March 29, 2017 | Author: Ammar Avdibegovic | Category: N/A
SADRŽAJ: 1. UVOD...........................................................................................................................................2 2. OSNOVNI POJMOVI..................................................................................................................3 2.1. Internet...................................................................................................................................3 2.2. Web 2.0..................................................................................................................................4 2.3. Virtualno druženje..................................................................................................................5 3. DRUŠTVENE MREŽE................................................................................................................6 3.1. Povijest i razvoj društvenih mreža.........................................................................................6 3.1.1. Društvene mreže: 1980-1995..........................................................................................7 3.1.2. Društvene mreže: 1995-2002..........................................................................................7 3.1.3. Društvene mreže: 2002-2006..........................................................................................8 3.2. Vrste društvenih mreža........................................................................................................10 3.3. Raširenost društvenih mreža................................................................................................11 3.3.1. Facebook.......................................................................................................................11 3.3.2. Twitter...........................................................................................................................12 3.3.3. Linkedin........................................................................................................................12 4. FACEBOOK...............................................................................................................................13 4.1. Povijest i razvoj...................................................................................................................14 4.2. Registracija korisnika..........................................................................................................18 4.3. Mogućnosti i aplikacije........................................................................................................20 4.3.1. Facebook profili............................................................................................................20 4.3.2. Komunikacija................................................................................................................21 4.3.3. Aplikacije......................................................................................................................22 4.3.4. Mobilni Facebook.........................................................................................................23 5. TWITTER...................................................................................................................................24 5.1. Povijest i razvoj...................................................................................................................25 5.2. Twitter kao društvena mreža................................................................................................25 5.3. Twitter rječnik......................................................................................................................26 6. LINKEDIN.................................................................................................................................27 6.1. Mogućnosti..........................................................................................................................28 7. ZAKLJUČAK.............................................................................................................................29 8. POPIS SLIKA.............................................................................................................................30 9. LITERATURA............................................................................................................................31
1. UVOD
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Čovjek je društveno (socijalno) biće i zbog toga želi biti povezan sa drugim ljudima. U današnjem suvremenom vremenu, uz razvoj tehnologije i komunikacije te pojavu Interneta, čovjek otkriva jedan novi pogled druženja kroz društvene mreže. Društvene mreže predstavljaju virtualne zajednice dostupne svim korisnicima Interneta preko kojih je omogućena brza komunikacija, razmjena fotografija, video zapisa i slično. Njima se danas u svijetu koriste stotine milijuna ljudi, što je dovelo do stvaranje nove vrste društva-informacijsko društvo. Također, danas se društvene mreže koriste u poslovnim okvirima, marketingu te u promotivne svrhe. Uz sve navedene značajke društvenih mreža, koje su dakako njihove prednosti, postoje i njihove mane kao što je prodiranje u privatnost pojednica. Zato je potrebno prije nego što se priključujemo nekoj društvenoj (virtualnoj) mreži detaljno upoznati njene mogućnosti, pravila korištenja i načine zaštite svoje privatnosti. Na taj način moći ćemo se opušteno družiti i sklapati nova prijateljstva ili poslovne veze. Društveni networking i servisi danas su jedan od najpopularnijih vidova "online" komunikacije. Omogućuju razmjenu i pregledavanje velike količine multimedijskih sadržaja te pronalazak osoba istih interesa, te razmjene znanja i iskustava.
Slika 1. Društvene mreže
2. OSNOVNI POJMOVI
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
1
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Prije nego što krenemo u upoznavanje sa pojmom društvenih mreža i njihovim vrstama, potrebno se upoznati i sa pojmovima koji čine društvene mreže bez kojih one ne bi niti postojale. 2.1. Internet Mreže nastaju povezivanjem ljudi, mjesta ili stvari. Razvojem računalne tehnologije dolazi i do razvoja jedne nove mreže-Interneta. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog protokola (Internet protokol = IP). To je "mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.. Pomoću Interneta moguće je skoro trenutačno stupiti u elektroničku vezu s računalima diljem svijeta. Internet nije nastao planski, nego spontano. Njegov početak se veže za 1969. godinu kada je osnovan komunikacijski sustav američkog ministarstva obrane i vojske pod nazivom ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network). Širenjem učesnika u komunikaciji, Net izlazi iz okrilja vojske i biva prihvaćen od sveučilišta i istraživačkih instituta. Povećanjem broja korisnika dolazi do osnivanja Interneta 1980. godine od strane „Nacionalne fondacije za nauku“ (National Science Foundation-NSF), a obuhvatio je desetine tisuća studenata i istraživača iz privatnog sektora i sa sveučilišta, koji su bili povezani na ovu mrežu preko računalnih centara u svojim institucijama. 1992. godine Internet prelazi tzv. „prag snova“ od milijun korisnika u svijetu te se osniva Internet Society (Društvo za Internet) koje ga proglašava „općim dobrom čovječanstva“. Ovakav nastanak Interneta stvorio je i upravljanje njime. Internet nema vlasnika, tj. niti jedna država ili privatna institucija nema vlasništvo nad njegovom cjelinom. Pojavom Interneta i njegovim ulaskom u danas već skoro sve aspekte ljudskog života pojavila se i potreba za određenim pravilima i normama ponašanja kojih se potrebno pridržavati kako bi svi korisnici mogli nesmetano koristiti sve dostupne im resurse. Opće prihvaćena pravila i norme ponašanja koja vrijede na Internetu u manjoj su ili većoj mjeri jednaka su ponašanju pojedinaca u socijalnim kontaktima u stvarnom životu. Drugim riječima, onako kako bi se trebali ponašati u društvu, trebali bi se ponašati i na Internetu. Internet je u svome razvoju prerastao onaj osnovni okvir razmjene informacija i postao jedno od osnovnih sredstava modernog i poslovnog života. Nakon komercijalizacije Interneta, tj. pojave i mogućnosti obrtaja novaca putem "on-line" kupovine i Internet bankarstva pojavila se veća potreba za sigurnim načinima komunikacije. Danas se Internet najčešće koristi za dopisivanje, pretraživanje, dnevno informiranje, skidanje sadržaja, igranje igrica, klađenje, kupovanje i marketing.
