Drvo Znanja 1.pdf

ISSN I33I.POAP

lilIllllililililtilillilt|il

9 il771351"202005'l

BRE.J

Sadrza,

k, Ei

E. fi

G @

Z

'

VELJAtrA

1997

BffiUMZMHM

je novibrojenciktopedrjskog, Evo,dragi iitatetji,predvama pisama znanstvenl-p0pularnog iasopisa Drvoznanja. Natemelju kojasuprrstrg prvogabroja zakljuiujemo u naiuredakcryu, da stezadovoljni izgledom i sadrlajem prlstlrau ovombrojunemoiemo Naialost,zbogograniienog objavitivaiapismo pisma nove(u tduftm,kojirzlazinopovefunom brojustranica, bit najzanimljivrja ft objavljeno u cqelosti. Vaiepohvale i dobre leljesnaiansupoticajdaDrvoznanjo joi zanimtjivijim uiinimo i kvalitetnijim. je Ugodno nas iznenadio velikbrojpretplatnika. Zahvaljujemo napovjerenju. )ne koji jer zanjihpriredujemo podsjefumo sejo5nisupretplatili dato uiineitoprrye, niz pogodnosti i iznenadenj a. Skrefumo vamplzlrnlsti na nainagradni kvizs iznimno bogatim nagradama Ve(u iduftm(oiujskom) brojudodijelit ftmosuper-nagradu: multimedijsko osobn raiunalo zaInternet spremnl tenizdrugihvrryednih nagrada. I daljeocekujemo vaiapisma s prrjedlozima i sugest4ama.

Grikacivilizacija q t p u t u j n o u p o s j e td r e v n oA j t e n ii S p o r t i

Mesojedne biljke Sveo biljkomakojehvotajui "jedu"iivi plijen

Galaksija I s t r a i i m os k r i v e n et a j n e s v e m i r a

Atomiimolekule K a k oi z g l e d a j uo p e k eo d k o j i hj e s a z d a ns a vn a m l p o z n a t is v i j e t

Potresi U p o z n o j mpor i r o d n up o j o v us i l n i j uo d a t o m s k eb o m b e

MarinDriid l i v o t i s t v a r a l o i t v on o j p o z n a t i j e g hrvatskog komediograt'a

& @,,

Nepropustite sudjelovati u velikojnagradnoj igri ZNANJEM DOVRUEDNIH NACRADA - moLda ba5Vasoiekujesuper-nagrada: multi med ijskoosobno rai unalo!

Okusi miris I s t r a i i m o l j u d s k ao s j e t i l a

(vidiumetok)

Bogovii mitovi starogasvijeta S v i j e ti u d n i h v j e r t i o b r e d a

s! . .

@l '

@:

Slettivanie i kliuianie ZeliteIi primatiDrvoznanjanakufuuadresu, je ispuniti popusta,dovoljno priloienikuponi uz2004 poslatiga ns naiuadresu.

Z a i t o s e t e k u t i n ep r e t v a r a j uu k r u t i n ei z s i t o s e k r u t i n ep r e t v a r o j u t e k u t i n e

KlimenaZemlii U p o z n a j mtoa j n ev r e m e n s k iphr i l i k a

Muttimediia DRVA

0 t k t i j m o n o ve d i m e nizj e k o m u n i c i r o n jiau i e n j o

ire m

Kakooiivljavaju likovi u crtitu

Es

Kviz

ZNANJA

Vaiasurodnjanamje dragocjena. Stogosvojeprimjedbe, sugestije, kritikei pohvale ioljitena naiuadresu, pismobit ft objavljena. s nsznakom: za KLUB.Najzanimljivija

Animacijacrtanihfilmova Atlas- lrska

ISPRAVAK je brojudoSlo Iz tehniikih razloga u proilom do pogre5ke u tekstu Vid gratlaokatrebaumjesto nastranici32.Naslicinakojojje prikazana suzolod stajatihioloidni pogreS,ke. konal.lspriiavamo sezbognastale

Drvoznanjt- enciklopedijski iasopiszamladeZ Nas|ovoriginala:TreeofKnowledge,Thecomprehensivereferen"**{["i!#i!t!!lifrjfif[[fli:hPo.rtw0rksLtdl995,osintekstaMc Naslovnica: Brechtheion Maidens, Parthenon, Coloriirc; Baby: Syndiiation Inrernational; Prairie dogs: NHPA urednik:DavorUskokovif.Tehniikiurednik:Tomis|avLjubii.craikooblikova Davorka Zivny, Driif): dr.med.ZlatkoJuratovac, sp ISSN1331-2022 ,

Zagreb,1997.

ilgtr ffit

je plarcnia Cosopis Drvo znanioosloboden poreza proizvoda napromet i usluga.

DRVO ZNANJA

3

Grtka civlllzaclfa Griku je ciailizaciju stuorio skup si1uinib, suadljiuih driauica, rtedu kojima su najznaiajnije bile Atena i Sparta. Njihoai tj ajni herojski poduizi, politiiki eksperimenti i kulturna dostignudapoloiili su temelj zapadnoj kulturnoj tradiciji, rdka je iz svoje duge pretpovijesti izronila kao zemlja malih, uglavnom samodostatnih poljodjelskih zajednica.One su bile sposobneizdrLavatigrad, koji je bio srediStedruStvenog2ivota.mjesto trgovanjai zakloniSte u doba nevolje. Po gradovima poput Atene, Sparte, Korinta i Tebe imena su dobile i male drZaviceili "gradovi-drZave"grdkoga svijeta.Usprkos svojojskromnoj velidini,griki gradovi-driave oduvijek uiivaju divljenje kao mjesta na kojima su po prvi put iskuiane mnoge politidke ideje.

) Godine tl8o. pr.Kr. perzijski su zavojevati razorili prvu Akropolu. Ona je ponovno izgradena na poticaj Perikla (slika dolje) u sklopu velikog gradevnog programa. On je zaposlio tisute ljudi otpuitenih iz vojske po zakljutenju mira s Perzijom 449. pr.Kr. Erehtej, svetiSte na Akropoli, prikazan je dolje desno.

F

lzranjanjeiz tame U pretpovijesno doba, grika su se nasel)aprotezalapreko ditavog Egejskog mora te uz zapadnu obalu Male Azije (danaSnjeTurske).Negdje u 8. st. pr. Kr. Grci su poieli uspostavljatitrgovadke veze s drugim narodima, te izvoziti sebi svojstveneproizvode:maslinovo ulje, vino, londarskurobu i metalne izradevine.Umijeie pisanja, izgubljenou tom mradnom dobu, ponovno je otkriveno zahvaljujuii novom feniianskom izumu, alfabetu.Mir i prosperitetdoveli su, medutim, do naglog porastapudanstva,pa je postalo teiko prehranjivati tolika usta na tako maliji knaclnihuclaradolazizato Stosc izlorrljcncstijcnc slijciu iprilagoclujLrnovom poloZaiu.Irrkosr.r slabiji,ioni mogu iztrzv;rtistrahovitu5tctu. Godinc l9U). Mcxico City jc pogotlit)potrcs iakosti I I 1n Mcrcallijcvojljcstvici,tc uzrokovaovcliku sc clogoStctr,rr.rgriidskom srccli5ttr.Sr-ttrrrclirn clio naknrrclniuclirr.On jc inrao jakost 10 ptr Mcrcallijcvojljestvici,i u nrin'inc jc prctvorio

RASJEDNALINIJA

,a"r*%,

LINIJENA ZEMUI GLAVNERASJEDNE joi vcii clio {rada. Iza ta dvu potrcsaostalo oko 10.(XX)mrtvih i mzorcngrad.

