teksta: Mayella Ewell bjelkinja je koja živi s ocem. Prekršila je „nepisano pravilo" tadašnjeg ameriþkog društva nameüuüi se i zavodeüi mladoga pristojnog crnca koji je kod njih obavljao teže poslove zaraÿujuüi tako za život. U trenutku kad ju je, na njeno inzistiranje, Tom poljubio, nailazi otac koji je u bijesu zvjerski pretuþe. Da opravda sebe, Mayella pred ocem optuži Toma za napad. 2. Upoznavanje s tekstom i kraüi heuristiþki razgovor o rasnoj diskriminaciji, rasizmu i nejednakosti meÿu ljudima. 3. Stvaranje problemske situacije - (uþenikovo stajalište o problemima svijeta /i zajednice/vezano uz obespravljenost i nemoguünost ostvarivanja prava naroda i rasa). Individualno rješavanje. Zadatak: Na listiüima su ponuÿene dvije skupine tvrdnji. Odaberite jednu u prvoj ijednu u drugoj skupini. Oþitujte se i iznesite svoje mišljenje u obliku natuknice, te ponudite rješenje problema. 1. a) Ostale rase oduvijek su na neki naþin bile podreÿene bijeloj veüini, iako smatram… b) Svjetske velesile þesto se miješaju u politiku malih pod izlikom da se bore za njihovu slobodu i napredak. Navedi primjere i svoje mišljenje o tom problemu. c) Sve je poþelo osvajanjem novih prostora i stvaranjem kolonija… d) ýesto veliki iskorištavaju ljude i prirodna bogatstva nerazvijenih zemalja… 2. a) ýula/þuo sam za pripadnike mladeži subkulturne skupine poznate po agresivnosti, rasizmu i šovinizmu (skinheads) koji u našem gradu teroriziraju… b) Svi ljudi pred zakonom trebaju imati jednaka prava… c) Nismo svi jednaki u biološkom, intelektualnom i kreativnom potencijalu (što

98

je dobro), no pravo mora biti jednako za sve. Obrazloži u kojim segmentima školovanja i napredovanja mogu doüi do izražaja naše razliþite moguünosti, d) Od prvih me koraka uþe da nismo svi jednaki… 4. Objava i korekcija rezultata - izvuüi poruku o jednakosti i pravima na dostojanstvo i uvažavanje svih ljudi, naroda, rasa… 5. Sinteza - Usporedba teksta iz romana Ubiti pticu rugalicu s ulomkom iz novele Zagrljaj Ranka Marinkoviüa i ulomkom iz Pravde Vladana Desnice. Otkriti što im je zajedniþko te kod kuüe napisati osvrt o tome. 6. Aktualizacija - Ujedinjeni narodi: Konvencija o pravima djeteta i Deklaracija o pravima þovjeka, Europski dan graÿanskog pravosuÿa

integracija Usmeno i pismeno izražavanje: osvrt, rasprava, izvješüe, vijest. Upravni govor. Citat. Medijska kultura - igrani film Ubiti pticu rugalicu (filmska nagrada Oscar).

korelacija Zemljopis - Rase, narodi, vjere, politiþko ustrojstvo države. Otkrivanje i osvajanje novih kontinenata. Migracije stanovništva. Povijest - Robovlasniþki odnosi. Kapitalistiþki odnosi u društvu. Rasna segregacija i rasna diskriminacija. Apartheid. UN - KOPD i Deklaracija o pravima þovjeka. Vjeronauk - ýovjek je najvažniji. Bog je otac svim ljudima. Sat razrednika - Poštivanje i uvažavanje svakog þovjeka.

zanimljivosti Narodna je skupština u Francuskoj 1789. godine donijela Deklaraciju o pravima þovjeka i graÿanina kojom su neotuÿivim pravima proglašeni sloboda, jednakost i bratstvo. POROTA je sudsko tijelo (sastavljeno od graÿana razliþitih zanimanja i razliþite životne dobi) koje sudjeluje u donošenju presude u svojstvu povremenih sudaca - laika (porotnika). Rekli su o pravdi i pravednosti: Albanska narodna uzreþica: Dva lažna svjedoka vješaju þovjeka. Francesco D. Guerrazzi: Pravda nije plod svih vremena; trebala bi to biti, ali nije. Istina još manje. Jedna i druga moraju cvasti, a onda sazreti, jer tko ih ubere nezrele, taj škodi i njima i sebi. Hugo: Nije teško biti dobar; teško je biti pravedan. Vauvenargues: Ne može biti pravedan tko nije þovjeþan.

99

ŽIVINA U ZRAKU Petar Miloš Napomena: Kao što smo se u Abecedi Ive Brešana (u Dverima rijeþi 7) nasmijali dogodovštinama i naþinu pišþeva oživljavanja školskih uspomena, u ovom üemo se tekstu nasmijati Rodijaku ûipi i njegovim školskim dogodovštinama. Njegova tvrdnja da „U zraku, mliku i vodi ima puno živine", radoznala pitalica zainteresirane publike: — Di ima živine? — žeÿ za višom matematikom i ostali školski biseri na originalan naþin razigravaju njihovu bujnu maštu, a þitatelju su pravo osvježenje. Ta priþica, koja po stilu i duhu predstavlja prividno naivno neposredno svjedoþenje podvrgnuto izazivanju smijeha, zapravo je ironiþno i dosjetljivo humoristiþno štivo koje bi trebalo biti dovoljno i za buÿenje uþeniþkih šaljivih asocijacija. Onima koji žele þitati Miloševog Rodijaka ûipu naiüi üe na tragikomiþnu, kolarovsku priþu, o gorkom životu naših gastarbajtera u Njemaþkoj.

METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti razumijevanja i tumaþenja. Razvijanje sposobnosti rašþlanjivanja, usporeÿivanja, razlikovanja, prosuÿivanja, kritiþkog mišljenja, racionalnog mišljenja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti (neposrednog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti komunikacije s književnim djelom. Osposobljavanje za estetsko spoznavanje. Razvijanje sposobnosti samostalnog interpretiranja i ocjenjivanja traženih elemenata teksta. b) obrazovni zadaci Tema. Deminutiv. Monolog. Dijalog. Metafora. Lik (etiþka, psihološka, sociološka, govorna karakterizacija). Humor u pripovjednom djelu. Autentiþnost ugoÿaja ostvarena govorom i poznavanjem psihologije likova. Ironija. Za one koji žele više: Lokalizam. c) odgojni zadaci Analiza ljudskih slabosti i poroka. ýitanje kao oblik duhovnog obogaüivanja i oplemenjivanja. Spoznavanja života i svijeta - poticaj na stvaralaštvo. Isticanje želje za boljim životom þovjeka. Koliko znaš, toliko vrijediš. Mudrost se stjeþe u pravoj i životnoj školi.

100

Odnosi na relacijama mlaÿi - stariji. Buÿenje i poticanje radoznalosti prema svijetu koji nas okružuje. Nepovjerenje prema serviranju þinjenica po naþelu uzmi zdravo za gotovo.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Iz knjige Petra Miloša Legende o Rodijaku ûipi proþitati uþenicima još koji zanimljiv dogaÿaj u þijem je središtu Rodijak ûipa. 2. a) Ispriþati koju anegdotu vezanu uz Petricu Kerempuha. b) Razgovor o nadimcima. Koliko nadimak otkriva o osobi koja ga nosi? 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: 1. Definiranje središnjeg problema -Je li Rodijak glup? 2. Buduüi da üe uþenici davati proturjeþne odgovore, ponudit üemo im listiü na kojem su navedeni prijedlozi za rasvjetljavanje Rodijakova lika iz više kutova. Uþenici zatim po skupinama ( 3 x 4 zadatka ili 4 x 3 zadatka) traže mjesta u tekstu na koja ih upuüujemo postavljenim pitanjima na listiüu. Listiü stavimo na prozirnicu i prikažemo grafoskopom svim uþenicima, oni promišljaju o navodima, tumaþe ih i donose konaþno mišljenje koje unose u karakterološku tablicu: Karakterološka tablica

Lik

Osobine Rodijaka üpe

etiþke

psihiþke

socijalne

govorne

101

3. Rezultati - priopüavanje i korekcije. 4. Sinteza, ocjena naþina i rezultata rada. 3. aktualizacija: Razgovor o odnosu izmeÿu starijih i mlaÿih. Kako stariji reagiraju kad im što svjesno pokušaš podvaliti ili podmetnuti? Razgovor o razlikama u mišljenjima i svemu ostalom, a posebice kad je u pitanju prihvaüanje novog bilo da je rijeþ o tehnici (npr. mobiteli: tko ih puni starijim þlanovima kuüanstva, tko kupuje karticu, tko upisuje brojeve adresata i sl.), o modi, tj. odijevanju, o frizurama, o potrošnji novca i sl. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Zamisli da si ûipin uþitelj. Što bi rekao/rekla o njemu kao uþeniku? Napiši desetak reþenica o tome. 2. Pismeno ispripovijedaj jedan svoj doživljaj iz školskog života. U svom sastavku upotrijebi dijalog i rijeþi upravnog govora pojedinih likova o kojima üeš pisati. 3. Ispriþaj nam gdje planiraš proživjeti život kao odrasla osoba, u gradu ili na selu. Objasni svoj izbor.

integracija Jeziþno izražavanje - pripovijedanje. Jezik- narodna etimologija; pisanje upravnoga govora.

korelacija 8. rujna - Svjetski dan borbe protiv nepismenosti 5. listopada - Svjetski dan uþitelja

zanimljivosti Književnik Petar Miloš poznat je i po svojim kolumnama u Slobodnoj Dalmaciji i Hrvatskom slovu. Sitnozor (mikroskop) jest optiþka naprava koja omoguüuje promatranje malih, prostim okom nevidljivih predmeta poveüavajuüi ih do 3 000 puta. Elektroniþki mikroskop poveüava do 100 000 puta. Mikroskop je i ime zviježÿa smještenog na južnoj nebeskoj polutki (južno od zviježÿa Jarac).

102

CIPELE Alessandro Baricco Napomena: Tekst je pogodan za osvjetljavanje potrošaþkog mentaliteta i za brojne odgojne zadatke. Osvijestit üemo uþenicima reklamne poruke tipa hoüu imati, važna je marka, kupi me (itd.) te ih uputiti na medijski nametnuto gušenje raznolikosti i poticanje uniformiranosti što naglašava i sam pripovjedaþ (u dvorani smo takvi identiþno obuveni izgledali kao Kinezi). Potaknete li razgovor o markama športske obuüe i poþnete li ih sustavno zapisivati, možda se iznenadite upuüenošüu osmaša u imena (marke, u novije vrijeme „brendove") športske obuüe. Jednom takvom prigodom nabrojili smo devedesetak naziva proizvoÿaþa športske obuüe. Uza sav trud, na iduüem satu nismo uspjeli pronaüi isto toliko rijeþi za naša raspoloženja i osjeüaje.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja, prosuÿivanja, kritiþkog procjenjivanja, mišljenja, zakljuþivanja, usporeÿivanja, samostalnog otkrivanja traženih elemenata, interpretiranja teksta i dokazivanja tvrdnji, usmenog i pismenog stvaralaþkog izražavanja na predlošku teksta te asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti estetskog spoznavanja i osvješüivanja. Razvijanje sposobnosti reproduktivno-produktivnog i kritiþkog mišljenja. Samostalno ocjenjivanje elemenata umjetniþkog djela. b) obrazovni zadaci Tema, ideja. Tuÿice. Usporedba (kao sat rekreacije u dnevnom rasporedu sjemeništaraca). Hiperbola (more bezvrijedne sitnarije, stotine pari tenisica na policama). Za one koji žele više: Feljton. Elipsa (Još nešto. Lijepo. A sada jedan hitar skok vremeplovom. Naprijed i nazad. Više puta. Kraj vježbe.). c) odgojni zadaci Poticanje kritiþnog i samokritiþnog duha. Znam odabrati sama/sam. Želim biti svoj/svoja. Mogu se oduprijeti nametnutom sustavu vrijednosti ako to doista želim. Želim razvijati svoju osobnost. Imati sve i imati više - ne znaþi nužno i biti sretniji.

103

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) ýemu posveüujete osobitu pozornost kad kupujete odjeüu i obuüu? Je li bitnije da je praktiþna, udobna, da vam se sviÿa ili je najvažnija marka robe koju kupujete? b) Kakve su tenisice trenutno moderne? Jeste li kad þitali književni tekst posveüen tenisicama? 2. interpretacija u užem smislu: Otvorite dva stupca u bilježnici. Prateüi tekst, upišite u njih sve što se odnosi na tenisice prije i sada. Radite ovako:

PRIJE Prodavale su se u istoj trgovini….… prouþite izgled trgovine, …jedan maleni kutak bio (je) rezerviran za tenisice

SADA i….…prouþite izgled trgovine, lica prodavaþa, poslušajte glazbu u pozadini…

3. aktualizacija: Jesmo li svi ovisnici? Ne o kofeinu, nikotinu, kokainu, nego, primjerice, o kupovanju (ali i o internetu, športu, televiziji, kladionicama…)? Znanstvenici su izradili cijelo stablo ovisnosti o osjeüajima (bijes, strah, srdžba, mržnja, ljubomora, zavist), o tvarima (alkohol, nikotin, kofein, hrana), o aktivnostima (hobi, šport, posao, igre na sreüu, kupovina, kriminalne radnje) itd. Ovisnost o kupovanju nazivaju shopping-groznicom naglašavajuüi da se þesto kupuju stvari koje uopüe nisu potrebne, važno je samo da se kupuje. Trese li i vas potrošaþka groznica, konzumirate li sve što vam se nudi, želite li sve što vam je na dohvat ruke, ili se znate oduprijeti zaraznoj potrošaþkoj psihozi pa sami birate jer ne želite da drugi misli umjesto vas? Oblikujete li svoj osobni, autentiþan identitet i sustav vrijednosti ili oponašate medijski nametnute modele (športaše, manekene, glumce, pjevaþe i dr.)? 4. izražavanje i stvaranje: 1. Pismeno protumaþi izreke: Odijelo ne þini þovjeka i Cipela glavu þuva. 2. Literarno oblikuj temu Pred izlogom opisujuüi osjeüaje i misli što te prožimaju u tom trenutku. U opis možeš unijeti zamišljene ili stvarne komentare drugih osoba, moguüih kupaca, prodavaþa, sluþajnih prolaznika i sl. 3. Napiši porodicu rijeþi prema zadanoj rijeþi cipela.

104

integracija Eliptiþne reþenice. Rijeþi iz drugih jezika.

korelacija Engleski jezik - They make us buy. Sat razrednika - Džeparac i kako ga potrošiti. Moj odnos prema vrijednostima (materijalnim i duhovnim). Kakav sam kupac?

zanimljivosti Magazin Time For Kids objavio je popis najzanimljivijih izuma u 2003. godini. Na tom se popisu našla i takozvana cipela s pogledom. Naime, da djeca koja nose pretijesne cipele ne bi kasnije, kad odrastu, imala ozbiljnih zdravstvenih problema, proizvoÿaþi su izumili predškolske cipele. One izgledaju posve obiþno, kao i svake druge, samo što imaju prozorþiü na ÿonovima. Na taj naþin roditelji veü pri kupovanju mogu provjeriti jesu li odabrali pravu veliþinu za svog mališana. Bi li Pepeljuga zauvijek ostala pored ognjišta, u pepelu i poderanim haljinama da u trku nije izgubila staklenu cipelicu? Priþa o staklenoj cipelici najvjerojatnije je plod pogreške, tj. zamjene dviju rijeþi koje u francuskom jeziku jednako zvuþe, a razliþito znaþe. Neoprezni je pisac starofrancusku rijeþ vair (krzno) zamijenio rijeþi verre (staklo), pa je tako Pepeljuga, umjesto krznenih cipelica u originalnoj bajci, obula poznate i proslavljene staklene cipelice. Ahilova peta izraz je za slabu, ranjivu stranu neke osobe, tajnu slabost þije bi otkrivanje moglo narušiti ugled i dobro mišljenje o dotiþnoj osobi.

105

OVCA

Andriana Škunca Napomena: Što je to þime otok Pag tako toplo i podatno nadahnjuje pjesniþko

OKO i

dušu?

Je li Pegazovo vrelo, možda, upravo na njegovu tlu? Jesu li se paške þarobne vode „napili" Slavko Mihaliü u Kiši na Pagu (to smo veü provjerili u Dverima rijeþi 6) i Andriana Škunca u lirskoj prozi Ovca (Dveri rijeþi 8) — tek treba provjeriti.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje literarnog sluha, doživljavanja i tumaþenja pjesniþkih slika i raspoloženja u pjesniþkoj prozi; razvijanje sposobnosti vizualne i auditivne imaginacije, asocijativnog mišljenja, sposobnosti izražavanja, þitanja i stvaralaþkog mišljenja. Razvijanje sposobnosti razumijevanja i prepoznavanja predestetske stvarnosti i estetskog spoznavanja. Razvijanje književnorašþlambenih i sintetiþkih sposobnosti. b) obrazovni zadaci Pjesma u prozi. Liriþnost. Bogatstvo opažaja i stilskih sredstava. Ritmiþki sklad. Metafora. Onomatopeja. Usporedbe. Personifikacija. Epitet. Boje. Auditivni (slušni) opažaji. Okusni (gustativni) opažaji. Mirisni (olfaktivni) opažaji. Taktilni (dodirni) opažaji. Oksimoron. Elipsa. Za one koji žele više: Oksimoron (posebna vrsta antiteze u kojoj se spajanjem suprotnih pojmova stvara novi pojam) zvoni tišina. Elipsa, tj grozdovi eliptiþnih reþenica: U proljeüe blijedi prah sastrugan s vapnenca. Pod maslinom nauljeno podne. Iz šupljih stijena odjek utihlih glasova. Vika s druge strane brežuljka. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema zaviþaju i svemu što ga þini prepoznatljivim. Vezanost uz zaviþajne simbole. Unutarnji mir. Pjesniþko oko vidi šire, dublje i više. Njegovanje kulture jeziþnog izraza. Razvijanje interesa za þitanje pjesniþkih djela. Razvijanje interesa za usavršavanjem vlastitog pisanog jeziþnog izraza. Poticanje uþenika na obogaüivanje rjeþnika. Zapažanje i doživljavanje estetskih vrednota koje nas okružuju.