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
2
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
2.2. Web 2.0 Web 2.0 je pojam koji je obilježio proteklih nekoliko godina i unio mnoge promjene u način na koji se Internet koristi, a posebice u način na koji se na Internetu zarađuje. Web je nedvosmisleno postao jednim od najvažnijih pojmova početka 21. stoljeća. Danas je većina medija, uključujući novine, televiziju, radio, zabavu, glazbu, ili komunikacijska sredstva poput maila, chata ili telefona postala dio Weba. Razvoj World Wide Web-a (WWW, W3) ili jednostavno Web-a usko je povezan s konceptom Interneta i rastom njegove popularnosti. Internet je kao koncept počeo lokalno, temeljen na „Internet Protocol“ mreži, da bi kasnije evoluirao u javnu mrežu. Web je kao takav puno mlađi i započeo je s HTTP konceptom kojeg je razvio Tim Berners-Lee. Jasno je da je Web zapravo izgrađen na temelju javne Internetske mreže koja je i omogućila mrežni efekt Weba. WWW je skup dokumenata koji mogu sadržavati tekst, grafiku i sl., a međusobno su povezani hipervezama. On, u stvari predstavlja samo jedan od servisa interneta i obično mu se pristupa internetskim preglednikom Web 2.0 je trend u World Wide Web tehnologiji baziran na socijalizacijskoj noti koja korisnicima omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja weba. Termin upućuje na novu verziju, drugu generaciju Weba i hostiranih usluga koja umjesto silosa serviranih podataka (jednosmjeran protok informacija) podrazumijeva interaktivnu dvosmjernu komunikaciju između korisnika i računala te korisnika i drugih korisnika čime korisnik od pasivnog postaje aktivni sudionik. Glavne karakteristike Web 2.0 su: Internet kao platforma – krajnji korisnici koriste aplikaciju u potpunosti putem web preglednika korisnici kreiraju sadržaj i nad njim imaju kontrolu sadržaj pripada korisnicima društvena komponenta unaprijeđena grafička sučelja Jedna od temeljnih prednosti je mogućnost koja se pruža korisniku da stvara sadržaj. No, korisničko kreiranje sadržaja podrazumijeva isto tako i njegovo objavljivanje, stoga je razvijen široki spektar internetskih platformi koji služe za njihovu distribuciju. Većina njih se oslanja na usluge hostinga pružajući korisnicima dovoljne količine online prostora za objavljivanje vlastitih uradaka.
Slika 2. Web 2.0 logo
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
3
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Društveni networking je postao sinonim za Web 2.0. On označava aktivno sudjelovanje u virtualnim zajednicama zajedničkih interesa okupljena oko nekog internetskog servisa (blogovi, forumi, društvene mreže). Predviđanja su da će 2010. do 2020. biti desetljeće Web 3.0 ere. Web 3.0 je bazirani na semantici, pa ga i zovu Semantic Web. Dakle, tražilice koje će svoje pametno pretraživanje bazirati na poznatim činjenicama koje su vezane uz određeni subjekt ili objekt. Također predviđa se da će nakon Web 3.0 početi s radom i Web 4.0 koji je zamišljen kao WebOS, dakle operativni sustav na Internetu.
2.3. Virtualno druženje Virtualno druženje predstavlja stvaranje prijatelja i društva putem Interneta, sudjelovanjem u web komentarima ili kroz specijalizirane web stranice za stvaranje virtualnih zajednica. Čovjek kao društveno biće od samog trenutka teži ka druženju sa drugim ljudima. On prihvaća oblike ponašanja i nastoji da se u to društvo uklopi čineći jedan dio njegove cjeline. U tradicionalnom smislu riječi, zajednicu čini grupa ljudi koji žive u istom mjestu, koji dijele ista uvjerenja, kulturu i sl. Razvojem informatičke tehnologije i globalne umreženosti putem Interneta „ruše“ se zemljopisne barijere i stvaraju nove, virtualne zajednice. Virtualne zajednice, za razliku od tradicionalnih nisu ograničene ni prostorom, ni vremenom. One okupljaju korisnike Interneta i na jednostavna način im omogućavaju predstavljanje i upravljanje svojim virtualnim identitetima. Članovi takvih zajednica razmjenjuju digitalne sadržaje (tekst, slike, audio i video materijale), objavljuju članke, ocjenjuju i komentiraju digitalne sadržaje drugih korisnika i sl. Također ondje i raspravljaju, iznose svoja stajališta, svoje osjećaje, izmjenjuju znanja i iskustva, dijele emocije i potporu, pronalaze prijatelje, zaljubljuju se i sl. Dakle, oni čine sve što čine i kao pripadnici realnih zajednica Glavna razlika između virtualnih i stvarnih (realnih) zajednica je što virtualne nisu zajednice u pravom smislu riječi, one su simulacija stvarnih. Međutim, većina karakteristika su im zajedničke jer se sastoje od stvarnih ljudi koji su u međusobnoj interakciji, koje veže osjećaj pripadnosti toj zajednici.
Slika 3. Korisnici virtualnih zajednica
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
4
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
3. DRUŠTVENE MREŽE Društvene mreže (social networking siteovi) najnoviji su fenomen u Internetskim sferama. Riječ je o besplatnim online servisima koji korisnicima omogućuju raznolike poglede komunikacije sa svijetom. Društvenim mrežama danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim onih neutralnih (generalne uporabe) postoje i servisi s određenom namjenom.
Slika 4. Najpoznatije društvene mreže
3.1. Povijest i razvoj društvenih mreža Razvoj društvenih mreža usko je povezan i sa razvojem Interneta i Web 2.0 servisa što se najbolje vidi na slici 5.
Slika 5. Razvoj društvenih mreža kroz povijest
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
5
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
3.1.1. Društvene mreže: 1980-1995. Pretačama današnjih društvenih mreža smatraju se sustavi BBSs (engl. bulletin board systems) koji se pojavljuju 1980-ih godina. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina pojavljuju se desktop aplikacije CompuServe, Prodigy i AOL koje su omogućile korisnicima spajanje na Internet, kreiranje osobnih profila, chat, te slanje javnih ili privatnih poruka.
Slika 6. Aol.com
3.1.2. Društvene mreže: 1995-2002. Od 1995. godine društvene mreže postaju dominantno mrežne ili web aplikacije što je posljedica porasta popularnosti servisa world wide web. Prvi primjeri društvenih mreža bili su namijenjeni užoj populaciji. 1995. godine nastaju društvene mreže Classmates.com i Match.com.
Slika 7. Match.com
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
6
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
3.1.3. Društvene mreže: 2002-2006. Od 2002. godine zabilježen je najveći porast i napredak u ovom žanru društvenih medija. Društvene mreže od tada postaju mainstream. 2002. godine nastaje Friendster. Vlasnik ove društvene mreže Jonathan Abrams odbija ponudu tvrtke Google koja nudi 30 milijuna za ovaj alat. Friendster je izgubio na popularnosti u SAD-u, međutim privukao korisnike iz Filipina, Indonezije, Malezije i Singapura, te danas broji oko 90 milijuna registriranih korisnika.
