DRUGA MODERNA

DRUGA MODERNA - naziv za razdoblje u hrvatskoj književnosti (1952.-1969.) - naziv -> zbog sličnosti s razdobljem hrvatske moderne (1892.-1916.) - obilježila ju 2 časopisa: Krugovi (1952.-1958.) i Razlog (1961.-1968.) – oko njih se okupljaju mladi književnici koji se, prema časopisima, nazivaju krugovaši i razlogovci - prvi broj Krugova izlazi pod krilaticom gl. urednika Vlatka Pavletića Neka bude živost! POEZIJA ♦ JURE KAŠTELAN - povezao iskustvo međuratne pjesničke generacije s iskustvom generacije mladih pjesnika krugovaša - jedan od utemeljitelja poratnog pjesničkog modernizma - Kaštelanova poezija -> klasično moderna (spoj modernizma i jednostavnosti narodne umjetnosti) - utjecaji: A.G.Matoš, Tin Ujević, Lorca i nadrealizam, hrv. pjesnička tradicija, narodna poezija - teme: rat, intimna tematika (djetinjstvo, ljubav, doživljaj smrti) - obilježja: slobodni stih, nadrealistička metaforika, alegoričnost i intertekstualnost *poezija: Tvrđava koja se ne predaje, Jadikovka kamena, Sanjarija, Crveni konj, Pijetao na krovu, Biti ili ne, Malo kamena i puno snova, San u kamenu *poetske drame: Pijesak i pjena, Prazor *knjiga poetske proze: Čudo i smrt ♦ VESNA PARUN - uz Kaštelana utemeljiteljica poratnog pjesničkog modernizma - tematska sličnost te skladan spoj modernizma i tradicije s Kaštelanom - utjecaji: starozavjetna poezija, pjesnici hrv. moderne, Tin Ujević, D. Tadijanović, fran. nadrealisti - teme: intimna (mladost, ljubav, neispunjeno materinstvo) i egzistencijalna tematika - obilježja: slobodni stih, bujna i originalna metaforika *poezija: Mati čovjekova, Ti koja imaš nevinije ruke, Zore i vihori, Crna maslina, Vidrama vjerna, Koralj vraćen moru, Bila sam dječak, Ukleti dažd, Sto soneta, Stid me je umrijeti *poetske drame: Marija i mornar * preko 500 soneta, 6 sonetnih vijenaca, dječji stihovani roman Mačak Džingiskan i Miki Trasi ♦ JOSIP PUPAČIĆ - urednik i suradnik časopisa Krugovi i Književnik - pjesnički opus sastoji se od 5 zbirki podijeljenih u 3 stvaralačka razdoblja: 1) razdoblje ushita i patnje: Kiše pjevaju na jablanima, Mladići, Cvijet izvan sebe, Tri moja brata i ja, More -> intimne i egzistencijalne teme, skladna slika svijeta, panteistički doživljaj prirode, pozitivan stav prema životu, neposrednost doživljaja 2) razdoblje gubljenja i traženja: Ustoličenje, Oporuka -> filozofska tematika, iz slikovnog u pojmovno pjesništvo, pjesme postaju apstraktne, hermetične, filozofične 3) zrelo razdoblje: Moj križ svejedno gori (književna asocijacija – reminiscencija – na bugaršticu Majka Margarita -> intertekstualnost = povezivanje dvaju knjiž. tekstova da se osjeti odjek jednog djela u drugome) -> vraćanje motivima djetinjstva i zavičaja s pozicije egzistencijalnog iskustva ♦ SLAVKO MIHALIĆ - jedan od najistaknutijih predstavnika krugovaša (utemeljio egzistencijalnu refleksivnu poetiku) - utemeljitelj „lirike malodušnih“ unutar krugovaša – egzistencijalističko pjesništvo koje tematizira tzv. granične situacije: smrt, strah, tjeskobu, ugroženost i osjećaj praznine (teme filozofične, pjesnička vizija svijeta izrazito pesimistična) - za krugovaše pokrenuo književni mjesečnik Tribina, bavio se novinarstvom - pokreće The Bridge – reviju za prevođenje hrvatske književnosti i međunarodne Zagrebačke književne razgovore - jedan od sastavljača Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967.g. - utjecaji: S.S.Kranjčević, A.B.