106

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Nabrojte ili napišite asocijacije uz otok Pag. b) Što ste uþili o ovþarstvu? Koja je najpoznatija svjetska ovca? Zašto? 2. interpretacija u užem smislu: Uþenici se mogu okušati i u samostalnoj interpretaciji prema pitanjima u þitanci ili u pronalaženju „dokaza" za pjesniþka izražajna sredstva: Pjesma u prozi. Liriþnost. Bogatstvo opažaja i stilskih sredstava. Ritmiþki sklad. Metafora: ovca je raspon otoka, mjera daljine, pruga vjetra, kasno sunce, živa mrlja, zgrušani prah, mrlja vatre, pelud sunca, one su brodice, klupko oblaka, niz toþaka, þuvarice ljeta, ovce su putovanje, pastirski štap itd. Onomatopeja: blejanje, zov, meket Usporedbe: (ovce) poput bijelih latica, (janjci) poput grumenja magle, (janjci) poput voštanice osvjetljavaju sivi dan, kamenje nalik ovcama Personifikacija: Slutnja tajanstva mrijesti se u oku. Nit vune odmata zapletene slike. Sunce se grije. Slova se razbježe stranicom, (govor) bdije itd. Epitet: nauljeno podne itd. Boje: sjene, modrina, mrlja, svjetla, tamno svitanje, zabijele, sivi dan, bijelih latica, bjelinu, zamagljen (prostor), rascvjetala brnistra (žuta) Auditivni (slušni) opažaji: odjek utihlih glasova, odron sitna kamenja, blejanje, meket, dozivanje, odjek utihlih glasova, vika s brežuljka Okusni (gustativni) opažaji: osoljenu burama, sol nagriza usta Mirisni (olfaktivni) opažaji: miris kadulje Taktilni (dodirni) opažaji: topla, lagan, sparina, suhoüa, tvrdina, mekoüa, toplinu (zalaska), otvrdlim (runima), hladom, teške (sjene) 3. izražavanje i stvaranje: 1. Prepiši odabrani dio Škuncine pjesme u prozi i obrazloži zašto si odabrala/odabrao upravo taj dio. 2. Potraži i proþitaj pjesmu Dragutina Tadijanoviüa Balada o zaklanim ovcama i pjesmu Vlade Vlaisavljeviüa Balada o Tounjþici. Usporedi ih sa Škuncinom pjesmom u prozi Ovca i pismeno iznesi zakljuþke do kojih si došla/došao. 4. aktualizacija: Turizam. Zdrava prehrana. Otoci su naše bogatstvo. Kloniranje.

107

integracija Imenski predikat: one su brodice, ovca je raspon otoka i dr. Imeniþki atribut: radost postojanja, þuvarice ljeta, pelud sunca, mrlja vatre i dr. Eliptiþne reþenice: Po travnjacima kamenje nalik ovcama. U miris kadulje, u bjelinu osoljenu burama, itd. Opisivanje.

korelacija Zemljopis: Osnovne odlike primarnog sektora djelatnosti. U stoþarstvu najveüu vrijednost ima ovþarstvo.

zanimljivosti Pag je poznat po stoþarstvu (uzgoj ovaca), vinogradarstvu, maslinarstvu, po þuvenom paškom siru, paškoj þipki, turizmu i po proizvodnji vrlo kvalitetne soli, tzv. bijelog zlata. Paška solana radi neprekidno od 13. stoljeüa. Može se reüi da je sol postala sudbinom tog otoka jer su obližnji gradovi neprekidno nastojali pridobiti njegove solane. Iako su poznati kao pivopije, stanovnici Irske ujedno su i najveüi potrošaþi mlijeka na svijetu. Svaki Irac godišnje prosjeþno popije nešto manje od dvjesto litara mlijeka. Za Ircima slijede Finci pa Norvežani.

108

MORSKA GROZNICA John Masefield Napomena: Baš kao da su se Joža Horvat i John Masefield dogovorili i zajedno odluþili napisati odu moru u prozi i u stihu (Waitapu u Dverima rijeþi 7, Morska groznica u Dverima rijeþi 8)! Imenovani autori, ti nemirni pustolovi, ne samo da se odazivaju morskom zovu i zovu putovanja, zovu plime, zovu divljine i vidicima od morske pjene i valovima, oni su, zahvaüeni morskom groznicom, odluþili puno više, a to je da im obojici more trajno bude zvijezdom smjerokazom. Ovdje ne smijemo zaboraviti i more u Dverima rijeþi 5 (M. Bjažiü: Valovi, P. Ljubiü: Naši škoji) te u Majetiüevim Omškim gusarima u Dverima rijeþi 6.

METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Izoštravanje moüi zapažanja. Usporeÿivanje dvaju (po vrstama razliþitih) književnoumjetniþkih djela s istom tematikom. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstva u književnoumjetniþkom tekstu. b) obrazovni zadaci Tema. Motiv. Epitet. Ponavljanje. Asonanca. Usporedba. Refren. Parna rima (srok). Za one koji žele više: Simbol. Polisindeton. c) odgojni zadaci Odvažnost -vrlina kojom se brže dolazi do cilja. ýovjekova snaga da pobijedi samoga sebe. Neugasiva ljudska težnja prema napretku þovjeþanstva. Odgoj za borbenost, upornost, hrabrost, protiv oportunizma, malodušja. Osposobiti uþenika da pronalazi svoju osobnost i smisao.

109

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije a) Slušanje ili þitanje pjesme Izvora Oreba: Jutro u Veloj Luci ili Danijela Naþinoviüa: Blagoslov barke. b) Asociogram uz rijeþ more. 2. stvaranje problemske situacije: a) Je li þovjeku život draži i kvalitetniji ako ga provodi bez problema (raznovrsnih zapreka)? b) Je li þovjekov život sadržajniji i neizvjesniji ako u njemu svakodnevno rješava probleme na koje nailazi? Dio uþenika opredijelit üe se za jedno stajalište, a drugi dio za drugo stajalište. Ovim smo dovoljno zainteresirali uþenike za istraživanje problema. 3. definiranje problema i metoda rada - U ovom dijelu nastavnog sata uþitelj dijeli listiü na kojem su napisana sva pitanja. Pitanja þitamo svi i uoþavamo kompleksnost problematike na idejno-tematskoj razini.

Nastavni listiü: 1. Što otkriva poþetni stih? 2. Koji se dijelovi stiha ponavljaju kao refren u pjesmi? Što se njima naglašava? 3. Kreüe li lirski subjekt na ovakvu pustolovinu prvi put? Kojim prilogom potvrÿujete svoj odgovor? 4. Što je pjesniku potrebno, u osnovnom znaþenju ovih stihova, da krene u avanturu? 5. Što üe njegovu pustolovinu uþiniti uzbudljivom? 6. Hoüe li njome doüi i do osjeüaja sreüe, zadovoljstva? 7. Ima li pjesma i svoje skriveno, alegorijsko znaþenje? 8. Što pjesnik traži od života? 9. Voli li on izazove, zapreke, probleme na koje želi odgovoriti? 10. Navedi sve probleme, zapreke, koje pjesnik navodi kao pejsažne motive, a želi da mu zapreþuju put. 11. U kojoj slici uz te motive spominje i one intimne naravi? 12. Zašto on ulazi u tu borbu s prirodom? 13. Što ga na to navodi? Treba li slušati svoj unutarnji glas? Zašto? 14. Vjeruje li on u sebe? Nada li se pobjedi, dobitku, nagradi? 15. Što ga oþekuje na kraju te životne pustolovine? 16. Koje osobine lirskoga subjekta možete odrediti na osnovi njegovog poetskog iskaza?

110

17. Pjesnik je hrabar, odluþan, borac, snažan… Dalje nastavite vi! 18. Privlaþi li vas ovakav odnos prema životu i životnoj borbi? Zašto? 19. Navedite desetak problema (zapreka) koje vam se mogu naüi na tom putu, a koje üete morati razriješiti. 20. Postoji li lakši put koji üe nas odvesti k željenome cilju? 21. Kakav üete vi put izabrati? Obrazložite svoj izbor.

Zadatak: Podijelit üemo se u tri skupine. Svaka skupina dobiva za rad sedam zadataka. 4. Samostalan rad na istraživanju - Uþenici üe obilježiti olovkom ili prepisati stihove u kojima se nalaze dokazi za njihovu prosudbu. U bilježnicu üe, takoÿer, upisivati svoja stajališta, napomene i sl. 5. Rašþlamba rezultata, korekcija i dopuna - Nakon uþeniþkih istraživanja pristupamo rašþlambi (analizi) radova. Uþenici se javljaju, þitaju stihove u kojima su pronašli odgovore i rješenja problema. Odgovore za odreÿeni broj problema pišemo na ploþu (ili na prozirnicu) u obliku teza. 6. Zadaci za samostalni rad

3. aktualizacija: Navedi u pisanom obliku što je tvoj primarni životni cilj i na koji ga naþin želiš ostvariti. 4. izražavanje i stvaranje: 1. Koje je drugo ime za morsku groznicu (životni izazov)? (Moguüi odgovori: pustolovina, posao koji radimo sa strašüu, pisanje, šport kojim se bavim, nova ljubav, novo izuþavanje, slikanje na novom platnu, nova kompozicija, novo putovanje, novi susreti i poznanstva, novi film, novi vez, nova djeca u razredu i sl.) 2. Pronaÿi pjesniþke slike. Udubi se u poruku stilskih sredstava kojima je pjesnik izrekao svoje osjeüaje i misli vezane uz more. To su epitet, ponavljanje, asonanca, usporedba, simbol, polisindeton, refren.

integracija Jeziþno izražavanje - krasnoslov pjesme.

111

korelacija 24. rujna - Svjetski dan zdravog srca 12. listopada - Svjetski dan pronalazaþa prva nedjelja u veljaþi - Dan života 22. ožujka - Svjetski dan voda

zanimljivosti Plavetni kit najveüa je morska životinja, no on je i mnogo više od toga najveüe je stvorenje koje stanuje na Zemlji. Može narasti do 30 metara i težiti 150 tona. Glasa se visokofrekventnim zvukom koji se širi do 160 kilometara. Živi u svim oceanima, a tijekom godine migrira od tropa do polarnog kruga. Zbog velikog izlova poþetkom 20. stoljeüa, danas je zaštiüena vrsta.

112

JABUKA Josip Barkoviü Napomena: Mnoga su djeca, nažalost, þesto svjedoci opijanja i žrtve maltretiranja pijanih roditelja. Ovaj üe tekst osvijetliti autentiþne slike u obitelji alkoholiþara, teške i muþne doživljaje iz djetinjstva, svijet djetetovih preokupacija izazvan takvim stanjem, nostalgiþnu þežnju za prohujalim trenucima radosti, spremnost na brzo opraštanje, ali i odluku o nužnosti mijenjanja postojeüeg stanja, o traženju struþne pomoüi. Sigurno ima djece koja üe se, ma koliko vješto to krila, poistovjetiti s djeþakom i prepoznati se u opisanim prizorima. Na uþiteljici/uþitelju je da pažljivo odmjeri stanje u odjelu, da interpretacija teksta vodi osvjetljavanju problema, riješiti ga ne može.

METODIýKI SUSTAV a) problemsko-stvaralaþki b) interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti doživljavanja književnog djela. Samostalno otkrivanje i interpretiranje traženih podataka u tekstu. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje kritiþkog mišljenja. Osposobljavanje uþenika za zakljuþivanje. Razvijanje asocijacija. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja i kontinuiranog usmenog izlaganja. Razvijanje sposobnosti objašnjavanja i obrazloženja.

b) obrazovni zadaci Realistiþna pripovijetka. Psihološka, etiþka i sociološka karakterizacija lika. Unutarnji monolog.

c) odgojni zadaci Roditeljstvo nije samo biološka funkcija. Djetetu je potrebna potpora obaju roditelja i opüa klima ljubavi. Roditelji se trebaju odgovorno ponašati u podizanju i odgoju djece. Alkoholizam je zlo koje razara pojedinca i obitelj. Poticanje na umjerenost i u jelu i u piüu.

113

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Nabrojte neke društvene poroke koji najþešüe razaraju obitelj. b) Prošle ste školske godine za lektiru þitali pripovijetku Vjenceslava Novaka Iz velegradskog podzemlja. Prisjetite se što je uvjetovalo tragediju u obitelji pilara Mike. c) Protumaþite poslovicu U vinu je istina (In vino veritas.). 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: a) Prijedlog izvedbe problemsko-analitiþkog pristupa nalazi se na obrascu priprave. Struktura nastavnog sata: 1. problemska situacija 2. problem i metode istraživanja 3. samostalan istraživaþki rad uþenika 4. rašþlamba rezultata istraživanja 5. novi zadaci za samostalan rad. Napomene: *U istraživaþkom radu ne treba ustrajati na rješenju problema, težište je na njegovu osvjetljavanju. *Skupine uþenika ne formiraju se mehaniþki (prema rasporedu sjedenja i sl.), nego prema izraženim sklonostima uþenika u odnosu na cilj i sadržaj rada (opredjeljenje prema zadacima koji se rješavaju). b) interpretacija u užem smislu: Dovoljno je slijediti pitanja u þitanci. 3. izražavanje i stvaranje: Objasni frazeme: piti kao spužva (mnogo piti, jako se napiti) þaša je prepuna (ne može se više trpjeti) ispiti þašu do dna (doživjeti najteže zlo, podnositi muke i poniženja) zagledati þaši u dno (rado i þesto piti, opijati se) 4. aktualizacija: Alkoholizam raÿa nasilje i problematiþne odnose u obitelji. Djeca su najveüe žrtve (plašljivost, povlaþenje u sebe, trpljenje, problemi u komuniciranju, traženje rješenja u bijegu od kuüe…). Roditelj kao identifikacijski model: hoüe li žrtva i sama jednog dana postati nasilnik? Roditeljske zablude: u nekim sredinama veü i maloj djeci daju vrlo rano piti. Mlade osobe ne znaju dovoljno o djelovanju alkohola, umanjuju njegovu štetnost, uzimaju ga iz znatiželje ili straha da üe izgubiti pripadnost skupini vršnjaka i sliþno.

114

integracija Slovnica - perifraze i frazeologizmi. Pisanje zareza (umetnuti dijelovi). Pisanje brojeva. Jeziþno izražavanje - Raspravljanje. Prepriþavanje. Opisivanje.

korelacija Zemljopis - Nizinska Hrvatska (vinogorja: Požeško-kutjevaþko, Vukovarsko-iloþko,…); Osnovne odlike primarnog sektora djelatnosti (vinogorja: Pelješac, Ravni kotari, okolica Šibenika, zapadna Istra). Sat razrednika - Moj odnos prema društveno neprihvatljivim oblicima ponašanja.

zanimljivosti Alkoholizam je kroniþno otrovanje alkoholom nastalo trajnim i pretjeranim uživanjem alkoholnih piüa. Alkoholna piüa sadrže izmeÿu 3 i 80 % etil-alkohola. Delirijum tremens - struþni naziv za alkoholno ludilo. Kušaþi vina ne piju vino koje kušaju, nego otpijeni gutljajþiü prelijevaju u ustima i po jeziku gdje su smješteni mnogobrojni okusni pupoljci, zatim ga grgljaju i na kraju ispljunu. Oni, naime, kušaju velik broj vina pa bi se, da ga piju, od sveukupne koliþine opili. Prvo kušanje najjasnije je i najpouzdanije. Koliko god to zvuþalo nevjerojatno, pupoljci za primanje okusa govore kušaþima o vinu puno manje nego osjetilo mirisa. Jedna od najveüih zabluda o vinima jest „što su starija, bolja su". To vrijedi samo za manji broj vina dobivenih iz vrhunskih godišta. Ostala je bolje popiti prije nego kasnije. Idealna temperatura za þuvanje jest 7 - 1 5 stupnjeva C. Na nižim temperaturama vina sporije dozrijevaju, a na višim stare brže nego navode podaci na etiketama. U kolovozu 2004. godine ugledni enološki magazin Decanter dodijelio je prvu nagradu hrvatskom bijelom vinu Enjingi Venje Barrique (berba 1998.) napravljenom od grožÿa uzgojenog u Kutjevaþkom vinogorju.

115

OJ, SOKOLE, MOJ SOKOLE Narodne lirske pjesme Napomena: Rukovet narodnih lirskih pjesama iz skoro svih krajeva gdje živi hrvatska rijeþ ponudili smo uþenicima u petom razredu, u þitanci za osmi razred dovršavamo tu cjelinu izabravši za nju motiv ptice u lirskom narodnom pjesništvu. Motivirala nas je otvorenost za simboliku (u ovom sluþaju simboliku ptice) koju uþenici lako uoþavaju ili domišljaju. O njoj uþenici mogu pisati u dijelu Radne bilježnice. Dakako, uþiteljskoj slobodi i kreativnosti ostavljamo izbor pjesme ili pjesama za interpretaciju, ovdje samo navodimo da ove pjesme mogu poslužiti za sintezu znanja o hrvatskim narjeþjima, potom za stilsku analizu narodnog lirskog (djelomice i epskog) stvaralaštva.

