Dubrovnik - Palace i Ljetnikovci

DUBROVNIK

REPREZENTATIVNA STAMBENA ARHITEKTURA SAŽETAK: DAVOR SIFTAR

U gotičkim palačama nalazio se niski prvi kat (polukat), a ova se tradicija održava i kasnije. Na višim katovima, trećem ili čak četvrtom, nalazio se piano nobile - reprezentativni kat, što je značajka i gotičkih i renesansnih palača. Pročelje gotičke palače određeno je rasporedom jednodjelnih i višedjelnih prozora, čime se stvara dojam složenog ritma. Renesansna pročelja odlikuju se ujednačenim ritmom i veličninom prozora. Uz naglašen ulaz, na pročeljima se javlja niz portala, slijepih otvora i motiv bunjata, koji pokazuju utjecaj talijanskih (osobito rimskih) palača 16. st., a prototip im je antička insula. U središnim dijelovima grada podižu se palače s atrijem. Iz 16. st. sačuvane su samo dvije, ali ih je bilo znatno više.

PALAČA SANDALJA HRANIĆA poč.15. st. Nije sačuvana, nalazila se uz Knežev dvor, imala je 3 prozora sa šiljatim lukovima na prvom katu, a na drugom (između takva 2 ista prozora) i jedan četvorodjelni prozor. Na 18 konzola položen je kameni balatorij. Trijem, ulaz u 1. kat koji vodi s ulice kao stubište, s pilastrima i lukovima, izradio je 1422. Bonino da Milano. PALAČA ISUSOVIĆ - BRAICHI 1470 - 1475. Ugaona građevina na mjestu 2 manje srednjovjekovne čestice. Sačuvana je 4-etažnost i vertikalitet. Arhaična gradnja romaničkog tipa kuće-kule (ranije). Pročelje: 3. etaža bifora, 4. etaža kvadrifora (ranije bila). Veliki balkon "balatorij" zauzimao je cijelu širinu pročelja i dio bočne fasade. Raskošni završetak palače nalik kruništu u Dubrovniku se javlja ½ 15. st. Oblici i dekoracija portala pročelja nose oznake kasnogotičkih portala, kakvi se polovinom 15. st. nailaze na Kneževu dvoru i kasnije u gradu. Motiv kentaura na glavnom portalu, a lišće koje ga uokviruje čest je motiv u radu J. Dalmatinca (zap. portal katedrale u Šibeniku, glavni portal Sv. Franje u Ankoni). Sličnost s radovima Jurjeva kruga pokazuju lisnati kapiteli na bifori pročelja: bujno lišće i glave muškaraca i žena mogu se usporediti s biforama Kneževa dvora (1469. klesali Radivoj Bogosalić i Nikola Marković). Fragmenti dvostrukih konzola nose balkon pročelja, a iste su nosile i balatorij - akantusov list i cvjetni ukras.

PALAČA ISUSOVIĆ - BRAICHI

PALAČA RANJINA 2/2 15. st. Jedini primjer vlastelinske palače, asimetričan tlocrt. Organizacija unutrašnjeg prostora stupnjevana po važnosti - cijeli treći kat zauzima dvorana. Stubište je smješteno unutar perimetara zidova. Simetričan raspored otvora na pročelju. 1. kat - renesansni pravokutni prozori 2. kat - 3 gotičke monofore, središnja ima balkon 3. kat - trifora između dviju monofora s balkonima PALAČA KABUŽIĆ poč. 16. st. Obilježja renesanse: prostorna organizacija, oblikovanje pročelja, arhitektonska plastika. Romanički prozor na začelju, posljednji kat preuređen u baroku. Pročelje: pravokutni otvori plitko profiliranih okvira, u jednakim razmacima. Stubište: dekorativni element predvorja i saloče na 1. katu. 1. kat - simetrična podjela prostorija 2. kat - velika reprezentativna dvorana i manja prostorija Klesarija: - prizemlje: ograda stuba, kruna bunara, lisnate konzole svoda - 2 kat: u dvorani ukrašen pilo - na pilastrima ukrašena girlanda, na konzolama dječaci atlanti - glavni portal pročelja: luneta s grbom Kabužića usred akantovog lišća

1

- sporedni portal pročelja: grb u lovorovom vijencu. PALAČA STAY ½ 16. st. Najveća sačuvana renesansna palača ½ 16. st. Treći kat izuzetno visok, veliki renesansni prozori s oblim lukom. Na svim etažama začelja pravokutni prozori, puno svjetla u enterijeru. Na začelju (južna strana) postojao je vrt Tlocrt: dvojna palača s centralnim nosivim zidom i zasebnim stubištima. Pročelje: 2 simetrična portala između 4 manja: 2 za spremište, 2 slijepa. Prizemlje: naglašeno ugaonim kvadrima tehnikom bunjata.

