Drzic Marin-Dundo Maroje
February 12, 2018 | Author: Emanuel Oršić | Category: N/A
Short Description
Dundo Maroje...
Description
Marin Držić: „Dundo Maroje“ - književna vrsta: komedija (nije dovršena – dopunio ju je Mihovil Kombol) - prvi puta izvedena 1551. u Gradskoj vijećnici - kompozicija: pet činova podijeljenih na „atove“ i prizore
Prvi prolog – govor Dugog Nosa negromanta (negromant = grabancijaš = čarobnjak, spiritist) -
obraćanje dubrovačkoj publici – podsjeća ih na predstavu „Pomet“ od prije 3 godine , 1548. naziva je komedijom određuje vrijeme radnje – poklade govori o putovanjima i iskustvima u tri izmišljene zemlje:
VELICIJEH – osli, čaplje, majmuni, žabe MALICIJEH – pigmalioni, ždralovi, čaplje NOVIJEH – psi se vežu kobasicama, zlatne balote, žabe pjevaju kao slavuji − stanje: ljudi su blagi, tihi, mudri i razumni – nema lakomosti → LJUDI NAZBILJ LJUDI NAHVAO – obrazi majmuna, papiga, nakaza, čudovišta sličnih pticama, ljudi s nogama čaplje, stasa žabe, ološ ljudskog roda – NAKAZE (7 puta ponavlja ovu ružnu karakteristiku – nakaze) -
negromanti su zbog lakomosti, kako bi dobili zlato, oživjeli figurice žaba, čaplji, čovječuljaka... miješali su ih sa ženama nazbilj pa su ih ljudi nazbilj istjerali:
„ ... došli su s negromantima u naše strane ...“, razmnožili su se i ima ih više od ljudi nazbilj -
poslije su počeli ratovati za gospodstvo s ljudima nazbilj
-
mudrost: „LJUDI NAHVAO BIT ĆE DO ...“ → UVIJEK
-
određuje mjesto radnje – Rim (nema točnih podataka zašto u Rim, a ne u Dubrovnik, ali razlog nije u strahu od reakcije Dubrovčana – vjerojatno mu je talijanski temperament blizak i sličan dubrovačkom) govori da će sve saznati iz Prologa
-
NAHVAO – za osudu su jer su u svemu zli − štetni su za društvo: pohlepni, škrti, sklapaju brakove s mladim ženama ... 1
-
ULOGA NEGROMANTA – uspostavlja plan kazališne igre − kritizira: gramzivost, škrtost, brakove mladih djevojaka iz siromašnih obitelji i bogatih staraca – tu je Držić satirik
Drugi prolog – izvedba POMET družine: -
nastavak je komedije „Pomet“, radnja u DUBROVNIKU podsjeća na sadržaj „Pometa“: Maro je uz pomoć svog sluge Pometa ukrao ocu 2000 dukata, a vratio mu je tek onda kada je od oca dobio pismenu potvrdu da će mu otac ostaviti cijeli imetak
POMET TRPEZA ↔ POPIVA (sukob oko ljubavi) NA PRVI POGLED SLIČNI: -
tipični likovi renesansnih sluga koji stvaraju intrige (pokreću radnju) žele pomoći svom gospodaru, ali žele korist i za sebe renesansni hedonisti: Pomet Trpeza = „pomete sve s trpeze“ Popiva = „popije / popijeva“ ALI ZAPRAVO SU RAZLIČITI: - mudar - djeluje prema razumu - moralan ↕ ČOVJEK NAZBILJ
- lukav, ali nedovoljno inteligentan - djeluje prema instinktu - bezobziran, podao, pokvaren ↕ ČOVJEK NAHVAO
Pomet = jedini čovjek nazbilj u drami → razvio cijelu filozofiju o tome kakav treba biti PRAVI ČOVJEK: 1. 2. 3. 4.
trijeba imat juridicijo – razum, pamet trijeba se s brjemenom akomodavat – prilagoditi vremenu trijeba bit pacijent – strpljiv trijeba bit vjertuoz tko hoće renjat (vladati) na svijetu ↕ bogat vrlinama: inteligentan, optimist, moralan, sposoban okrenuti sreću u svoju korist ↕ Čovjek – prema renesansnom shvaćanju s velikim početnim slovom ↕ 2
takvog voli i pomaže mu Fortuna (sreća, povoljne okolnosti) ↕ ↕ ↕ POBJEDNIK (KRALJ OD LJUDI)
→ ZAKLJUČAK: „Čovjek valja za sto ljudi, a sto ne valjaju za jednog.“
-
iz takvog shvaćanja proizlazi i kraj drame: Pomet = pobjednik = Čovjek
-
izvukao je korist za sebe (dobio Petrunjelu; plemićku odjeću; baršun i ogrlicu oko vrata), ALI i za druge: Maro se pomirio s ocem, a Pera je postala bogata, Ugo Tudešak + Laura (Mandalijena, kći bogatog Nijemca Ondarda)
-
Držić iznosi ideje renesansnog filozofa Machiavellija prikazujući Pometa kao sposobnog i jakog pojedinca (makjavelizam), a promjenom njegova društvenog statusa na kraju drame, iznosi svoju urotničku ideju o smjeni dubrovačke vlasti.
→ jedini gubitnik = Popiva = čovjek nahvao
VRIJEDNOST KOMEDIJE – SPOJ:
a) -
plautovske eruditne komedije: zapleti oko novca i oko ljubavi škrti starac, rasipni sin, lukavi sluga ... scene neprepoznavanja, presvlačenja, prepoznavanja pronalaženje na kraju drame – SRETAN KRAJ
b) -
dubrovačke stvarnosti (DRŽIĆEVA REALIZMA): vrijeme radnje = aktualno nadahnuće = stvaran događaj iz dubrovačkoga života tipični likovi iz dubrovačke sredine i okolice, predstavnici različitih društvenih staleža (govorna karakterizacija) suvremene političke aluzije, pobjeda sluge nad plemićima/gospodarima (ponovno urotnička ideja o ravnopravnosti plemića i građana)
-
3
View more...
Comments