Kako se rada potres Potrcssc rrrclrr cluboko u unutririnjosti naScgrt plancta. Zcmljina jc vanjska ljuskir izgrarlcna ocl pomiinih ploi'a. NirjsnaZnijise potrcsi clogaclajLr pri rubovima tih ploia. Gibanjc ploca Bai naprotiv,clu2njinijc glatko ni g:rostupno. hovih rr,rbova stirlnorlstc tlak, svc clok stijcnc napokon ne popustc i ploi'c nc poletc naprijccl. Pritom se pohranjcrracncrgija oslobaclaLrobliPotrcs ku potrcsr, i to razlitirim intcnzitctor-u. jc zaprl'o slii-irrrstrtrganjustoliccpo poiltr st\'('\irll vrL In() st()sCsVt z[.ir':ru rrcsr.Lzrrrjtrno nrcnskinri prostorninrrlicrilin'ra. Posljeclicc potrcsit ovisc o njcgovoj Zcstir-ri, kao i o vrsti stijcnir tltrbini rurkojoj sc clogoclio, lrri lrovrlini. Zcrnljit sc tnoZcraspucati,po(lici ili uru5iti. U brclskinrkrajcvima potrcs nro2c pokrcnuti r.rrrriavanja i klizanjatla, a i-ak i na blaginr nizbrclicanra {linoviro sc tl() moic obruSiti lropr.rtrirstaljcnclavc. Slabo nabijcni pijcsci i tlinc nrogu sc tako prorrcsti clir postanLttc kuc'i i prctvorc sc u Zivi pijcsak.To sc ckrgocliI o z a p o t r e s an a A l j a s c i 1 9 6 . i .

Podvodni potresi

Napon raste

Napon se oslobada du2 rasjedne linije Rasjedne su linije zapravo velike pukotine. One znaju teii kilometrima Zemljinom povriinom ili ispod nje. Do potresa dolazi kad se stijenje na rasjednoj liniji deformira zbog uzajamnog tlaienja sraienih Zemljinih ploia.

clanijc scizmologa cina njih bi proSlancopu2cno i njihovih supcrosjctljivihclctcktorrrpotrcsirkojc zovcmo scizmografina. Nlagnitr.rclr.r [x)trcsa(prcko njc sc rai'unitkolicina osloboclcnccncrgijc) seizmolozinajicir't iskirzuju Richtcnx'onr ljcst','icom.Onit jc inrc clobila po C.F. RichtcrLr,anreriikom strr.rcnjrku scizkojiju 1errr,co19.11.[)anls se,mcclutir.t-r, viSc priklanjajLrmoclificiran'roloziu Ar.r.rcrici noj Mercallijcvojljcstvici,clokseu Eurt4rikoristi Mcrcalli-Cuncani Sibcrgovaljestvica(MCS);obj t i n t : t j t rI I s r t t l ' l t i c r i; rLt t L t l z i t ( tlirto t r c s . t .

.logoclctr potlmorju, onclaztraclrt Kacl sc 1-:,otrcsi vrrlovizvanicr-urlr-tri. Nrt nastatiigolcmi n-rorski Oni sc pui'ini sc takvi valovi jcclvai opa2ajr-r. rrrsprostirumorcnr brzinont i do tl(X) kilontttilra nil sat. Kacl sc, nlc(lutiltt, printirknu blugim k o s i r r ; L nor ibr, r l t ' I. r r z r n , itr l s t s n r i t nj uj t ' , t v i s i nil rrlsrc.Kircl sc cunirrrripribliZiobali, nlorc sc povlac'ii onclirsc silovitovrlia u nizu solcnrilr vaklvir. Kacl sc giba kroz uskc kanirlc,cunami nroZc rloscc'ivisinr-ri rk>l0 mctilrrl,i izbrisatisvc ittr r.nusc naclcnir putu. Goclinel7>>., poslijcgxlmorskog potrcsa, grarl Lisalron u Portrrgaltr visok l7 mctarit.Naknarlni zahvatiojc cunrrn'ri rurlariizazvirlisr.rklizanjc tla i poZarc. Tirko sr.r rurriitcnctri ictvrtinc gratla, ir viScocl .10.(XX) l j u c l ij c i z s u b i l oi i v o t . Iako jc Zcnrljl Lrstalnonrprcviranju,istinski strLri. katrr^stnrf irlni lxrtrcsisr.rrijctkost.Scizmolozi, njaci za F)trcsc, svakc gtxlinc zabiljcic vi5c orl t(X).(XX)potrcsir pribliznojcrlirnr.rminuti. Vc-

OBRANAOD POTRESA *

.:t ,'{! l,' .* I \{.

{,

r

*'.

-;-

':: Dr

v: ('

. U gradovima izloienim potresima, kao 5to su to San Francisco i lokio. odriavaju se stalne vjeibe kako bi svi znali 5to uiiniti u sluiaju potresa. r Djecu se uii da kraj kreveta uvdek drie bateriju i ivrste cipele, tako da u sluiaju potresa noiu mogu sama naii put do spasa. t Zbog pogibeljnog padanja dijelova zgrade, ljudima se savjetuje da ostanu u kuti, te da ondje legnu pod ivrst komad namieitaia ili se sklone u dovratak da bi se zaititili od padanja kria. Vrata su najfvrifi dio sobe i ona se najtele ruie (vidi gore). r Potrebno je smiesta pogasiti sve vatre, kako se plinske cijevi ne bi zapalile i dovele do eksplozije.

DRVO ZNANJA gibanje. Zbog tenla izmedu stijenja ploie ostaju nepomidne. Kad taj napon premaii ivrstoiu stijenja, dolazi do naglog udarnog poklizavania - potresa - kad se ploie napokon pokrenu. Nitko ne moZe todno predvidjeti kad ie se dogoditi potres. PaZljivoucrtavanjei praienie seizmidkeaktivnosti omoguiilo je znanstvenicima da ustanove potresna podrudja i udestaIost glavnih zbivanja. Neki su se veliki potresi najavili jasnim nizom sitnih podrhtavanja, a nski su znanstvenici pokazali da se prije velikih potresau pravilu mijenja brzina Sirenja"P" valova slabih podrhtavanja. Kao moguie najave proutavale su se i male promjene reljefa kao i lokalne promjene Zemljinog magnetskog polja.

Motrenje predznaka

E

€ E v !

A Nakon potresa iesto izbijaju poiari. Ako u njemu stradaju vodovodne cijevi, poiar moie nesmetano divljati danima, joi viSe poveiavaju€i pogibiju i razaranja. Kad se dogodi potres, potresne vibracije 5ire se od Zari5ta (mjesto nastanka potresa u dubini Zemlie) na sve strane progresivnim elastiinim valovima. Prve valove zovemo orim a r n i m i l i " P " v a l o v i m a .O n i p u t u j u s k o r o isto kao i zvuini valovi, pa uzrokuju gibanje tla naprijed-natrag u smjeru prostiranja vala. Poslijeniih dolazesekundarniili "S" valovi. Od njih se tlo trese u smjeru okomitom na smjer prostiranja vala. Tieiu vrstu valova zovemo povrSinskim valovima. Oni izazivalu nabiranje tla i poveiavaju udinke "S" i "P" valova. Potres je najjadiu epicentru(mjesto na povrSiniZemlje neposredno iznad Laiita) i u njegovoj naibliZoj okolici.