Slika 8. Friendster.com
2003. godine pojavljuje se MySpace koji do 2006. godine postaje najpopularnija društvena mreža na svijetu. U odnosu na konkurenciju korisnike je privukao mogućnošću fleksibilnije personalizacije njihovih profila. Iste godine nastaje profesionalna društvena mreža Linkedin.
Slika 9. Myspace.com
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
7
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
2005. godine Mark Zuckerberg, student na Harwardu, pokreće danas najpopularniju društvenu mreža na svijetu – Facebook . Na početku namijenjena samo studentima Harvarda, počinje privlačiti korisnike s drugih američkih fakulteta, a danas u konačnici iz cijeloga svijeta. 2006. godine nastaje Twitter, društvena internetska mreža za micro-blogging, tj. namijenjena je za slanje (i čitanje) kratkih poruka koje su prema imenu mreže nazvane tweetovima. Uz Facebook, Twitter je najrasprostranjenija društvena mreža na svijetu.
Slika 10. Twitter & Facebook
Od 2008. godine Facebook postaje najpopularnija i najdominantnija društvena mreža na svijetu. Iako je većina društvenih mreža namijenjena široj publici, pojedine društvene mreže orijentirane su užoj populaciji specifičnih interesa. U novije doba pojavljuju se servisi (platforme) poput Ning-a, koje korisnicima omogućuju da naprave vlastitu društvenu mrežu.
Slika 11. Ning
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
8
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
3.2. Vrste društvenih mreža Društvene mreže povezuju ljude širom svijeta, različitih ili sličnih interesa u jednu veliku globalnu mrežu. Naziv društvene dobile su jer potenciraju druženje i interakciju među korisnicima. Društvene mreže u vrlo jednostavne i što je najvažnije besplatne za korištenje. Postoje razne vrste društvenih mreža i one su karakteristične za određeno zemljopisno područje, zanimanje, interese i potrebe. Na društvenim mrežama korisnici uglavnom razmjenjuju mišljenja, informacije, linkove, fotografije i dodaju prijatelje. Najraširenije takve mreže su Facebook, Twitter i MySpace. Novija vrsta je mreža Linkedin koja služi za razmjenu poslovnih kontakata, a osnovao ju je bivši izvršni predsjednik tvrtke PayPal, Reid Hoffman.
Slika 12. Linkedin
Ovi sustavi idu korak dalje i omogućuju razmjenu trenutačne lokacije s ostalim korisnicima koje ste dodali kao prijatelje. Twitter je omogućio tu funkcionalnost. Facebook nudi Facebook Places, a u ovom trenutku na svjetskoj razini najkorišteniji (geolokacijski) servisi su Foursquare i Gowalla. Tu su još i servisi Loopt, Buzzd i naravno Google Latitude.
Slika 13. Foursquare.com
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
9
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
U novije vrijeme društveni mediji za dijeljenje sadržaja postaju sve sličniji društvenim mrežama. Najpoznatiji takvi servisi su: YouTube i Flickr. Vrste društvenih mreža prema namjeni: Komunikacija o Blogovi (Bloggerm Livejournal, TypePad, Wordpress, Vox) o Mikroblogovi (Twitter, Pownce, Jaiku) o Društveno umrežavanje (Bebo, Facebook, Linkedin, MySpace, Orkut) o Događaji (Eventful, Meetup.com) Multimedija o Dijeljenje fotografija (Flickr, Zoomer, Photobucket, SmugMug) o Dijeljenje videozapisa (YouTube, Vimeo, Viddler) o Dijeljenje glazbe (Last fm, Imeem, The Hype Machine) Zabava o Virtualni svjetovi (Second life, Erepublik) o Multiplayer igre (World of Warcraft, Everquest) o Dijeljenje igara (Miniclip.com) 3.3. Raširenost društvenih mreža Facebook, Twitter, Linkedin, MySpace i YouTube su zasigurno četiri najpoznatije i najposjećenije društvene mreže (i servisi) nastale unutar već poznatog fenomena Web 2.0. Nove društvene mreže i dalje nastaju premda ih na web tržištu ima i previše. Koristeći alat Google Insights možemo dobiti različite statističke podatke o posjećenosti određene stranice u određenoj zemlji na svijetu. 3.3.1. Facebook Društvena mreža Facebook najpopularnija je u zemljama: 1. Tunis, 2. Turska, 3. Venezuela, 4. Italija, 5. Hrvatska, 6. Albanija, 7. Kolumbija, 8. Malezija, 9. Bosna i Hercegovina, 10. Francuska.
Slika 14. Facebook (Google Insights)
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
10
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
3.3.2. Twitter Društvena mreža Twitter najpopularnija je u zemljama : 1. Venezuela, 2. Brazil, 3. Indonezija, 4. Meksiko, 5. Velika Britanija, 6. Japan, 7. Irska, 8. SAD, 9. Kanada, 10. Nizozemska.
Slika 15. Twitter (Google Insights)
3.3.3. Linkedin Društvena mreža Linkedin najpopularnija je u zemljama : 1. Nizozemska, 2. Indija, 3. SAD, 4. Velika Britanija, 5. Singapur, 6. Irska, 7. UAE, 8. Belgija, 9. Kanada, 10. Danska
Slika 16. Linkedin (Google Insights)
U Hrvatskoj je najpopularnija mreža Facebook, a zanimljivo je to da se Hrvatska nalazi na 2. mjestu po posjećenosti mreže Last.fm i na 10. mjestu po posjećenosti servisa Youtube.
