DRUŠTVENE MREŽE

SVEUČILIŠTE U RIJECI

DRUŠTVENE MREŽE (seminarski rad)

DRUŠTVENE MREŽE (seminarski rad)

MENTOR

STUDENT

SADRŽAJ 1.

UVOD

1

2. TEORIJSKE DETERMINANTE DRUŠTVENIH MREŽA

2

2.1. BAZA DRUŠTVENIH MREŽA

3

2.2. NASTANAK DRUŠTVENIH MREŽA

5

3. PODJELA DRUŠTVENIH MREŽA

13

3.1. SOCIJALNE DRUŠTVENE MREŽE

13

3.1.1. Facebook

14

3.1.2. Twitter

15

3.1.3. Pinterest

17

3.1.4. MySpace

19

3.1.5. Google Plus

20

3.2. PROFESIONALNE DRUŠTVENE MREŽE

23

3.2.1. LinkedIN

23

3.2.3. XING

25

4. ZAKLJUČAK

27

POPIS SLIKA

29

LITERATURA 30

1.

UVOD Društvene su mreže danas gotovo nezamjenjiv element društvenog povezivanja, bilo

privatnog ili poslovnog. Stoga se kao temeljni problem istraživanja ovog rada postavlja upravo pojam društvenih mreža. Navedeni problem istraživanja zahtijeva analizu i istraživanje pojma društvenim mreža, što je potrebno potkrijepiti definicijama i primjerima, čime se odredio i predmet istraživanja. Predmet istraživanja jest pojam i podjela društvenih mreža i njihova pojava i primjena u svakodnevnom životu. Iz postavljenog predmeta proizlazi slijedeća radna hipoteza: na temelju analiziranih bitnih teorijskih značajki i podataka prikupljenih istraživanjem, moguće je ustanoviti kako sudruštvene mreže nezaobilazan element u svakodnevnom životu prossječnog korisnika. Svrha i cilj ovog istraživačkog rada su usko povezani s postavljenim problemom i predmetom istraživanja. Svrha ovog rada jest istražiti i analizirati pojam društvenih mreža kako bi se na temelju toga odredila njihova važnost i primjena. Cilj ovog rada jest dati znanstveno utemeljene odgovore na pitanja vezana za problem i predmet istraživanja, kao što su: -

definicija društvenih mreža,

-

kako su nastale društvene mreže

-

koje su vrste društvenih mreža

-

koje su najkorištenije društvene mreže.

Za ovo istraživanje koristile su se slijedeće znanstvene metode: metode analize i sinteze, metoda promatranja, statističke metode, metode indukcije i dedukcije, generalizacije i specijalizacije, apstrakcije i konkretizacije, metoda kompilacije, te metoda deskripcije, odnosno teorije sustava. Rezultati istraživanja ovog rada pod naslovom DRUŠTVENE MREŽE prikazani su kroz su kroz dvije velike cjeline koje su razrađene na veći broj podcjelina.

1

2. TEORIJSKE DETERMINANTE DRUŠTVENIH MREŽA Pojam ''društvene mreže'' nadilazi jest zapravo opširniji pojam no internetske platforme o kojima će biti riječ u ovome radu. ''Društvena mreža'' je zapravo socijalna struktura koja se sastoji od broja socijalnih sudionika, poput individualaca ili organizacija, i kompleksnih veza između njih, koju izučavaju socijalna psihologija, sociologija i statistika1. Posljednjih nekoliko godina Internet je postao neizostavan dio poslovnog i privatnog života. Prije no što se pojavila prva stranica za društveno umrežavanje, Internet je bio orijentiran na pasivno pregledavanje, bez previše sudjelovanja. Jedina mogućnost komuniciranja s vlasnicima tih stranica bila je posredstvom foruma, ukoliko je ta stranica uopće imala forum. Veze se u takvoj strukturi nazivaju bridovima (eng. Edges ), a glavne društvene jedinice čvorovima (eng. Nodes). Tako čvorovi koji povezuju bilo koju društvenu jedinicu predstavljaju svojevrsnu sličnost među različitim kontaktima te društvene jedinice. Više vrsta ovakvih odnosa mogu formirati mrežu između takvih čvorova, pa time dobivamo društvene mreže. Kako bi se razumjele društvene interakcije, važno je da se taj društveni fenomen istraži kroz postavke odnosa koji vladaju između i unutar samih jedinica, umjesto da se istražuju postavke tih jedinica. Odnosno, zbog različitih tipova odnosa, jednostavnih ili složenih, odnosi se formiraju u mrežnu konfiguraciju. U društvenim znanostima ovo područje uključuje, i antropologiju, biologiju, komunikacijske znanosti, sociologiju i sociolingvistiku, geografiju, ekonomiju, informacijske znanosti, organizacije znanosti i psihologiju. Stručnjaci u ovom području koriste termin ‘’društvena mreža’’ više od stoljeća da opišu složene skupine odnosa između članova društvenih jedinica u tim područjima.

1

Wikipedia,

The

Free

Encyclopedia

http://en.wikipedia.org/wiki/Social_network, 15.06.2013.

2

–

SOCIAL

NETWORK,

2.1. BAZA DRUŠTVENIH MREŽA Bazu društvenih medija čine oni društveni mediji koji uključuju tehnologije temeljene na web i mobilnim tehnologijama koje se koriste na način da se komuniciranje preokrene u interaktivni dijalog. Prema tome slijedi definicija da su društveni mediji ''skupina Internet aplikacija koje su izgrađene

na ideološkim i

tehnološkim osnovicama Web 2.0 tehnologije koje omogućavaju kreiranje i razmjenu korisnički generiranog sadržaja2''. Društveni mediji su zapravo mediji za društvene interakcije te predstavljaju svojevrstan nadskup alata koji nadilaze same sfere društvene komunikacije. Društveni mediji koji su lako dostupni i promijenili su način na koji organizacije društva i individualci komuniciraju. Oni se odnose na mnogo oblika, što uključuje časopise, Internet forume, blogove, društvene blogove, mikroblog, wikije, podcastove, fotografije ili slike, video, te stranice za društveno označavanje. Prema Andreasu Kaplanu i Michaelu Haenleinu, klasifikacijska shema za različite tipove društvenih medija slijedi3: 1.

KOLABORACIJSKI PROJEKTI (Collaboration Projects) – Wikipedija;

2.

BLOGOVI I MIKROBLOGOVI (Blogs and Microblogs) – Tumblr, Twitter;

3.

DRUŠTVA SADRŽAJA (Content Networks) – Youtube;

4.