METODIýKI SUSTAV problemsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi

a) funkcionalni zadaci i ciljevi Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske (razliþite od svakodnevne) stvarnosti. Etiþko, estetsko i kritiþko procjenjivanje. Izoštravanje moüi zapažanja. Osposobljavanje uþenika za rašþlambu i prosudbu poruka. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstava u pjesmi. Poticanje maštovitosti uþenika kao neizbježnog þimbenika u stvaralaþkoj uporabi jezika. Razvijanje pjesniþkog sluha - doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti (neposrednog, promišljenog) izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Usustavljivanje i proširivanje znanja o hrvatskom jeziku; o njegovoj jedinstvenosti i nedjeljivosti, ali i o njegovoj osebujnosti i raznolikosti, o bogatstvu govora i narjeþja u Hrvatskoj. Razlikovanje književnojeziþnih od neknjiževnojeziþnih pojava u jeziku. b) obrazovni zadaci Lirska narodna pjesma. Pjesniþka slika. Motiv. Hiperbola. Refren. Stalni epitet. Inverzija. Osmerac. Deseterac. Dvanaesterac. Ritam i vrednote govorenoga jezika (tempo,

intenzitet pri izgovaranju stihova, stanka). Za one koji žele više: Metonimija. Paralelizam. Simbol. c) odgojni zadaci Isticanje ljepote i snage našeg jezika. Upoznavanje hrvatske baštine radi shvaüanja i prihvaüanja materijalnih i duhovnih vrijednosti koje promiþu znaþenje duha i duhovnosti.

116

Izoštravati sposobnost za uoþavanje lijepog. Jezik je kljuþ srcu. (azerbajdžanska). Kakvo srce, takav jezik. (þeška) Književnost kao ljepota i oplemenjivanje. Ljubav prema jeziku i narjeþjima. Ljubav prema umjetnosti i zanos njezinom ljepotom i snagom. Narodna književnost saþuvala je duh naroda, njegov naþin poimanja svijeta i vrijednosti. Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Poticanje osjeüajnog odnosa prema hrvatskom jeziku kao jednoj od temeljnih znaþajki hrvatskoga narodnosnoga biüa i nositelju sveukupne hrvatske kulturne baštine. Pozitivan osjeüajni odnos prema nestandardnim inaþicama hrvatskoga jezika.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Slušanje uglazbljenih zaviþajnih narodnih pjesama. 2. Pokazivanje fotografija s motivima koji se javljaju i u pjesmama: sokol, prepelica, grlica, orao, bosiljak… 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: 1. najava teksta i provjera dosadašnje recepcije 2. susret s tekstom 3. stvaranje problemske situacije - Imaju li ove lirske narodne pjesme neka zajedniþka obilježja? 4. izdvajanje i preciziranje problema - Koja obilježja u stilu i jeziku povezuju ove narodne pjesme? Improvizacija je þesta jer bi narodni pjevaþi uvijek ponešto mijenjali, dodavali, oduzimali (otuda mnogo varijanti istog motiva, ali i mnogo iskristaliziranih stalnih rijeþi i sintagma, ponavljanja, uobiþajenih usporedaba, stalnih metafora koje su svojom ustaljenošüu olakšavale pamüenje). Uz malu pomoü, možemo razumjeti sve pjesme, iz bilo kojega narjeþja, što je dokaz da pripadaju jednom narodu. Usporedba s velikom rijekom i njezinim pritokama: mnogi i mnogi izvori (idiolekti, mjesni govori, dijalekti) imaju isti slijev i isto ušüe. Iako ti isti izvori mogu biti na razliþitim mjestima (to uvjetuje mjesne razlike), a pritoke mogu teüi razliþitim krajolicima (dijalekatske razlike), ipak se sve slijeva u jednu rijeku. Liriþnost narodne pjesme razlikuje se od lirskog ja u pisanim autorskim pjesmama. Narodna liriþnost govori u ime mnogih pojedinaca izražavajuüi zajedniþki i opüeljudski osjeüaj. (Zanimljiva je jedna uþeniþka usporedba o lirskom „kolektivnom ja" narodne pjesme s današnjim þitanjem horoskopa u tisku: svi ljudi jednoga znaka, kojih je mnogo, þitaju o svojoj intimi. Samo glupost i neinventivnost tih, na sve

117

primjenjivih formula, govori o bijedi našeg vremena. Ipak, treba naglasiti da i narodna lirska pjesma koristi odreÿene formule. Osjeüajnost je još bliska svijetu prirode. Dolazi do meÿusobnog prožimanja s prirodom, obraüanja prirodi (suncu, mjesecu, zvijezdama, drveüu, pticama, cvjetovima…) i razgovora s njom (personifikacije, alegorija). Ptica je u pjesmi þest posrednik meÿu ljubavnicima ili sam ljubavnik/ljubavnica (metonimija). Ako je usporedimo s današnjim životinjskim metonimijama (maþka, maþak, riba, kit, svinja, krmaþa, krava, vol, konj, zmija), vidimo da se neki usmeni obiþaji nastavljaju. Ona je zbog svog položaja u svijetu prirode (prije aviona, raketa i satelita) iznad svih (ptiþja perspektiva). Ona zna i vidi više od drugih. Paralelizam - ljudski odnosi preslikavaju se na ptiþje. Stih narodnih pjesama je jednostavan, nema strofa, opkoraþenja i dr. ýest je u lirskoj poeziji osmerac (Oj, pitomi sokole) i deseterac (Pala rosa oko Segedina) s odmorom iza 4. sloga (4 + 6 = 10). Duljinu stiha narodni pjevaþ ostvaruje na sljedeüe naþine: kraüenjem rijeþi (Al me þuješ, grliþica? - osmerac), izostavljanjem rijeþi (Severina oko Temišvara), upotrebom deminutiva, osobito od rijeþi ženskoga roda (Al me þuješ, grliþica?). Jezik je probran, jedar i snažan. Arhaizmi: „Oj, bora vam, tri vrana gavrana…" Ponavljanje istih rijeþi u dva stiha: anafora (jeste l' vid li sirotu nejaku /Jeste l' vidli, jeste l' za nju þuli) i epifora (Oj, snešica, kaj ve bode / Od nas dvejo pesem bode). Ponavljanje stihova:

Oj, snešica, kaj ve bode? Oj, snešica, kaj ve bode…..

ýest je refren: Orle, moj orle, šara ptico moja! Rima je þesta u lirskim narodnim pjesmama: Po dvoru 'e hodila, žalno stugivala, A tebe junaka teško preklinjala. Stalni epiteti - sivi sokol, sinje more, bijeli grad, crna gora, ravno polje… Inverzija (imenice i atributa): Odgovara sokol ptica siva

118

ýest je dijalog u pjesmi: Pitale ga Udbinke djevojke: „Oj, sokole, siva ptico moja, tko ti žuti noge do koljena?" Odgovara sokol ptica siva: "Služio sam kralja 'rvatskoga…." ýesto se ponavlja brojka tri: Vrh nje lete tri vrana gavrana… ýesti usklici: Oj, snešica, kaj ve bode? Personifikacija: Al' govore tri vrana gavrana… Hiperbola: Celo selo znalo bode i to malo Meÿimorje. 5. naznake uputa za rješavanje problema: Zadatke üe, prema primjerima u prethodnoj toþki, oblikovati uþitelj(ica) tako da se odnosi na stih narodne pjesme, ponavljanja (anaforu i epiforu), refren, rimu, stalne epitete, dijalog u pjesmi, personifikaciju, hiperbolu i dr. Ti se zadaci mogu napisati na nastavne listiüe ili prozirnicu. 6. pojedinaþno i skupno rješavanje problema 7. rezultati - priopüavanje i korekcije 8. sinteza 3. aktualizacija: Slušamo li i pjevamo li narodne pjesme danas? Koliko znamo napamet narodnih pjesama (ili šlagera)? Kako se odnosimo prema folklornoj baštini? Jesmo li ukljuþeni u kakav kulturno-umjetniþki klub koji njeguje našu folklornu tradiciju? 4. izražavanje i stvaranje: 1. Prikupi što više podataka o folklornom blagu svoga mjesta ili kraja. 2. Napravite foto-izložbu s fotografijama na kojima su prikazani neki folklorni obiþaji. 3. U svom odjelu uredite etnografski kutak.

integracija Književnost - zapisati narodnu lirsku ili epsku pjesmu koju napamet kazuje tvoj djed ili baka. Jeziþno izražavanje-obiþaji u mom zaviþaju - pripovijedanje; þitanje narodnih pjesama.

119

korelacija Biologija - znanja o sokolu, prepelici, grlici, orlu, o pticama svoga zaviþaja.

zanimljivosti Atribut egipatskoga boga sunca Ra bio je sokol - simbol izlazeüeg sunca, a katkad se prikazivao sa solarnim (sunþevim) obruþem nad glavom, okružen kobrom koja je predstavljala plamen. U islamskim se predajama neki sveci nazivaju zelenim pticama, a duše muþenika letjet üe u raj kao zelene ptice. Ptica je simbol besmrtnosti duše u Kur'anu, a duša se usporeÿuje sa sokolom kojega zove Gospodarev tamburin. Mnogi su renesansni tiskari izabrali sokola kao svoj znak jer simbolizira nadu u svjetlost što je gaji onaj koji živi u mraku. Zato su uz taj znak þesto dopisivali reþenicu: Post tenebras spero lucem (Iza mraka, tame brzo dolazi svjetlo). Poistovjeüivanje orla sa suncem - izvorom topline i svjetlosti - vrlo je bitno sjeverno ameriþkim Indijancima koji to izvode noseüi orlovo perje. Isto poistovjeüivanje postoji i u Azteka te u Japanu. Stari su rimski auguri (sveüenici) proricali prema orlovu letu da bi dokuþili misli bogova. Tako je orao koji leti na lijevu stranu bio loš predznak. Orao je bio ptica posveüena Zeusu, odnosno Jupiteru.

120

PISMO IVANI Veselko Tenžera 22. Napomena: Pisati ili ne pisati? — pitanje je sad! O svakom pojedincu ovisi hoüe li se prepustiti zahuktalom ritmu života ili üe htjeti, moüi i znati pronaüi vremena „za zuj pþele, za vrludavi let leptira, za odmor u travi, za otkucaj žune, za sitan cvrkut sjenice u grmlju", pa tako i za pisanje i þitanje pisama bez obzira na to „koliko brzo letjele rakete, zrakoplovi, automobili i koliko se razmahao tehniþki razvoj." I sve ovo ili ovome sliþno može biti napisano (i fotografijom potvrÿeno) i na zadnjim tehniþkim i elektroniþkim napravama: raþunalima i mobitelima. Dakle, pismo je potreba duše i duha, a izvedbu prepustimo onima koji imaju potrebu. Tada izlike nema.

METODIýKI SUSTAV a) interpretacijsko-analitiþki b) korelacijsko-integracijski

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje senzibiliteta za ljudske i estetske vrednote. Razvijanje sposobnosti doživljavanja (tuÿeg) intimnog pisma i estetske procjene. Razvijanje literarnih interesa. Razvijanje sposobnosti asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti zapažanja, prepoznavanja, usporeÿivanja i zakljuþivanja. Osposobljavanje uþenika za rašþlambeni pristup promatranoj pojavi. Razvijanje sposobnosti za samostalnu interpretaciju pisma. b) obrazovni zadaci

Epistolarna književnost. Karakterizacija lika. Usporedba. Metafora. Deminutiv. Za one koji žele više: Pleonazam (malu ciklamicu). c) odgojni zadaci Njegovanje osjeüaja ljubavi i pažnje prema onima koje volimo. Izgraÿivanje pozitivnih moralnih stajališta i optimistiþnih pogleda na život. Poticanje humanih i plemenitih osjeüaja u þovjeku. Poštovanje druge osobe. Pismo, razglednica, þestitka - oblik komunikacije koji nije dobro zapostavljati. Onima do kojih ti je stalo, pokaži da ih voliš.

121

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Je li osjeüaje uopüe, a posebno ljubavne, lakše izreüi ili napisati? Zašto? b) Kako zaljubljeni mladiü može komunicirati s voljenom osobom uz pretpostavku da se nalazi na jednogodišnjem odsluženju vojnog roka, i to na otoku, u vrijeme kad se o mobitelu i internetu još nije ni sanjalo. 2. a) interpretacija u užem smislu: Zadacima u rubrici Razgovarajmo možete dodati: Usporedite pisma: a) s obzirom na naþin iznošenja osjeüaja b) s obzirom na autorovo emocionalno-psihološko stanje c) s obzirom na opisani prostor d) s obzirom na osobu kojoj su upuüena (Ivana je mlada žena, život je tek pred njom, þeka muža vojnika - Bela je u bolniþkoj i bolesniþkoj postelji, na kraju je životnog puta, tko zna hoüe li doþekati povratak u dom na Gvozdu…). Iznesite zakljuþke do kojih ste došli. 2. b) uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Nakon najave teme, uspostave pojmovno-informacijskih veza i interpretacijskog þitanja pisama, uþenici samostalno þitaju, istražuju i usporeÿuju pisma, a podatke unose u tablicu.

ELEMENTI USPOREDBE Doživljaj pisma Mjesto pisanja Primatelj Autor (vidi i bilješku o piscu) Autorovo psihiþko stanje, osjeüaji Opis prostora Stilska izražajna sredstva Rijeþi obraüanja voljenoj osobi ZAKLJUýAK: a) sliþnosti b) razlike

PISMO IVANI 22.

DRAGA MOJA B.

122

3. izražavanje i stvaranje: 1. Prepiši Krležino pismo oznaþujuüi: a) kraüe stanke (jednom crtom) b) duže stanke (dvjema okomitim crtama) c) najdužu stanku (trima okomitim crtama). 2. Objasni pojmove: piši propalo -(nema nade, propalo je) upisati zlatnim slovima - (upamtiti što je vrlo važno, što üe se dugo spominjati) Pismo: a) sa sedam peþata - (pismo þiji se sadržaj þuva u najveüoj tajnosti) b) sveto- (ono što je sveto i nepromjenjivo, ono u što se ne smije sumnjati) c) otvoreno - (javno upuüeno i u javnosti objavljeno pismo). 3. Protumaþi misli Veselka Tenžere (uzete iz Pisama Ivani): ,,... þovjek je otporan na samoüu, koliko i vosak na vatru. U samoüi brzo nestane þovjeka, osobito ako je od voska." „Sada shvaüam da je jedan život toliko kratak, i s toliko malo snage, koje dostaju samo za jednu ljubav i jednu smrt. Moramo imati snage za to dvoje, inaþe üemo se rasuti kao kapljice vode u žednim njedrima pustinje. Da bismo izdržali svoje Sahare, moramo voljeti, da bismo voljeli moramo biti u Sahari." 4. aktualizacija: Pisanje pisama odavno se veü, gotovo posve, povuklo iz života. Živimo u vremenu u kojem su „otkucaji srca postali tiši od otkucaja strojeva". Telefon je gurnuo pismo u drugi plan. I ovu je sferu þovjekove intime i privatnosti zapljusnuo val poslovnog rjeþnika i stereotipnih reþenica. Mora li baš uvijek biti tako? Jesmo li i sami, i u kojoj mjeri, krivi za to?

integracija Govorne vrednote Umanjenice. Pisanje znakova u naslovu pisma. Pisanje brojeva i nadnevaka. Neoglagoljena reþenica (Ali, ironije li! Ali, hladno, kao i nebo. Od muke…). Pisanje pisma, razglednice, þestitke.

korelacija Sat razrednika: Moj odnos prema drugima. Zemljopis.

123

zanimljivosti Pismo Ivana Gorana Kovaþiüa Tei Lovrenþeviü: Vrbovsko, 5. IX. 1935. Dragi anÿele! Opet prolazim stazama na kojima sam Tebe sretao. Opet nalazim ona mjesta gdje je zvonio Tvoj dragi smijeh. A Tebe nema. Moje misli traže Tvoje stope u stazama, a moji snovi oživljuju Te gdje njima prolaziš. Radosno uza me i Tvoje usne sipaju latice koje berem zaljubljeniþki. Mirišem Tvoju kosu i dragam Tvoju ruku. Tvoje je ime moja molitva svakodnevna. Tvoj Ivica

Iz pisma Drage Ivaniševiüa Ampari: Karlovac, 23. IX. 1937. „…Prekjuþe me je mama iznenadila: dobio sam paket. Otkud i zašto ta dobrota, ne znam. Neüu da ispitujem, ne tiþe me se. Ali, moram priznati, ganula me je gesta. Cijeli sam dan mislio na mamu, iako sam se tome otimao. Jer nije dobro misliti suviše na mamu. Naroþito nije za mene i u mojim godinama. Pred veþe sam te silno želio, tvoju blizinu sam želio i tvoj glas, rijeþ. Mama mije poslala dvije boce ulja, dvije boce prošeka, þetiri dunje (žute dunje, velike!) i þetiri ogromna crvena šipka. Ulje sam dao, bocu (prijateljima) Raþiüevima, a bocu üu dati Kuncu. Prošek (što üu ja s njim kad ga ne pijem?) poklonit üu tvojoj majci... Voüe üu tebi dati. Sebi üu ostaviti šipak. Kao uvijek, meni šipak. Mama ima pravo, ona me dobro pozna. „Tebi šipak, sinko!" Dobit üeš tri dunje i tri šipka. Gledam na ormaru dunje. Žute se jedna do druge. Ostavit üu sebi jednu dunju. Mogu? ýini mi se da üu u sobi imati þokote, hladovinu, maestral, toplu zemlju (kako ja seljaþki volim zemlju!), cvrþke i more! Imat üu snagu: žuta dunja bit üe moj stijeg u ovoj žabokreþini." Iz pisma Antuna Gustava Matoša upuüenog povjesniþaru i publicistu Viktoru Novaku u veljaþi 1914. godine (a smrt ga je zatekla veü u ožujku): „ Tko bi rekao da üe se obiþna promuklost izvrüi u tako infamnu bolest. Veü sam u Rimu patio kao niko moj, ali ovo me slomilo, žigosalo za uvijek, umorivši mi þak i dušu i mozak u tolikoj mjeri, da ne mogu najzabavnijih i najzanimljivijih stvari þitati. Ne tješe me ni izrazi simpatije cijele naše javnosti. Kao Job, ja sam tek komad bola i komad nemoüne kletve!"