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
11
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
4. FACEBOOK Facebook je društvena mreža, usluga i web stranica pokrenuta u veljači 2004, a u privatnom je vlasništvu tvrtke Facebook, Inc Od siječnja 2011. Facebook ima više od 600 milijuna aktivnih korisnika..Facebook je, prema riječima osnivača Marka Zuckerberga, zamišljen tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu, za razliku od sličnih web servisa. Kao što početna stranica Facebooka kaže, on omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Mnogi koriste Facebook upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Ovaj web servis je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil. Naziv Facebook proizlazi iz naziva za knjigu koja se daje studentima na početku akademske godine sveučilišnih uprava u Sjedinjenim Američkim Državama kako bi pomogli studentima bolje upoznaju jedni druge. Korisnici ove mreže mogu stvoriti osobni profil, dodati ostale korisnike kao prijatelje, razmjenjivati poruke, ažurirati svoj profil te koristiti razne aplikacije. Aplikacije su upravo te koje Facebook razlikuju od ostalih društvenih mreža. To su programi razvijeni u Facebook-u i na raspolaganju su svim članovima. Facebook se susreće sa mnoštvom kritika, tako da je i zabranjen u nekoliko zemalja kao što su: Sirija, Kina, Uzbekistan, Pakistan, Vijetnam i Iran. Razlog tome je temeljen na dopuštenom sadržaju koji je ocijenjen kao anti-islamski te da sadrži oblike vjerske diskriminacije. Također je zabranjeno na mnogim radnim mjestima kako bi se spriječilo zaposlenici gube vrijeme na radnom mjestu
Slika 17. Facebook (logo)
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
12
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
4.1. Povijest i razvoj Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao tada student na Harvardu Mark Zuckerberg, Mark je bio vješt programer, iako je studirao psihologiju na Harvardu. Za svoju ekipu s faksa već je razvio nekolicinu društvenih web siteova, poput Coursematcha, koji je spajao studente s istih kolegija te Facemash, gdje su korisnici jedni drugima ocjenjivali privlačnost, onu fizičku naravno. U veljači 2004. godine mladi Zuckerberg je pokrenuo „thefacebook“, projekt kojeg je odradio za svoje zadovoljstvo. Site je zamišljen kao društvena mreža za studente sveučilišta, Harvarda. U pokretanju financijski mu je pomogao kolega Eduardo Saverin. Nova društvena mreža odmah se proširila među kolegama na faksu, a nakon toga i na Stanford i Yale sveučilišta. Tada se, ali i još nekoliko godina kasnije, na tu društvenu mrežu se moglo registrirati samo ako ste išli na neki od američkih fakulteta. Podrška za studente, ali i srednjoškolce kasnije se širila na cijeli SAD i Veliku Britaniju.
Slika 18. Facebook 2004. godine
Na samom početku, Divya Narendra, i braća Cameron i Tyler Winklevoss, osnivači društvene mreže ConnectU, tužili su Marka Zuckerberga da je, u vrijeme kada je kod njih radio kao programer, ukrao dijelove programskog kōda i zapravo kopirao njihove ideje. Slučaj je završio na sudu, ali postupak je prekinut bez presude, a dvije strane su se navodno nagodile izvan suda.
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
13
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
U ljeto 2005. Marku su se pridružili kolege s fakulteta, Dustin Moskovitz i Chris Hughes. Počeli su pristizati i prva zarada, pa Mark i Dustin napuštaju faks i posvećuju se razvoju društvene mreže koju tada nazivaju Facebook. Tada je kupljena i domena facebook.com, navodno za 200 tisuća dolara. Prvu veću svotu novca, navodno pola milijuna dolara, investira suosnivač PayPala, Peter Thiel. Zatim investicija od 13 milijuna dolara, i to od "Accel Partners", tvrtke koja je dosta ulagala u web projekte. Tada su krenule i optužbe da Facebook zapravo služi kao sredstvo za prikupljanje podataka o korisnicima, što uostalom i stoji u uvjetima korištenja te društvene mreže. Međutim tvrtka Facebook još nije ušala u profitabilne vode te da se i dalje mora krpati investicijama i prodajom udjela. Tako je 2007. godine tvrtka „Microsoft“ kupila 1,6 posto udjela u Facebooku za 240 milijuna dolara, pa je ukupna vrijednost firme procijenjena na čak 15 milijardi dolara.
Slika 19. Facebook
Kada je tvorcima Facebooka postalo jasno da je jedino što stoji između njih i zaista velike količine novca činjenica da sa svojim principom ekskluzivne mreže za studente nikada neće prestići MySpace, Friendster, Bebo i druge društvene mreže opće vrste, Facebook otvara vrata svima koji imaju email adresu, stariji su od 13 godina i koji se žele registrirati, a pokazalo se da takvih ima zaista mnogo. Od lipnja 2007, kada je prvi put Facebook dozvolio programerima koji nisu zaposlenici Facebooka izradu aplikacija, programeri su ugradili više od 7000 programa na Facebook platformu. Svaki dan programeri predstave sto novih aplikacija U studenom 2010, na temelju SecondMarket Inc, zamjene za dionice u privatnom vlasništvu kompanije, vrijednost Facebook-a bila je 41 milijarde dolara (neznatno nadmašuje eBay ) čime Facebook postaje treća po veličini američka web tvrtke nakon Google-a i Amazon-a
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
14
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Mark Zuckerberg posjeduje 24% tvrtke, Accel Partners posjeduje 10%, Digital Sky Technologies posjeduje 10%, [ 48 ] Dustin Moskovitz posjeduje 6%, Eduardo Saverin posjeduje 5%, Sean Parker ima 4%, Peter Thiel posjeduje 3%, Greylock Partneri i Meritech Capital Partners vlastite između 1 do 2% svaki, Microsoft posjeduje 1,3%, Li Ka-shing posjeduje 0,75%, Interpublic Group posjeduje manje od 0,5%, mala grupa sadašnjih i bivših zaposlenika i slavne osobe posjeduju manje od 1% svaki Od samog svog osnivanja, Facebook je započeo svoju ekspanziju, no najveća se dogodila nakon 2006. godine. Osim toga, važno je napomenuti kako je između svake značajnije ekspanzije tvrtka uvela neke tehničke novosti za sve bolje i lakše korištenje ovog servisa. Danas ova web stranica ima više od 600 milijuna aktivnih korisnika, a Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 milijuna novih dodanih fotografija dnevno. Facebook se po broju korisnika smatra 4. državom svijeta po broju stanovnika.
Slika 20. Facebook profil
Zbog popularnosti, Facebook zahtijeva ogromnu količinu prostora za pohranu podataka, kako u digitalnom tako i u fizičkome smislu. Prema jednom od Facebook-ovih zaposlenika, tvrtka se oslanja na oko 200 tzv. memcached servera za proizvodnju (svakodnevno funkcioniranje web stranice) i još nekoliko za razvojne svrhe. "Memcached" predstavlja memoriju koja privremeno čuva podatke. Memcached poslužitelj privremeno pohranjuje informacije u memoriji poslužitelja, smanjujući potrebu za pretraživanje baze podataka za informacije. To smanjuje količinu vremena koje je potrebno između zahtjeva za informacijama i dostavu tih informacija. E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
15
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Slika 21. Mark Zuckerburg osnivač Facebook-a,
Facebook također koristi posebno-sagrađene servere za back-end operacije i sustav monitoringa za praćenje svih servera. Poslužitelji zauzimaju fizički prostor, tako da Facebook unajmljuje objekte za pohranu servera. U 2007, Facebook je potpisao ugovor s DuPont Fabros Technology (DFT) za zakup 1000 četvornih metara prostora u Ashburnu, za skladišni centar. Postavlja se pitanje kako Facebook pribavlja dovoljno novaca za pokriće svojih troškova? Prihodi se stvaraju prodajom web reklamnog prostora, ali većina njegovih financija dolazi od privatnih investitora.