PALAČA FRANJE GUNDULIĆA ugovor 1546. Autor: Jerolim Katana iz Ankone Uzori: palače Sangallova kruga u Rimu, ili one u Ankoni. U potresu 1667. srušen zadnji kat, u 19. st. srušen južni dio. 2 portala s lukovima: naglašen rustični klesanac (bunjat). Ornament "pasjeg skoka" na razdijelnom vijencu. Potpuna simetrija postave otvora - zrelost renesansne koncepcije. Stubište u uglu neuobičajeno. PALAČA SKOČIBUHA 1549 - 1553. Rađena na mjestu ranije vlasteoske kuće Nika Đurđevića, nadvisuje ostale zgrade. Projekt pročelja: Antun iz Padove. Pročelje: artikulirano edikulama, prozori povećani na sve 4 etaže odijeljene naglašenim vijencima, venecijanski uzor naglašen plasticitet gustim redanjem prozora. Tlocrt: na svim etažama uz širu prostoriju su po 2 uže. 3. kat: najljepša sačuvana dvorana u Dubrovniku, s monumentalnim pilom. Kameni namještaj: Josip i Ivan Andrijić . Renesansni motivi: triglifi, metope, akant, bunjat na uglovima, edikule s dorskim i korintskim kapitelima. PALAČA BUNIĆ 2/2 16. st. (Bunićeva poljana) Trokrilna palača s atrijem. Tlocrt: nepravilan jer su ranije samostalne građevine povezane u novu cjelinu. Drugi kat: reprezentativan, po cijeloj širini prozori s lukovima i ogradom u donjem dijelu. Arhitektonska plastika: kasna renesansa. PALAČA SORKOČEVIĆ kraj 16. st. Sagrađena na prostoru 4 ranije kuće, s 3 strane omeđena ulicama, kao rimska inzula, dučan i skladište u prizemlju. Bunjato na uglovima prizemlja i prvog kata, iznad je vijenac. 2 kat - naglašen večim pravokutnim prozorima. 3 kat - manji četvrtasti prozori na niskom završnom katu. Pravilna izmjena etaža u Dubrovniku se ovdje javlja prvi put. Glavno pročelje naglašeno je samo portalom jačeg plasticiteta. Iznad asimetričnog portala nalaze se velike dvorane, osvjetljene s 2 strane (ugao). Stubište u sredini otvara se lukovima u dvorane, a vratima u sporedne prostore. PALAČA MARTINUŠIĆ kraj 16. st. Pročelje šire od bočne fasade. Na obje fasade su veliki pravokutni otvori: portali u prizemlju, prozori na oba kata. Po dva portala na svakoj strani imaju nadsvjetla. Prozori gornjih katova su veliki, jednakih okvira s istaknutim rubovima. Između 1. i 2. kata teče vijenac s motivom triglifa i metopa. Fasade završavaju vijencem na kamenim zubima konzolama u obliku povijenog lista. Ugaoni pilastri idu od

2

prizemlja do 1. kata - odjek "velikog reda". PALAČA BUNIĆ (ulica Marojice Kaboge) Prostor organiziran oko središnjeg atrija. Pročelje: istaknut plasticitet središnjeg portala i prozora gornja 2 kata. Vijenac između katova - motivi triglifa i metopa. Grb iznad portala: štit drže 2 putta, vijenci od voća, cvijeća i lišća. Predvorje - atrij - visoko ograđeno dvorište. Atrij ima križni svod s pojasnicama koje nose kratki, široki, nezgrapni stupovi.

KNEŽEV DVOR - LOPUD (ruševina) Preuzeta ladanjska reprezentativna forma. Jedan prilaz vodi kroz vrt, drugi ulicom duž ogradnog zida. Ispred pročelja je dvorište ograđeno visokim zidom, s gotičkim portalom i ostacima kule. Na dvorište gleda trijem iznad kojeg je terasa. Interijer je vjerojatno bio trodijelan, a izvana prevladavaju gotički oblici.