STRANICE ZA DRUŠTVENO UMREŽAVANJE (Social Networking Sites) –

Facebook, Google Plus; 5.

VIRTUALNI SVIJETOVI (Virtual Worlds) – World of Warcraft;

6.

VIRTUALNI DRUŠTVENI SVIJETOVI (Virtual Social Worlds) – Second

Life. Tehnologije koje se pritom koriste su: blogovi, dijeljenje slika, video blogovi, slanje na zid, elektronička pošta, slanje poruka u realnom vremenu (IM - Instant Messaging) dijeljenje glazbe, eksternalizacija svjetini (Crowdsourcing) , Internet telefonija itd.. Mnogo ovih tehnologija koje se klasificiraju kao tehnologije društvenih medija mogu se zapravo integrirati u jednu platformu društvene mreže. 2 3

Definicija prema Andreasu Kaplanu i Michaelu Haenleinu; ibidem. Kietzmann, et al.: SOCIAL MEDIA? GET SERIOUS! UNDERSTANDING THE

FUNCTIONAL BUILDING BLOCKS OF SOCIAL MEDIA, Segal Graduate School of Business, Simon Fraser University, Vancouver, 2011, str. 241

3

Metodika saća (Honeycomb Framework) definira način na koji se usluge društvenih medija fokusiraju na neke ili svih sedam sastavnih dijelova društvenih medija, a to su: identitet, razgovori, dijeljenje, prisutnost, odnosi, reputacija i grupe. Ovi blokovi pomažu da se pobliže razumije koja je razina uključenosti potrebna za publiku društvenih medija. Tako, npr. LinkedIN korisnici brinu uglavnom o identitetu, reputaciji i odnosima, a Youtube korisnici o dijeljenju, razgovorima, grupama i reputaciji4. Mnogo kompanija također gradi vlastite društvene mreže s ciljem da povežu svih sedam blokova oko svojih brendova. To su privatne društvene mreže koje uključuju ljude vezane za poseban brend ili hobi. Ljudi dobivaju informacije, edukaciju, novosti i ostale podatke od elektroničkih i tiskanih medija. Društveni se mediji razlikuju od klasičnih medija, poput medija, novina, televizije i filma. Glavna razlika među tim medijima jest da su informacije koje se pojavljuju u društvenim medijima jeftine, te su dostupne svoj javnosti za objavljivanje, a tradicionalnim medijima su potrebni svojevrsni resursi kako bi oglasili pojedine informacije. Zajednička im je karakteristika mogućnost da dostignu mali ili široki broj publike – i objava na društvenoj mreži i televizijska emisija mogu biti praćene od ili od malog ili vrlo velikog broja gledatelja5. Karakteristike koje definiraju razlike između starih i novih medija su6: 1.

DOSEG - Tradicionalne i društvene medijske tehnologije omogućavaju imaju

mogućnost

dosega

globalne

publike.

Tradicionalni

mediji

obično

koriste

centralizirane okvire za organiziranje, produkciju i diseminaciju, a društveni mediji su decentralizirani, manje hijerarhijski organizirani i razlikuju se po više točaka produkcije i dijeljenja. 2.

DOSTUPNOST – Tradicionalni mediji su tipično privatno ili državno

vlasništvo, dok su društveni mediji dostupni javnosti za vrlo malu ili nikakvu cijenu. 3.

UPOTREBLJIVOST – sadržaj za tradicionalne medija zahtijeva posebne

sposobnosti i trening kako bi se proizveo, dok društveni mediji ne zahtijevaju

4

Ibidem, str. 242.

5

Journalism.org: NEW MEDIA, OLD MEDIA,

http://www.journalism.org/analysis_report/blogosphere, 23.05.2010. (15.06.2013.) 6

Kietzmann, et. al., str. 250

4

nikakve

posebne

sposobnosti niti trening. Svatko tko ima pristup društvenim

medijima može njima upravljati. 4.

NEPOSREDNOST – vrijeme čekanja informacija prenesenih tradicionalnim

medijima može biti dugačko (u pitanju su dani, tjedni ili mjeseci), a društveni su mediji sposobni za trenutan odgovor. 5.

STALNOST – jednom kada se tradicionalni mediji kreiraju, ne mogu se

mijenjati (jednom objavljen i štampan članak u novinama se ne može izmijeniti), a objave u društvenim medijima se mogu mijenjati ili komentirati. 6. Primjer kombinacije između tradicionalnih i društvenih medija su mediji zajednice (eng. Community Media). Njih posjeduje društvo, radio stanice, TV postaje, novinske agencije, te njima upravljaju i profesionalci i amateri.

Koriste

okvire

tradicionalnih i društvenih medija. 2.2. NASTANAK DRUŠTVENIH MREŽA Društveni mediji koriste digitalne i mobilne tehnologije i Internet aplikacije da razmijene informacije i stvore razgovore. Može se reći da su društveni mediji mediji za interakciju. Oni su svakako sastavni dio modernog društva, a stranice za društveno umrežavanje su iznimno velika i rastuća industrija i predstavljaju vrlo jak marketinški alat. Što se njihovog razvoja tiče, mnogo je tehnologija koje su vezane za njihov nastanak. U zadnjih četrdesetak godina se poajvio veliki broj inovacija u ovom sektoru, no tek odnedavno se digitalni mediji koriste za umrežavanje, druženje i sakupljanje informacija. Postoje stranice za društveno umrežavanje vezane za bilo koju domenu interesa, poput fotografije, uljepšavanja, putovanja... Tako se može susresti sa stranicama za dijeljenje fotografija, videa, obavještavanje prijatelja o raznim

aktivnostima, upoznavanje novih ljudi i ponovno povezivanje sa starim

prijateljima. Isto tako, moguće je pratiti poruke i kretanja slavnih osoba putem tih stranica. Društveni mediji su, ako su pravilno korišteni, korisni za

izgrađivanje

društvenog autoriteta, a individualci ili organizacije se mogu nametnuti kao stručnjaci u svojim područjima, te tako i na ta područja utjecati. Dolazimo do zaključka da je jedan od osnovnih koncepata društvenih medija taj da pomoću društvenih medija, jedna osoba ne može utjecati na tuđu poruku kompletno, ali može doprinijeti razgovoru o njoj. 5

Počeci društvenih mreža vezani su za IRC (Internet Relay Chat) kanale, a oni što u prijevodu znači ‘’razgovor putem interneta’’. Suradnici preko IRC-a mogu brže razmjenjivati ideje ili voditi bilo kakvu raspravu, a i bilo koji problem se brže riješi7. Razvitak društvenih medija, a time i društvenih mreža, započinje BBS – ovima. BBS (Bulletin Board Systems) je kompjuterski softver putem kojeg se korisnici mogu spajati i logirati koristeći bazni program. Jednom kad su ulogirani, mogu rabiti funkcije poput postavljanja i skidanja softvera, čitanja vijesti te razmjenjivanja poruka sa ostalim korisnicima8. Prvi BBS - ovi (Slika 1.) su se pojavili krajem 70 - tih godina 20. stoljeća. Bili su postavljeni na osobnim računalima i korisnici su morali birati broj korisnikovog modema. Pristup BBS - u je bio moguć samo jednoj osobi, nije bilo moguće da dvije osobe budu na BBS - u u isto vrijeme9. Slika 1. Primjer BBS – a.