Potresna podrufja Joi prije nego 5to su shvatili uzroke potresa, znanstvenici su podeli ucrtavati na zemljopisne karte podruija u kojima su oni bili najde5ii. Potres se moZe dogoditi svuda gdje se srijene pomic"uduZ pukotina, ali se veiina velikih potresa zbiva u todno odredenim zonama. Potresi su posebno desti u vulkanskim podrudjima, primjericeu "vatrenomprstenu" oko Tihog oceana.

Kako su se usavriavalemetode detektiranja i totnog lociranjapotresa,tako su i karte potresa postajalesve totnije. Tako se doilo do mnogo detaljnijeslikepotresneaktivnosti. Seizmologijaje istinski sazrela5ezdesetihgodina, zahvaljujuti istraZivanjimakoja su trebala utvrditi je li mogute provesti sporazum o zabrani nuklearnih pokusa. Kad su od znanstvenika njihove vlade zatraZileda istraZemogu Ii se detektirati male podzemne nuklearne eksplozije, oni su postavili seizmidkenadzornestanice i podeli osluikivati sve vibracijekoje su njihovi instrumenti mogli zabiljeLiri.Pritom nastale seizmidke karte pokazale su da su potresi najudestalijiduZ oceanskihgrebena i jaraka, duZ pukotina i kraj mladih planina i u.rlkana. Ti su podaci potkrijepili teoriju da je Zemljin sto kilometara debeo gornji dio (litosfera), zajedno s krutim gornjim dijelom plaStapodijeljen u osam osnovnih - ili tektonskih - plota, koje plutaju na iitkom unutrainjem Zemljinom sloju zvanom astenosfera. Neprekidni dinamiiki procesiu tom dijelu Zemlie dovode do stalnog gibanja plota. Ovisno o relativnom gibanju, te se ploie mogu razmicati, sudarati se ili strugati jedna o drugu.

Da bi se predvidielipotresi,promarrase i ponaianje iivotinja. Ponekad neposrednoprije potresapsi poiinju zavljati, konji poskakivati,a ptice uznemirenokruZiti. Godine 1975.stanovnici jednog kineskog grada opazili su nekoliko predznaka potresa, medu njima i tudno ponaianje Zivotinja.Zato su samo nekoliko sati prije potresapobjegli iz svoiih domova. Znanstvenici u potresnim podrudjima promatraju i vodu u vrelima. Malo prije nego Sto podzemnestijenepopuste,kristali iz kojih su izgradene znadu ispucati i ponovno se slijepiti. Pritom iz njih u podzemnevode izlaziplemeniti radioaktivni plin radon. Njega vode potom odnose do vrela. Poveianjekoncentracije radona u crpiliStimaupozoravaznanstvenikeda bi se uskoro mogao dogoditi potres.

Gibanje ploia Iako je taj procesvrlo spor, gibanje se pioia riietko kad odviia konstantnom brzinom. Kroz duga razdoblja dini se da se ne zbiva nikakvo { Potres koji je zadesio Anchorage, glavni grad Aljaske, u oiujku 1964. bio je jedan od najieStih poznatih potresa i prouzrotio je Stetu od mnogo milijuna dolara. Mnogo je Stete nastalo i zato 5to se meko tlo preWorilo u smrtonosni ZiYi pijesak.

4 I

A San Franciscoje bio popri3te dvaju velikih potresa. Godine 1989. potrcs je na ovom mostu napravio rupu tako veliku da su kroz niu u mor€ propadali automobili.

POTRESI Neposrednopriie potresa moZe doii i do ispu5tanja elektritno nabijenih plinova. Oni ponekad faganosvifetle,pa nastajepojava zvana 'potresno svjetlo". Znanstvenici su takoder otkrili da prije potresa koncentracija plinovitog vodika iznad raslednih pukotina znade porasti i za deset puta iznad normale. Na nesreiu, medutim, sve te pojave ne prate bai sve potrese. Zbog toga su znanstvenici nzvili iitav niz tehnika koje ie im omoguiiti toinija predvidanja. Za mjerenie naprezania u rasjednim linijama upotrebljavaju se i tenziometri. Rasfednelinije su goleme pukotine koje znadu teii kilometrima po Zemljinof povrSinii ispodnje. Izvijanje Zmljine povriine mjeri seinklinometrima, spravama nalik na zidarsku libelu, a ekstenzometri Zice napete preko rasjedne crte - ukazuju na smicanjestiiene.

Mjerenje snage udarca Seizmografi su najtotnije sredstvo za predvidanje potresa. Ti veoma osjetljivi instrumenti opaia'yui najsitnija podrhtavanja (tremore) pod Zmljinom povrSinom.Seizmografta titrania prewara u elektriini signalkoji sezatim moZeispisari na papirnatu traku. Thko seizmolozi svako popuitanje naponau stiienamasmjestavide zabiljeieno na papirnatom grafikonu. Gibanje Zemljine kore moZe se pratiti i pomoiu signala ito se putem satelita prenose sa stalnih zemaljskih postaia. Tako znanstvenici pomoiu satelitske signalne mreZemogu utvrditi se neka postaja pomakla u odnosu .koliko na orugu.

Smanjivanje Stete Iako nijedna od tih metoda nije sasvim pouzdana,one su narn ipak uvelike pomogle da shvatimo potrese. Znanswenici, medutim, pokuiavaju otkriti i kako bi se moglo smanjiti razorno djeiovanjepotresa.Neki vjeruju da bi se naponi u stiienama,koji dovode do potresa, mogli smanjiti umietnim izazivaniem manjih potresa pomoiu eksploziva.

SEIZMOGRAF

KuiiSteprenosi Zemljinevibracije na ieliinu strunu

Okretni bubanj s papirom

t 3 !

Podloga uivrSfena za tlo

E J

.9 E F

A U potresnim su zonama mnoge zgrade prciektirane tako da mogu izdrlati potres, l{akon potresa 1985. u Mexico Cityiu neke su od tih zgrada, poput oyog stambenog nebodera, ostale neoitetene.

V Velik dio od 25.000 ljudi poginulih 1988. u potr€su u Anneniji stradao je od udaraca sru5enegrade ili je bio pod njom pokopan. I nakon tiedan dana joi se spaiavalo prcIiviele.

U nekim je podruijima doilo do malih potresazbog ubrizgavanjatekuc'ineu rasjednepukotine. Upumpavanje tekuieg otpada u duboke zdencekraj Denvera, Colorado, prouzroiilo je male potrese u podruiju koje je prije roga bilo mirno. Na temelju toga zakljuieno ie da bi se napon, koji neprestanorastedui rasjednihpukotina, kao Stoje to Rasjedsv.Andrije u Kaliforniji, mogao kontrolirano otpustiti umjetnim izazivanjem malih potresa.