Slika 22. Facebook-ovi serveri
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
16
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
4.2. Registracija korisnika Za registraciju, odnosno pravljenje vlastitog profila na Facebooku, potreban je samo email korisnički račun te vlastita lozinka. Na početnoj stranici Facebooka (www.facebook.com) s desne strane se nalazi naslov „Registriraj se“ ispod kojeg se nalaze polja koja treba popuniti vlastitim podacima, kao što prikazuje slika 23.
Slika 23. Postupak registracije na Facebook
Klikom na zeleni gumb otvara se novi prozor koji od korisnika traži da prepiše slova iz bijelog pravokutnika kao što je prikazano na ovome slici 24
. Slika 24. Prijepis kontrolnog koda
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
17
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Za aktiviranje Facebook računa potrebno ga je potvrditi, što se čini tako što Facebook korisniku šalje email koji sadrži link za potvrdu računa. Dakle potrebno je otvoriti vaš e-mail sandučić u kojem će se nalaziti email poruka koja sadrži spomenuti link. Klikom na link postupak registracije je završen. Prijavljivanje na Facebook se vrši otvaranjem početne Facebook stranice, na kojoj se u desnom gornjem kutu nalaze polja za prijavljivanje. Popunom tih polja i klikom na gumb „Prijavi se“ korisnici se prijavljuju na Facebook.
Slika 25. Prijava na Facebook
Jednom kada se registrirate, možete uređivati svoj profil i priključiti se mreži gdje se nalaze svi ljudi koje poznajete. Korisnici, nakon otvaranja profila mogu početi dijeliti osobne informacije, fotografije, odgovarati na pitanja o omiljenim filmovima, knjigama, glazbi s drugim korisnicima s kojima su se odlučili povezati. Profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije o pojedinim korisnicima razlozi su svjetske popularnosti Facebooka jer svi žele znati što više o svojim poznanicima i prijateljima.
Slika 26. Facebook povezivanje
Korisnik koji više ne želi biti član Facebooka, može obrisati svoj profil tako da dadne naredbu za to. Profil bude obrisan za 14 dana. Međutim, u zadnje vrijeme se dosta špekulira o tome kako podatci koje smo jednom postavili na Facebook – tu i ostaju, te da je Facebook sebi osigurao sva prava korištenja istih; Dakle, sve fotografije, izjave, sve ono što smo objavili ili što ćemo objaviti u svome profilu ostaje u trajnom vlasništvo ovog giganta.
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
18
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
4.3. Mogućnosti i aplikacije Glavna posebnost Facebooka u odnosu na ostale društvene mreže su brojne aplikacije koje se mogu dodati u profile. Tako je moguće imati virtualne kućne ljubimce, slati virtualna pića, darove, zagrljaje i čestitke, igrati videoigre u Flashu, organizirati dražbe, rješavati psihološke testove i kvizove, dodavati omiljenu glazbu, komunicirati putem privatnih poruka te još mnogo toga. Upravo te aplikacije i čine Facebook najraširenijom društvenom mrežom svijeta 4.3.1. Facebook profili Vaš Facebook profil daje drugim članovima ideju o tome tko ste i što vaš interes uključuje. Facebook pretpostavlja da su mnoge osobe s kojima ćete željeti komunicirati ili zaposlene u istoj firmi, išle u istu školu ili žive u istom gradu kao i vi. Facebook profil obično koriste pojedinci, koji ga kreiraju zbog osobnih, društvenih, a vrlo često i zbog samo promotivnih razloga. Korisnik sa svojim profilom može maksimalno dodati 5000 prijatelja s kojima želi dijeliti podatke i sadržaje koje objavljuje. Svaki korisnik može urediti svoj profil tako da na njega postavlja vlastite podatke te objavljuje različite sadržaje (slike, video zapise, poveznice, tekstove i sl.). Podaci koje možemo postaviti na svoj profil su: Osnovni podaci Korisnička slika Istaknute osobe Obrazovanje i posao Filozofija Umjetnost i zabava Sportovi Aktivnosti i interesi Kontakt Podaci Fotografije i albumi Video zapisi Bilješke Mediji često uspoređuju Facebook i MySpace , no jedna je značajna razlika između dvije web stranice, a to je razina prilagodbe. Još jedna razlika je u tome što Facebook daje uvjet da korisnici daju svoj pravi identitet, a MySpace to ne čini. MySpace omogućuje korisnicima da ukrasie svoje profile koristeći HTML i CSS , dok je na Facebook dopušta samo običan tekst.
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
19
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
4.3.2. Komunikacija Facebook ima više mogućnosti s kojima korisnici mogu komunicirati. Oni uključuju :
Zid (Wall) - Prostor na svakom korisničkom profilu, tj. stranicu koja omogućuje postavljanje poruka koje prijatelji mogu vidjeti. Bockanje (Pokes) - Omogućava korisnicima da šalju virtualna "bockanja" jedni drugima (obavijest onda govori korisniku tko ga je su „bocnuo“), Sviđa mi se (Like) - Omogućava korisnicima prikažu svojim prijateljima svoje interese tako da „lajkaju“ stranice pod raznim nazivima. Također je moguće i „lajkati“ sadržaje koje objavljuju prijatelji Fotografije (Photos)- Korisnici mogu uploadati albume i fotografije i komentirati fotografije prijatelja Video zapisi (Videos)- Korisnici mogu uploadati vlastite video zapise i komentirati video zapise prijatelja prijatelja Statusi - Omogućava korisnicima da obavijeste svoje prijatelje o bilo čemu te komentiraju statuse svojih prijatelja Čavrljanje (Chat) - Omogućuje izravnu komunikaciju s prijateljima Poruke (Inbox) - Omogućuje komunikaciju s korisnika sličnu email-u
Slika 27. Komunikacija na Facebooku
Aplikacijom News Feed omogućeno je pojavljivanje informacija, uključujući izmjene profila, nadolazeće događaje, i rođendane korisnika. To je omogućilo da spameri i drugi korisnici manipuliraju tim značajkama, stvaranjem nelegitimnih događaja ili objavljivanjem lažnih rođendana kako bi privukli pozornost na svoj profil. U početku je News Feed izazvao nezadovoljstvo među korisnicima Facebooka, a neki se žalili da je prenatrpanošću koja sadrži puno nepoželjnih informacija. Zuckerberg to rješava aplikacijom koja omogućuje podešavanje privatnosti korisnicima. Od tada, korisnici su u mogućnosti kontrolirati sve vrste podataka koje se dijele automatski s prijateljima
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
20
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Dana 23. veljače 2010, Facebook-u je odobren patent, o određenim aspektima svog News Feed-a. Patent pokriva vijesti u kojima se pružaju linkovi, tako da jedan korisnik može sudjelovati u istim aktivnostima drugih korisnika. Taj patent koristi i društvena mreža Twitter. 4.3.3. Aplikacije Aplikacije su upravo te koje Facebook razlikuju od ostalih društvenih mreža. Osnovne aplikacije uključuju fotografije, videozapise, grupe, događaji, poveznice, bilješke i pokloni. To su programi razvijeni u Facebook-u i na raspolaganju su svim članovima.