124

MOJ DOM Silvije Strahimir Kranjþeviü Napomena: Domoljublje je osjeüaj koji oplemenjuje þovjeka, njeguje svijest o pripadnosti svojemu narodu, budi zanimanje za njegovu prošlost i sadašnjost, jaþa ponos, snaži ideal slobode i neovisnosti domovine te potiþe spremnost na žrtvu u obrani tih ideala. Osjeüaj nacionalne pripadnosti svojstven je svakom þovjeku i pripadnicima svih naroda, a osobito je to naglašeno kod onih koji su mali, a dali su velike žrtve za slobodu. Potiþuüi istinsko domoljublje, uvijek treba poticati pozitivan odnos i razumijevanje prema drugim narodima, konkretno: prema drugom þovjeku, bez obzira na njegovo podrijetlo, spol, rasu, vjeru ili drugo. Ova je pjesma prigoda i za to.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Stvaranje i razvijanje svijesti o trajnom zanimanju za jezik i umjetnost. Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme. b) obrazovni zadaci Lirska (rodoljubna) pjesma. Katren. Arhaizam. Usporedba. Metafora. Epitet. Personifikacija. Kontrast (suprotnost). Ritam. Rima. Retoriþko pitanje. c) odgojni zadaci i ciljevi Razvijanje i poticanje svijesti o jedinstvenosti domovine; povijesti, jezika, ljudi, prošlosti, sadašnjosti, buduünosti. ýovjek bez domovine, kao zemlja bez sjemena. (etiopska) ýovjek u domovini isto je što lav u šumi i krokodil u rijeci. (etiopska) Kamo god ptica letjela, ona zna gdje je njeno gnijezdo. (ruska) Obiþaji od starine štit su jaki domovine. Pravda drži zemlju i gradove, a nepravda ruši obadvoje.

125

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prikazati fotografije hrvatskih krajolika (slajdove brzo smjenjivati). Slijedi razgovor: Što fotografije prikazuju? Opišite ih. Uþenici üe s puno pojedinosti opisivati morski, nizinski, planinski krajolik. „Osvješüivanje" da to nisu mogli doista upamtiti (zbog brzine prikazivanja), nego slike nose u srcu, u sjeüanju, one su dio domovine, dio nas samih. b) Nabrojte rodoljubne pjesme koje ste dosad uþili ili prozna djela u kojima je naglašena ta tematika. 2. interpretacija u užem smislu: O þemu govore stihovi? Što sve pjesnik podrazumijeva pod pojmom „moj dom"? Povežite svoj doživljaj domovine na poþetku sata s Kranjþeviüevim. Objasnite pjesnikove rijeþi „Ja domovinu imam, tek u srcu je nosim"… Može li to biti odgovor na pitanje o doživljaju doma i domovine? Objasnite ga. Pjesnik je ove stihove pisao izvan domovine prije više od stotinjak godina. Navedite ljude za koje mislite da danas tako doživljavaju svoju domovinu. Što ih na to navodi? Tko su oni? Zašto su izloženi patnji za domovinom u progonstvu? Kojim je pjesniþkim slikama Kranjþeviü predoþio: a) ljepote hrvatskih krajolika b) hrvatsku povijest i zahvalnost za hrvatske velikane c) bol hrvatskog naroda zbog progona u domovini i izvan nje? S pitanjem na koje ne oþekujemo odgovor veü smo se susreli. Kako se zove? Pronaÿite retoriþko pitanje u ovoj pjesmi. Protumaþite znaþenje tog stiha. Prepišite stihove u kojima je epitet, usporedba, personifikacija, metafora. Pjesnik u nekoliko stihova ponavlja rijeþi i skupove rijeþi. Pronaÿite figure ponavljanja i prepišite te stihove. Koja je svrha tog ponavljanja? Odredite rimu i ritam pjesme. Koje snažne osjeüaje pjesnik izražava posljednjim stihom? Što je osnovna misao pjesme? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Odaberi jednu pjesniþku sliku iz pjesme „Moj dom" i na osnovi nje napiši pjesmu ili sastavak o domovini. 2. Domovina je u tebi, ti si u njoj. Napiši što svakodnevno þiniš za dobrobit domovine.

126

4. aktualizacija Hrvati u domovini i Hrvati izvan nje. Usporedba života i doživljavanja domovine. Povratnici i snalaženje u domovini nakon godina izbivanja.

integracija Krasnoslov. Opis krajolika. Pravopisni i interpunkcijski znakovi (trotoþje, toþka zarez, upitnik, uskliþnik, zarez). Arhaizmi.

korelacija Povijest- hrvatski vladari, stalna borba hrvatskog naroda za samostalnost i neovisnost, politiþke i ekonomske emigracije. Zemljopis- bogatstvo i raznolikost hrvatskih krajeva. Migracije stanovništva. Sat razrednika - rodoljublje, domoljublje, þovjekoljublje. Biologija - oþuvanje prirodnih ljepota domovine, ekološka svijest.

zanimljivosti Iako je bio oduševljeni sljedbenik politiþke stranke prava i ideologije Ante Starþeviüa, uz stipendiju je biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera postigao zvanje uþitelja. Buduüi da je bio pravaš, bio mu je onemoguüen pristup u državnu službu, zato radi u školama u Bosni i Hercegovini (poþinje u Mostaru) koja je od 1878. pod upravom Austrije, no i tamo ga redom šalju u mjesta koja klimatski pogoduju narušavanju njegova ionako krhka zdravlja (Livno, Bijeljina, Sarajevo). U Sarajevu je ureÿivao književni þasopis Nada (1895. - 1903.). Ivo Frangešo Kranjþeviüevu pjesništvu: - „njegove pjesme vrve slikama iz biblijske i rimske prošlosti" - „Kranjþeviüje u sebi nosio nemir senjskoga uskoka i blagost modernog intelektualca." - „ I koliko god zvijezde, vrlo þesto, u njegovoj poeziji bile naslijeÿeno treperavo biserje kojim je urešeno djetinjsko nebo, u najveüim pjesmama njegovim zvijezde su ukljuþene u veliki ritam prirode kojim dišu i þovjek i kozmos." Evo što Kranjþeviü govori o svome školovanju: „Sjeüam se dobro poþetka svoga ÿakovanja. Uprlo mi se ono dobro u pamet. Ja sam dapaþe polazio u Senju pred prvom normalkom i neki njemaþki pripravni razred. Bijah živ i nemiran i zato sam þesto dobio modrim rupcem moga pokojnoga uþitelja po glavi. Volio me on osobito, dapaþe me je smjestio i uz prozor da mogu katkada pogledati na vrapce koji su obletavali po brzojavnih žicah obližnjega ureda.. Ali i to proÿe… upisali su i mene u gimnaziju… Oprtiše me sijasetom knjiga iz kojih se je polovicu ispuštalo, a polovicu uþilo jednostavno napamet; ostalo se je tumaþilo! I tako se je vuklo to moje ÿakovanje, mogu reüi od I. do IV. gimnazijskog razreda… Ali drugaþije zagudiše gusle kad sam zapao u višu gimnaziju… Potilo se, uþilo se,

127

muþilo se… Tada sam tek poþeo shvaüati: þemu nauka. Toga mi doduše ne kazaše direktno, al ja sam onda motreü svijet, poþeo uviÿati, da ne bi smjela biti nauka da odgoji þinovnika ili odvjetnika, nego-þovjeka… U isto doba, kad sam ja poþeo nauku ovako razmatrat, dadoh se na pisanje stihova koje su moji prijatelji trebali za praktiþne svrhe!... Tada mi se priljubila psihologija. Ja sam ju i prije službenog obuþavanja rado listao. Drugi svijet puþe meni pred oþima, ali mlade oþi gledaju rado kroz šarenu prizmu. Meni je bio svijet - cvjetna poljana, ljudi - anÿeli što sa krilašaca Andersenovih priþa lete od cvijetka do cvijetka. Nisam znao što je jad, nevolju poznavah samo iz - romana. Dakako, da ovakvi nazori ne mogaše dugo potrajati, jedan udarac i dosta je da padneš iz skrajnosti - u skrajnost. I ja u redu zateturah. Cijeli moj razred bijaše pun nekakvih Jakobinaca, trebala im samo kakova glava. Ja bijah odliþan ÿak, za mene ne bijaše straha, ali bilo je mojih prijatelja kojima je prijetio pad. Bijahu mi usko srcu prirasli, meni je bilo nemoguüe i pomislit se bez njih. I tako odstupih i ja od mature kad su njim zabranili pristup. Nije mi sada preostajalo druge, nego da se sklonim u sjemenište na promišljanje svega što uþinih… * NEKUD me spregnuše sveti sjemenišni zidi. Postao sam vrlo elegiþan, melanholiþan, što li? Tad me zateþe vijest da mogu, ako hoüu, u Rim. U onom spleenu, nekoj magli duševnoj, rvajuü se sa nekim neizvjesnim ideali buduünosti, ja sam na to pristao. Daleki bio je to put, ujedno i moj prvi korak na željeznicu! Plakao sam ja, plakao je i moj pokojni otac; a bura je hitala slane valove mora preko parobroda! Tako sam se nekog lijepog dana našao usred „vjeþnoga grada". Nosilo me srce drugamo, drugamo negoli su samostanske rešetke; ja sam htio sam tumarat na Forum, na Pincij, u Kolosej…Ali moj fijaker zaustavio se pred nekom starinskom zgradom. To je bio - Collegio Germanico - Hungarico, moj novi sedmogodišnji stan. Naÿoh i tamo prijatelja u ýeha, Poljaka i Švicara - Francuza, ali domovine ne bijaše…Ona je bila daleko, al ja sam ju viÿevao i sa kupole Sv. Petra i iz podzemnih katakombah. Meni se je þinilo da me zove, ja htjedoh u nju. Ali kao? Razum je govorio: Ostaj, ali srce je vapilo: Bježi, bježi! Ti üeš zaboraviti ovdje i majþin jezik, odrodit üeš se narodu. Bježi, bježi… I svukoh sa sebe crveno odijelo, raspasah svoj crveni pas i odoh…"

U Zagrebu 22. veljaþe 1886.

128

MOJ DUBROVNIK Dragutin Tadijanoviü

ýIOPE, LET, CRTA Luko Paljetak Napomena: Koliko autentiþnog ugoÿaja, rafinirane ljepote, živopisnih slika i asocijacija bude ove pjesme svaka za sebe, a tek obje zajedno! U njima jednako snažno, osim izraženog, osjeüamo i þujemo i ono prešuüeno, i ono nedoreþeno; umjetnine su to koje istovremeno svjedoþe o raskošnoj snazi talenta svojih autora te osvajaju sugestivnošüu i poetskim fluidom. Željeli smo da komparativna analiza ovih dviju pjesama pripremi uþenike za prvi razred srednje škole, i da ih uvede u „ozbiljniju" tematiku pjesnika þije ih pjesme prate od djetinjstva: Tadijanoviüa i Paljetka.

METODIýKI SUSTAV korelacijsko-integracijski

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Buÿenje interesa za samostalno þitanje poezije. Kompariranje dviju lirskih pjesama sa sliþnim motivima. Otkrivanje bitnih obilježja poetskog iskaza. Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Otkrivanje i uspostavljanje smisla lirske pjesme. Otkrivanje poetske funkcije stilskih izražajnih sredstva u književnoumjetniþkom tekstu. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje maštovitosti uþenika. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. b) obrazovni zadaci Motivi - pjesniþke slike. Epitet. Olfaktivne, vizualne, taktilne i akustiþne slike. Retrospekcija. Opkoraþenje. Perifraza. Sinonimi. Kontrast. Metafora. Slobodni i vezani stih. Ukršteni srok (rima). Trostih i þetverostih. Monostrofa. Za one koji žele više: Prebacivanje. Elipsa. c) odgojni zadaci Izoštravanje sposobnosti za uoþavanje lijepog. Ljubav prema krajoliku. Njegovanje i poticanje ljubavi prema svakom dijelu domovine. Obogaüivanje jeziþnog i stilskog izraza. Osposobljavanje uþenika za vrijednosnu rašþlambu umjetniþkog djela. Povezivanje prirodnih pojava i ljudskog raspoloženja. Razvijanje interesa za interpretaciju književnih djela. Razvijanje osjeüaja pripadnosti svomu narodu, njegovoj materijalnoj i duhovnoj baštini. Razvijanje i poticanje želje za lijepim kazivanjem stihova.

129

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Sjeüaš li se svog posjeta, izleta ili ekskurzije u Dubrovnik? Koje su ti slike ostale u sjeüanju? Navedi ih. 2. ýuvaš li ti kakav predmet koji te podsjeüa na voljenu osobu, na sretni trenutak, na uspomene s nekog putovanja? Kako se odnosiš prema tom predmetu? 2. uspostavljanje pojmovno-informacijskih veza: Najava teme Uspostaviti korelative meÿu pjesmama dvojice pjesnika (Tadijanoviüa i Paljetka) u sljedeüim elementima: a) u temi b) u atmosferi (tonu) c) u motivima d) u poetskim slikama e) u ukljuþenosti pojedinih osjetila kojima pjesnik percipira svijet oko sebe f) u ritmu g) u jeziku (uporabi glagolskih oblika) h) u izboru stilskih izražajnih sredstava (epiteti, prebacivanje, opkoraþenje i dr.) i) uvrsti stiha i strofe j) u reþenici koju koriste k) u temeljnim porukama pjesama l) u vrsti pjesniþkog iskaza. Iznošenje rezultata rada u formi izlaganja Sinteza 3. aktualizacija: 4. listopada - Dan ptica; Meÿunarodni dan zaštite životinja (Sv. Franjo Asiški) 3. veljaþe-Sv. Vlaho 4. izražavanje i stvaranje: 1. U dnevniku þitanja navedi: vlastiti doživljaj ovih dviju lirskih pjesama, odnos pjesnika i svijeta kako ga vidi pjesnik, znaþenje završnih stihova u objema pjesmama. 2. Jesu li ove dvije pjesme ispunile tvoja oþekivanja? Zašto jesu ili zašto nisu? 3. Iz svega što si doznala/doznao odredi temu jedne i druge pjesme. 4. Ritam naglašavaju i þesta opkoraþenja i prebacivanja u Tadijanoviüevoj pjesmi, na primjer: No imao sam srce/ Zaljubljeno i prepuno pjesama. Pronaÿi i ostala opkoraþenja s naglašenom ritmiþkom ulogom.

integracija Jeziþno izražavanje - krasnoslov pjesme. Eliptiþna reþenica: Mrtvo zvono. Tišina. Glagolski oblici. Zarez uz vokativ: dragi/gospoÿice þiope.

130

korelacija Zemljopis i povijest- Dubrovnik. Biologija-þiope, naranþe.

zanimljivosti Dugo se mislilo da selice prepoznaju krajolik prenoseüi to znanje s naraštaja u naraštaj. No, mladunci mnogih ptica odlete prije starijih ili naÿu put i bez vodstva, k tome mnoge se ptice sele samo obnoü. ýini se da se selice upravljaju prema suncu nad obzorom i prema zvijezdama na noünom nebu. Dokazano je da se ptiüima u gnijezdu veü utisne slika nebeskog svoda! Zaþuÿuje koliko se poklapaju smjerovi zraþnih struja i selidbeni smjerovi. Tako se morske ptice uglavnom i sele niz vjetar prepuštajuüi mu se da ih nosi nad oceanom. ýesto ih vjetar skrene sa selidbenog smjera pa se one doseljuju na odredište naknadno, po kraüim stazama. Rode oblete selo prije negoli polaze na selidbu. Uzvojito se penju na toplim strujama u nebesku visinu i nestanu na jugu. Nekoü bi u selu pjesmom slavili rodu kad bi se opet vratila i donijela sreüu onima koji žive pod krovom na kojem se ugnijezdila. Otkad je danski profesor Mortensen prstenovao prvu pticu 1899. godine, poþeli smo saznavati tek mali dio velike tajne ptiþjih selidaba.

131

PROLJETNI SONET (iz ciklusa Soneti godišnjih doba)

Milan Begoviü Napomena: Iako je pripovjedaþ i dramatiþar Milan Begoviü mnogo poznatiji po toj vrsti svojih ostvarenja (primjerice, po tom je stvaralaštvu jedan od naših najbolje prihvaüenih književnika u inozemstvu), odluþili smo posegnuti za izborom iz njegova lirskog opusa. Podatna pjesma osvijestit üe uþenicima spoznaju da proljeüe nije samo grmlje ruža, mendula u cvatu, krik lastavice, pjev slavuja, þistoüa proljetnog dana; ono je puno više od toga — i glazba boja, i paleta poetsko-likovnih asocijacija, i treptaj ushita nad ljepotama prirode, i pjesnikova raspjevana melodija, i njegov krasopis stiha odreÿen profinjenim ritmom srca i ljupkim likom, tko zna koje, samo njemu znane djevojþice, i poruka da je u viÿenim slikama doživio neponovljivu radost života!

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Ostvarivanje pjesme u susretu þitatelja i teksta. Senzibiliziranje uþenika za ekspresivnost pjesniþke slike (poetske igre rijeþima). Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Cjelovito doživljavanje poezije kao estetske stvarnosti. Buÿenje zanimanja za samostalno þitanje poezije. Razvijanje pjesniþkog sluha - doživljaja ritma, pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti neposrednog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. b) obrazovni zadaci Sonet. Pjesniþka slika. Motiv. Rima. Arhaizam. Personifikacija. Metafora. Za one koji žele više: Simbol. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema prirodi. Razvijanje osjeüaja osjetljivosti za ugrožena biüa u prirodi; þuvanje prirode i njezinih ljepota. ýuvajmo i poštujmo okoliš u kojemu se kreüemo i živimo. ýovjek je nedjeljivi dio prirode: on bez nje ne može, ona bez njega može. Sklad prirode budi u þovjeku osjeüaj mira, spokoja, zadovoljstva i užitka. Potrebno je þešüe „druženje" s prirodom.