Šimić, Miroslav Krleža i Tin Ujević * poezija: Majstore, ugasi svijeću, Približavanje oluje, Prolazim Zrinjevcem dotiče me more, Metamorfoza, Posljednji monolog Marina Držića * zbirke pjesama: Komorna muzika, Posljednje večera, Klopka za uspomene, Pohvala praznom džepu, Tihe lomače

♦ IVAN SLAMNIG - utemeljitelj ludističke poetike, svojom poezijom najavljuje postmodernizam (razbijaju se jezične norme, a u poeziju prodire govorni i šatrovački jezik te barbarizmi) - urednik brojnih antologija starije hrvatske književnosti * pjesme: Ubili su ga ciglama, Barbara, Slaga Gunduo o prošastju, Evanđelisti, A Roma alla romana * poezija - zbirke: Aleja poslije svečanosti, Odron, Naronska siesta, Limb, Analecta, Dronta *proza: zbirke novela: Neprijatelj, Povratnik s mjeseca, roman: Bolja polovica hrabrosti (najbolje djelo hrvatske „proze u trap.“) * književnoteorijski esej: Disciplina mašte, najvažnije djelo iz područja povijesti književnosti: Svjetska književnost zapadnoga kruga PROZA ♦ PETAR ŠEGEDIN - tajnik Matice hrvatske, predsjednik Društva hrvatskih književnika, diplomat i akademik - uz Krležu, promicatelj ideje o slobodi umjetničkog stvaranja u socrealističkom periodu - objavljivao prozu u Krležinom Pečatu - branio slobodu estetskog izražavanja i nacionalnu slobodu: 1) Drugi kongres književnika Jugoslavije, referat „O našoj kritici“; 2) Hrvatsko proljeće 1971., esej „Svi smo odgovorni?“; 3) 1991.g. održao govor protiv agresije na Hrvatsku ispred Komande JNA - pisao intelektualističku prozu egzistencijalističke tematike, eseje i putopise; bavio se književnom kritikom i teorijom * egzistencijalistički romani: Djeca Božja, Osamljenici (tematizirao životni pesimizam postavljajući pitanja bez odgovora), Crni smiješak (u umjetnosti nalazi odg.na pitanje o suprotstavljanju prolaznosti vremena i životnog besmisla) * zbirke pripovijedaka: Mrtvo more, Orfej u maloj bašti, Sveti vrag, Tišina * eseji i polemike: Čovjek u riječi, Riječ o riječi, Svi smo odgovorni? * roman „Crni smiješak“ – tematikom egzistencijalistički, formom epistolarni; nastao povezivanjem prethodno napisanih novela koje postaju pisma što ih gl. lik Karlo Maron (Charles) upućuje Autoru (svom dragom G.) – piše o bizarnim sudbinama ljudi koje susreće na svojim putovanjima ♦ VLADAN DESNICA * novelističke zbirke: Olupine na suncu, Proljeće u Badrovcu, Tu, odmah pored nas, Fratar sa zelenom bradom (njegova se novelistika tematski dijeli u 2 kruga:) - regionalna novelistika: realistički stil, prikaz ruralnih sredina dalmatinskog priobalja i zaleđa, temesvakodnevni banalni događaji - psihološko-meditativna novelistika: modernistički stil, prikaz urbanih sredina, teme apstraktne i filozofske (Proljeća Ivana G.) *romani: Zimsko ljetovanje(poslijeratni roman), Pronalazak Athanatika (nedovršen), Proljeća Ivana Galeba – egzistencijalistički roman-esej; u njega uključene prethodno napisane novele, dijelovi eseja pa čak i pjesme preoblikovane u prozu (tema umjetnosti, djetinjstva te čovjekova prolaznost i smrt – Ivan Galebviolinist, u bolnici između 2 operacije, suočen sa smrću piše imaginarni dnevnik), Ivanova sadašnjost, prošlost i esejistički elementi ♦ SLOBODAN NOVAK - jedan od pokretača i urednika časopisa Krugovi i Izvor *romani: Mirisi, zlato i tamjan (egzistencijalistički roman), Izgubljeni zavičaj (autobiografski roman o djetinjstvu na idiličnom otoku; alegorijska opreka Otok-Kopno), Izvanbrodski dnevnik (egzistencijalistički roman s elementima postmodernističke poetike) *zbirka novela: Tvrdi grad --> roman Dolutali metak,autobiografska proza: Protimbe (o povijesnim zabludama, aktualnoj situaciji) *novela Badessa madre Antonia – inspirian Tadijanovićem, *pripovijest Moje univerzijade – pridonio akciji vraćanja spomenika banu Jelačiću na Trg bana Josipa Jelačića u Zagrebu ♦ ANTUN ŠOLJAN - urednik i suradnik mnogih vodećih časopisa svog doba (Krugovi, Međutim, Književnik) - uredio nekoliko antologija svjetske i hrvatske književnosti - u novelistici uvodi stil „proze u trapericama“ – popularna proza nastala 60-ih godina prošlog st. kao opreka intelektualističkoj prozi; naziv dobila po trapericama (odjevnom predmetu tipičnom za mladu generaciju koju ta proza opisuje)

- napisao 1. kriminalistički roman u poslijeratnoj hrv. knjiž. (Jednostavno umorstvo) *zbirke pjesama: Na rubu svijeta, Izvan fokusa, Gazele i druge pjesme *novele-zbirke: Specijalni izaslanici, Deset kratkih priča za moju generaciju *romani: Izdajice, Kratki izlet – egz. romani; Luka – roman društveno-ekološke tematike; Drugi ljudi na Mjesecu – povratak modelu „proze u trapericama“ *drama: Galilejevo uzašašće, Klopka, Romanca o tri ljubavi (kreće se između krajnosti teatra apsurda i angažiranoga kazališta)

♦ RANKO MARINKOVIĆ *zbirke novela: Proze, Ruke, Poniženje Sokrata, *romani: Kiklop, Zajednička kupka, Never more *drame: Albatros, Glorija, Politeia, Pustinja, *kazalš. krit. i eseji: Geste i grimase, Nevesele oči klauna - njegove drame predstavljaju odmak od realističke tradicije građanske drame - zbirka Ruke sadrži 8 novela: Samotni život tvoj, Suknja, Prah, Anđeo, Ruke, Koštane zvijezde, Benito Floda von Reltih, Zagrljaj – temeljno obilježje: postupak intelektualizacije - 3 fabularno-tematska plana Kiklopa: društveni (realistički), psihološki (iracionalno – fantastični -> strah pred ratom), egzistencijalistički (mitsko-simbolički -> dehumanizacija čovjeka u ratu) DRUGA MODERNA (1952.-1969.) - časopisi Krugovi (1952.-1958.) i Razlog (1961.-1968.) KRUGOVI – naziv se odnosi na krugove pojedinačnih, ali argumentiranih stavova koji su otvoreni prema različitostima i strpljivi prema suprotnostima -> obilježja: individualan/subjektivan odnos prema književnosti, pluralizam stilova, traženje poticaja u domaćoj knjiž. baštini, ugledanje na suvremene strane uzore (Thomas S. Eliot, Ezra Pound) -> predstavnici: Vlatko Pavletić, Nikola Milićević, Josip Pupačić, Zvonimir Golob, Ivan Slamnig, Slavko Mihalić, Milivoj Slaviček, Vlado Gotovac, Slobodan Novak, Antun Šoljan, Irena Vrkljan, Vesna Krmpotić, Dalibor Brozović, Krsto Špoljar, Čedo Prica, Dalibor Cvitan; Jure Kaštelan, Vesna Parun RAZLOG – popunio