Aplikacija „Fotografije“ omogućuje vam da postavite fotografija onoliko koliko želite. Ako imate fotografiju drugog člana Facebook-a, možete označiti fotografiju člana s tim imenom. Nakon označavanja slike, ona će se pojaviti u vašem foto albumu i na profilu vašeg prijatelja. Aplikacija „Video zapis“ je na više načina slična YouTube-u. Članovi mogu učitati videozapise u skoro svakom formatu, ali se zahtjeva da sve datoteke ostanu ispod 100 megabajta, a da su video zapisi kraći od dvije minute. Facebook pretvara video zapise u flash (.Flv) format. Aplikacija „Grupe“ omogućava pridruživanje ostalim članovima „interesne skupine“ ili stvoranje vlastite grupe. Aplikacija „Događaji“ vam omogućuje da pozovete druge Facebook članove na događenja u stvarnom životu. Aplikacija „Poveznice“ mogu se koristiti za postavljanje videa, pjesme ili bilo što drugo na svoj profil. Sve što trebate učiniti je unijeti URL web stranice na post polja na Facebook. Primjena generira sličicu na ciljnu stranicu koja djeluje kao hiperlink. Vaši prijatelji mogu kliknuti na sličice da posjetite web-mjesta za koja mislite da su zanimljiva. Aplikacijom „Pokloni“ možete poslati drugom članu Facebooka virtualni dar u obliku male ikone. Postoje desetine poklona koje možete izabrati, sve dizajnirani od strane Susan Kare, koja je izradila ikone za originalna Macintosh računala. Prvi poklon je besplatan, ali za sve naknadne poklone trošak je $ 1 i potrebna je kreditna kartica - Facebook ne prihvaća PayPal. Facebook donira prihod od slanja poklona za dobrotvorne organizacije. Pokloni mogu biti privatni ili javni, a možete poslati i poruku zajedno sa svojim poklonom. Aplikacijom „Pitanja“ omogućava se korisnicima pravljenje malih anketa
Facebook uvijek radi na razvoju novih aplikacija za članove. Ako ste upoznati s Facebook-om, znate da postoje stotine drugih aplikacija dostupnih na stranici. Facebook nije razvio ove aplikacije - to su učinili sami Facebook članovi.
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
21
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Slika 28. Aplikacije nastale od strane Facebook korisnika
4.3.4. Mobilni Facebook Facebook stranicama moguće je pristupiti pomoću mobilnog uređaja na tri načina: 1) Mobilne tekstualne poruke, 2) Postavljanje (uploadanje) slika mobitelom 3) Mobilno web pregledavanje. 1.) Mobilno tekstualne poruke Pri slanju SMS poruka s vašeg telefona na Facebook, poruka se prenese na mobilni komunikacijski centar (MSC), koji šalje signal u točku za prijenos signalizacije (STP). Odatle, poruka ide na SMS centar (SMSC) koji onda šalje tekst na Facebook. Kada Facebook šalje poruku na Vaš telefon, proces je obrnut. Korištenje SMS poruka, možete potražiti osnovne informacije o članovima, slati poruke (uključujući bockanje i pisanje na zid), dodati prijatelja na svoj Facebook profil i povezati se s nekom od Facebook aplikacija. 2.) Postavljanje slika mobitelom Učitavanje slika putem mobitela radi na sličan način kao tekstualne poruke, ali morate koristiti MMS. MMS vam omogućava slanje ne samo teksta, nego i zvučne datoteke, videa i slika. Metoda prijenosa slična je načinu prijenosa za SMS, ali zahtijeva mobitel kompatibilan sa MMS standardom. Budući da neki uređaji nisu MMS kompatibilni, usluga se ponekad šalje kao značajka koja upozorava korisnika kada on ili ona dobije multimedijsku poruku. Poruka obično govori korisniku da posjeti web-stranicu za prikaz poruke. Uz MMS poruke poslane s vašeg telefona možete uploadati slike na svoj profil - oni će se pojaviti u posebnom odjeljku: učitane fotografije. Možete uploadati i bilješke ili video zapise s vašeg telefona na vaš profil. U svakom slučaju, prvo morate stvoriti svoju multimedijsku poruku a zatim poslati ju na odgovarajuću e-mail adresu. 3.) Mobilno web pregledavanje Vaš telefon mora imati mogućnost web pregledavanja kako bi mogli posjetiti Facebook preko njega. Pomoću Vašeg web preglednika odete na m.facebook.com, Facebook stranicu dizajniranu posebno za mobilno pregledavanje. Za učitavanje bilješki na Facebook, pošaljete poruku na
[email protected]. Za slike ili videa, pošaljete poruku na
[email protected].