132

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije a) asocijativni niz uz tematsku rijeþ proljeüe b) fotografija rascvjetale voüke (po moguünosti stabla badema, mandule), razgovor i opisivanje (vizualne, taktilne, olfaktivne pojedinosti u opisu) 2. interpretacija u užem smislu: Kojim vas je osjeüajima ispunio ovaj sonet? Jeste li se prisjetili kakva proljetnog dogaÿaja i doživljaja? Kakvo je proljeüe godišnje doba? Kako ga vi doživljavate? Što prvo pomislite kad þujete rijeþ proljeüe? Je li pjesnik ispunio vaša oþekivanja? U kojim ste mu se trenucima osjetili najbližima? Kakav je Begoviüev odnos prema prirodi u proljeüe? Kako je doživljava? Kojim simbolima pjesnik doþarava buÿenje prirode, raÿanje novoga života? Zašto je za doživljaj svog neposrednog, putenog odnosa prema prirodnosti i neiskvarenosti uzeo sliku plave, gole djevojþice? Što povezuje djevojþicu i proljeüe osim þistoüe, nevinosti? Razgovarajte o tom. Pjesnik se, pišuüi sonet, koristio stilskim izražajnim sredstvima. Pronaÿite u stihovima: a) pjesniþke slike, b) motive od kojih su slike tkane, c) personificiranu metaforu, d) simbole, e) arhaiþne rijeþi (zastarjelice). Što je karakteristiþno za formu soneta? Objasnite to na ovoj lirskoj pjesmi. Usporedite godišnja doba s razliþitim razdobljima þovjekova života. Koje je razdoblje þovjekova života najsliþnije proljeüu? Što bi, prema ovim razmišljanjima i usporedbi s þovjekom, bila osnovna misao ovoga soneta? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Koristeüi što više vizualnih, auditivnih, olfaktivnih i taktilnih pojedinosti, opiši proljetno stablo u cvatu. 2. Prisjeti se soneta koji si veü proþitao/proþitala i usporedi ga s „Proljetnim". 4. aktualizacija: Usporedba soneta s haiku poezijom koja govori o godišnjim dobima - prema sadržaju i formi.

integracija Pojedinosti u opisivanju. Arhaizmi. Pisanje imperativa. Krasnoslov. Medijska kultura Kazalište - drame Milana Begoviüa

korelacija Glazbena kultura: Vivaldi (ýetiri godišnja doba); Jakov Gotovac (Begoviüev libreto za operu Ero s onoga svijeta); Lira - glazbeni instrument. Priroda/Biologija - ekološko djelovanje u oþuvanju prirode zadatak je suvremenog þovjeka. Vjeronauk - badem (mandula) - simbol Blažene Djevice Marije.

133

zanimljivosti Latinski izraz Ver Sacrum (þit. sakrum) u doslovnom prijevodu znaþi „sveto proljeüe", a tim se pojmom oznaþavala žrtva prvenaca koju su stari Rimljani prinosili bogovima u znak zahvalnosti za ljetinu zvanu još i prvine (prvi plodovi).

134

BLAŽENO JUTRO Tin Ujevi ü Napomena: Kolajna je Ujeviüeva zbirka u kojoj su objavljene pjesme nastale za vrijeme njegova boravka u Parizu. Tema trpljenja i osamljenosti lirskog subjekta, koji sam sebe naziva Jobom, došla je do izražaja i u ovoj pjesmi. I baš kao što to i dolikuje pravom Jobu — trpljenje je mirno, bez osude i pobune; štoviše — u njemu tinja pepelom iskra zapretana da üe doþekati dragi osmijeh i željenu ljubav. Smatramo da bi bilo šteta propustiti (ne zapoþeti) razgovor o „sukladnosti" sadržaja pjesme i akvarela Antuna Motike. Uþenici üe, govoreüi o pojavnom (stol, snop svjetla, soba...), govoriti o doživljajnom, iznosit üe svoj doživljaj i pjesme i slike.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja osnovnog raspoloženja u lirskoj pjesmi. Sposobnost asocijativnog mišljenja. Razvijanje pjesniþkog sluha i literarnih sposobnosti. Razvijanje senzibiliteta za ljudske i estetske vrednote. Sposobnost zamišljanja i tumaþenja pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti doživljavanja ritma. b) obrazovni zadaci Lirska (intimna) pjesma. Pjesniþka slika. Vezani stih. Motiv. Rima (abab - ukrštena). ýetverostih/katren. Epitet. Deveterac. Metafora. Ponavljanje (…u tu sobu; blaženo jutro koje padaš, da mi zadaš) Opkoraþenje (…trome grudi širiš/þeznuüem suncu). Inverzija (osmijeh mali). Za one koji žele više: Apostrofa (stilska figura u kojoj se pjesnik obraüa nenazoþnoj osobi kao da je nazoþna, ili stvari kao da je živa i razumna): blaženo jutro. Sinestezija (spojeno opažanje; sposobnost jednog osjetila da registrira podražaje drugog): Dijeliš mi neke tihe slasti kad o tvom zaru vidim knjige na polici. (Osjetilom vida prima okusne podražaje). c) odgojni zadaci Razvijanje estetske komponente uþenikove liþnosti. Razvijanje interesa za þitanje poezije te upoznavanje pjesnikova života i djela. Osloboÿenost uþenika u vlastitom stvaralaþkom izražavanju. Poticanje na doživljavanje prirode. Buÿenje stvaralaþkog odnosa prema pjesmi i stvarnosti.

135

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Motivacija autobiografskim zapisom Uþiteljica/uþitelj kaže uþenicima da üe im proþitati autobiografski zapis jednog velikog hrvatskog pjesnika. Na temelju zapisa koji pozorno slušaju, uþenici bi, nakon þitanja, trebali otkriti o kojem je pjesniku rijeþ. „Rodio sam se… 1891. u Vrgorcu, selu Dalmatinske zagore… kamo je moj otac prvih dana svojeg uþiteljevanja dospio ne mogavši inaþe naüi stana u mjestu… ja sam se stvarno rodio u turskoj kuli napukloj od groma… Ta je kula trebala biti 1912. razorena, ali sam þuo da je saþuvana u željeznim okovima kao historijski spomenik…" b) Motivacija likovna - pokazivanjem Ujeviüevih fotografija. 2. interpretacija u užem smislu: Samostalno odredite: a) vrstu strofe b) vrstu rime c) vrstu stiha. Izvorni pjesnikov oblik da potpiriš (uporaba veznika da + prezent) zamijenite infinitivom. Pronaÿite i objasnite i ostale takve primjere. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Prepiši dvije strofe pa u njima oznaþi manje stanke (jednom okomitom crtom) i veüe stanke (dvjema okomitim crtama). 2. Potraži podatke o Ujeviüu i napiši bilješku o piscu. 4. aktualizacija: Raÿaju li se iz patnje i boli umjetniþka ostvarenja više i þešüe nego iz radosnih emocija?

integracija Pisanje rijeþi u kojima dolazi IJE /JE. Prezent. Pridjevi. Odvajanje suprotnosti zarezom. Opis prostora. ýitanje. Krasnoslov.

korelacija Sat razrednika - Komu se mogu povjeriti; obilježavanje Valentinova. Likovna kultura -akvarel. Interijer.

zanimljivosti Sjedio Tin Ujeviü jednoga dana u zagrebaþkom „Kavkazu". Popio veü treüu ljutu, a džepovi mu po obiþaju, zjape prazni. Na sreüu opazi gdje za

136

susjednim stolom sjedi poznati dirigent i enigmat Nikola Faler i pošalje mu po konobaru ceduljicu: „Maestro, pomozi mi, muþi me JAD PERA." Tatek Mikula kao vrsni enigmat, odmah je pogodio Tinovu poruku i postupio po njoj. Kako? (Rješenje: DAJ PARE.) Iz Ujeviüeva zapisa Vrgorac i Makarska: „Moje buÿenje, moj unutrašnji život poþinje u Makarskoj. Makarska me uþi da život i prirodu osjeüam pjesniþki, da o sebi mislim lirski i introspektivno psihološki. (…) U Splitu sam, sa trinaest punih godina, po prvi put propjevao, i stvorio sam svojom prvom mutnom i neodoljivom inspiracijom novi žanr- rimovanu prozu." Nikola Miliüeviü: „Za cijenu svog duhovnog biüa Ujeviü je žrtvovao sve životne lagodnosti te je živio samotniþki i oskudno, bez obitelji i pravog doma, bez položaja i zaposlenja pa je þak i ljubav pretvorio u misterij i nedokuþiv san." Karmen Milaþiü: „Napisao je dvije þudesne zbirke visokog simbolizma, o ljubavi, patnji i smrti, kakve su Lelek sebra i Kolajna, a onda se neobjašnjivo odrekao tih svojih stihova. Žena je za njega zvijezda bijelih naraštaja, svetinja pred kojom se klanja svitim koljenima, a þitav život bježi od tog ideala žene i sklanja se u okrilje poezije. Volio je sunþane predjele prirode, oduševljavao se morskom panoramom, mekoüom i slobodom neba, bojama i mirisima cvijeüa, sa zanosom gledao 'prve bademe u kruni bijelog cvijeta', a velik dio dana provodio u dimu i polutami kavane." ANEGDOTA Najveüi njemaþki pjesnik Goethe, prema zapisima suvremenika, imao je vrlo tvrdo srce. Sva previranja u svijetu, štoviše i Francuska revolucija, ostavila su ga potpuno indiferentnim. Pjesnik Boerne, ne mogavši podnijeti takvo Goetheovo stajalište, reþe mu: - Jesi li ikada pustio i jednu suzu? Znaš li ti uopüe što je to bol?

137

UZBURKANO SRCE Eugen Kumiþiü Napomena :U ovoj epizodi došlo je do izražaja Kumiþiüevo romantiþno slikanje i idealiziranje mladih zaljubljenika, istarskih junaka koji ne govore þakavštinom, nego standardnim jezikom zaþinjenim pokojom zastarjelicom ili rijeþima iz razgovornog jezika. Inaþe, ovaj tekst u rukama vješta „moderatora", tj. uþiteljice/uþitelja koji pozna svoj odjel, može biti izvrstan poticaj za raspravu o (ne)omiljenosti sapunica, ljubavnih romana i ljubavnih „dijelova" filmova. Sve neka vodi pitanjima: što je ljubav? Kako se ljubav iskazuje? Je li ljubav danas komercijalizirana?

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti govornog i pismenog izražavanja, povezivanja þinjenica, tumaþenja, zapažanja, dokazivanja tvrdnji, zakljuþivanja, samostalnosti u radu, literarnih i drugih asocijacija te sposobnosti za samostalnu interpretaciju teksta. b) obrazovni zadaci Roman. Tema. Opis unutarnjeg prostora. Dijalog. Karakterizacija lika. Arhaizmi i rijeþi iz razgovornog jezika (ljaga, jošte). Usporedba. Metafora. c) odgojni zadaci Njegovanje plemenitih i humanih odnosa meÿu spolovima. Isticanje važnosti i uloge ljubavi u životu svakog þovjeka. Odgovornost i osjeüajna privrženost voljenoj osobi. Maštanje o zajedniþkoj sreüi. Nježna ustreptalost prvih mladenaþkih ljubavi.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Pismeno dovršite zapoþetu reþenicu: LJUBAV JE…ili LJUBAV JE KAO… b) Pisanje ASOCIOGRAMA uz rijeþ LJUBAV ili razgovor o izrekama na temu ljubav (rubrika Zanimljivosti).

138

2. interpretacija u užem smislu: Ispišite iz teksta zastarjelice (arhaizme) i rijeþi koje su se rabile u razgovornom jeziku. Što pisac postiže njihovom uporabom u tekstu? Zamijenite ih rijeþima koje su danas u uporabi. 3. izražavanje i stvaranje 1. Napiši pismo u kojem üeš iskazati svoje najnježnije osjeüaje. 2. Objasni pojmove biti izabranica (þijeg) srca, otvoriti i pokloniti komu (svoje) srce. 3. Dovrši zapoþete poslovice: Daleko od oþiju,….. Tko se voli, ….. Gdje ima ljubavi, tu… Da nije ljubavi, ….. Nastavi niz poslovicama o ljubavi koje su ti poznate.

4. aktualizacija Televizijske sapunice. Prikazivanje u crno-bijelom svjetlu i polarizacija likova na dobre i loše. Pred vidljivost postupaka i naziranje moguüih rješenja.

integracija Reþeniþni i pravopisni znakovi. Govorne vrednote. Pisanje pisma. Prepriþavanje. Pisanje rijeþi iz poštovanja. Medijska kultura - ljubav na filmu, u stripu i sl.

korelacija Glazbena kultura - pjesme o ljubavi. Sat razrednika - obilježavanje Valentinova.

zanimljivosti Eugen Kumiþiü pisao je pod pseudonimom Jenio Sisolski. O ljubavi Tomislav Ožaniü: Pravi romantiþari iza mjeseþine vide dugu. Vesna Parun: Našla sam dragi kamen u školjci tvog osmijeha. Talijanska pjevaþica Milva: S ljubavi može proüi vrijeme, ali s vremenom prolazi sigurno ljubav. Anna Magnani: S ljubavi je kao s juhom: prve žlice su prevruüe, posljednje prehladne. Chevalier de Mere: Tko poþinje ljubiti, mora biti spreman trpjeti.

139

Emil Petroviü: Ljubav nije ništa drugo do lijepa molitva duše, koja se diže do zvijezda u nesvjesnoj þežnji k savršenstvu. Alfred Adler: Velike ljubavi su rijetke kao što su rijetka velika djela. Sreüko Lazari: Duboka üe ljubav uvijek isplivati, a plitka potonuti. Taj Mahal grobnica je jedne velike ljubavi koju povjesniþari umjetnosti zovu „san u mramoru" i „apoteoza indijske ženstvenosti". Dao ju je sagraditi šah Džahan svojoj ženi miljenici poþasno zvanoj Muntaz - i - Mahal. Šahova miljenica podarila je vladaru Indije sedmero djece i umrla u Indiji 1629. poslije poroÿaja osmoga djeteta. Tijelo je pokopano u Agru, u vrtovima na rijeci Džamna, u grobnici kakve svijet do tada nije vidio, a koju je punih 20-ak godina gradilo 20 000 radnika. Sagraÿena iz snježnobijelog mramora, u bujno zelenim vrtnim nasadima i vodenim plohama s lotosovim cvjetovima, grobnica predstavlja þudesno djelo umjetnosti. ANEGDOTA (Aristip, starogrþki filozof) Mladiü, koji se htio oženiti, doÿe filozofu i upita ga za savjet koju üe ženu izabrati. -Lijepa üe te izdati - reþe Aristip - ružna ti se neüe sviÿati; siromašna üe te upropastiti, a bogata üe tobom vladati. Eto, izaberi što üeš najlakše podnositi.

140

ASANAGINICA Narodna Napomena: I ova üe balada pokazati koliko su u þovjekovu životu važni (i snažni) osjeüaji: koliko god ga þine lijepim i sretnim, još više ga þine teškim i tragiþnim. Ovo posljednje tim je žalosnije što je u pitanju Asanaginica, tragiþna junakinja narodne pjesme, ideal uzorne majke i vjerne

žene.

Uþenike treba

uputiti da je za ovu vrstu pjesama

karakteristiþno: a) ispuštanje (izostavljanje) svega onog što nije nužno za razumijevanje radnje b) opis je sveden na minimum, ima ga tek onoliko koliko je potrebno da se naglasi osnovni ugoÿaj c) izlaganje radnje odvija se gotovo dramskom napetošüu d) nepredvidivi zaokreti u radnji i skretanje k elegiþnom tonu e) dominacija impulsivnih karaktera, velike strasti f) tragiþna poenta i tragiþan završetak. Baladu donosimo u obliku najsliþnijem izvorniku kako bismo pokazali, izmeÿu ostaloga, štokavsko narjeþje, jezik njenog vremena te put od vremena zapisivanja do današnjeg poimanja jezika. Takoÿer, bit üe vrlo zanimljivo usporediti jezik Asanaginice narodnog pjesnika i jezik Ogrizoviüeve Hasanaginice (takoÿer u þitanci).

METODIýKI SUSTAV problemsko - stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Otkrivanje dubljih slojeva pjesme. Otkrivanje etiþkih i idejnih stajališta u pjesmi. Poticanje djeþje imaginacije. Razvijanje samostalnosti pri donošenju vlastitih sudova. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja i izražavanja umjetniþke vrijednosti književnog djela. Stvaralaþka primjena steþenih znanja. b) obrazovni zadaci Stilska obilježja narodne balade. Dramski sukob. Inverzija. Perifraza. Gradacija. Za one koji žele više: Slavenska antiteza. c) odgojni zadaci Položaj žene u društvu nekad i danas - zauzimanje pravilnog stajališta. Položaj žene u patrijarhalnoj sredini. Duboka snaga materinskih osjeüaja. ýovjek mora poštovati osjeüajni svijet drugog þovjeka. Ki þa dela, sebi dela.