Izvor: Google Images. Usenet je sustav kojeg su kreirali Tom Truscott i Jim Ellis. On omogućava korisnicima da šalju članke ili objave na newsgrupe. On nema centraliziranog servera ili administratora, te se time razlikuje od BBS sustava i foruma. Usenet je začetak prvih klijenata za čitanje news grupa, koji prethode RSS - u (Really Simple

7

Wikipedija, Slobodna enciklopedija: IRC,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:IRC, 15.06.2013. 8

Wikipedija,

Slobodna

enciklopedija:

BULLETIN

BOARD

SYSTEM,

http://en.wikipedia.org/wiki/Bulletin_board_system, 15.06.2013. 9

Chapman,

C.:

THE

HISTORY

AND

EVOLUTION

OF

SOCIAL

MEDIA,

http://www.webdesignerdepot.com/2009/10/the-history-and-evolution-of-social-media/, 15.06.2013.

6

Sindication) koji se koristi za praćenje blogova i novosti na stranicama danas. Google i Yahoo grupe i danas koriste sustave koji su postavljeni u početnom Usenet sustavu10. Nakon BBS-ova pojavile su se ‘’online usluge’’poput CompuServea i Prodigyja. Ovo su bili prvi korporativni pokušaji pristupa na Internet. CompuServe je bila prva kompanija koja je ukomponirala brbljaonicu odnosno chat u svoje usluge. Prodigy je omogućio cjenovno prihvatljiviju uslugu chata od CompuServea (oko 6$ po satu, uključivanje iz daljnjih područja oko 30$ na sat). GEnie (Slika 2.) je bio online usluga koju je kreirala podružnica General Electric 1985. godine. Ta je tekstualna usluga bila aktivna do 1999. godine i bilo je riječ o jednoj od najstarijih dostupnih usluga, te se smatrala prvim pravim rivalom CompuServeu. Usluga je kreirana da se koristi neaktivno vrijeme velikih računala nakon radnog vremena u SAD-u. GEnie je još u svojoj ponudi imao igre, trgovine, email i forume, koji su se zvali okrugli stolovi (Round Tables). Postojao je i štampani časopis vezan za tu uslugu. Slika 2. Genie login stranica.

Izvor: Google Images. I AOL je pokrenuo online uslugu te je time učinio Internet dostupnijim za stanovnike SAD - a11. 10

Ibidem.

11

Ibidem.

7

Već spominjani IRC (Internet Relay Chat) je razvijen 1988. godine te se koristio se za dijeljenje podataka, hiperveza i općenito povezivanje s drugim ljudima. Smatra se početkom trenutnog slanja poruka (IM - Instant Messaging) poznatog danas. Jedna od lošijih karakteristika IRC-a je bila ta da je bio temeljem na program UNIX 16, što je ograničavalo njegovo korištenje. ICQ, što je skraćeno od homofona I Seek You, razvio se sredinom 90 -tih godina 20. – og stoljeća i bio je prvi program za trenutno slanje poruka za osobna računala. Djelomično je odgovoran za nastanak danas opće poznatih skraćenica u internet komuniciranju, poput LOL (Laughing Out Loud - smijati se na glas), BRB (Be Right Back - odmah se vraćam), itd. te ikona koje predstavljaju osjećaje (Emoticons). Nakon njega, ubrzo su nastali drugi IM klijenti poput Microsoftova Live MSN Messengera12. Slika 3. Primjeri ICQ i MSN chata.

Izvor: Google Images. Stranice za upoznavanje se zapravo smatraju začetkom društvenih mreža. Prva stranica za upoznavanje je nastala gotovo u istom trenu kada i početak masovnog korištenja Interneta. Takve stranice svojim korisnicima omogućavaju kreiranje profila sa slikama, te kontaktiranje sa ostalim korisnicima. Internetski forum je usluga na Internetu koja omogućava razmjenu mišljenja među sudionicima uporabom web preglednika. Sve poruke koje korisnik napiše i pošalje na forum vidljive su svim ostalim sudionicima foruma. To nalikuje na oglasnu ploču (message board) na kojoj sudionici ostavljaju poruke. U načelu poruke na 12

Ibidem.

8

forumu mogu ostavljati i čitati sudionici interneta bez ograničenja. Sudionici su najčešće anonimni jer se pri slanju poruke na forum ne mora navesti pravi identitet. Zbog lakšeg snalaženja forum je obično podijeljen u nekoliko skupina prema temama razgovora. Jednostavnost uporabe i mogućnost anonimne rasprave o različitim temama jedan je od glavnih razloga popularnosti foruma. Za internetski forum se dovoljno služiti web preglednikom. Poruka poslana na jedan forum vidljiva je samo na tom forumu. Forum se uglavnom sastoji od mnogobrojnih kategorija unutar kojih se nalaze teme koje otvaraju i započinju korisnici. Svaka tema ima svoju diskusiju u kojoj se sudjeluje pisanjem, odnosno objavljivanjem postova. Svi razgovori/diskusije ostaju sačuvani na forumu dok ih ne obriše moderator (stvarna osoba)13. Online forumi imaju veliku ulogu u evoluciji društvenog weba. Uglavnom su potomci BBS sustava, ali imaju mnogo bolje grafičko sučelje za upravljanje, te time olakšavaju korištenje i onima koji nisu toliko upućeni u Internet tehnologije. Razvijene su razne forum platfome poput vBulletina i phpBB, koje se i danas koriste kao forumi. Forumi su ostali popularni dio online kulture, te su mnogi razvijeni da ukomponiraju neke elemente društvenih medija (kao kreiranje profila). Prvom modernom društvenom mrežom smatra se SixDegrees (Slika 4). Lansirana je u 1997. godini te je omogućavala kreiranje profila i mogućnost da se postane prijatelj sa drugim korisnicima te mreže. Sama stranica više nije funkcionalna, a u vrijeme svog vrhunca imala je oko milijun članova14.