LJETNIKOVCI .

Ladanjske građevine mogle su biti izvedene unutar jednog volumena (poput kule) ili u razvedenom tlocrtu, rezidencijalne ili gospodarske namjene. Zgrada ljetnikovca u prizemlju je povezana trijemom (s vrtom), a na katu ložama. Povezivanje zatvorenih, poluotvorenih i otvorenih prostora obavlja se i prolazima, paviljonima i terasama, pa oni predstavljaju osnovno obilježje ladanjske arhitekture u ½ 16. st.

LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC GETALDIĆ - LAPAD 1516. Sunčana padina iznad puta, pogled na more. Sastoji se od kuće, 2 cisterne i 2 terase. Rastvorenost pročelja, pravokutni otvori, plitka profilacija okvira. Vrt: vertikalno strukturiran (stepenasto), s kamenim podzidima. LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC PETRA SORKOČEVIĆA LAPAD 1521. Prijelazni gotičko-renesansni stil, izgrađen na obali mora. Zatvoreno prizemlje, visoki ogradni zid s prsobranima. Izuzetan je po dograđenom stražnjem krilu s lođom. Vrt: pravilnog oblika, sastavljen od manjih zasebnih cjelina. Pred ljetnikovcem je ribnjak. Iza ljetnikovca: zaštićen vrt s kapelicom, blizak tipu 19. st. "giardino pensile". 1518. Sorkočević naručuje stupove, lukove i česmu trijema, koji imaju jaka gotička obilježja. Klesari: Petar Petrović i Silvio Antonović. Terasa: pokrov cisterne pred pročeljem vezana je s dvoranom, ima gotičke ograde i stube. Čistoća ranorenesansnih oblika: plitka profilacija, kanelirani pilastri, motivi ovulusa i denta, renesansna vrata. Kasna renesansa: uvećavanje ukrasa na umivaonicima, kapitelima i konzolama stubišta. Prizemlje: trijem prema dvorištu. Kat: gotički prozori, trifora između 2 monofore na obje fasade. Od 1579: u stražnjem krilu nastaju manirističke freske: Rimske žene otkupljuju slobodu od Gala, Hortenzijin govor . Loža: otvorena prema vrtu s 2 velika luka.

3

LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC BUNIĆ - KABUŽIĆ R. DUBROVAČKA 1518. Gotičko-renesansni stil, javljaju se trijem i loža. Trijem: prislonjen uz pročelje (kod Sorkočevića integriran u prizemlje). U prizemlju se veza s okolinom uspostavlja trijemovima, na katu ložama. Loža je prigrađena osnovnom volumenu, sa svrdlastim stupovima (kao kod Sorkočevića). Terasa: ujedno i pokrov trijema, ide duž pročelja, ispred lože, nad orsanom, bočno i iza zgrade. Terasa nadomješta malen vrtni prostor između stijene i mora. 1538. na terasi Petar Andrijić gradi kapelicu s kupolom (klesar stupova i kapitela u Kneževu dvoru). LJETNIKOVAC TOME SKOČIBUHE ŠIPAN 1529 - 1546. U sklopu ljetnikovca je visoka i široka obrambena kula sa cisternom (gusari!) Arhaičnost: most do ulaza u kuću, preko vrta, na lukovima. Terase, vrt, zid oko cijelog posjeda. Pročelje: pravilan raspored pravokutnih otvora, plitka profilacija okvira, ukrasni motiv denta. Veliki gotički zidni umivaonik, bez premca u Dubrovniku. LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC VICE SKOČIBUHE ŠIPAN poč. 1563. Najsačuvanija cjelina s najviše dijelova: orsan, kuća, terasa, kapelica, paviljon, mlinica, cisterna, spremišta, kula, most, utvrđeni ulaz, veliki vrt ispred i manji iza kuće, visoki zid s prsobranom. Pročelje i glavni ulaz okrenuti prema moru. Tlocrt pravilan, na katu simetrična podjela: dvorana na sredini, a sa strana 2 manje sobe. Iz jedne se izlazi na terasu, a iz druge na most prema kuli. Saloča je centar boravka, ima kameni namještaj: kamin, zidni ormar i umivaonik. Kuhinja: dijelom pod terasom, ognište, krušna peć, kamena klupa i korito za ispiranje. Kat: dvorana ima balatur (loža za svirače), u manjoj prostoriji kamin s grbom. Terasa: kapelica i paviljon na kraju koji ima sobu s kaminom, ormarom i umivaonikom za svećenika. Vrt: ortogonalna mreža staza, šetnice, kamene klupe, kanali za navodnjavanje.