141

Književnost kao ljepota i oplemenjivanje. Ljubav majke prema djeci. Ljudske mane (sebiþnost, oholost) zagorþavaju život. Osposobiti uþenika da štuje osnovne vrijednosti. Moralne osobine kao uvjet meÿusobnih odnosa. Njegovanje osjetljivosti za pravdu i nepravdu. U usmenoj narodnoj književnosti dijelimo osjeüaje, misli i znanje naših davnih prethodnika.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Razgovor o položaju i važnosti majke u obitelji. 2. Iznošenje primjera nepravde prema majci (koje su joj nanošene našom ili tuÿom nesmotrenošüu, odnosno nepažnjom). 3. Uþenici recitiraju stihove pjesama koji govore o majci. 2. stvaranje i rješavanje problemske situacije: U ovakvu metodiþkom sustavu možemo uþenicima ponuditi sljedeüe probleme: 1. Je li narodni pjevaþ samo objektivan, hladni promatraþ zbivanja u pjesmi? (Narodni pjevaþ, u trenutku kad Asanaginica saznaje da mora otiüi bez svoje djece iz muževa doma Kad kaduna rijeþi razumjela,/još je jadna u toj misli stála, nije neutralni promatraþ, nego osoba koja suosjeüa s nesretnom Asanaginicom.) 2. Koji nam epitet to otkriva? (jadna) 3. Je li Asanaginica htjela izvršiti samoubojstvo: a) zbog poruke koja joj je upuüena ili b) zbog straha od konjanika koji je ujahao u dvorište dvora? 4. Što nam o tome otkriva dozivanje njezinih küeri? 5. Odvijaju li se dogaÿaji u djelu brzo ili sporo? Kakvo razrješenje sukoba oþekujemo na kraju ove balade? (Sve se brzo odvija, a ta brzina vodi nesretnu Asanaginicu tragiþnoj sudbini. Sve je predodreÿeno za tragiþan ishod zbivanja u pjesmi jer u toj brzini nitko trijezno ne razmišlja. Sve su odluke ishitrene, nepromišljene i rezultat su snažnih negativnih osjeüaja - osvete, a razum je negdje u drugom planu.) 6. Jesu li se sve Asanaginiþine boli i patnja proistekle iz ljubavi prema mužu ili im je uzrok u ljubavi koja je veže uz vlastitu djecu? Navedi sve primjere (6) koji potvrÿuju tvoje stajalište. (Sve njezine boli i tragiþan kraj vezani su, prije svega, uz nasrtaj na najsnažnije osjeüaje - one majþinske, jer se silom mora rastati od svoje roÿene djece: a) gdi me šalje od petero dice! b) dva je sina u þelo ljubila, a dvije üere u rumena lica,

142

a s malahnim u bešici sinkom, odijelit se nikako ne mogla, c) nemoj mene davat za nikoga, da ne puca jadno srce moje gledajuüi sirotice svoje! d)kada bude agi mimo dvora, nek ne vidi sirotice svoje. e) ustavi mi konje uza dvora, da darujem sirotice moje. f) uput se je s dušom rastavila od žalosti gledajuü sirotâ.) 7. Tko je najveüi krivac za Asanaginiþinu smrt: a) patrijarhalni odnosi u muslimanskoj sredini b) nesmiljenost i okrutnost bega Pintoroviüa c) samoljubivost i povrijeÿenost Asan-agina d) Asanaginica (jer nije obišla muža dokje ležao bolestan)? Obrazložite svoje stajalište! 8. Djelo sadrži u sebi niz „sivih" dionica-dijelova koji su preskoþeni, o kojima nemamo obavijesti, podataka. Otkrij ih i odredi im funkciju (ulogu) u dramskoj radnji. (Evo samo nekih: a) Ne znamo odakle toliki bijes Asanage, dok leži ranjen u šatoru, prema ženi s kojom ima petero djece? b)Je li Asanaginica saznala da mora napustiti mužev dom usmenim ili pismenim putem? c) Tko je obavijestio bega o odluci Asanage da otjera ženu iz kuüe? d) Zašto je beg veü nabavio potvrdu o rastavi braka izmeÿu Asanaginice i age? e) Zašto je daje baš za kadiju, ne znamo. Možda zbog njegova društvenoga položaja, upornosti da mu Asanaginica bude ženom? f) Zašto Asanaginica moli brata da piše pismo, a ne piše ga ona sama? g) Ostaje nejasno zašto je Asanaginica tražila od kadije da joj nabavi pokrivalo za glavu kako ne bi vidjela svoju djecu, a spremila im je darove za darivanje (noževe, þohu, haljine). h) Tko je brinuo o tek roÿenu djetetu? Tko ga je hranio? Kako? i) Ne znamo kada se vratio Asan-aga u dvor iz þadora. I tako dalje.) Preskoþeni dijelovi takoÿer su u funkciji dramske radnje koja neumitno hita tragiþnom razrješenju.) 9. Ima li dijaloga u tekstu? Kojim primjerima možete dokazati svoje mišljenje? Navedite ih! (Dijaloga meÿu likovima nema. a) Asanaginica ništa ne odgovara svojim küerima kada joj one jave da je u dvor stigao njezin brat beg Pintoroviü. b) Beg ništa ne odgovara na Asanaginiþine rijeþi kad mu ona veli da je muž tjera iz doma i od djece. c) Asanaginica se ne želi udavati, ali njezin je brat neumoljiv, šuti i kuje osvetu

143

bez dogovora sa svojom sestrom. d) Asanaginica ništa ne odgovara sinovima kad je oni pozovu da svrati k njima u dvor. Nakon pitanja nema odgovora. Taj nedostatak dijaloga takoÿer je u funkciji finala dramske radnje. Život u kojem nema razgovora, dogovora, sporazumijevanja mora takoÿer srljati u propast. Ovoga puta to je tragedija namijenjena najslabijoj, najnježnijoj osobi -ženi i majci petero djece.) 10. Odredi Asanaginiþine i Asanagine osobine (karakteristike): agresivan dobrodušan

bezobziran dobronamjeran

þastan u ljubavi dosljedan

þestit dostojanstven

þovjekoljubiv nepokoran

drzak malodušan

hrabar moralan

human naprasit

iskren neodluþan

istrajan nježan

nesebiþan odluþan pažljiv poduzetan zloban snalažljiv

nesretan okrutan plahovit požrtvovan profinjen strpljiv

netrpeljiv osjetljiv plemenit pravedan radoznao tašt

osjeüajan osvetoljubiv podao pribran savjestan trezven

odgovoran patrijarhalan podmukao pristojan sebiþan umišljen

3. aktualizacija: 10. prosinca – Dan prava þovjeka 8. ožujka – Meÿunarodni dan žena druga nedjelja u svibnju – Majþin dan 4. izražavanje i stvaranje: 1. Opiši jedan plemeniti postupak svojih roditelja ili staratelja prema nekomu tko nije þlan tvoje obitelji. 2. Odredi kompozicijske dijelove (uvod, zaplet, vrhunac i rasplet) ove balade.

integracija Jeziþno izražavanje - þitanje i krasnoslov pjesme

korelacija Povijest - položaj žene u društvu nekad i danas.

zanimljivosti Jeste li znali da je u Somaliji (država na sjeveroistoku Afrike) prosjeþan broj roÿene djece po ženi þak viši od sedmero (2000.). Brojne se obitelji suoþavaju s velikim problemima jer je rast stanovništva mnogo brži od gospodarskoga razvoja. Uz glad, tu vlada i velika nezaposlenost.

144

SINIŠA I NERA Marija Juriü Zagorka Napomena: Jesu li vremena, kad se Zagorka þitala potajice i kad je priznanje da þitaš Griþku vješticu bilo ravno skandalu, ostala zauvijek za nama? Teško je reüi. Ipak, za djelo Marije Juriü Zagorke, najþitanije autorice u cjelokupnoj povijesti hrvatske pisane i tiskane rijeþi, ponovno raste þitalaþki interes. Je li razlog tomu autoriþin osjeüaj za fabulativnost i þvrstinu priþe ili tema — progon vještica s Griþa, ostaje tek vidjeti i prosuditi svakom þitatelju, i to na najbolji i jedini naþin — u susretu s djelom. Uþiteljici/uþitelju daje se mnoštvo moguünosti i naþina susretanja s Griþkom vješticom: rock-opera, strip, kazališne predstave, itd. Nešto od toga ponuÿeno je u þitanci.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Razvijanje sposobnosti pismenog izražavanja dojmova i doživljaja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. b) obrazovni zadaci Roman. Tema. Osnovna misao. Portret (psihološka karakterizacija). Atmosfera (ugoÿaj) u književnom djelu. Arhaizmi. Za one koji žele više: Trivijalna književnost. c) odgojni zadaci i ciljevi Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Ljudske vrline (nesebiþnost, razumijevanje, strpljivost, blagost, dobrota) život þine plemenitijim. Hrabrost, odvažnost i upornost vrijednosti su koje život nagraÿuje. Životne prepreke postoje samo zato da ih svladamo ili da nas nauþe neþemu dobrom. Optimizam - recept za dobar život, recept za dobre meÿuljudske odnose. Obitelj je svakom þovjeku najvažnija. Ljubav u obitelji treba stalno njegovati.

145

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: 1. Život i rad Marije J ur i ü Zagorke (neprihvaüanje i šikaniranje, prva hrvatska novinarka, najþitanija književnica - izlazakZagorkinih romana u svescima dnevnih i tjednih novina). 2. Razgovor o životu i utjecaju hrvatskog plemstva u vrijeme kad je Hrvatska bila dio Austro-ugarske Monarhije. 3. Odnosi u Hrvatskoj u doba inkvizicije i progona „vještica". 2. interpretacija u užem smislu: S kojim se likovima (osobama) upoznajemo u ulomku? O þemu razgovaraju? Je li ovo uobiþajeni razgovor sliþan današnjem razgovoru supružnika? Po þemu se razlikuje? (Uglaÿeni govor, život na austrijskom dvoru, prijateljski odnos s carem, otmica sina, nesvakidašnje izjave ljubavi.) Koje pojedinosti iz dijaloga otkrivamo: a) o njihovu životu b)o njihovim odnosima c) o njihovoj ljubavi? Pronaÿite u tekstu dio u kojem dolazi do obrata. Koji osjeüaji prevladavaju? Objasnite odgovor i potkrijepite ga navodima. Što prema ovom ulomku iz „Griþke vještice" saznajemo o Zagorkinom jeziku i izražavanju? Pronaÿite arhaizme (zastarjelice) u tekstu i objasnite im znaþenje. Okarakterizirajte Neru i Sinišu. Kakvim su životom živjeli? Siniša je bio þasnik austrijske vojske. Što znate o tom? Jeste li þuli za Trenkove pandure? Koja je bila njihova uloga u Monarhiji? Zagorka je pisala povijesne romane. Vjerujete li da su: a) njezini likovi doista postojali i živjeli kako ih je prikazala u romanima b) povijesne þinjenice samo podloga za gradnju radnje i likova koje je Zagorka izmislila? Razgovarajte o tome. Odredite vrijeme, mjesto, temu i osnovnu misao ulomka. 3. izražavanje i stvaranje: Proþitaj koji od romana Marije Juriü Zagorke i otkrij mjesta, dogaÿaje i osobe koje su dio naše povijesti. 4. aktualizacija: Obiteljski odnosi. 23. rujna - dani europske baštine 15. svibnja - Meÿunarodni dan obitelji

integracija Pisanje dvojnih, muških i ženskih, prezimena. Pisanje upravnog govora.

146

korelacija Povijest. Sat razrednika.

zanimljivosti Prava „griþka vještica", to jest kontesa Nera, bila je Barica Cindak. Kad je Zagorka dobila u ruke sudski predmet sa suÿenja toj pekarici i piljarici s Markova trga, odmah je izgradila lik „lijepe, koketne i zavodljive, a uza sve, dobro situirane gornjogradske udovice" za kojom luduju muški stanovnici, ne samo Griþa, nego i susjednog Kaptola. Ljepota i zavodljivost bile su glavni krivci što je optužena kao coprnica i odvedena u tamnicu gradske kule Dverce. U „Reviji Zagreb" iz 1941. Viktor Kovaþiü je zabilježio da „gdjekoji slijepo zaljubljeni ili odbijeni udvaraþ ranjena srca i osramoüena lica širi iz osvete o njoj lažne glasine: da je coprnica, da noüu leti na Klek, da je kapetanica coprnaþkoga ceha i ljubavnica samog vraga…". Bez obzira na to što je Barica na te optužba odgovarala „naj ljudi pripovedaju kaj ih volja", takve su objede i glasine u to mraþno doba (sudski predmet je iz 1742. godine) mogle biti vrlo opasne, o þemu svjedoþi i Zagorkina kontesa Nera. Svi Zagorkini romani (napisala ih je više od 30) pisani su po narudžbi. Iako je bila najþitanija, najpopularnija i najgledanija (pisala je i kazališne komade), istovremeno je bila i najnapadanija jer su njena djela nosila naljepnicu „šund" literature. Ipak, bilo je i drukþijih mišljenja, poput ovog Ive Hergešiüa: „… ne bih autoricu ,Griþke vještice' htio idealizirati, niti onako jeftino osuditi kao što je þesto bila osuÿivana… Fenomenu Marija Juriü - Zagorka pristupimo ozbiljno, s dužnim poštovanjem, ne bojeüi se aure smiješnosti koja za života pa i nakon smrti prati ovu tragiþnu pojavu." Marija Juriü Zagorka roÿena je 1873. godine u Negovcu kraj Vrbovca. Iz ljubavi prema Zagorju, u kojem je provela djetinjstvo, uzima pseudonim Zagorka. Više od 50 godina bavila se novinarskim radom i borila za ravnopravnost žena. Svoje je romane pisala bez visokih umjetniþkih pretenzija, ali s mnogo uživljenosti u prohujalo doba i virtuoznom umješnošüu razvoja fabule. Barun Franjo Trenk, austrijski pukovnik (Hrvat, Slavonac), bio je na þelu regimente pandura u vrijeme austrijske vladavine. Osuÿen je na doživotnu tamnicu u tvrÿavi Spielberck (Špilberk) kraj Brna (ýeška), u kojoj je i umro. Svoje je pandure regrutirao uglavnom iz Slavonije. Prema Zagorki, Siniša Vojkoviü bio je jedan od oficira Trenkovih pandura.

147

VASJA I JEGORUŠKA Anton Pavloviþ ýehov Napomena: U poþetku stvaralaštva ýehov je vjerovao da üe mu dužina pripovijetke ili novele omoguüiti da dade više „soli i sadržaja". U tom je smislu Stepu (jednu od najduljih pripovjedaka) smatrao „prelomnom" jer je u njoj obuhvatio širok prostor i ljudske odnose u njemu. U toj metafori ruske stepe izrazio je rusku dušu (svaki pisac izražava i dušu svoga naroda). Ujedno, u ovom ulomku (sastavljenom od dvaju ulomaka, koje dijele tek dvije-tri stranice, ali se þine slivenima) oþituje se glasovita ýehovljeva lirska digresija u opisima prirode te njegovi slojeviti likovi i životan dijalog. Kasnije se ýehov, s malobrojnim izuzecima, vratio kratkim formama uspješno slikajuüi na malom prostoru svu složenost ljudskih odnosa.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja, zapažanja, rašþlambenog pristupa promatranoj pojavi, obrazloženja i dokazivanja tvrdnji, zakljuþivanja, estetske procjene, samostalne interpretacije, uoþavanja nijansiranosti izraza (primjerice deminutiva), kritiþkog mišljenja, uopüavanja, vrednovanja, govornog i pismenog izražavanja. b) obrazovni zadaci Pripovijetka. Pripovijedanje u treüem licu. Portret lika. Karakterizacija lika. Dijalog. Ugoÿaj. Deminutiv. Onomatopeja. Usporedba.

Za one koji žele više: Lirska digresija - pišþev komentar u kojem objašnjava i dopunjuje svoje pripovijedanje iznoseüi vlastite misli u svezi s pojedinim postupcima svojih likova. 1. Opis Vasjina motrenja života u stepi. 2. „Ljudi, koji pjevaju u koru tenor ili bas, osobito oni, koji su bar jedanput u životu imali priliku da dirigiraju, privikavaju se da djeþake promatraju strogo neprijazno. Tu naviku ne gube ni poslije, kad prestanu biti pojci." c) odgojni zadaci Poticanje uþenika na zapažanje i doživljavanje vrednota koje nas okružuju. Priroda je životinjama dom u kojem se ponašaju „po domaüi". Treba imati i onaj drugi, svoj vlastiti svijet, koji nije… nikome pristupaþan. Njegovanje obzirnosti prema drugima. Dobre namjere mogu katkad biti nespretno izražene i ne nailaze uvijek na gostoprimstvo onih kojima su upuüene.