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
22
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Slika 29. Facebook na mobitelu
5. TWITTER Twitter je društvena internetska mreža za mikroblogging, tj. namijenjena je za slanje (i čitanje) kratkih poruka koje su prema imenu mreže nazvane tweet-ovima. SMS poruke na mobilnim telefonima ograničene su na 160 znakova, tweetovi su zasnovani na tekstu poruka od najviše 140 znakova. Twitter je pokrenut 2006. godine, ali tek ove godine počinje značajnije rasti i privlačiti sve veći broj korisnika. Velik broj korisnika dolazi nakon zasićenja Facebookom i drugim kompliciranim i napornim društvenim mrežama s gomilom beskorisnih opcija, kvizova, testova i igara. Kod Twittera stvari su daleko jednostavnije i osim osnovnog izmjenjivanja poruka i praćenja, gotovo da i nema niti jednu drugu mogućnost. Twitter kao vrsta ili žanr društvenoga softvera jest klasificiran kao microblogging platforma. Što je microblogging? Dakle, u ovom slučaju govorimo o pomaku u odnosu na klasično pisanje bloga. Korisnici microblogging platforme pišu kraće postove i u skladu s time i češće ažuriraju svoje statuse. Prema tome iz istih razloga zbog kojih smo pisali blog ćemo vjerojatno i koristiti neku microblogging platformu. Dakle, dijelit ćemo neke naše osobne događaje, mišljenja ili komentare, promovirati svoj rad Twitter je 14. najposjećenija web stranica, s 58,4 milijuna posjeta i godišnjim rasom od 949 posto. Stvarni broj korisnika je puno veći. Za registraciju je potreban samo e-mail i lozinka baš kao i kod Facebook-a
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
23
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Slika 30. Twitter.com
5.1. Povijest i razvoj Cijelu priču započeo je Jack Dorsey, programer i web entuzijast, koji je s idejom o web servisu na kojemu bi korisnici mogli brzo javljati što rade i gdje su, došao ekipi ODEO-a, sitea koji agregira video i audio sadržaj. Na priču se primio i pokretač Odea i iskusni programer na području društvenih mreža i korisničkog sadržaja, Bizz Stone, te su njih dvojica u roku od dva tjedna složili prototip Twittera. Pridružio im se i Evan Williams, čovjek koji je skovao izraz "blogger" i bio jedan od ljudi koji su pokrenuli masovno bloganje. Trojac je ubrzo privukao investitore, gomilu Venture fondova čiji novac još uvijek financira razvoj Twittera. 5.2. Twitter kao društvena mreža Twitter kao društvena mreža ima sljedeće značajke:
Stvaranje javnih ili privatnih korisničkih profila unutar samoga sustava, Stvaranje vlastitih grupa kontakata (jedan na jedan, jedan na više ili više na jedan, više na više) s kojima korisnik u određenoj mjeri dijele zajedničke interese Pregledavanje statusa vlastitih grupa kontakata ili onih kreiranih unutar sustava
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
24
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Slika 31. Mogućnosti Twittera
5.3. Twitter rječnik
Tweet
Doslovce „tweet“ znači cvrkut (male ptičice), dok na Twitteru taj pojam predstavlja poruku koja se prikazuje na profilu. Poruke mogu biti dugačke točno 140 znakova, što je rezultat prilagođenosti Twittera SMS komunikaciji, koja mu i jest prva namjena. SMS-ovi prikazuju 160 znakova, ali kod Twittera je prvih 20 ostavljeno za korisničko ime.
Follow
Twitter omogućava praćenje tuđih profila.. Ispod fotografije na svakom profilu je mali „gumb“ na kojemu piše follow. Klikom na taj gumb počinjemo pratiti tog korisnika te imamo uvid u sve njegove postove.
DM (Direct Message)
DM (eng. Direct Message) su direktne poruke koje služe komunikaciji između korisnika Twittera, primatelja i pošiljatelja. DM sadrži najviše 140 znakova.
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
25
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
RT (ReTweet)
Kada uz određeni tweet vidimo kraticu RT, znači da je osoba nekoga „ReTweetala“, odnosno prenijela njegovu poruku. Profil osobe koja je postavila izvornu poruku nalazi se odmah iza „RT“ kratice, opet u obliku @korisničkoime s linkom na izvornog korisnika Twitera
#hastag #hastag služi za označavanje tweetova, ali i lakše pretraživanje. S njim možemo označiti ili potražiti pojmove, nazive i sl.
Fail Whale
Iako se Twitter stalno nadograđuje, u određenim trenucima stvar jednostavno puca od preopterećenosti – previše ljudi tweeta i sustav treba pauzu. Tada na scenu stupa Fail Whale, simpatična sličica kita kojeg nose ptičice, autorsko djelo kineske umjetnice Yiying Lu, i poziva te da se na neko vrijeme suzdržimo od tweetanja
6. LINKEDIN LinkedIn je društvena mreža za razmjenu poslovnih kontakata koja je kreirana u prosincu 2002. godine, a osnovao ju je bivši izvršni predsjednik tvrtke PayPal, Reid Hoffman, dok je tvrtka Sequoia Capital investirala u ovaj projekt (što je bio slučaj i sa servisom YouTube). LinkedIn je najveća svjetska profesionalna društvena mreža. Unutar LinkedIna možemo kreirati svoj profesionalni profil koji sadržava informacije o radnom iskustvu, znanjima i sposobnostima. Budući da se radi o modelu društvene mreže, možemo graditi i svoju profesionalnu virtualnu zajednicu. Na taj način se LinkedIn koristi i kao alat za komunikaciju sa svojim sadašnjim, a posebice bivšim kolegama i suradnicima. Omogućeno je i otvaranje tematskih grupa otvorenoga i zatvorenoga tipa unutar kojih je moguće poticati raspravu i razmjenu mišljenja i informacija o određenoj temi. Moguće je i sinkronizirati svoj korisnički profil na Twitteru te servisu SlideShare ili Amazon unutar svog LinkedIn profila. Također je moguće pridružiti se raznim grupama i stranicama kompanija gdje možemo naći vezu za naš budući posao ili osobu koja nam može napisati preporuku za posao koji smo
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
26
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
prije obavljali. Korisnicima je omogućeno i postavljanje vlastite fotografije i pregledavanje fotografija drugih osoba.
Slika 32. Linkedin.com
6.1. Mogućnosti LinkedIn je najveća svjetska društvena mreža koja okuplja ljude koji traže posao i tvrtke koje traže zaposlenike. Jedan od glavnih razloga pridruživanja društvenoj mreži LinkedIn je u principu menadžment naše karijere. Izradom našeg profesionalnog profila napravili smo autoritativni resurs sa svim našim profesionalnim iskustvima i sposobnostima. Jedan takav autoritativni resurs nam omogućuje da nas ljudi pronađu dok pretražuju Internet. Pretragom našeg imena preko najveće Web tražilice Google, poslodavci će dobiti poveznicu na naš LinkedIn profil. Na ovaj način ćemo odmah ostaviti profesionalni dojam i moći ćemo više kontrolirati rezultate pretraživanja našeg imena na Googleu. Dakle ako tražite posao i volite društveno umrežavanje, LinkedIn je odlična društvena mreža koja vam u tome uvelike može pomoći. Jedna od odličnih mogućnosti koje nudi LinkedIn je i postavljanje raznih korisnih aplikacija. Treba izdvojiti mogućnost postavljanja WordPress aplikacije koja omogućuje prikaz novosti sa našeg WordPress bloga.