13

Wikipedija,

Slobodna

Enciklopedija:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_forum, 15.06.2013. 14

Chapman, C., op.cit.

9

INTERNETSKI

FORUM,

Slika 4. Izgled SixDegrees društvene mreže.

Izvor: Google Images. Nakon SixDegrees veći je broj društvenih mreža koje su nastajale između 1997. i 2001. godine, poput AsianAvenue, MiGente, BlackPlanet. Omogućavale su svojim korisnicima da kreiraju profile,

dodaju prijatelje gdje nije bio potreban

pristanak druge strane na to. LiveJournal društvena mreža smatra se prvom dinamičnom društvenom stranicom. Ova stranica je pokrenuta 1999. godine. Dok je Six Degree omogućavao korisnicima da kreiraju statične profile, LiveJournal je omogućavao korisnicima da kreiraju svoju mrežu oko konstantno osvježavanih blogova15. World Of Warcraft je video igra koja se naziva MMORPG (Massively Multiplayer Online Role Playing Games), odnosno predstavlja online igru za veliki broj igrača u kojoj oni uzimaju lik i obilježja izmišljenih likova koje dejlomično sami stvaraju, te sadrži

neke

aspekte

društvene

mreže.

Ova

igrica

predstavlja

najpoznatijeg predstavnika MMORPG - a gdje njezini igrači sudjeluju u svijetu igre, te komuniciraju na forumima i za tu igru posvećenim stranicama. Društvena interakcija unutar igara varira od toga da se timovi sastaju radi čisto radi taktiziranja, do toga da se dogode romanse i prijateljstva16. 15

Ibidem.

16

Ibidem.

10

Kako su se društvene mreže razvijale, tako je početkom 21 stoljeća došlo do većeg napretka u stranicama za društveno umrežavanje. Prva od tih novijih stranica je bila Friendster. Friendster je bila prva, moderna online društvena mreža kakvu danas poznajemo. Osnovana 2002, Friendster je još uvijek vrlo aktivna društvena mreža, sa preko 90 milijuna registriranih članova i više od 60 milijuna posjeta svaki mjesec17. Hi5 je još jedna velika društvena mreža, uspostavljena 2003 te trenutno broji oko 60 milijuna aktivnih korisnika. Privatnost korisnika na Hi5 funkcionira drugačije no na ostalim društvenim mrežama, jer se korisnikova mreža sastoji ne samo od njegovih kontakata, nego i od prijatelja njegovih prijatelja te od prijatelja od prijatelja18. LinkedIN je osnovan 2003. godine, te je bio jedna od prvih društvenih mreža posvećenih poslovanju. Originalno, LinkedIN je omogućavao korisnicima da postave svoje profile koji su u biti bili životopisi, te da međusobno komuniciraju putem privatnih poruka. Isto tako, funkcionirali su na pretpostavci da se mora osobno poznavati osobu sa kojom se želi povezati. Tijekom vremena, dodane su ostale funkcionalnosti, poput grupa, pitanja, forumi te naprednih funkcionalnosti profila kao što su live osvježavanja objava19. MySpace je osnovan 2003., te je 2006. narastao na najpopularniju društvenu mrežu na svijetu. MySpace

se

razlikovao

od

konkurencije

time

što

je

omogućavao svojim korisnicima da potpuno uređuju izgled svojih profila. Korisnici mogu slati video sadržaje, te pjesme autora sa MySpace-a. U početku, MySpace je omogućavao korištenje

privatnih poruka za komunikaciju, javno komentiranje

korisničkih profila te slanje objava. Blogovi su bili veliki dio MySpace profila, gdje je svaki korisnik po registraciji automatski dobio svoj blog20. Facebook je originalno zamišljen kao Harvardska društvena mreža za umrežavanje studenata kako bi oni međusobno izmjenjivali informacije. Stranica Facebook je pokrenuta 2004. godine, te se vrlo brzo nakon toga proširila na druge fakultete, zatim srednje škole, privatne tvrtke, te je ubrzo nakon toga postao javno dostupan svim korisnicima Interneta. 2008. godine, Facebook je postao najpopularnija web stranica za društveno umrežavanje, te je pretekao do tada popularni MySpace, a 17

Ibidem.

18

Ibidem.

19

Ibidem.

20

Ibidem. 11

rast mu i dalje traje. Facebook omogućava svojim korisnicima da stavljaju video sadržaje, slike i sav ostali sadržaj na svoje profile. Facebook konstantno dodaje nove funkcionalnosti na svoju platformu, te je od 2011. godine dostupan i Facebook IM klijent (Facebook Messenger). Korisnicima je dostupno nekoliko metoda komuniciranja sa svojim prijateljima, putem privatnih poruka, pišući na zidove drugih korisnika, te putem integrirane brbljaonice21. Twitter je nastao 2006. godine. Komunikacija putem Twittera je podosta ograničena, te se sa ostalim korisnicima može komunicirati samo putem privatnih poruka, koje su ograničene na 140 znakova, te sa statusima, ali je potrebno prije toga napisati ime profila na kojeg se odnosi ta poruka u obliku ’’@imekontakta“. Isto tako, potrebno je poruku označiti (Tag), te je moguće voditi grupni razgovor putem #oznaka (hash-tag) 22.

21

Ibidem.

22

Ibidem.

12

3.

PODJELA DRUŠTVENIH MREŽA Društvene se mreže mogu podijeliti na socijalne društvene mreže, te one profesionalne

prirode. U ovom poglavlju će se razraditi obje vrste društvenih mreža s primjerima za svaku. 3.1. SOCIJALNE DRUŠTVENE MREŽE Socijalne društvene mreže predstavljaju, kao što sama riječ govori, društvene mreže koje korisnici koriste za druženje, upoznavanje novih ljudi te ponovno povezivanje sa starim prijateljima kako bi s njima dijelili informacije. Najveće mreže za društveno umrežavanje su, prema najnovijim podacima 23 Facebook, Twitter, Pinterest, MySpace i Google Plus. Prikazat će se fizionomija i specifičnopsti tih pojedinih društvenih mreža. Tablica 1. Najpopularnije socijalne društvene mreže 2013. godine NAZIV MREŽE FACEBOOK TWITTER PINTEREST MYSPACE GOOGLE PLUS

PROSJEČNA MJESEČNA POSJEĆENOST 750 000 000 250 000 000 85 500 000 70 500 000 65 000 000

Izvor: Izrada autora, prema: The eBiz/MBA Knowledgebase: TOP 15 MOST POPULAR SOCIAL NETWORKING SITES, http://www.ebizmba.com/articles/social-networking-websites, 15.06.2013.