Seizmografje posebna sprava za bilje2enje telitna struna seizmiikih valova. Tvori ga uteg ovjeien o elastiinu Teiki uteg ieliinu strunu i bubanj koji se jednoliko okreie. Seizmografski Kuiiite uredaja zapisvibracija uglavljeno je u stanac-kamen. Seizmiiki valovi ito ih stvara potres izazivaju gibanje kuiiita u smjeru osi valjka. Pisaljka priivri(ena na to njihalo giba se na isti naiin kao i tlo, i tako njegovo gibanje biljeii na okretni Vodoravno bubanj. Tako nastaje gibanje tla seizmogram.

f

a

Da bi se smanjila Steta od potresa najbolje bi, u idealnom sludaju,bilo raseliti sve ljude iz potresnih zona.To, medutim, zbog porastaZemljinog puianstva nije moguie provesti. Procjenjuje se da ie godine 2035. viSeod 600 miliiuna ljudi Zivjetiu gradovima udaljenim manje od 200 kilometaraod glavnih potresnihepicentara. Projektanti u Americi iJapanu istraiuju zgrade otporne na potres. U potresu najviSeljudi strada od otpalih dijelovazgrada.Da bi se to sprijetilo, moraju se projektirati zgradebez teSkih uresa i dimnjaka. Kr.rie i uredske zgrade moraju se gracliti na posebnim temeljima koji smarnjujr.r n l i h a n f cz a p r i b l i Z n oj c d n u t r c c ' i n u .

Y DRVO ZNANJA

Marln DrilaC Pjesnik i komediograf Marin Drii6 (1508.-1567.), zuan Vidra, osebujnaje pojaua u braatskoj knjileonosti i kulturi, iznimna kako po knjiieanom djelu, tako i po saojim shuafanjima i iiaotnim potezima. ovoriti o Marinu DrLr6t znatt govoriti o proturjeijima. Kad je rijed o tom velikom Dubrovianinu, nedvojbena je samo tvrdnja o njegovoj velitini, sve drugo jest. Jer, proturjeijima vrvi i njegov Zivot i njegovodje1o,a onda i smisaoi znaienje jednoga i drugoga. U njegovu Zivotu traje stalan sukob izmedu domovine i inozemstva,siromaitva i bogatstva, Lelje za mirom i Lelie za pustolovinom, izmedu zova knjiZevnosti i zova politike. A u njegovu djelu vidljiv )e sudar tradicionalnostii inovacije, domaiih i stranih elemenata, fikcite i zbilje, komiinoga i tragidnog. Zato t svaki razgovor o tome piscu mora najveiu pozornostposvetiti upravo proturjedjima: u njima se, naime, krije sve 5to je za toga autora vaino.

.*,.{ ..*

\-'

*=

) Antun Augustiniit: Spomenik Marina Ddica,1963.; bronca, visina 95 cm.

1q

NeimaStina Rodio se Marin DrZii 1108. u pudkoj obitelji, 5ro je u Dubrovniku onoga vremena za pisca bilo gotovo sudbonosno.Joi prije njegova rodenja obitelj je izgubila svoj nekadainji imutak, te je tako DrZii bio osuden da cijeli Zivot kuburi s novcem i da se na razne natine snalazi. Vrlo je vjerojatno da se zbog neimaitine t zaredio, premda je zov svjetovnoga Zivota bio kod njega uvijek jak. Zbog istih tih materijalnih razloga nije dugo mogao udovoljiti ni drugoj svojoj velikoj LeIji, a to je L.eIjaza naobrazbom pa se u Dubrovniku neko vrijeme rzddavao razliditim poslovima (bio ie i orguljai tamoinje katedrale, i znao je svirati, po nekim podacima, jedanaest lnstrumenata).

=..

Boravak u Sieni U tridesetojgodini Zivotanapokon je dobio pripomoi od vlade Republike te je otiSaostudirati u Sienu. Thj mu je boravak bio silno koristan: u l t a l i j i s e u p o z n a os g i b a n j i m au s u v r e m e n o j literaturi, doiao u dodir s tada aktualnom i visoko cijenjenomplautovskom komedijom, pa je dak u nekim komadima sudjelovao i kao glumac, 5to znamo tz sudskih spisa,s obzirom na to da je studentima nastupanjeu kazaliStubilo tada zabranjeno. U svakom sludaju, u Sieni je DrZii dobio vaZne informacije i vaZnepoticaje za daljnji rad.

Od Beia do Carigrada Ali, nije mu bilo sudeno da se ondje dugo zadrZi: proturjetja su opet proradila,morao sevratiti u domovinu i nastavitinormalanZivot.Ioak.

to nije potrajalodugo: u Dubrovniku sepojavio austrijski grof Rogendorf, pa mu je DrZii odredenza pratioca.Rogendorfje zbog nesporazLrmau svojoj zemlji - imao namjeru prebjeii k Tirrcima,te je zato putovao na raznestrane. DrLi( gaje na tom putu pratio, pa je tako dospio i u Bed.Nakon 5to je, po povratku, joi neko vrijeme proboraviou Dubrovniku, DrZii je opet putovao s neobidnimgrofom, stigaos njim i do Carigrada, te se ondje zapleo u neke politidke komplikaciie.

Godine intenzivnoq stvaralaitva Potkraj detrdesetihgodina stalno ie u Dubrovniku, i to je vrijeme njegovenajintenzivnijeaktivnosti. PiSekazaliSnadjela i u njima glumi, izdajezbirku petrarkistidkihstihova,savje posveien knjiievnom radu. I tada je, medutim, morao osjeiati stanovituskudenost:koliko god da u Dubrovniku postoji jaka i slavnaliterarna tradicija, toliko je knjiievnost ipak strogo nadzirana. KazaliSnesu predstavevezane samo uz odre-

19

Y

20 MARINonZlc deno dobagodine (poklade, pirovi), a i tada treba dobiti dopu5tenje vlasti. U tom je razdoblju - kad su nastala i kad su izvedena sotovo sva najslavnija njegova djela - DrZic imao prilike osjetiti svu teZinu polititkog pritiska na literaturu, i tu se valjda t zatela klica njegova revolta koji ie progovoriti poslije.

Urotnik Progovorio je on potkraj autorova Zivota, u Sezdesetim godinama Sesnaestoga stoljeia. U to je doba DrZii boravio u Italiji, pa se bacio u pravu politiiku pustolovinu: namjerio je nagovoriri firentinskoga vojvodu Cosima Medicija da sruii vlasteosku upravu u Dubrovniku i da sebi podvrgne malu republiku. Napisao je zato vojvodi nekoliko urotniikih pisama (koja su otkrivena istom u tridesetim godinama naSegasroljeia), ali je tada Cosimo imao drugoga posla, te nije poduzeo ni5ta. DrZii je pak umro u Veneciji, i ondje je pokopan kao anonimni klerik u kripti crkve San Zanioolo.

V Drii6eve komedije nisu bile tiskane sve do 19. st. Rukopisi u kojima su bile zapisane nisu odoljeli zubu vremena. Pomet ie izgubljen, Dundo ltaroje, Sktp i Arkulin su doprli do nas okmjeni. Ita slici: rukopis Dunda Maroja, komedije koiu je igrala Pomet-druiinau Vijetnici 1551.