BALATUR U DVORANI NA KATU

LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC LODOVICA BACCADELIJA ŠIPAN 1557. Dvokrilni ljetnikovac. Prvobitno: kuća i kula, kasnije dodano novo krilo i uređena velika dvorana. Vrt zatvaraju 2 krila, kapelica, gospodarska prizemnica i ogradni zid. Odstupanje od standardnog rješenja sa središnjom dvoranom. Gradnjom cisterne iza ljetnikovca stvorena je terasa u visini kata. Freske (uništene) izradio je Pellegrino Boccardo: kardinalovi suvremenici i prijatelji. LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC RASTIĆ R. DUBROVAČKA 16. st. Samo rezidencijalna namjena, bez gospodarskih zgrada. Dva krila: jedno je ljetnikovac, u drugom: velika prostorija, trijem, cisterna, 2 male sobe i orsan. Glavna staza vodi od ulaza na zidu, kroz vrt do pročelja, kroz saloču do stražnjeg vrta. Jednostavnost arhitektonske plastike, bez ukrasa na prozorima, luk portala i obloga na 1. katu - bunjato.

4

Saloča: komunikacijska jezgra prizemlja, iz nje pristup u 2 bočne prostorije. Saloča: iznad svakih vrata je kružna niša s bistama poznatih ličnosti. Svi prozori prizemlja uz niski parapet imaju i klupe "pižule". Prvi kat: dvorana zauzima cijelu širinu ljetnikovca i osvjetljena je s 2 strane, ima 4 vrata, zidni umivaonik i ormar. Sve stambene prostorije opremljene su zidnim česmama, ormarima, kaminima i klupama. Vrt: geometrijski precizna ortogonalna podjela. LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC STAY RIJEKA DUBROVAČKA 2/2 16. st. Zrela renesansa: simetričan tlocrt, rastvorenost fasada, stubište je dio saloče u prizemlju. Prvi put visoki prozori s oblim lukom u pravokutnom okviru (nalik "balkonatama"). Začelje ima iste takve prozore. U saloči i dvorani su zidni umivaonici i ormari. PROZOR

LJETNIKOVAC KLEMENTA GUČETIĆA RIJEKA DUBROVAČKA poč. 1575. Zidar: Tomko Rusković, klesar: Jakov Pavlović. Jedan od najzrelijih renesansnih ljetnikovaca. Dvorana na katu je viša od bočnih prostorija i osvjetljena je s 2 reda prozora na pročelju. Visini dvorane odgovaraju 2 etaže bočnih prostorija, izvana su prozori poredani u 3 etaže. Središnja os pročelja istaknuta je portalom. Kat: naglašen razdijelnim vijencem i velikim prozorima prekinutog trokutnog zabata, iznad njih su mali pravokutni prozori, krajnji su na bočnim prostorijama, 3 srednja su na glavnoj dvorani. LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC VICE SKOČIBUHE 3 CRKVE 1574 - 1588. Stambena zgrada postavljena na sredinu ograđenog prostora, dalje od ostalih zgrada. Cijeli kompleks je na 2 terase, blizak antičkim uzorima "basis villae". Na pročelju monumentalnog podnožja dominira puni zid, na krajevima su stube koje povezuju 2 terase, postav je simetričan. Zgrada je otvorena ložama na sredini pročelja, u prizemlju i na katu. Visina loža jednaka je visini središnjih dvorana. Iznad svake bočne prostorije nalazi se još po  jedna niža. Dvokrako stubište zauzima jednu od bočnih prostorija. Trijem u prizemlju i loža na katu imaju po 3 polukružna luka, stupovi su vitki, a kapiteli dorski i jonski. Loža na katu ograđena je balustradom. Na krajevima pročelja koji djeluju kao rizaliti, nalazi se po 1 prozor na svakoj etaži, a na gornjem katu prozori imaju volute ispod trokutnog zabata. Na začelju i bočnim fasadama su iznad prozora u prizemlju i na katu još i manji prozori poluetaža. Gornja vrtna terasa ograđena je balustradom, a obje su terase šetnicama podijeljene na pravokutnike. Ljetnikovac je nalik na Vignolin casino vile Farnese u Capraroli. LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC CRIJEVIĆ - PUCIĆ GRADAC , kraj 16. st. Odstupa od standardne tipologije dubrovačke ladanjske arhitekture. Naglašena horizontalnost postiguta je proporcijama i s 2 bočna portala kojima zona prizemlja prelazi širinu same zgrade. "Horizontalna estetika" se nalazi kod Vitruvija, a naglašavanje horizontalnih linija, na kojem se temeljila rimska arhitektura, Serlio će pronijeti Europom. Njegovo načelo da pročelje mora biti pravilno i