3.1.1. Facebook Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda, sa svojim kolegama Eduardom 23

The eBiz/MBA Knowledgebase: TOP 15 MOST POPULAR SOCIAL NETWORKING

SITES, http://www.ebizmba.com/articles/social-networking-websites, 15.06.2013.

13

Saverinom, Andrewom McCollumom, dustinom Moskowitzom i Chrisom Hughesom. U svojim počecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnoga druga sveučilišta, srednje škole i velike kompanije diljem svijeta priključile su se mreži. Danas ova stranica za društveno umrežavanje ima 1.11 bilijun aktivnih korisnika, sa 655 milijuna dnevno aktivnih korisnika24. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s više od 14 milijuna novih dodanih fotografija dnevno. Slika 5. Facebook login stranica.

Izvor: Google Images. Facebook je temeljen na modelu prijatelja i članstava u mrežama. Kada se korisnik prijavi na mrežu, on odabire kategoriju mreže, kao što je radno mjesto ili fakultet, te tada bira dostupne mreže u toj kategoriji. Korisnici mogu biti članovi više mreža, te sa nekim ograničenjima mogu promijeniti mreže. Ukoliko žele postati prijatelji s nekim drugim korisnikom, on to mora odobriti. Facebook korisnici imaju širok raspon alata koje mogu koristiti. Primjerice, korisnici mogu postaviti neograničen broj fotografija, pretraživati konaktne liste e-mail računa, putem kojih mogu naći druge koji imaju profile na 24

Podaci zabilježeni 31.05.2013, prema: Facebook – KEY FACTS,

http://newsroom.fb.com/Key-Facts, 15.06.2013. 14

Facebooku, označavati sebe i svoje prijatelje na slikama i u postovima. Putem aplikacija koje korisnici mogu koristiti, mogu omogućiti dostupnost svojih informacija putem tih alata. Samim time, na početnoj stranici Facebook profila, korisnici mogu određivati koje sadržaje će tamo staviti, a koje ne. To znači da korisnik sam određuje koji će se osobni podaci vidjeti na njegovoj profilnoj stranici, te čak postaviti da određene osobe mogu ili ne mogu vidjeti određene informacije. Kada korisnici stavljaju sadržaje na svoje profile, koji se objavljuju u ‘’News Feedu“, određuju tko taj sadržaj može vidjeti tako što mogu ograničiti vidljivost sadržaja na određene skupine ljudi. Facebook se, osim privatnih korisnika, proširio i na poslovne korisnike, te je sve više odličan marketinški alat mnogim poduzećima i udrugama25. 3.1.2. Twitter Twitter kao predstavlja mikroblog platformu. Mikroblog je pomak u odnosu na klasično pisanje bloga. Korisnici mikrobloga pišu kraće postove i u skladu sa time i češće ažuriraju svoje statuse (Slika 6.) Twitter je kreirao 2006. godine Jack Dorsey. Korisnici za komunikaciju koriste poruke koje se nazivaju ‘’tweets’’ (u doslovnom prijevodu - cvrkut ptica). Broj znakova koji se može objaviti u samoj poruci je ograničen na 140 znakova, radi toga što većina prometa na Twitter stranici dolazi od strane mobilnih korisnika, a korisnici u svojim SMS porukama mogu napisati do 140 znakova, a ukoliko poruka ima preko 140 znakova sustav će ju raspoloviti na više dijelova. Radi toga je Twitter dobio naziv ‘’SMS Interneta’’. Prema zadnjim podacima, Twitter ima 500 milijuna aktivnih korisnika, sa 500 milijuna tweetowa dnevno26. Slika 6. Izgled Twitter platforme.

25

Wikipedia, The Free Encyclopedia: FACEBOOK, http://en.wikipedia.org/wiki/Facebook,

15.06.2013. 26

Prema:

Holt,

R.:

The

Telegraph,

TWITTER

IN

NUMBERS,

http://www.telegraph.co.uk/technology/twitter/9945505/Twitter-in-numbers.html, 15.06.2013.

15

Izvor: Google Images. Sama usluga se naziva „SMS-om interneta“. Twitter omogućava kreiranje liste prijatelja, a sam koncept dodavanja prijatelja jest da se profil prijatelja prati, što ne ovisi o njegovom pristanku ili ne, jedino ukoliko taj korisnik ima privatan profil te je potrebno odobravanje od njegove strane. Komunikacija putem Twittera se vrši putem poruka, gdje je potrebno navesti ime osobe kojoj se želi poslati poruka u obliku @imeosobe. Razgovori radi lakšeg praćenja se mogu označiti sa #oznakama (eng. hash-tag). 3.1.3. Pinterest Pinterest je društvena mreža koja funkcionira kao online oglasna ploča, nešto poput virtualne ploče s pribadačama na koju korisnici dodaju interesantan 16

sadržaj koji su pronašli na internetu. Osnovali su je Ben Silbermann, Paul Sciarra i Evan Sharp, a investicija je došla od male grupe poduzetnika i investitora. Razvoj Pinteresta započeo je u prosincu 2009. U ožujku 2010. stranica je krenula i nastavila s radom po principu ulaza samo s pozivom. Silbermann je izjavio kako je prvih 5000 korisnika osobno pozvao da krenu s korištenjem, slanjem mailova, a s nekima se i osobno sastao. Devet mjeseci poslije stranica je brojila 10 000 korisnika, a do ljeta 2011. Silbermann i nekoliko operatera održavali su stranicu iz malog stana. U prosincu 2012. TechCrunch je objavio da je Pinterest najbolja novopokrenuta investicija u 2011. godini. U siječnju 2012. comScore je prenio kako stranica ima 11,7 milijuna korisnika, što je najbrži rast u povijesti preko 10 milijuna. 17.05.2012. Japanska elektronička kompanija Rakuten objavila je da se sprema uložiti investiciju od 100 milijuna dolara u Pinterest, uz bok investitorima kao što su Andreessen Horowitz, Bessemer Venture Partners, and FirstMark Capital, temeljenim na procjeni od 1.5 bilijuna američkih dolara27. Prema statistici comScorea Pinterest mjesečno bilježi 12 milijuna jedinstvenih posjetitelja samo iz Sjedinjenih Država. Do granice od 10 milijuna registriranih članova Pinterest je stigao brže od Facebooka i Twittera. Tako brz rast impresionira i zbog činjenice što se novi korisnici mogu prijaviti samo posredstvom pozivnica. Deset milijuna korisnika Facebook je dostigao nakon 28, Twitter 26, a Pinterest svega devet mjeseci28. Pinterest pokriva različite vrste sadržaja, ali dominiraju teme uređenja doma, mode, hrane i ručne izrade predmeta. Tome je možda razlog i to što su 58% korisnika žene u dobi između 25 i 44 godine. Korisnici Pinteresta mogu objavljivati fotografije i sortirati ih, a iste su nazvane “pribadače” (pins), a pojavljuju se grupirane u kolekcije zvane “ploče” (pinboards). Te su ploče podijeljene po općenitim kategorijama tako da postavljene fotografije mogu biti lakše organizirane (Slika 7). Postoji nekoliko načina kako se može registrirati novi Pinterest korisnički račun. Potencijalni korisnici mogu ili primiti pozivnicu od prijatelja koji je već registriran, ili mogu zatražiti pozivnicu direktno s Pinterest stranice. Korisnički račun se može kreirati i tako 27