TIRENA

COMEDIA MARINA

A Dubrovnik na watima Europe prema Levantu (lstoku), prikazan je na mnogim kartama Eurcpe, osobito pomorskim. Ono Sto je dao i saiuvao, tijekom dugih stoljefu tini ga iznimnim ne samo u okviru hwatske kulture nego i u odnosu na Europu i svijet.

DAII XICHIA. c oDLit.zL. d.' StP.ric,i, $ nnikgie.

T{RENA coMtDfl .r.iARINA V!ri.rrr!,,

. r r.ur... I I I S (i' C'i,r,,i-,t! tll"olngira )iir(xrdnr vir&i j&uhrr. a Tcrtiuu f,$ 9i!,:.- ;,,rt rrd!ur-r{, (.rti Jrrt"i, ;,,r,r;r.slovijesti punoj previranja treba zahvaliti5to njihova viera nije nuino bila u rukama drLave,nego je postojalakao neovisanskup vjerovanjai vrijednosti,dostupansvima kroz vjerskespise,a koje su tumaiili i obnavljali uieni ljudi i proroci, podestou sukobu s vlastima,kako iidovskim tako i neiidovskim. Zidovi su sebesmatrali izabranim narodom, i njihova vjera u jedinogaboga branila im je mirenjes drugim vjeramaili pristajanjeda se njihovom bogu dodijeli mjesto u rimskom pantconu. Zbog njihove su il'r neovisnosti uskoro omrznuli, ali su strogost i Zar njihovih vjerova{ Pogled na grad Jeruzalem iz drevnoga groba koji legenda pripisuje kraliu Davidu.

} Posmrtna maska iz pribliino 12fl1. pr.Kr. - doba kad su se Filistejci doselili na obalu Kanaana.

nja privukli i mnoge obraienike koji su poveiavali njihov broj u Zidovskim naseljimadiliem rimskogasvijeta.U samoj je Judeji, medutim, pod rimskom upravom dolazilo do stalnih nemira, a onda su se koncem prvog stoljeia pr. Kr. politiike, druitvene i vierske napetosti popele do vrhunca. Osim rodoliuba (zelota)koji su ludjeli za oruianim ustankom protiv fumljana, u judaizmu su postojalei druge, konkurentske sekte, medu koiima su se isticali konzervativni seduceji,koji su se kruto drZali slova zakona. te radikalniii F a r i z e j ik.o j i s u z a k o n t u m a i i l i n a p r i l i c n os l o bodan nadin i propovijedali srazmjerno novr-r doktrinu o Sudnjem danu, kad te ljudi pred Bogom odgovaratiza svojadjela i uskrsnuti u tijelu. SkroviStepuno spisa,Rtrkopisa s Mfitnga ntoru, pronadenotetrdesetih godina ovog stoljeia, otkrilo nam je koliko su ta previraniabila lestoka. U politiikom i vjerskom smislu,Judeja se na5la n a r u b u d r a n r e t i c n ep r o mj e n e .

"

--q

#.fu

+ ,#ffi

+ffT-o ;,re" '"**g

ffit *-s6ryd#

;-*i

,#

DRVO ZNANJA

31

Sledivanfei kUuianfe < Antarktik je zapravo titav kontinent pokopan pod skorp 30 milijuna kubnih (prostomih) kilometara leda. Temperatura se na njemu samo sledinom ljeta diie malo iznad leda3ta, no i to se zbiva samo na obali. tekucina ili plin. U krutinrnra molekr.rlcin.rajr"r malu kinetidkr.renergiju i vibrirajr-roko krr,rto odredenilr toi'aka. Krutine bai zbog togir i zerclrZavajusvoj oblik. U tekuiinama n.rolckrrle imafu dovoljno kinetidke encrgije da naclvladaju medusobne privlaine sile. Zbog toga se mogu gibati, pa se tako mijcnja oblik tekuc'inc. U plinovima molekule imaju veliku kinctii'ku energiju i gibaju se skoro sasvim sloboclno. Zbog toga de plin ispuniti posr.rdusvirkc veliiine; molekulese razmiiu svc dok ne sti.qnudo stijenkeposude.

lz tekutine - plin Slediaanje ili skrufiaanje je pretuaranje tekufine u krutu taar. Kljuianje (urenje) je pretaaranje tekufine u plin ili paru. Ti se izrazi odnosena saetuari, a ne sarnona uodu.

nadelno,ztdrLavastalan oblik i veliiinu. Tekuiine teienjem mijenjaju svoj oblik, iako im obujam ostajestalan.Plin ie seSiriti ili stezatii ispuniti svaku posudu u koju ga stavimo,bez obzira na njezin oblik. Gotovo sva materija sazdanaje od atonla, koji su opct sloieni u skupinc koje zovcmo molekulama. Tc su molekulc u stalnom gibanju, i bai njihova energijagibanja, ili kinetiika energija, odreduje hoie li ncka tvar biti krutina,

ekuie se Zeljczoskruiujc ili ledi na ) Ulijevanje lt.lt "C, pa moZemoreii da je Zeljezo rastaljenog ieljeza ispodte remperature"slcdeno".Zbog u kalup (kokilu). toga "sledivanje" nc moramo nuino poveziOhladi li se ieljezo vati s niskom tempcrarturom. do otprilike 1535qC, LediStei vreli5tcncke tvari oviseo tlaku. Thko ono se skrutne ili sledi. Na istoj se tak i kad je rijed o vodi, "sledivanie"i "kljutatoi temperaturi nje" ne moraju nam uvijek govoriti isto. Thko kruto ieliezo pri ie, primjerice, voda prokljr.rtatii na sobnojtemzagrijavanju pretperatr.rriako jako smanjimo tlak. Iz toga nuino vara u teku€inu. slijccli cla "kljuianje" nije uvijek povezanos vructinom. Ipak, dak ipri normalnom tlakr,rzraka mnoge tvari vriju na vrlo niskoj temperaturi.To su tvari koje obiino smatramo plinovima. ?iko su, primjericc,duiik i kisik 1;lavniplinoviti sastojcizraka. Oni su pri normalnim uvjetin.raplinovi zato Stovrijr"rn.r temperaturi mnogo niZojod nule: cluSikna -196"C a kisik na -1U3 "C. Thko su te tvari iak i na najhladnijim mjestima na Zemlji zagrijanciznad vreliStai zbog toga ih nalazimo samo kao plinovc.

Agregacijska stanja Da bismo n.roglishvatiti taljenjc i kljudanje, moramo najprije razmotriti pitanjc 5to neku tvar iini krutinon.r,tckuiinon.r ili plinom. Ti su oblici postojanjatvari poznati pocl imenonr agregacijskastanja.Pri stalnojtcmpcratr.rrikrutina,

Sve n'rolekule u tekuiini ne -qibajr.rsc istor.n brzinom. Neke se od njih gibaju tako brzo clir se uspijevajuodlijepiti ocl povr5ine,pobjcc'iu plin iznad nje i pretvoriti se u plin ili parr,r. Ako, primjerice,u toploj sobi ostavirnootkrivcnu iaSu vodc, razinacr sc postupnosrrr;tniivati, pa ie taia ntrkon nekoliko danr ostirti sr-rha. Procesisparirvanjtr odigravasena povriini tckuiine. Ne smijemo ga pobrkati s kljuianjcrr.r, kod kojeg do pretvaranja r.rptrrr-rdolirzi unut'.rr sirme tekuc'ine. S obzirom na to da agregacijskostanjc tvari - bilo da je rijei' o krutini, tekr,rtiniili plir.ru-

32

SLEDIVANJEI KLJUCANJE

.,fi

{ Tradicionalni iglu kakav grade u polarnim krajevima Kanade, ponekad prave od blokova sabijenog snijega sloienih u kupolu. Ako se temperatura digne iznad lediSta vode, ova (e se kuta rastaliti.