5

simetrično, potvrđeno je u središnjoj osi, s glavnim portalom i balkonom. Prozori se ne ponavljaju jednolično, već se 2 tipa prozora izmjenjuju u ritmu a-b-a-b (jedan ima zabat trokutnog oblika, drugi je segmentni). Svi okviri su u tehnici bunjata: na prozorima kata, na doprozornicima uži i plosnatiji kvadri predstavljaju pilastre. Maniristički pristup : dva stupa-skulpture ispred glavnog portala su karijatide koje ništa ne nose.

KNEŽEV DVOR gradili su: Onofrio della Cava - donji dio pročelja Petar Martinov - kapiteli arkada, okvir glavnog portala Pavko Bogičević - reljefi portala Bogosalić i Marković - 8 bifora 1. kata, 3 bifore južne fasade

DIVONA (Sponza) 1516: Paskoje Miličević - projekt Nikola i Josip Andrijić - arkade

DIVONA (SPONZA)

DUBROVNIK - GRADSKI ZVONIK graditelji: Radonja Grubačević Đuro Utišenović Tripko Radončić

VIJEĆNICA graditelji: Paskoje Miličević - pročelje Radivoj Bogosalić Leonard Petrović

MINČETA graditelji: Paskoje Miličević - prva četverokutna kula (i uređenje luke) Michelozzo Juraj Dalmatinac (napravio i Vrata od Porte i kip Sv. Vlaha 1465.)

VELIKA I MALA ČESMA Onofrio dela Cava Petar Martinov - reljefi

TROGIRSKA KATEDRALA

.

NIKOLA FIRENTINAC izradio je: KAPELU BL. IVANA URSINIJA 1468. kameni oltar nalik triptihu - u sredini Uskrsli Krist skulptura nad oltarom - Krunidba Bogorodica (reljef) ANDRIJA ALEŠI Sv. Ivan Krstitelj - kip u niši kapele Krstionica u predvorju i reljef Sv. Jeronima IVAN DUKNOVIĆ Sv. Ivan i Sv. Toma - kipovi u kapeli

RAB - KATEDRALA

.

PETAR TROGIRANIN 1497. Krstionica Luneta portala - Pietà ANDRIJA ALEŠI dio oltarne pregrade u sjevernoj apsidi

NIKOLA FIRENTINAC

.

6

1441 - 1505. Šibenska katedrala 1489. Trogirska kapela 1469. Grob obitelji Sobota u kapeli trogirske katedrale 1470. Palača Ćipiko 1470. Oplakivanje Krista 1476. Sv. Sebastijan skulptura Sv. Mihajlo skulptura u crkvi Sv. Jakova, Šilo

ZVONICI

.

1598. TROGIRSKA KATEDRALA Tripun Bokanić Matej Gojković 1575. OSORSKA KATEDRALA Jakov Galeto 1485. SV. KRŠEVAN Zadar  Manzin, Ciklić, Ivanov KORČULANSKA KATEDRALA

1440. Ratko Ivančić 1480. Marko Andrijić

HVARSKA KATEDRALA

Marko i Nikola Karlić Marko Pavlović

1507. HVARSKA FRANJEVAČKA CRKVA Marko Andrijić Blaž Andrijić Nikola Španić

DALMAT. SLIKARSKA ŠKOLA

.

kraj 14. - prva polovina 16. st. Juraj Ćulinović Petar Jordanić Marinko Vušković Lovro Mihetić

Mihajlo Vitaljić Nikola Vitaljić Jakov Valentov

7