Wikipedija, Slobodna Enciklopedija: PINTEREST, http://hr.wikipedia.org/wiki/Pinterest,

15.06.2013. 28

Ibidem.

17

da se Pinterest poveže s profilom na Facebooku ili Twitteru. Kada korisnici postave neku tuđu fotografiju na svoju „ploču“, postoji opcija da se o tome pokaže obavijest na Facebooku ili Twitteru29. Slika 7. Pinterest platforma.

Izvor: Google Images. Globalno, ova je stanica najpopularnija među ženama. U 2012. stanje je bilo takvo da su 83% korisnika bile žene. U Velikoj Britaniji, u ožujku 2012., 56% korisnika su ipak bili muškarci i njihova je dob također bila različita, u pravilu su bili 10 godina mlađi nego u SAD-u, gdje je tipičan prosjek godina bio od 35 do 4430. 3.1.4. MySpace MySpace ima simbol My

. MySpace je jedna od najpopularnijih

stranica za društveno umrežavanje. Web mjesto se financira prikazivanjem 29

Ibidem.

30

Ibidem.

18

oglasa. Na samom web mjestu, svatko tko želi može objaviti osobni profil, video uratke, voditi blog, dodati dodatne opise i slično. Sama stranica je jedna od najposjećenijih društvenih mreža, svaki dan posjeti je oko 230 000 korisnika, po čemu je u vrhu socijalnih web 2.0 stranica. Posebno je popularna među glazbenicima, koji je koriste za besplatno predstavljanje svojih pjesama široj javnosti. Slika 8. Izgled MySpacea.

Izvor: Google Images. Osnovana je 2003. godine i preuzelo ju je poduzeće News Corporation 2005. Od 2005. do 2008. MySpace je bio najsposjećenija društvena mreža, te ju je nakon toga pretekao Facebook. Povrh svega, ima veliki utjecaj u pop kulturi i glazbi, kreirajući igraću platformu koja je lansirala vrlo popularne Zynga igre i Rock You. Ideja o MySpaceu nastala je od nekolicine eUniverse zaposlenika, koji su vidjeli potencijal u stranicama društvenih mreža, pa su tako osnovali MySpace31. MySpace koristi ‘’bulletins’’, odnosno postove koje mogu vidjeti svi prijatelji s korisnikove MySpace liste. Brišu se nakon deset dana. Tu je i MySpace IM, platforma za dopisivanje korisnika, MySpace TV, MySpace News, blogovi i ostala multimedija. 31

Wikipedia, The Free Encyclopedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Myspace, 15.06.2013.

19

3.1.5. Google Plus Google Plus (Google+, G+) je jedna od novijih društvenih mreža, koja ja pokazala najbrži rast, odnosno širenje među korisnicima. To je društvena mreža i usluga za otkrivanje identiteta od strane tvrtke Google d.d. Lansirana je 28.06.2011 u testnu fazu, ali joj se moglo pristupiti samo putem pozivnice koja se dobije u elektroničkoj pošti. Dana 20.10.2011, Google je dopustio svima koji imaju preko 18 godina da se učlane na ovu društvenu mrežu, dok je za mlađe od 18 otvorena 26.01.2012. Kada se prijavi u Google+ sustav moguće je poslati sljedeći sadržaj32: 1.

Tekst - potrebno je samo početi tipkati, te je moguće uključiti hiperveze

u tekst. Sam Google+ će procijeniti da radi li se o hipervezi ili ne, primjerice ukoliko se stavljaju hiperveze na Youtube, Google+ će sam postaviti video zapis u poruku; 2.

Grafika - vrlo je jednostavno postaviti slike s osobnog računala na

Google+. Jedna od mogućnosti u kojima se Google+ razlikuje jest da omogućuje postavljanje statičnih i pokretnih slika; 3.

Hiperveze - moguće je poslati hiperveze, gdje će se prve grafike i opis

hiperveze prikazati automatski u objavi. 4.

Lokacija - ako je to podržano od pretraživača, moguće je uz objavu na

Google+ postaviti i svoju lokaciju uz samu objavu. Ukoliko se postavi lokacija uz objavu, uz objavu se prikaže mala ikona karte. Slika 9. Izgled Google Plus platforme.

32

Stay, J.: GOOGLE+ FOR DUMMIES, Wiley, 2012, str. 23.

20

Izvor: Google Images. Google plus u suštini je društvena mreža koja ima mnogo sličnosti s Facebookom. Prvo s čime su se korisnici upoznali jest ''Stream'' koji je pandan Facebookovom ''news feedu''. On omogućava dijeljenje fotografija, videa, linkova i lokacija s prijateljima. Prvu razlika od ostalih mreža donosi alat Circles. Ideja Google plusa razlikuje se od Facebookove jer korisnik u suštini svoje objave neće dijeliti s masom ljudi, već s određenim društvenim skupinama, krugovima, što omogućava ovaj alat. Google u Circlesu, kao pregledniku kontakata vidi prednost nad Facebookom i Twitterom33. Prednost Google vidi i u alatu Hangouts, što je grupni chat koji će korisnicima omogućava jednostavnu komunikaciju s prijateljima, odnosno krugovima. Dosadašnji servisi uglavnom zahtijevaju odobrenje druge strane kako bi se uspostavila video veza. Umjesto dosadašnjeg slanja zahtjeva za stupanje u video chat dovoljno će biti odabrati ‘’start a hangout’’. Sustav će 33

NOVU

Klarić, I.: GOOGLE DRUŠTVENA MREŽA: GOOGLE PLUS - PREDSTAVLJAMO

DRUŠTVENU

MREŽU!