148

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Likovna/filmska - pokazivanjem stepskih prostranstava na izrescima iz kalendara ili videozapisima (a u nedostatku navedenog - pisanje asocijativnog niza uz rijeþ STEPA). b) Motivacija biografskim zapisima o ýehovu (izbor iz þitanke, priruþnika ili koji drugi). 2. interpretacija u užem smislu: Na koliko biste dijelova mogli podijeliti tekst? ýime se odlikuje prvi, a þime drugi dio? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Prouþi životopis Antuna Pavloviþa ýehova i napiši bilješku o njemu. 2. Odabrani dio teksta prepiši u bilježnicu uz obrazloženje zašto si izdvojila/izdvojio baš taj dio. 3. Da snimaš film o proþitanom tekstu, u kojem bi to filmskom rodu bilo? 4. aktualizacija: Odnos prema prirodi i životinjama.

integracija Opisivanje. Pripovijedanje. Pisanje upravnoga govora. Umanjenice. Zarez u reþenici.

korelacija Zemljopis.

zanimljivosti Iz ýehovljeva života: Pero u ledu Antoša u kuhinji piše zadaüu uz lojanicu. Svjetlo je slabo. Djeþak svaki þas skida þaÿu zbog koje plamen „miga". Odjedanput, ulazi otac u bundi i kaljaþama: „Brzo u radnju! Sjedi za blagajnu!" - „Tamo je hladno!" djeþak üe ocu Pavelu, koji ljutito uzvraüa: „Brzo... I pazi na svaku kopjejku!" Što üe, Antoša suznih oþiju uzima bilježnicu i gramatiku, navlaþi podstavljeni kaput i obuva kaljaþe, te ode u hladnu trgovinu. Doþekaju ga ondje dvojica šegrta, Andrjuška i Gavrjuška. Tuku nogom o nogu, tako se utopljavaju. Ježe se od studeni i vlage, a nos im je crven kao u pijanaca. Antoša se šutke popne na sanduk sa sapunima. Na njemu je blagajna. Ubrzo i Antoša lupka nogama. Tako tri djeþaka samo cupkaju jer kupaca nema. Antoši je žao da üe otac biti žalostan - obitelj je velika a zarada mala - no drago mu je da ga ne ometaju. Moüi üe dovršiti zadaüu iz latinskoga. Uzima pero i zabode ga u tintarnicu. Ali, ne, vrh mu pera udara u led - mrzlo mu je oko srca - tinta se smrznula. Sutra je jedinica sigurna. Neüe je dobiti zbog neznanja - a otac üe ga ukoriti zbog

149

„nerada". Antoša ostavlja pero u „crnome ledu", zavlaþi ruke u rukave i skupi se kao Andrjuška i Gavrjuška. Oþito, za veliku misao ne treba velika prostorija, jer je ovaj promrzli uþenik postao veliki lijeþnik i još veüi književnik-djeþak Antoša svjetski je klasik Anton Pavloviþ ýehov. Zeþevi gledaju kako pisac piše ýehov je volio prirodu. I biljke su voljele njega.„Prolistat üe i štap ako ga ýehov zabode u zemlju", govori o njemu jedna prijateljica. Svoja je književna djela najradije pisao na malome zabaþenom imanju, Melihovu: „Zimi bi snijeg zameo prozore dopola. Katkad su kroz prozor virili zeþevi iz smeta, propinjuüi se na stražnjim šapicama. ýehov se onda šalio s Likom, koja mu se sviÿala, da oni dolaze gledati kako je ona lijepa. U proljeüe su ga kroz iste prozore gledale rascvale jabuke, koje je sam gajio. ýehovu je najdraže kad cvatu jabuke i višnje, pa je i u svojoj drami Višnjik posebno volio naslov.„ Svaki slobodni trenutak provodio je u vrtu. Sadio je i sijao, mazao jabuke vapnom i obrezivao ruže. U ožujku on upozorava sestru u pismu: „Zabodi kolþiüe kraj ljiljana, inaþe üe ih zgaziti dok hodaju. Imamo dva ljiljana: jedan je prema tvojim prozorima, a drugi pokraj bijele ruže na putu k narcisima... Ne orezujte ruže dok ja ne doÿem. Orežite samo one grane koje su zimi prozeble ili su bolesne, ali oprezno: znate da bolesnici katkad ozdravljuju!" A Anton Pavloviþ nije ozdravio od sušice od koje je bolovao od mladih dana. Umro je u stvaralaþkome naponu, u 44. godini života.

150

SINJSKA ALKA Dinko Šimunoviü Napomena: Tekst je pogodan za ostvarivanje odgojnih ciljeva bilo da je rijeþ o razvijanju ljubavi prema domovini, kraju, povijesnim postignuüima, narodu i narodnoj tradiciji ili razvijanju i poticanju spremnosti na odricanje, ulaganju napora u postizanje stanovitih rezultata. Zanimljivo je ponuditi im sadržaj ovoga teksta kao „izvještaj" s „cetinske olimpijade" ili kakvog „starinskog športskog mitinga". Uþenici tada s lakoüom uviÿaju sliþnosti (mentalitet koji voli mladost, pobjednike, ljepotu...) i razlike (razliþito shvaüanje pobjednika, ljepote i sl.).

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti doživljavanja i estetske procjene, samostalne interpretacije i otkrivanja traženih pojedinosti u tekstu, dokazivanja tvrdnji, usporeÿivanja, mišljenja, asocijacija, povezivanja, prepoznavanja, uopüavanja, zakljuþivanja i izražavanja. b) obrazovni zadaci Pripovijetka. Pripovijedanje u treüem licu. Portret lika. Karakterizacija lika. Dramski nabijeno slikanje masovnih prizora. Objektivan prikaz viteške igre.

Metafora: dugaþke lijehe procvjetale þudnim cvijeüem. Usporedba: bijele perjanice alkarske treptale kao kovilje na vjetru i dr. Udružena hiperbola i personifikacija: zemlja tutnji. Za one koji žele više: Orijentalizmi (þoha, fišek, kundak, harambaša, jeþerma i dr.). c) odgojni zadaci Buÿenje zanimanja za upoznavanjem povijesti, narodnih obiþaja i tradicije. Buÿenje osjeüaja ponosa zbog doprinosa našeg naroda u obrani slobode. Njegovanje pobjedniþkoga duha, ulaganje truda u postizanje rezultata. Ostvarenje životnih ideala.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Koji je grad središte Cetinske krajine? Po þemu je Sinj poznat? Što znate o Sinjskoj alci? Koji je književnik pisao o njoj? b) Kako se osjeüaš kao pobjednik, a kako kad si poražen/poražena u aktivnosti kojom se baviš?

151

2. interpretacija u užem smislu: Pitanjima u þitanci dodati još i ova: Promotrite pišþev stil i jezik. Što zakljuþujete? Kako se u tekst uklapaju turcizmi i drugi orijentalizmi? 3. izražavanje i stvaranje: 1. Promjenom jednog slova u rijeþ iALKA, napiši niz rijeþi koje imaju smisao. (ALKAALFA - ALGA - OLGA; ALKA - ILKA - IVKA - IVNA) 2. Pronaÿi malu rijeþ u velikoj. (Svaku rijeþ uzmi iz teksta Sinjska alka.) Radi ovako: MARAMA, CRVENA, ODIJELO, IZVEZENU, VRANAC… 3. Tekst je zasiüen rijeþima iz turskog i drugih istoþnjaþkih jezika. Prisjeti se i ti nekih rijeþi iz drugih jezika koje se upotrebljavaju u tvojoj obitelji ili kraju pa sastavi mali rjeþnik stranih rijeþi. 4. aktualizacija: Hrvatski športski idoli: zlatni rukometaši, Janica i Ivica Kosteliü, Goran Ivaniševiü i dr. Poistovjeüujemo se s njima kad se penju na pobjedniþka postolja i primaju medalje. Je li tako i kad se treba odricati i teško raditi? Tradicijske igre i turistiþke atrakcije: Utrka laÿa na Neretvi. Rapske viteške igre. Moreška u Korþuli.

integracija Lektira. Opisivanje. Pripovijedanje. Izvješüivanje. Rijeþi iz drugih jezika. Glagolski oblici.

korelacija Zemljopis: Posebnosti industrijske djelatnosti primorskog prostora (Sinj).

zanimljivosti Alkarsku povorku þini vojvoda, þeta alkara, i þeta momaka i pratnje. U alkarskoj su þeti alkari natjecatelji sa zapovjednikom (alaj-þaušem); u þeti momaka - alkarski momci, na þelu s harambašom; u pratnji alkara koji ne sudjeluju u natjecanju - barjaktar, njegova dva do šest pratitelja, vojvodin aÿutant (poboþnik), dva momka koji vode Edeka, jedan momak štitonoša, dva momka buzdovandžije, tri bubnjara (talambasaþa), tri trubaþa. Svi alkari jašu na konjima, a momci i ostali dio pratnje idu pješice. Namještaþ alke, njegov pomoünik, trubaþ i pucaþ maþkula sastavni su dio ekipe, ali ne sudjeluju u povorci. Alkari se pojavljuju u starinskoj nošnji koja se sastoji od þohane dolame i hlaþa, svilenoga pasa, izvezene jaþerme i košulje s majitama (filigranskim kopþama). Na glavu se stavlja kalpak (visoka šubara) od kunovine ukrašen bijelom perjanicom (þelenkom) od ždralova ili þapljina perja, o bedrima visi sablja, u ruci koplje, a na nogama crne kožne þizme s mamuzama, pri vrhu optoþene srebrnom srmom.

152

Alkarski su konji opremljeni srebrnim ili zlatnim pusatima, oglaviüem s ploþom i kitama te ukrašenim uzdama. Sedlo je prekriveno abajom od þohe urešene vezivom, gajtanima, kiüankama i srebrnim ukrasima. Momci su odjeveni u sveþanu starinsku narodnu nošnju. Kumparan je crvenim gajtanom optoþen, jaþerma je ukrašena srebrnim tokama; nose modre suknene hlaþe, bijeli krožet (prsluk) i bijelu košulju. Na glavi je zapeškirena crvena kapa urešena kitama. U peškir je zadjevena kitica cvijeüa. Oko pasa je crveni pojas i pripašnjaþa s ukrašenim fišeklijama. U pripašnjaþu su zadjeveni dugi handžar, ili jatagan, i dvije kubure. U ruci je puška kremenjaþa, naslonjena na lijevo rame. Na nogama su lagani opanci, a u njima vezeni terluci. Bubnjari, trubaþi, namještaþ alke i njegov pomoünik odjeveni su u jednostavniju narodnu nošnju. ýlanovi ýasnoga suda nose sveþana crna graÿanska odijela s plavom vrpcom na prsima.

153

HRVATSKA, LJUBAVI MOJA Zlatko Tomiþiü Napomena: Kad bismo udružili sve naslove u ovoj þitanci s predznakom hrvatski, vidjeli bismo da je u njima ispleten pleter hrvatskom kraju, narodu, prošlosti, jeziku i slobodi. No, isto je tako ostalo u toj zbirci pletiva i za sve druge koji üe znati potražiti i pronaüi ljubav ili rijeþi koje vole.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti zamišljanja i stvaranja pjesniþkih slika. Razvijanje sposobnosti asocijativnog mišljenja. Razvijanje sposobnosti verbalnog izražavanja doživljaja. Razvijanje sposobnosti fantazijskog mišljenja. Sposobnost percipiranja lirske pjesme. Osposobljavanje za pismeno izražavanje i racionalno stvaralaþko mišljenje. b) obrazovni zadaci Domoljubna pjesma. ýetverostih (katren). Pjesniþka slika. Motiv. Metafora. Ponavljanje. Inverzija. Za one koji žele više: Anafora. c) odgojni zadaci Razvijanje ljubavi prema domovini. Razvijanje estetske komponente uþenikove liþnosti. Razvijanje interesa za þitanje domoljubne poezije. Razvijanje sposobnosti za identifikaciju (s pjesnikovim ja). Razvijanje spoznaje o pripadnosti svom narodu, njegovoj prošlosti, sadašnjosti i kulturi. Poticanje na oslobaÿanje u izražavanju osjeüaja.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije:

a) U dosadašnjem ste školovanju upoznali više domoljubnih pjesama. Navedite obilježja domoljubnih pjesama. Nabrojte sve domoljubne pjesme koje su vam poznate kao i njihove autore. Umjesto toga, može se organizirati mali literarni kviz koji ukljuþuje i pjesme u kojim se isprepliüu domoljubni i pejsažni motivi (npr.: D. Gervais, Moja zemja i dr.). Uþiteljica/uþitelj može navesti naslove pjesama, a

154

uþenici imenuju autora pjesme, dovršavaju zapoþete stihove, odgonetaju o kojem je dijelu domovine rijeþ i tako dalje. (Napomena: Uþenici su u petom razredu upoznali pjesme Horvatska domovina A. Mihanoviüa i Sloboda P. Kanižaja, u šestom Domovina iz srca raste D. Naþinoviüa i Hrvatska domovina P. Kanižaja. Mogu se ukljuþiti i pjesme koje su upoznali prigodom obilježavanja Dana hrvatskog jezika, npr. Hrvatski jezik i Zvonimirova laÿa V. Nazora, Moj dom S. S. Kranjþeviüa, Svijetliš u tmini J. Kaštelana i dr.). b) LITERARNA MOTIVACIJA: ýitanje ili krasnoslov jedne domoljubne pjesme ili kolaža (u dogovoru s unaprijed pripremljenim uþenikom). To može biti Hrvatska Drage Ivaniševiüa, ulomci pjesama Petra Preradoviüa i sliþno. 2. interpretacija u užem smislu: Pitanjima dodati: Oznaþite mjesto za odmor meÿu rijeþima i naglasnim cjelinama u pjesmi. Otkrijte na þemu se temelji ritam pjesme. Za svaku odrednicu navedite odgovarajuüi primjer. Samostalno odredite: a) vrstu strofe b) vrstu stiha c) vrstu pjesme. 3. izražavanje i stvaranje: 1. Usporedi stihove Ivana Mažuraniüa i Alekse Šantiüa te zabilježi zakljuþke do kojih si došla/došao: „Djeco moja, hrabri zatoþnici, vas je ova zemlja porodila. Kršovita, ali vami zlatna. Djedi vaši rodiše se tudijer, oci vaši rodiše se tudijer, i vi isti rodiste se tudijer: za vas ljepše u svijetu ne ima." (Iz Smrti Smail-age ýengiüa) „Ostajte ovdje!… Sunce tuÿeg neba Neüe vas grijat ko što ovo grije; Gorki su tamo zalogaji hljeba Gdje svoga nema igdje brata nije." (Iz pjesme Ostajte ovdje) 2. Potraži i proþitaj Preradoviüevu pjesmu Putnik te nauþi krasnosloviti odabranu strofu/strofe. 3. Uredite KUTIû POEZIJE u svojoj uþionici. Odaberite domoljubne pjesme (ili pojedine strofe) koje vam se najviše sviÿaju. Napišite ih na ukrasne plakate ili papire veliþine A4. Koristite se ukrasnim slovima, raznobojnim flomasterima, ilustracijama, razglednicama i sl., pa uredite razredni pano/flanelograf. Za tematski naslov uzmite odabrani stih/stihove. Možete dodati i aforizme o domovini.

155

4. aktualizacija: Napuštanje zemlje, odlazak u svijet. Koji su razlozi navodili ljude na odlazak ranije, a koji ih navode danas? Prisjetiti se moliških i gradišüanskih Hrvata, rasutosti Hrvata po svim kontinentima, pjesnika koji su živjeli i djelovali u izgnanstvu i þežnji za domovinom i sl.

integracija Pisanje zareza uz vokativ (Hrvatska, ljubavi moja; djevojko moja; gujo pod kamenom; zvijezdo na nebu.). Zamjenice - posvojne: moja, tvoj; neodreÿene: svaki, svakoj; osobne: te; odnosna: tko. Izražavanje - perifraze.

korelacija Povijest - Preporodno doba - htijenja i rezultati. Sat razrednika - Obilježavanje Dana neovisnosti.

zanimljivosti Vjekoslav Klaiü: Jedna kap krvi prolivene za domovinu vrijedi više nego þitavo more ili najgušüa kiša rodoljubnih govora, od kojih još nikada nikoga glava zaboljela nije. Ivan Mažuraniü: U ovoj zemlji, ako je prodamo, neüe kosti naše mirno poþivati. Blok: Neüe domovina napustiti þovjeka, nego þovjek domovinu. Domovina je nalik na svoga sina - þovjeka.

156

VAS JE OVA ZEMLJA PORODILA Ulomak iz III. pjevanja, ýeta

Ivan Mažuraniü Napomena: Poetsko viÿenje povijesnog dogaÿaja koji se zbio 1840. Mažuraniü slika u pet pjevanja: Agovanje, Noünik, ýeta, Haraþ, Kob. Nakon straviþnih prizora koji se odvijaju u Haraþu, gdje pisac prikazuje nasilništvo i lakoumnost Smail-age i njegovih podanika, u ýeti se budi nada da želja za promjenom neüe ostati samo pusta želja. Uþenicima valja osvijestiti spoznaju da povijesni dogaÿaj u umjetniþkom djelu može doživjeti preinake jer se umjetnik ne vodi znanstvenim, nego umjetniþkim kriterijima. Naglasci u tekstu mame i pozivaju na govorenje ovog lijepog ulomka.