prazninu u hrv. književnoj sceni koja je nastala prestankom izlaženja Krugova - razlogovci nastavili putem krugovaša -> razlogovci ističu beskompromisnu slobodu umjetnosti kao svoj jedini umjetnički kriterij (uzori – njem. i fran. književnost te egz. filozofija) > predstavnici: Igor Zidić, Vjerna Zuppa, Ante Stamać, Danijel Dragojević, Tonči Petrasov Marović, Dubravko Horvatić, Zvonimir Mrkonjić, Tonko Maroević, Zvonimir Majdak *Slavko Mihalić, Ranko Marinković, Antun Šoljan i Ivan Slamnig povezuju razdoblje druge moderne i novo razdoblje – postmodernizam - egzistencijalistički roman – teme: traženje smisla života, nemogućnost istinske komunikacije, osamljenost i otuđenost -> predstavnici egz. romana: Petar Šegedin, Vladan Desnica, Slobodan Novak i Antun Šoljan POSTMODERNIZAM - u hrvatskoj književnosti počinje 70-ih godina prošlog stoljeća i traje do današnjih dana - karakteristično: raznovrsnost stilova i kreativan odnos prema tradiciji (ona postaje inspiracija) - temeljna obilježja: intertekstualnost i intermedijalnost INTERTEKSTUALNOST – povezivanje raznih književnih tekstova citiranjem, parafraziranjem, parodiranjem te preuzimanjem tema i motiva INTERMEDIJALNOST – postupak povezivanja raznih umjetnosti ili raznih komunikacijskih medija (elementi ili karakteristična struktura nekih medija prenose se tim postupkom u knjiž. djela) - predstavnici: proza – Ivan Aralica, Pavao Pavličić; drama: Ivo Brešan ♦ IVAN ARALICA - otvoreno zagovarao ideje hrvatskog proljeća; bio saborski zastupnik, član HAZU *kratka proza: Svemu ima vrijeme, Opsjene paklenih crteža, Filip *romani: pov. tematika (Psi u trgovištu – odnos pojedinca i vlasti u središtu je interesa, Put bez sna, Duše robova, Graditelj svratišta, Četverored, Konjanik); poratna i suvremena tematika (Okvir za mržnju, Asmodejev šal, Tajna sarmatskog orla, Majka Marija) *eseji: Zadah ocvalog imperija, Spletanje i raspletanje čvorova ♦ PAVAO PAVLIČIĆ - prve novele objavio u časopisu Vidik

*zbirke pripovjedaka: Lađa od vode, Vilinski vatrogasci, Dobri duh Zagreba *romani: Plava ruža, Stroj za maglu, Večernji akt, Trg slobode, Koraljna vrata, Nevidljivo pismo, Diksilend *nefikcionalna pripovjedna proza: Dunav, Vodič po Vukovaru *knjiga pisama upućena slavnim ženama koje su obilježile hrv. kulturu (M. J. Zagorka) - Rukoljub - napisao nekoliko dječjih kriminalističkih romana (Trojica u Trnju) - jedan od utemeljitelja fantastičarske proze hrvatskog postmodernizma

♦ IVO BREŠAN - Brešanova se djela bave problematikom vlasti, politike i ideologije razotkrivajući njihove groteskne pojavnosti, česta pojava intertekstualnosti u djelima *Groteskne tragedije, Nove groteskne tragedije, Tri drame *“groteskne tragedije“: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Nečastivi na Filozofskom fakultetu, Svečana večera u pogrebnom poduzeću *“groteskni misterij u 3 dijela“: Arheološka iskapanja kod sela Dilj *tragikomedija: Anera; *povijesne drame: Stani malo, Zvonimire *pikarski, pustolovni romani: Ptice nebeske, Ispovijedi nekarakternog čovjeka, Katedrala - autor ili suautor scenarija za filmove: Ptice nebeske, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Tajna Nikole Tesle, Maršal, Kako