ČIME

ĆE

GOOGLE

PROTIV

FB-A?,

Profitiraj.

hr:

http://www.profitiraj.hr/izdvojeno/google-plus-predstavljamo-novu-drustvenu-mrezu-cime-ce-googleprotiv-fb-a/, 15.06.2013.

21

obavijestiti ostale prijatelje iz društvenog kruga koji će se također moći priključiti pa će nastati grupni online razgovor. U razgovoru može sudjelovati čak deset ljudi. Sljedeći važan alat je Sparks koji traži video zapise i članke za koje smatra da bi korisniku mogli biti zanimljivi34.

34

Ibidem.

22

3.2. PROFESIONALNE DRUŠTVENE MREŽE Društvene mreže, osim za zabavu, pričanje sa prijateljima mogu se koristiti i za sklapanje poslovnih kontakata. To je sve moguće i putem gore navedenih društvenih mreža, ali tijekom vremena razvile su se posebne profesionalne društvene mreže koje su uspostavljene primarno radi povezivanja poslovnih partnera. Od profesionalnih društvenih mreža, prikazati će se dvije najpoznatije, a to su LinkedIN i XING. 3.2.1. LinkedIN LinkedIN je najveća svjetska društvena mreža koja okuplja ljude koji traže posao i tvrtke koje traže zaposlenike. Jedan od glavnih razloga pridruživanja društvenoj mreži LinkedIN je u principu upravljanje vlastitom karijerom. Izradom profila na LinkedIN mreži, postavljen je online resurs sa svim postignućima i obrazovanjima. Takav resurs, omogućuje poslodavcima da tokom pretrage Interneta dobiju poveznicu na LinkedIN profile potencijalnih zaposlenika. Proces registracija na LinkedIN mreži jest takav da se mora izraditi profil koji sažeto opisuje profesionalna znanja i postignuća korisnika koji kreira profil. Postoje dvije vrste profila na LinkedIN-u, a to su osobni profil kojeg korisnik sam popunjava i profili tvrtki koje one same izrađuju u svrhu traženja budućih zaposlenika. Na samom profilu moguće je navesti svoje prošle radne pozicije i trenutne radne pozicije, obrazovanje, te dodatne kontakt informacije. Također je moguće pridružiti se raznim grupama i stranicama tvrtki gdje se mogu naći informacije za eventualno buduće zaposlenje. Korisnicima je omogućeno i postavljanje vlastite fotografije i pregledavanje fotografija drugih korisnika. Osnovan je 2002. godine, a u siječnju 2013. brojao je više od 200 milijuna zemalja i teritorija. Stranica je dostupna na engleskom, francuskom, njemačkom, talijanskom, portugalskom, španjolskom, nizozemskom, švedskom, rumunjskom, ruskom, turskom, japanskom, češkom, poljskom, korejskom, indonezijskom i malajskom jeziku. linkedIN ima 33, 9 milijuna posjetitelja mjesečno35. Korisnici se povezuju putem ‘’connections’’, veza koje se stvaraju tako da korisnici pozivaju koga žele, bez obzira koristi li pozvana osoba stranicu ili ne. 35

Wikipedia, The Free Encyclopedia: LINKEDIN, http://en.wikipedia.org/wiki/LinkedIn,

15.06.2013.

23

Ako pozvani odbije poziv ili ga označi kao nepoželjnu poruku, to se bilježi kao negativan bod onome koji je pozvao. Kontaktna mreža gradi se od izravnih veza, koje imaju dodatne stupnjeve, putem kojih se može doznati vrsta povezanosti između korisnika. Korisnici mogu uploadati svoje životopise ili dizajnirati svoj vlastiti profil kako bi pokazali radna i društvene iskustva. To se koristi kako bi pronašli posao, ljude i poslovne mogućnosti. Korisnici mogu postavljati svoje vlastite fotografije i pregledavati fotografije drugima kako bi im pomogli u identifikaciji. Mogu se pratiti i različite tvrtke, i dobiti obavijest o novom pridruženom na mrežu. Slika 10. LinkedIN platforma.

Izvor: Google Images.

24

3.2.2.

XING

XING je društvena platforma za poslovne profesionalce. Nastala je 2006. godine pod imenom openBC (Open Business Club). Sama kompanija koja stoji iza XING-a tvrdi da imaju korisnike iz preko 200 zemalja u svijetu. Trenutno je dostupna na engleskom, njemačkom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, francuskom,

nizozemskom,

kineskom,

finskom,

švedskom,

koreanskom,

japanskom, ruskom, poljskom, turskom i mađarskom jeziku. Prikazujući kako je koji član povezan sa drugim članom, ova mreža kreira fenomen zvan kao ‘’mali svijet’’36. Slika 11. Izgled XING profila.

Izvor: Google Images. Nudi osobne profile, forume za raspravu, koordinaciju događaja te ostale standardna obilježja društvenih mreža. Osnovno je članstvo besplatno, ali većina je osnovnih značajki dostupna samo premium korisnicima koji plaćaju uslugu, koja iznosi 5 eura na mjesec. XING ima poseban Ambasador program za svaki grad i zemlju u svijetu, gdje ambasadori održavaju lokalne događaje s ciljem promicanja 36

Wikipedia, The Free Encyclopedia: XING, http://en.wikipedia.org/wiki/XING, 15.07.2013.

25

društvenog umrežavanja kao poslovnog alata, gdje se članovi upoznaju i stvaraju fizičke poslovne veze. Također nudi system za zatvorene zajednice, koje se zovu ‘’Enterprise Groups’’ (poduzetničke grupe), koje služe kao zatvorene grupe pojedinim kompanijama, a koristi ih čak i IBM37. Sama platforma koristi https veze i ima rigidno izvedenu politiku privatnosti i nultu toleranciju na spam e-mail poruke. Za razliku od ostalih mreža, XING omogućuje svojim članovima koji plaćaju vrlo lagan pristup ostalim članovima38. Vrlo je važno napomenuti da sve od navedenih društvenih mreža imaju i svoju mobilnu verziju, koja dolazi do izražaja na pametnim telefonima, te tako otvaraju mogućnost povezivanja ljudi i poduzeća, te širenje mreže, dijeljenja statusa, slika, kontakata itd. u koraku, na bilo kojem mjestu, u bilo koje vrijeme. Ta opcija svakako dodatno proširuje mogućnosti povezivanja, posebice poslovnih kontakata.

37

Ibidem.

38

Ibidem.

26

4.