V Kad sevoda u bari ili jezeru ohladi ispod 4 "C, ona se Siri pa joj se smanjuje gusto(a. fo znati da hladna voda ostaje na povriini. Ako se nastavi hladiti, na kraju 6e se na povriini vode stvor:ti ledeni sloj. ovisio gibanjrrnjczinihn.rolekulir, r.nijenjanjcn.r njihovc kinctitkc energijemoZcmopromijeniti i rgrcgrcijsko stanjc.Poicstoro i-inimo clovodenjcn.rtoplinc, koja jc jcclanvicl energije.Tako, prir-r-rjcricc, ako kuhanrovoclr.r, ona se prervar2r r-rplir-rzvan par'.1zato ito sc njezinemolekulc zbog topline gibajr,rsvc bric. Na koncu se svc n.rolckr,rlc gibaju tako brzo da privlainc silc kojc ih dr2e ntr okupu posranLr prcslabc.Zbog toga sc molekule oslobadajuu obliku pirre, i vclir-nocla jc voda provrcla. Tb se r,Lnormalnim 'C. okolnostimazbiva na l(X)

jer se joi nije toliko ohladila da bi sc kondenzirala u tekr,riinu.

lz teku€ine - krutina Tekuiinu moZemo pretvoriti u krutinu odvodenjem topline iz materijala.To c'emoudiniti tako da tekuiinu dovedemo u doticaj s nekom hladnijom tvari. Zl>og gubitka topline, molekule se u tekuiini poiinju usporavati.Na koncu se prestanugibati kroz tvar i poiinjr-rsamo ritrati oko nekogasrednjegpoloZaja.Kad seto dogodi, tekuiina se pretvara u krutinu, pa velimo da se smrznula,sledilaili skrutnula. Tako se vooC da, primjerice,smrzavana 0 i pretvara u led. Pri promjeni agregacijskogstanja iz tekuieg u kruto veiina tvari stvara kristale. Thko primjerice natrijev klorid (kuhinjska sol) stvara kristale u obliku kockica. Ako im dovedemo toplinu, krutine se oper mogu pretvoriti u tekuiinu, zato 5to timc toliko poveiavzrmobrzinu titranja njihovih molekula da se one na koncu otkinu iz ravnoteLnog poloiaja. Kad zagrijavamokrutinu, ona primtr toplinu i njezina temperatura raste. Kad se rvar zagrijedo taliSta,ten.rperatureie najednomprestati rasti, unatod tome 3to tvar i dalje zagrijtrvan-ro.To je zato Sto se sva toplina privedena na

*

l z p l i n a - te ku i i n a Para ic se ponovno prcrvoriti u tekuiu vodu ako iz nje odveden.roclovoljnu koliiinu topline. Ti,rpojavu opaZamokada vodu dugo kr.rhamou iirjr.rikr-r.Tacla se r-rsobi ntrvlaZehladne povriir-rcjcr para u dodirr-rs njima nir njih prcnosi toplinu. Zbog toga sc n.rolekuleparc podinju gibati sporije, p.r sc ona ponovno prcrvara u tckuir,r voclr-r.Tad vclin-roda se para kondenzirala u tekuiinu, a szrmLl pojavu zovemokondcnzacijon.r( ukapljivanjem). Iako "parom" zovemo i bijcle oblatiic Sto se stvarajr,rpred kljr-rnomiajnika, ptrra jc zapravo ncviclliivii. Biicli oblatiii Sto ih viclino siir-rinc sr.rkirpljicctckuie vodc. Onc nastajukondcnzacijon'r;rarckoja pri izlasku iz iajnika nailazi nrl razmjcrnohlaclanokolni zrak. Pogleclanro li Lrkljun i-ajnika clok u njcn.ruvrije voda, opazit icmo c{asc bijeli oblaiii stvaranedalekonjegova vrha, ali na silrrom izlazu opaiamo bisrro poclruijc r-rkojcm je vodir joi r-rplinoviton.rstanju, ) Klizaf se preko uskih ielitnih o5trica svom teiinom opire o led, Pod visokim tlakom smiesta se stvara tanki sloj teku(e vode po kojemu klizaljke lako klize.

tali5tr-rtro3i na pretvaranjekrutine u tekr,riinu. Zbog to.qatr-rtoplinu zovemo toplinom taljenja. Temperaturaic sc nastaviti dizati tek poito sc sva krutinzrprctvori u tekuiinr-r.

lsparavanje Ntrstavimo li ziigrijavtrtitckuiinu, njezina ic temPeratllrafasti svc clo vreliSta.Nakon toga tenperatura ostzrjeista (konstantna),jer se toplina troii na pretvarirnjctckuc'ine,zagrijane clo vreliSta,r-rplin iste tcmpcrature. Toplinu koja sc troii na tu promjcnu zovemotoplinom isparavanja. Kacl se sv.rtvar pretvori u plin, onda ie, rrko jc i claljezagrij.rv,rrno. njczinet('nr|(rirtLrrr opet poi-eti rasti. Oclvodimoli iz plina toplinu, temperaturt ic u prvi ias padati. Kada sc, meclutim, tcmperaturtrspusticio vreli5tate tvari, plin ie poieti l ) r c d r v J t ir , r p l r r r ri rs p ; t r l v a n j ai p r c t v r r r ; r t si c u tckr-riinr-r zarrijanr,rna istn tcmperaturu. Do

DRVO ZNANJA Ttr ie zbug to{ir Stoses visinonrrrspon.r snr.rnjuje i masa zraka nardnama. Zbos to1lz1 se smanjuje i tlak, pa voda vrije na temperatr.rritako niskoj da ne moZeiz iajnih listiia izvr.riisvlr rromr,r.Jaie zagrijavanjesamo bi pojai-alokljLrtanje, ali ne bi i podiglo temperirturu voclc. Sr-rprotnupojavu opa2amo kird vodr-rku]ramo u parnom loncu. To je posudakoju n'ro2cmo hern-retidkizatvoriti, tarkoda pirra, proizvcc{cna kr-rhanjemtekuiine, ne moie iz nje pobjec'i.Zbo.t to-{la Lr nioi poraste tlak pare. Tiij rast tlarka ote2avaisparavanjevodc, pa dolazi clo rastlrvre1i5ta,i voclaostxie u tekr.riemstarnjusve dok se ne zagrijeiznaclsvog normalnog vreliSta. Pojaveiztrzvirncpromjenon tlaka 5to cljeluje na tekuiine i plinove primjenjuju se r.rhladionicin.ra.U jcdnoj vrsti hlaclionikatekuc'ina nisko.r; r'rcliita r.rajprijcsc sniZavanjem tlaka

ALTi({ 1;fi, \l'\t)

ffi) : o

ponovnog ie opadanjatemper2rturcdoii tek kacl se sav plin pretvori u tekuiinu. Nastavimo li hladenje, temperatura ie paclati sve dok tekuiinu ne ohladimo do njezina lediSta(taliSta).Thda ie tekuiina predati svoju toplinu taljenja i pretvoriti se u krutinu iste temperirture. Kad se sva tekr-riina skrutne, tcmperatllrir ie tvari ponovno poieti padzrti.