je počeo rat na mom otoku, Libertas - intertekstualnost u Brešanovim dramama: -> Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja – Shakespeareov Hamlet (1-tehnika predstave u predstavi, 2intertekstualnost, 3-intermedijalnost) -> Nečastivi na Filozofskom fakultetu – Goetheov Faust -> Svečana večera u pogrebnom poduzeću – Gogoljev Revizor -> Arheološka iskapanja kod sela Dilj – Platonova Država POSTMODERNIZAM - u hrv. knjiž. nastupa 70-ih godina prošlog stoljeća, početak su obilježili časopisi Pitanja i Forum - časopis Pitanja počeo izlaziti 1969.g. pa je ispunio prazno mjesto na knjiž. sceni nastalo gašenjem Razloga (pokrenut kao glasilo studenata i najmlađeg naraštaja kritičara i znanstvenika) -> 2 osnovne teme: angažirano promišljanje važnih studentskih pitanja i promicanje postmodernističke poetike -> najznačajniji predstavnici: Branimir Bošnjak, Slobodan Šnajder, Vladimir Biti, Velimir Visković, Neven Jurica – bavili se književnom teorijom i pjesništvom - u postmodernizmu se nastavljaju tendencije započete za vrijeme druge moderne - ističu se nastavljači ludističke poetike (Luko Paljetak, Branko Maleš te pjesnici okupljeni oko časopisa Off - offovci) te pjesnici okupljeni oko časopisa Quorum *poeziju egzistencijalističke, filozofske tematike pišu Neven Jurica i Ivan Tolj - težnja pjesnika postmodernista je razoriti, obnoviti i depatetizirati jezik (smisao pjesme je manje važan od načina kako se taj smisao ostvaruje) - pojava pjesništva koje je suprotnost konkretnoj poeziji – tu poeziju karakterizira povratak vezanom stihu, sonetu, komunikativnosti i jasnoći izraza (Luko Paljetak, Ante Stamać) HRVATSKI FANTASTIČARI – pisali kratku prozu koju karakterizira bijeg u irealno, u neograničene prostore mašte, tematika spiritualnoga, mističnoga, bizarnoga -> predstavnici: Pavao Pavličić, Stjepan Čuić, Goran Tribuson, Dubravko Jelačić Bužimski TRIVIJALNA PROZA – zaokret trivijalnim žanrovima: kriminalističkom i ljubavnom romanu, medicinskom trileru… rezultat je ublažavanja granica između visoke i niske književnosti (između masovne i elitne umjetnosti) – ona teži uspostaviti potpunu komunikaciju s čitateljem -> predstavnici: Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Neven Orhel PROZA U TRAPERICAMA – nastavlja se na model što ga je 60-ih u hrv. knjiž. uveo Antun Šoljan; junaci su kritičari zajednice koji ne pripadaju ni jednoj društvenoj skupini osim svojoj klapi (nezadovoljni svijetom, preziru njegove vrijednosti, neangažirani su, cinični) -> predstavnici: Ivan Slamnig, Zvonimir Majdak NOVOPOVIJESNI ROMAN – problematizira odnos povijesne istine i stvaralačke fikcije; nije mu cilj vjerna rekonstrukcija razdoblja, štoviše, ponekad čak namjerno falsificira povijesne činjenice kako bi čitatelje doveo u nedoumicu -> predstavnici: Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio, Feđa Šehović ŽENSKO PISMO – književnice tematiziraju položaj žene u društvu i u obitelji, dominirajući patrijarhalni odnosi sa ženskog gledišta -> predstavnice: Irena Vrkljan, Vesna Krmpotić, Dubravka Ugrešić, Slavenka Drakulić, Julijana Matanović

- najznačajniji predstavnici postmodernističke drame: Ivo Brešan i Miro Gavran