ZAKLJUČAK Društvena mreža je, dakle, socijalna struktura koja se sastoji od broja socijalnih

sudionika, poput individualaca ili organizacija, i kompleksnih veza između njih, a izučavaju ih socijalna psihologija, sociologija i statistika. Zadnjih nekoliko godina Internet je sastavni dio poslovnog i privatnog života. Prije pojave prve stranice za društveno umrežavanje, bio je orijentiran na pasivno pregledavanje, bez previše sudjelovanja, što se uvelike promijenilo primjenom društvenih mreža. Bazu društvenih medija čine društveni mediji koji uključuju tehnologije temeljene na web i mobilnim tehnologijama koje se koriste na način da se komuniciranje preokrene u interaktivni dijalog, što je razlika između dotadašnjeg korištenja Interneta kao medija. Mnogo tehnologija koje se klasificiraju kao tehnologije društvenih medija mogu se integrirati u jednu platformu društvene mreže. Društveni mediji koriste digitalne i mobilne tehnologije i Internet aplikacije da razmijene informacije i stvore razgovore. Oni su svakako sastavni dio modernog društva, a stranice za društveno umrežavanje su iznimno velika i rastuća industrija i predstavljaju vrlo jak marketinški alat, te alat za povezivanje osoba koje vrlo vjerojatno ne bi bile povezane bez posredstva tih mreža. Što se njihovog razvoja tiče, mnogo je tehnologija koje su vezane za njihov nastanak. U zadnjih četrdesetak godina se poajvio veliki broj inovacija u ovom sektoru, no tek odnedavno se digitalni mediji koriste za umrežavanje, druženje i sakupljanje informacija. Postoje stranice za društveno umrežavanje vezane za bilo koju domenu interesa, poput fotografije, uljepšavanja, putovanja itd. Prvom modernom društvenom mrežom smatra se SixDegrees. Društvene se mreže mogu podijeliti na socijalne društvene mreže i profesionalne mreže. Socijalne društvene mreže du društvene mreže koje korisnici koriste za druženje, upoznavanje novih ljudi te ponovno povezivanje sa starim prijateljima kako bi s njima dijelili informacije. Najveće mreže za društveno umrežavanje su Facebook, Twitter, Pinterest, MySpace i Google Plus. Društvene mreže, osim za zabavu, pričanje sa prijateljima mogu se koristiti i za sklapanje poslovnih kontakata. To je sve moguće i putem gore navedenih društvenih mreža, ali tijekom vremena razvile su se posebne profesionalne društvene mreže koje su uspostavljene primarno radi povezivanja poslovnih partnera. Od profesionalnih društvenih mreža dvije najpoznatije su LinkedIN i XING. Način komuniciranja među ljudima uvelike se promijenio u posljednjih nekoliko godina. Zbog velike zaposlenosti, manjka vremena, ali i razvoja tehnologije, razvile su se 27

društvene mreže kao oblik povezivanja među poslovnim i privatnim korisnicima. Njihova prednost je mogućnost upoznavanja ljudi iz čitavog svijeta, pod uvjetom das u korisnici određene mreže, te stvaranje poslovnih i privatnih kontakata, što omogućava i širenje karijere i stvaranje novih odnosa s ljudima i tvrtkama koje su fizički odvojene od korisnika. Negativnost društvenim mreža možda leži u tome da se smanjuje fizički kontakt i ljudi se više zatvaraju u svoje domove, družeći se virtualno, a ne licem u lice. No, neupitno je da društvene mreže predstavljaju velik korak u ljudskoj komunikaciji i proširenje mogućnosti korisnika, bilo na poslovnom, bilo na privatnom planu.

28

POPIS ILUSTRACIJA ILUSTRACIJA

STRANICA

Slika 1. Primjer BBS – a.

6

Slika 2. Genie login stranica.

7

Slika 3. Primjeri ICQ i MSN chata.

8

Slika 4. Izgled SixDegrees društvene mreže.

10

Slika 5. Facebook login stranica.

14

Slika 6. Izgled Twitter platforme.

16

Slika 7. Pinterest platforma.

18

Slika 8. Izgled MySpacea.

19

Slika 9. Izgled Google Plus platforme.

21

Slika 10. LinkedIN platforma.

24

Slika 11. Izgled XING profila.

25

Tablica 1. 15 najpopularnijih socijalnih društvenih mreža 2013. godine

13

29

LITERATURA 1.

Kietzmann, et al.: SOCIAL MEDIA? GET SERIOUS! UNDERSTANDING THE

FUNCTIONAL BUILDING BLOCKS OF SOCIAL MEDIA, Segal Graduate School of Business, Simon Fraser University, Vancouver, 2011.

1.

Facebook – KEY FACTS, http://newsroom.fb.com/Key-Facts, 15.06.2013.

2.

Holt,

R.:

The

Telegraph,

TWITTER

IN

NUMBERS,

http://www.telegraph.co.uk/technology/twitter/9945505/Twitter-in-numbers.html, 15.06.2013. 3.

Journalism.org:

NEW

MEDIA,

OLD

MEDIA,

http://www.journalism.org/analysis_report/blogosphere, 23.05.2010. (15.06.2013.) 4.

The

eBiz/MBA

NETWORKING

Knowledgebase:

SITES,

TOP

15

MOST

POPULAR

SOCIAL

http://www.ebizmba.com/articles/social-networking-websites,

15.06.2013. 5.

Wikipedia,

The

Free

Encyclopedia

–

SOCIAL

NETWORK,

http://en.wikipedia.org/wiki/Social_network, 15.06.2013 6.

Wikipedia, The Free Encyclopedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Myspace, 15.06.2013.

7.

Wikipedia,

The

Free

Encyclopedia:

FACEBOOK,

http://en.wikipedia.org/wiki/Facebook, 15.06.2013. 8.

Wikipedia,

The

Free

Encyclopedia:

LINKEDIN,

http://en.wikipedia.org/wiki/LinkedIn, 15.06.2013. 9.

Wikipedia, The Free Encyclopedia: XING, http://en.wikipedia.org/wiki/XING,

15.07.2013. 10.

Wikipedija,

Slobodna

enciklopedija:

BULLETIN

BOARD

SYSTEM,

http://en.wikipedia.org/wiki/Bulletin_board_system, 15.06.2013. 11.

Wikipedija,

Slobodna

Enciklopedija:

INTERNETSKI

FORUM,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Internetski_forum, 15.06.2013. 12.

Wikipedija,

Slobodna

enciklopedija:

IRC,

http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:IRC, 15.06.2013. 13.

Wikipedija,

Slobodna

Enciklopedija:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pinterest, 15.06.2013.

30

PINTEREST,