Tlak Iako govorin-roda sc voda ledi na 0 "C a vrije 'C, na 100 to je istina samo pri normalnom atmosferskon.rtlaku. Prornijenimo ii tlak, promijenit ie se i temperatura na kojoj sc mijenjn agregacijskostanje.Tako, primjerice,poveianje tlirka sniZaviitemperaturu nn kojoj se led tali a tekuia voda smrzava.Bai jc zahvaljujr-rc'i tome i

moguie"klizanje na klizaliitu ili smrznutom jezeru.Citava se te2ina tijela oslanjana uske delii'neoitrice klizallki, kojc zbog toga na led djeluju siinim tlakon.r.Zbog toga se ledr-rsnizuje taliSte,i on viie ne moZeopstati u kruton-r je toga da se led pod klizaljstanju.Posljedica kama nadaspretvarir u tekuc'u vodu. Tako se stvaratanki sloj n.razivapo kojem klizaljke klize. Poslijetoga sevodir,nir koju viSene djclujc visoki tlak, brzo opet pretvara r.rled. Promijeni li se tlak, pron.rijenitie se i vreliSte vode. Snizin-roli, rccin-ro,tlak zraka nacl vodom, n.rolekr-rle ic n.rnogo lak5e bje2ati iz nje, pa ie voda zirkul-rirti na tempcrirturi ni2oj od normirlne. Alpinisti se ponekad tuie clana visokim brdimtr ne nogr.r skuhuitipristojnu Salicuirjir. { Do hladenja dolazi zato 3to rasladno sredstvo, pletvaraju€i se iz teku(ine u plin, upija iz okoliSa toplinu potrebnu za isparavanie, V Vodik je gorivo za ameriike orbitalne raketoplane (Space Shuttle). On je spremljen u tekuiem stanju, ohladen ispod vreliita.

{ Kad se oblac: smr:znu nastaiu snieine pahuljice. One su simetriine, jer imaju 5est identitnih zrakastih dijelova, ali je svaka od njih drugaiija.

V Neki se liudi daju poslije smrti konzeryirati u teku€em duSiku, u nadi da 6e se u budu(nosti prona€i natin oiivljavanja le5eva.

33

34

STEDIVANJEI KTJUCANJE { Ziva se ne smrzaYa sYe do -39 oc, tako da je pri normalnoi sobnoi ternperatud hlttr€a. Ziva na stici raspriena je u sitne kapi, suspendirane u ulju. ) Balone na topli zrak obitno = u zraku odriavaju butanski plarnenici. a ? Butanje u bocann stlaten i prctnoren u teku€inu. lspusti- ? mo li ga u zrah a = - niemu te thk opasd, pa €e provveti i pretvara u paru. To se zbiva u cijevima Stopropretvoriti se u plin. Iaze kroz unutraSnii dio hladionika. Sredstvo Tai plin potom gori = = za hladenje, prervarajuii se u paru, upija toi zagrijava zrak u plinu potrebn t za isparavanieiz unutraSnjosti plaltu balona. d

hladionika, i zato se ona hladi. Zarim tu paru tlatimo i tako je opet prervaramo u tekuiinu. Pritom rashladnosredsrvootpuSta "roplinu is-

{ Parna yozila, poput ovog parnog traktora, pogonsku energiju dobivaju spaljivanjem goriYa, primjerice ugljena. Stvorena toplina zagrijava vodu koia se, kad se zagrije do vreliSta, prctvara u pl:n koji zovemo parom. Ta para poveCava tlak u cilindrima i sili ih da pokretu traktor.

paravanja", koja se ispuSra u prostoriju preko cijevi sa straZnjestrane hladionika. Thj uredaj zapravo djeluje kao crpka koja izvladi toplinu iz hladionika.

Nefistoie Ponekad se za prepoznavanje (identifikaciju) nepoznatih rvari dobivenih u kemifskim procesimai pokusima sluZimonjihovim taliStima i lediStima. To je, medutim, moguie izvesti samo kad je rijet o tisrim tvarima, jer neiisroie prisutne u tvari snizuju njezino tali5te i povisuju vreliSte.Stavimo li, primjerice,kuhinjsku sol u vodu, time iemo joj sniziti ledi5te.Ba5zbog toga zimi i posipamo ceste solju. Ledi5te slane 'C vode je oko -8 pa i niZe, pa ako temperatura snijeganije joi manja, do sledivaniane moZe ni doii. Led pomijeian sa solju ponekad se upotrebljava kao "rashladna smjesa" pri pokusima na niskoj temperaturi. Kad se led u toj smjesitali, on toplinu potrebnu za taljenie upija iz okoliSa, i zbog toga se hladi. Pritom se apsorbira toliko topline da remperatura moZe pasri i 'C. i s p o d- l )

! j

6

se voda u njima smrzne, a nastali led zaprema veii obujam. Pritom led rladi stijenke cijevi, i ponekad je ta sila dovoljna da ih raskoli.

manje gustoie leda,pri iako hladnom vremenu, na povr5ini bara i jezera srvara se ledena kora. U podruiju oko Zemljinog sjevernog i juZnog pola smrznura voda stvara ledene sante. Neke od tih plutajuiih ledenih gromada znaju biti i zapanjujuie velike. Dosad najveia ledena santa opaiena ie 1916. na juZnom Tihom oceanu. Povr5inajoj ie bila veia od 3 1.000 tetvornih kilometara - veia od poloviceHrvatske.

:.

Sirenje vode Voda se pri smrzavanju Siri, pa zaro led - voda u krutom agregacijskomstanju - ima manju gustoiu od tekuie vode. Drugim rijetima, Iitra leda lak5a je od lirre rekuie vode. Zbog

Zaito led pliva Veiina se tvari pri zagriiavanju Siri a pri hladenju skuplja. Thko se, primjerice, Ziva u termometru Siri i diie u uskoj cjevdicii tako pokazuje kolika je remperarura.Zlng toga 5to seskruiuje na temperaturi od -39 "C, Livanije prikladna za termomerre koji se upotrebljavaju za mierenie jako niskih temperarura. I voda se, opienito govoreii, hladenjem skuplja i grijanjem 5iri. Pa ipak, pri hladenju sa 4 "C oC, na 0 voda se ne skuplja, nego Siri. Zbog toga vodovodnecijevi znaju popucati zimi, kad ) Mnoge tvari pri skru€ivaniu stvaraju kristale. I{a slikama su prikazana kristali novatekita (desno) i bijeloga kremena presvutenog topazima (sasvim desno).