METODIýKI SUSTAV interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Upoznavanje i usvajanje jeziþne kulture svoga naroda Izgraÿivanje svijesti o ulozi jezika i umjetnosti u ostvarenju naroda i osobe, ali i o povezivanju naroda i kultura u Europi i svijetu. Izgraÿivanje svestrane stvaralaþke osobe razvijenih sposobnosti izražavanja, stvaranja, komuniciranja, doživljavanja i spoznavanja te vrednovanja umjetniþkoga djela. Osposobiti uþenike da razumiju i usvoje moralna naþela zapadnoeuropske - kršüanske civilizacije. Razvijati ljubav prema knjizi i osposobljavati uþenike za samostalno služenje knjigom. Razvijanje literarnih analitiþko-istraživaþkih sposobnosti. Razvijanje sposobnosti argumentiranja, komentiranja i prosuÿivanja. Razvijanje sposobnosti obrazlaganja, usustavljivanja i zakljuþivanja. b) obrazovni zadaci Ep. Pjevanje. Deseterac. Osmerac. Metafora. Kontrast. Personifikacija. Epitet. Aforizam. Arhaizam. Turcizam. Portret lika. Etiþka, psihološka, sociološka i povijesna karakterizacija lika. Za one koji žele više: Epifora -stilska figura u kojoj se ponavljaju rijeþi na kraju stihova. Djedi vaši rodiše se tudijer, Oci vaši rodiše se tudijer, I vi isti rod iste se tudijer. Anadiploza -iduüi stih poþinje rijeþima kojima je prethodni završio: Dok je doba, djeco, kajite se; Kajite se, dok nije pozvana

157

c) odgojni zadaci Upoznavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znaþajki domovine. Njegovan jeziþni izraz odraz je „higijene" uma, duha. Razvijanje ljubavi prema materinskom jeziku. Altruizam - nesebiþna briga za blagostanje drugih ljudi, spremnost na odstupanje od vlastitih interesa u korist drugih. Razvijanje poštovanja i uvažavanja prema svim narodima i etniþkim zajednicama. Razvijanje svijesti o ravnopravnosti spolova, naroda i rasa. Slobodu domovine treba braniti i za nju položiti i najveüe žrtve. Život je najveüi dar i najveüa vrijednost. Poštuj život svakoga stvora.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Epski spjev Smrt Smail-age ýengiüa slavi pobjedu domaüih junaka nad stoljetnom turskom silom. Što znate o borbi protiv Turaka u našim krajevima? b) JEZIýNA MOTIVACIJA: Nabrojte neke rijeþi i izraze za koje pouzdano znate da ne pripadaju hrvatskom jeziku. Što danas najviše pridonosi preuzimanju rijeþi iz drugih jezika. Što je ranije, u povijesti, bio glavni razlog ulaska tuÿica u naš jezik? Iz kojih smo jezika preuzeli najviše takvih rijeþi? Kako se zovu rijeþi preuzete samo iz turskog jezika, a kako sve rijeþi preuzete od istoþnjaþkih naroda, iz zemalja Bliskog istoka? 2. interpretacija u užem smislu: S kojim se likovima susreüemo u ulomku III. pjevanja ýete? Koji lik dominira? Napravite etiþku, sociološku, psihološku i povijesnu karakterizaciju sveüenika služeüi se stihovima i ispisujuüi navode iz ulomka. Kako þeta prihvaüa pastirove rijeþi? Pronaÿite stihove u kojima se izriþe njihov preobražaj od hrabrih vitezova spremnih na osvetu (gorski lavovi) do, blagom rijeþju starca, umirenih ljudi (jaganjci tihi). Pronaÿite u stihovima stilsko izražajna sredstva: figure ponavljanja (anaforu, anadiplozu), metafore, personifikacije, epitete, usporedbe. Odredite vrstu stiha. Izražajno þitajte vodeüi raþuna o govornim vrednotama, posebice o stanci, o naglašavanju rijeþi i o reþeniþnoj intonaciji. Odredite kompoziciju fabule ovoga ulomka. 3. izražavanje i stvaranje: a) Izražajno þitajte ovaj ulomak vodeüi raþuna o naglascima. (Napomena: „U ovom odlomku naglasci donekle odstupaju od onih koje uþenici mogu naüi u današnjim rjeþnicima hrvatskoga jezika. To je zato što potrebe stiha (osmerac, deseterac) traže striktan broj slogova, pa onda i dvosložni izgovor refleksa jata (ije). Ostala odstupanja (npr. kajite se mjesto kaj te se) nastala su iz istoga razloga." Primjedba Nives Opaþiü) b) Proþitajte cijeli epski spjev Smrt Smail-age ýengiüa. c) Pronaÿite u knjižnici podatke o ostalim književnicima, þlanovima obitelji Mažuraniü: Ivani Brliü-Mažuraniü, Franu Mažuraniüu, Matiji Mažuraniüu i Antunu Mažuraniüu.

158

d) Saznajte što više podataka o višestoljetnoj borbi našeg naroda protiv turskih osvajaþa. 4. aktualizacija: a) Napiši asocijacije uz rijeþi mir i vjera (osim svih vrsta rijeþi, možeš pisati i potpune reþenice, te mudre misli i izreke). b) Opüa deklaracija o ljudskim pravima ýlanak 3. Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost. ýlanak 17. Nitko ne smije biti samovoljno lišen svoje imovine.

integracija Portret. Opis vanjskog prostora. Upotreba aforizama u svakodnevnog govoru. Gradacija. Govorenje epskog teksta. Naglasci. Prepriþavanje. Dramatizacija.

korelacija Vjeronauk: Biblijski motiv. Uloga duhovnog pastira. Povijest: Borba protiv Turaka u našim krajevima. Sat razrednika: Živjeti etiþno. Njegovanje ljubavi prema domovini.

zanimljivosti Ivanov brat Antun Mažuraniü, jezikoslovac i pjesnik, blisko je suraÿivao s Ljudevitom Gajem (Temelji ilirskog i latinskog jezika, Slovnica hrvatska). Ivanov neüak, Fran Mažuraniü autor je crtica Lišüe, Novo Lišüe, Od zore do mraka i dr. Ivana Brliü-Mažuraniü u svojoj autobiografiji napisala je o djedu Ivanu Mažuraniüu: „Svaka njegova rijeþ, svaka rasprava (u rasprave se rado upuštao i nije dao da predmet padne dok ne bi iscrpljen bio) bila je uzvišena umom, a još uzvišenija u onoj þistoüi i strogosti etiþkih nazora kojom kano da je taj silni starac prožimao svu okolinu svoju, sav dom svoj, sve koljeno svoje."

159

SKITNJE Matko Peiü Napomena: Antun Gustav Matoš zabilježio je: „Putopis je od ponajljepših i najmodernijih oblika, mada bijaše moderan veü kod klasika. To je literarna forma, pristupaþna svakom duhu…." I profesor Ante Franiü dodaje: „Odvajkada je þovjek živio kao putnik, kao nomad… Hodao je iz dokolice', iz þista mira', da napase' oþi i dušu, iz znatiželje. Ne samo po prisilama vlastita tijela nego, možda još više, po nalozima svoga duha. Taj njegov nagon (!) za putovanjem i otkrivanjem nepoznatoga, ustrajno i neprestano do dana današnjega i buduüega, stvorio je gotovo jednovremeno u njemu ,nagonsku potrebu da drugima priopüi, ne samo ono što je otkrio, nego i svoje dojmove i doživljaje o otkrivenome". O istinitosti tih rijeþi neka posvjedoþi i ovaj Peiüev tekst.

METODIýKI SUSTAV meditacijsko-stvaralaþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni zadaci i ciljevi Razvijanje sposobnosti promatranja. Razvijanje sposobnosti zamišljanja. Razvijanje sposobnosti argumentiranja (citiranja). Razvijanje sposobnosti usporeÿivanja pojava po sliþnosti. Razvijanje sposobnosti verbalnog izražavanja pjesniþkog teksta. Razvijanje sposobnosti priþanja. b) obrazovni zadaci Obilježja putopisa. Opisi. Tema i motivi. Epitet. Usporedba. Personifikacija. c) odgojni zadaci Njegovanje i razvijanje ljubavi prema zaviþajnim krajolicima. ýovjek je sastavni dio prirode i dužan je þuvati njezine ljepote i vrijednosti. Književnost kao ljepota, oplemenjivanje, izvorište spoznaje i poticaj za stvaralaštvo. Krajolik kao izvorište ljepote i nadahnuüa. Ljepota življenja u miru dragoga domaüeg krajolika.

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prisjetite se najljepšeg krajolika kojim ste putovali i obavijestite nas o svom doživljaju u nekoliko reþenica. b) Promatranje reprodukcija naših i stranih pejsažista.

160

2. meditacijski pristup tekstu: U meditacijskom poniranju u slojeve i dubinu ovoga putopisa usredotoþiti se na rad po skupinama koje þine petero uþenika i od kojih svatko ima i svoju specifiþnu ulogu: 1. izbornik- koji üe odabrati onaj dio putopisa koji njegova skupina smatra najljepšim, najslikovitijim, najsnažnijim i sl. 2. koordinator - koji vodi raþuna o zadanim vremenskim granicama rada, o podjednakom angažmanu svih þlanova skupine u radu 3. ilustrator - koji üe tekstualni zapis pretoþiti u likovni izraz 4. zapisniþar- koji üe zapisati sva pitanja i odgovore koji su uþenici dobili radeüi na odabranome dijelu teksta iz þitanke, 5. izvjestitelj - koji üe izvijestiti cijeli razred i uþitelja o rezultatima rada svoje skupine). Uþenicima se mogu ponuditi i zadaci sljedeüeg sadržaja: a) izdvojiti dionice putopisa koje registriraju osjeüaj pripovjedaþeva zadovoljstva koji je izazvan ljepotom ovoga hrvatskoga kraja (na svim primjerima ulomka) b) zapažanje i izdvajanje najprivlaþnijih i najneobiþnijih slika Podravine (i njezinih motiva), koje opisuje i o kojima pripovijeda M. Peiü; i njihova rašþlamba c) uoþavanje, prepoznavanje i tumaþenje pripovjedaþevih povijesnih, likovnih, književnih, geografskih i kulinarskih asocijacija koje veže uz motive Podravine d) odreÿivanje teme teksta i obilježja putopisa kao vrste književne proze. 3. aktualizacija: Najistaknutiji predstavnici naivnoga slikarstva koji i danas žive i stvaraju svoja likovna djela u Podravini. 4. izražavanje i stvaranje: a) Možete li napisati reþenicu, dvije slijedeüi pišþev stil? b) Navedi redoslijed slika ovoga putopisa pomoüu kratkih natuknica. c) Zapiši najmanje tri pitanja koja bi željela/želio postaviti autoru ovoga putopisca. d) Ako želiš proþitati još koji putopis, potraži Putositnice Antuna Nemþiüa Gostovinskog ili Pogled u Bosnu Matije Mažuraniüa.

integracija Jeziþno izražavanje-opisivanje.

korelacija Povijest/zemljopis - Podravina. Likovna kultura - pejsaž kao motiv. Biologija - biljni i životinjski svijet.

161

zanimljivosti Križevci su grad stariji od 750 godina. Prvi se put spominju u jednoj ispravi kralja Bele III. iz 1193. godine. Povlasticu slobodnog kraljevskog grada dodjeljuje Gornjem gradu Križevcu slavonski ban Stjepan 24. travnja 1252. godine, a ovu povlasticu potvrÿuje godinu dana poslije i kralj Bela IV.

162

NA BADNJAK Ksaver Šandor Gjalski Napomena: Prosinac je mjesec radosnog išþekivanja, pun simbola blagdanskog ozraþja koji upuüuju na vjersku, kulturnu (civilizacijsku) pripadnost. Ovim üemo tekstom osvijetliti i pojmove siromaštva i bogatstva (ni jedno ni drugo nije konaþno i vjeþno), davanja i primanja (lakše je davati, nego primati; radost se umnožava, a bol umanjuje kad se dijeli), obnovit üemo sjeüanje na razne obiþaje vezane uz Božiü i Badnji dan te istaknuti potrebu njihova þuvanja i ljepotu obiteljskog

zajedništva.

Tekst

se

ujedno,

na

osobit

naþin,

naslanja

na

Taritaševu Božiünicu (Dveri rijeþi 5) i Truhelkinu Božiünu priþu (Dveri rijeþi 6).

METODIýKI SUSTAV a) meditacijsko-stvaralaþki b) interpretacijsko-analitiþki

zadaci i ciljevi a) funkcionalni ciljevi i zadaci Razvijanje sposobnosti reagiranja na poziv književnog teksta. Samostalno interpretiranje traženih elemenata. Razvijanje sposobnosti izražavanja dojmova. Razvijanje literarnih i likovnih asocijacija. Uoþavanje dijalektizama, latinizama i rijeþi razgovornog govora u okružju standardnoga jezika. Razvijanje sposobnosti kritiþkog promatranja, dokazivanja i zakljuþivanja. Razvijanje sposobnosti fantazijskoga mišljenja: zamišljanje vizualnih, auditivnih, taktilnih, olfaktivnih i gustativnih elemenata. b) obrazovni zadaci Pripovijetka. Opis vanjskoga prostora. Karakterizacija likova. Zaustavljanje radnje. Dijalektizam. Rijeþi razgovornoga govora u okružju standardnoga jezika. Latinizam. Pripovjedne tehnike: opis, pripovijedanje, dijalog. c) odgojni zadaci Za svetkovinu Božiüa pripremamo se prolazeüi put poniznosti, vjere, ljubavi i dobrote. Neka naše ponašanje bude u suglasju s porukama simbola u vrijeme Došašüa. Upoznajmo i þuvajmo božiüne obiþaje. Njegujmo obiteljsko zajedništvo. Siromaštvo i bogatstvo duhovne su i materijalne kategorije: svatko može istovremeno biti i bogat i siromašan. Budimo tolerantni prema drugima.

163

ARTIKULACIJA SATA 1. motivacije: a) Prosinac je mjesec posveüen išþekivanju i slavljenju Isusova roÿenja. Nabrojte neke poznate obiþaje koji obilježavaju to vrijeme. Koji su obiþaji vezani samo za Badnji dan? b) Slušanje božiünih pjesama i pisanje asociograna uz Badnji dan. 2. a) meditacijski pristup tekstu: Stvaranje duševno-tjelesne priprave s ciljem postizanja povoljnog ozraþja za kasniji susret s tekstom; najava teksta; prvi meditacijski susret s tekstom ostvaren þitanjem u sebi; meditacijsko poniranje u slojeve teksta i stvaralaþko istraživanje. U usmjerenom þitanju uþenici istražuju kojim se pripovjednim tehnikama pisac služi, uoþavaju funkcije opisa vanjskoga prostora i lika, otkrivaju Batoriüeve, etiþke, sociološke i psihološke osobine, prouþavaju jezik i stil i dr.; meÿusobna komunikacija (objavljivanje, tumaþenje i moguüa korekcija zakljuþaka do kojih se došlo u istraživanju); sinteza i aktualizacija. 2. b) interpretacija u užem smislu - prema pitanjima u þitanci 3. izražavanje i stvaranje: a) Na komadiüu papira dovrši reþenice: Božiü je… Bogatstvo je kad…; Siromaštvo je kad… (Odgovore izložiti na razrednom panou.) b) Vjenþiü prijateljstva: Iako je ovaj zadatak primjereniji uþenicima niže dobi, možete ga, ako oni to žele, realizirati i u ovom razredu. Neka svaki uþenik izreže malo crveno kartonsko srce na koje üe s jedne strane zalijepiti svoju fotografiju (ili nacrtati neki „svoj simbol"), a s druge strane ispisati najljepšu božiünu þestitku, želju i sliþno. Srca treba objesiti o vjenþiü/obruþ na stropu u uþionici. Zadatak možete preinaþiti i tako da uþenici iz pojedinih djela (npr.: A. de Saint-Exupÿry: Mali kraljeviü i dr.) kroz usta pojedinih likova izgovaraju/ispisuju aforistiþne misli o ljubavi, prijateljstvu i sliþno. 4. aktualizacija: Kako slavimo blagdane? Komercijalizacija Božiüa, razvijanje potrošaþkog mentaliteta (skromni i jednostavni darovi ili potrošaþka megalomanija). Upravljamo li se u životu prema krilatici: Koliko imaš, toliko vrijediš? Može li siromašan istovremeno biti i bogat (svoj je, pun ponosa, ne pada pod utjecaj)? Što smo odnijeli u Caritas, kad smo uþinili dobro djelo, priskoþili kome u pomoü? Pisanje božiüne i novogodišnje þestitke.

164

integracija Kajkavsko narjeþje. Rijeþi iz drugih jezika. Opisivanje.

korelacija Glazbena kultura - Božiüne pjesme. Sat razrednika - Božiü u mom domu. Božiüni obiþaji u mom kraju.

zanimljivosti Došašüe zapoþinje þetvrtu nedjelju prije Božiüa, to je ona koja je najbliža blagdanu Svetog Andrije (30. studenoga). Dakle, Došašüe traje þetiri tjedna. Prosinac je mjesec posveüen išþekivanju i slavljenju Isusova roÿenja. To vrijeme obilježavaju razni obiþaji, koji nemaju izravne veze s roÿenjem Isusa, nego su naslijeÿeni iz pretkršüanskih vremena: sijanje žita u male posudice na stolu ili prozoru, paljenje svijeüa na adventskom vijencu, stavljanje borove granþice ili vjenþiüa na vrata, darivanje na dan Svetog Nikole i Božiü, ukrašavanje bora na Badnju veþer, unošenje badnjaka, pripremanje tradicionalnih jela i tako dalje. Stari je obiþaj da se za Svetog Nikolu pred djecom pojavljuju dvije osobe - jedna odjevena u biskupa (ima plašt, biskupsku kapu, biskupski štap), a druga odjevena u vraga, krampusa (nosi crnu odjeüu, ima crno lice, lanac oko tijela, na glavi su mu rogovi). Likovi simboliþno predstavljaju suprotnosti u životu i þovjeku. Antun Gustav Matoš umro je s knjigom Ksavera Šandora Gjalskog Pod starim krovovima koja je pronaÿena pod jastukom njegova bolniþkog kreveta. Litnjak je kruh koji se u nekim hrvatskim krajevima (Slavonija, Žumberak, Hrvatska Kostajnica) pravi poþetkom prosinca i drži na stolu do Božiüa. Nakon toga sprema se i þuva punu godinu dana - sve do iduüeg Božiüa. Okruglog je oblika i ukrašen simboliþnim crtežima: sunce (simbol ljeta), baþva za vino i grozd (jesen), prase i zvijezda repatica (zima) i piliüi u gnijezdu (proljeüe).

165

PRAVDA Vladan Desnica Napomena: Osmaši imaju veü priliþno bogato iskustvo praüenja TV serija i filmova s temom suÿenja i pravnih zavrzlama. Scenaristi i redatelji þesto takvim temama pristupaju senzacionalistiþki pa je upitno koliko su uþenici svjesni osjetljivosti zadatka „dijeljenja" pravde. Kako smo svakodnevno svjedoci banalnog, þak i brutalnog relativiziranja i krojenja pravde diljem svijeta, cilj je ovom nastavnom jedinicom potaknuti u uþenika svijest da je jeziþac na vagi pravde iznimno osjetljiv te da je stoga svaki pojedinac pozvan izgraÿivati i njegovati pravdoljubivost i osjetljivost za ljudska prava u svim njihovim aspektima, npr.: prava djece, prava manjina itd. Pritom ne smijemo smetnuti s uma da su prava i dužnosti nedjeljiva cjelina: boreüi se i ostvarujuüi vlastita prava, dužnost nam je ne kršiti prava drugih. Ova je nastavna jedinica, kao i veüina uporabljenih nastavnih metoda, nastala na temelju pohaÿanja radionica pod nazivom „