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
27
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Također jako je zanimljiva mogućnost postavljanja Google ili Slideshare prezentacija. Omogućeno nam je i otvaranje tematskih grupa otvorenog/zatvorenog tipa unutar kojih se potiče rasprava i razmjena mišljenja i informacija o određenoj temi. Kada smo naš profil ispravno popunili, u desnom gornjem kutu postoji poveznica gdje poslodavac lako može preuzeti naš profil u pdf formatu.
Slika 33. Linkedin (logo)
Unutar same mreže možemo pronaći razne statistike o nekoj tvrtki kao što su: omjer žena prema muškarcima, postotak najčešćih pozicija unutar tvrtke, lokacije sjedišta tvrtki i njezinih ureda, odnosno popis sadašnjih, prošlih i bivših zaposlenika. LinkedIn dakle možemo koristiti kao alat za komunikaciju sa svojim sadašnjim, a posebice bivšim kolegama i suradnicima. Nadamo se da smo vas uspjeli zainteresirati za ovu rastuću društvenu mrežu i želimo vam puno uspjeha u pronalaženju željenog posla.
7. ZAKLJUČAK Društvene mreže su prisutne u našem okruženju, a ljudi svakodnevno provode dio svog vremena posjećujući takve siteove. Svakim danom broj korisnika društvenih mreža raste, a njihov uspjeh ne iznenađuje, prvenstveno zbog toga što korisnicima nude besplatan pristup i neograničenu mogućnost povezivanja sa drugim ljudima Društvene mreže u komunikacijskom smislu novi način komuniciranja, dok u društvenom smislu to je nova forma društvenosti, koja nameće i nove obrasce ponašanja i novi način društvenog povezivanja u virtualnom svijetu. Korisnici imaju mnogo argumenata kojima će opravdati svoj boravak u ovakvim virtualnim zajednicama (od mogućnosti da se „sretnu“ s prijateljima koje godinama nisu čuli ni vidjeli, preko poboljšanja društvenih veza sa ljudima sa kojima se u stvarnom svijetu ne stignu sresti, do mogućnosti da se na jednom mjestu kreiraju foto album, dnevnik i adresar kontakata.)
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
28
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
S druge strane, njihovi protivnici će uvijek naglasiti svojevrsnu ovisnost koju one izazivaju kod korisnika, smanjenje stvarnih kontakata u realnom svijetu u korist online komunikacije, opasnost od krađe identiteta, smanjenu mogućnost zaštite privatnosti, pa sve do zloupotrebe podataka iznesenih na njima. Facebook se smatra vodećom društvenom mrežom svijeta jer ima 600 milijuna korisnika. Razlozi njegove popularnosti su profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije o pojedinim korisnicima, jer svi žele znati što više o svojim poznanicima i prijateljima te mogućnost kontrole privatnosti svakog korisnika. Prema vlastitim željama korisnik može sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi. Također tu su i brojne aplikacije i igre koje dio korisnika zabavljaju, a drugi dio korisnika živciraju jer sadrže brojne spamove i ima ih previše Twitter za razliku od Facebook-a ima manji broj korisnika (oko 200 milijuna). Najveća prednosti je jednostavnost, što mu je i bio cilj jer je napravljen nakon Facebook-a. On služi za microblogging, a osim osnovnog izmjenjivanja poruka i praćenja, gotovo da i nema niti jednu drugu mogućnost. LinkedIn je dakako jedna od najuspješnijih društvenih mreža, a ujedno i jedna s najbrže rastućim brojem korisnika. LinkedIn je najveća svjetska profesionalna društvena mreža te zbog toga je vrlo popularna u poslovnom svijetu. Dakako, smatra se najkorisnijom društvenom mrežom, a broj korisnika LinkedIn-a je prešao brojku od 100 milijuna.
8. POPIS SLIKA Slika 1. Društvene mreže.................................................................................................................2 Slika 2. Web 2.0 logo.......................................................................................................................4 Slika 3. Korisnici virtualnih zajednica.............................................................................................5 Slika 4. Najpoznatije društvene mreže.............................................................................................6 Slika 5. Razvoj društvenih mreža kroz povijest...............................................................................6 Slika 6. Aol.com...............................................................................................................................7 Slika 7. Match.com...........................................................................................................................7 Slika 8. Friendster.com.....................................................................................................................8 Slika 9. Myspace.com......................................................................................................................8 Slika 10. Twitter & Facebook...........................................................................................................9 Slika 11. Ning...................................................................................................................................9 Slika 12. Linkedin..........................................................................................................................10 Slika 13. Foursquare.com...............................................................................................................10
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
29
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
ZAVRŠNI RAD
Slika 14. Facebook (Google Insights)............................................................................................11 Slika 15. Twitter (Google Insights)................................................................................................12 Slika 16. Linkedin (Google Insights).............................................................................................12 Slika 17. Facebook (logo).............................................................................................................13 Slika 18. Facebook 2004. godine...................................................................................................14 Slika 19. Facebook.........................................................................................................................15 Slika 20. Facebook profil...............................................................................................................16 Slika 21. Mark Zuckerburg osnivač Facebook-a,..........................................................................17 Slika 22. Facebook-ovi serveri.......................................................................................................17 Slika 23. Postupak registracije na Facebook..................................................................................18 Slika 24. Prijepis kontrolnog koda.................................................................................................18 Slika 25. Prijava na Facebook........................................................................................................19 Slika 26. Facebook povezivanje.....................................................................................................19 Slika 27. Komunikacija na Facebooku...........................................................................................21 Slika 28. Aplikacije nastale od strane Facebook korisnika............................................................23 Slika 29. Facebook na mobitelu.....................................................................................................24 Slika 30. Twitter.com.....................................................................................................................25 Slika 31. Mogućnosti Twittera.......................................................................................................26 Slika 32. Linkedin.com..................................................................................................................28 Slika 33. Linkedin (logo)...............................................................................................................29
9. LITERATURA Web stranice:
www.informatologija.net www.wikipedia.hr www.facebook.com www.twitter.com www.linkedin.com www.net.hr www.zimo.co www.facebook-hrvatska.com
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
30
DRUŠTVENE MREŽE NA INTERNETU
E.T.E.Š. NOVA GRADIŠKA
ZAVRŠNI RAD
31