-

a 9

I o9 0 9

DRVO ZNANJA

Kllme na Zemfl Kad ielimo znati hote li u budufnosti u nekom ljetoaaliitu biti urade i suho arijeme, mi zaprauo gouorimo o klimi u tome mjestu - o uobiiajenom, prosjeinomaren enu ustanoaljenom dugot r aj nim pr ou i auanj em ureruenskibprilika. i5eje meteoroloikih dimbenika koji odreduju neku klimu ili podneblje. Medu njima se istitu: a) temperatura zraka i b) oborinas obzirom na oblik (ki5a,snijeg,tuta... ), na koliiinu vode koiu donosi i na naiin kako pada (mirno i dugotrajno ili naglo, pljuskovito). Promjene tih iimbenika osobito su vaine tijekom godine. Thko su, primjerice,mediteranskoj ili sredozemnoiklimi, koja vlada ne samo oko Sredozemnog mora nego i u dijelovima Kalifornije, Cilea, JuZne Afrike i Australije, svojstvene blage, kiSovitezime i topla, suha lieta. To, medutim, ne znati da ljeti nema kiSe.Naprotiv, usred ljeta znadedoii do silovitih proloma oblaka. Pa ipak liudi koii idu na ljetovanje mogu radunati da ie ih u veiini ljetnih mjesecipratiti lijepo, toplo vrijeme. Kao 5to iemo vidjeti, i temperatura i oborina ovise o toplini primljenoj od S u n c ai o z r a i n o m s t r u j a n j u .

Geografskiiimbenici klime Geografski timbenici koji odreduju podneblje nekog mjesta jesu njegova zemljopisna Sirina, niegov relief, visina, kao i blizina mora. O zemljopisnojSirini nekoga miestaovisi koliko ie ono primati Sunieve topline. Optenito govoreii, koliiina topline 5to sa Suncastiie do nekog dijela Zemlje smanjujese s udaljenoitu od ekvatora. Kao 5to je papir na pisaiem stolu bolje osvijetIjen ako ga svjetiljka obasjavaodozgo, a ne sa strane, tako i tlo prima viSe topline od Sunca kad je ono visoko na nebu nego kad je nisko

nad obzorjem.Osim toga, postoji iguienje Sunievih zraka na putu kroz atmosferu.Ono je jate kad je taj put dulii, tj. kad je Suncenisko. Zato pri vedrom nebu tlo prima manje topline ujutro i uveier nego oko podneva i manje u polarnim krajevima nego blizu ekvatora.

A fesen u lake Districtu, Engleska. U njemu uspijevaju i bjelogorica i zimzeleno raslinje, zahvaljujuii u pliyom redu pouzdanim i redovitim ki5ama te jednoliinim temperaturama svojstvenim tom dijelu Britanije. Na temperaturu nekoga mjesta utjeie i njegova nadmorskavisina.Opienito reieno, nt svakih se 1000 meteravisineremperaturrsm.rnjujc zaJ "C. Zbog toga su visoravni i brcla u tropima mnogo hladniji od priobalnog poclruijana istoj zemljopisnojSirini,clok na vrhuncima visokih planina vlada ledenapolarna klima. Brda utietu i na oborinu. Kad sevlaini oceanski vjetrovi,li2truz planinu.stvirritjusc u ujinr,r oblaci iz kojih pada kiSa ili snijeg. Kaci se, meclutim, vjetar prebacipreko hrpta i poc'nesc spuitati, or.rsc pritom grije i oblacisc raspadaju. Zbog toga su privjetrinskiobror.rci, okrenuti n"ro{ (Xok Anyers na smrznutom Antarltiku - srednja temperatura iak i ljeti ostaje ispod nule, zbog iega ne moie rasti nijedna bilika. Od wih je klima na wijetu bai klima na Antarktiku najnepovoljnija za iivot.

35

36

KLIME NA ZEMTJI Ktippen ie klime A, B, C, D i E dalje podijelio u podskupine prema naravi i godiSnjim promjenama remperarure i kolidine oborine. Kad je odredivao granice izmedu klimatskih podruija, Koppen je u obzir uzeo i raspored vegetacijei tla. Te znatajke pomaiu nam da uodimo djelovanje klime i testo su bolji indikatori od statistiikih meteoroloikih podataka. Krippenoveklime ripa A obuhvacajutropska podrutja kiSna kroz titavu godinu, kao i tropske kiSneklime sa suinim razdobljem.

Tople klime U podruijima s tropskom ki5nom klimom, u kojima ima obilnih kiSa tijekom cijele godine, rastu bujne tropske praiume, iako su drvosjeie i ratari vei iskrtili golema podrudja. Nafveie se takve praSume nalazeu bazenu rijeke Amazone uJuZnoj Americi, u bazenu riiekeZair (Kongo) u juinoj Africi, a preteiito i u jugoistotnoiAziii. U tim podruijima vlada visoka temperatura oC tilekom iitave godine - uz veliku oko 2)-21 kolidinu oborine od najieiie 1800-2500 mm godi5nje, te visoku vlainosr zraka. Sunce se u podne nalaziskoro u zenitu, a duZina sedana tijekom godine slabo mijenja. Zbog toga bi osundavanje ondje bilo najveie m Zem\ji, da mu ne smetaju gusti oblaci i mnogo vlage u zraku. Thkvi su sparni uvjeti idealniza rast praSuma.

A Tipitna ekvatoriialna praluma. Biljke su se u njoj prilagodile visokim temperaturama, visokoj vlainosti, kratkim i iestokim pljuskovima te ujednatenom traianju dana tijekom titave godine. ru, u pravilu vlaini, dok je zavjetrinskastrana brda poiesto suha.Za to suho podrudje kaiemo da leZi u "kiSnoj sjeni". Podneblje kraj mora obidno je blaie nego u dubini kopna. To je zbog toga 5to se kopnena povr5ina ljeti (i danju) brLe i ia& griie, a zimi (i noiu) brie i jate hladi nego morska povrSina. Zato i zrak nad morem ima stalniju rempera-

turu nego nad kopnom. Stogase klime na otocima odlikuju blagim zimama i ljetima koja nisu jako vruia, a sredi5niidijelovi kontinenata na istoj zemljopisnoj Sirini imaju iarko lleto i oitru zimu. U obalnim predielima, kao primjerice naJadranu, utjede lleti na klimu danji vjerar s mora i noini s kopna. Oba donoseosvjeienjejer pu5u s podruija koje je tada hladnije, prema onom koje ie toplije. Na temperaturu zraka utjetu i oceanskestruie. Topla Golfska struja tedeod Meksiikog zaljeva dijagonalno preko Atlantskog oceanaprema sjeverozapadnojEuropi. Vjetrovi smorci koii puiu preko Golfske struje prema obali stvaraju u sjeverozapadnojEuropi klimu mnogo blaiu nego u priobalnom podruiju sjeveroistokaSieverne Amerike koje leii na istoj zemljopisnoj 5irini. Na klimu utjedu i hladne oceanskestruje. Thko, primjerice,Benguclskastruja Stotete kraj sjeverozapadneAfrike te Peruanska (ili Humboldtova) struja koia teie kraj zapadne obale Julne Amerike hlade tropska podrutja koja bi inate bila mnogo toplija.

V Biljke poput ovih kaktusa saguaro i rascvietalih zlatnih makova morale su se posebno prilagoditi opakim, skoro beaodnim uvietima pustinjske klime.

Glavni tipovi klima Veiina se klasifikacija klima temelji na radovima ruskog mcreorologaVladimira K