Don Quijote

MIGUEL DE CERVANTES SAAVEDRA: BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE Vrsta djela: roman Vrijeme radnje: poĉetak 16. stoljeća Mjesto radnje: Španjolska Tema: Pustolovine viteza Don Quijotea i perjanika mu Sancha Panze Kombiniraj obje verzije za likove Analiza likova: Don Quijote ţeli biti vitez poput onih u knjigama koje je proĉitao, no više ispada kao nespretnjaković jer je on obiĉan ĉovjek i nimalo uvjeţban za viteza. Bez obzira na neuvjeţbanost i nespretnost don Quijote kreće u avanturu. Njegova bahatost i samouvjerenost prekidaju njegov put već kod prvog susreta s ljudima. Njegova ljubav prema ţeni koja je u njegovim oĉima ljepotica iz romana dovodi ga u nevolje no više je kriv on sam i njegova samouvjerenost i ţelja da bude poštovan kao i ostali vitezovi iz priĉa, tj. da se poklone pred njime i kaţu mu ĉim se pojavi kako je njegova ljubav najljepša na svijetu. Unatoĉ tome što ga je obiĉan trgovac zatukao on nakon što se malo oporavi nastavlja put no ovaj put uvlaĉi Sancha Panzu laţima o mogućnosti da on postane vlasnik nekoga otoka ako krene na putovanje s njime. Sancho Panza Sancho Panza je ostavio ţenu i djecu bez da se oprostio. To pokazuje njegovu teţnju za obećanim bogatstvom te nepoštenost, nepromišljenost i bezobrazluk. Kasnije kada je spominjao ime svoje ţene naveo je dva razliĉita imena što dokazuje da je nije nikada volio niti ga je bilo briga za nju ili da ga je obećanje bogatstvu toliko zavelo da je zaboravio sve ostalo iako je svoju ţenu spominjao kao kraljicu uz njega kada bude kralj, no više mi se ĉinilo kao da bi on našao drugu ţenu ako sudim po tim reĉenicama koje je tada izrekao. Likovi (2 verzija): Don Quijote: - on je glavni lik u ovom djelu. Bio je ţeljan akcije i išao je u potragu za njom. Uz to bio je i vrlo nespretan. Previše je ĉitao viteške romane i ţivio je u mašti. Njegova velika ljubav bila je seljanka kojoj je dao ime Dulcinea. Dok mu je bilo dosadno on je mislio na nju. Sancho Panza: - on je Don Quijotov štitonoša. Vrlo je ponosan na to i vjerno sluţi svog gospodara. Od svega toga on ima koristi i prati don Quijota kako bi se obogatio od plijena. KOMPOZICIJA: Ovo djelo napisano je kao roman. Podijeljeno je na knjige koje se dijele na glave. Kompozicija je kronološka tj. teĉe svojim tijekom. STIL, JEZIK I TEHNIKA PISANJA: Ovo djelo je pisano jednostavno. Ima opisivanja i pripovijedanja uz koje se pojavljuje i dijalog. U djelu ima i usporedbi, epiteta i metafora. Cijelo djelo je pisano u raznim pripovijetkama.

TONČI, OVDJE TI JE VIŠE DIJELOVA. PROČITAJ SVE DA IMAŠ POJMA PA SI IZABERI ŠTO ĆEŠ NAUČITI! PROSLOV - u proslovu se pisac obraća ĉitatelju, a nema invokaciju kako je bilo normalno za to doba - govori kako „svako biće raĊa naliĉno biće“ i da njegov slabo uljuĊeni duh nije mogao roditi ništa osim priĉu natrpanu suhoparnim i mrzovoljnim mislima - govori kako je djelo nastalo u zatvoru, koji nije poţeljno mjesto za inspiraciju jer je mnogo vike i nemira - kaţe da se moţe dogoditi da otac ima sina koji je pun mana, ali da ljubav zasjenjuje njegove oĉi pa ih tumaĉi kao bistrinu i dobrotu - on je otac don Quijota, ali se osjeća kao oĉuh jer ĉitatelje ne preklinje da prešute i da ne vide njegove mane - najveći trud mu je trebao za proslov, a njegov prijatelj mu je odrţao govor iz kojeg je napisao proslov - moli ĉitatelja da mu bude zahvalan što ga upoznaje sa Sanchom Panzom, koji je zapravo simbol sabranosti racionalnosti I. KAKO JE ŢIVIO I ŠTO JE SMISLIO PLEMIĆ DON QUIJOTE OD MANCHE - don Quijote bio je jedan od plemića koji imaju koplje na stalku, starinski štit, kukavno kljuse i hitra hrta (lovaĉkog psa) - ţivi u selu u Manchi, nema ţene i djece, ţivi s gazdaricom, nećakinjom i momkom koji radi teţe poslove oko kuće - don Quijote već ima 50 godina, visokog i snaţnog stasa i oboţava lov - kako je već u poodmakloj dobi, preostalo mu je samo ĉitanje, a oboţavao je ĉitati viteške romane - poĉeo je prodavati i dijelove imanja kako bi nabavio sve najnovije knjige, napunio je sve prostorije u kući tim knjigama - sve mu je to udarilo u glavu i pamet mu se pomutila te donese odluku da postane vitez lutalica - ţelio se boriti protiv nepravde i steći slavu u cijeloj drţavi, a vjerovao je da će za ta djela biti i nagraĊen moţda ĉak i od samog kralja - ţupnik i brijaĉ su ga htjeli sprijeĉiti u suludoj ideji, ali nisu uspjeli jer je don Quijotom upravljalo ludilo - oĉisti oruţje, napravi klimav šljem te svog konja prozove Rocinante za koga je smatrao da je dobar ili ĉak bolji i od Bukefala, konja Aleksandra Makedonskog - zatim sebi uzme ime „don Quijote od Manche“, a prije se zvao Quijan - svaki pravi vitez ima i svoju damu ĉiju ĉast brani, pa se tako sjeti jedne seljakinje u koju je davno bio zaljubljen i dade joj ime „Dulcinea od Tobosa“ - u cik zore sljedećeg dana opremi se i na konju poĊe na put II. KAKO JE BISTRI DON QUIJOTE OD MANCHE NA ZGODAN NAĈIN PROIZVEDEN U VITEZA - našeg junaka umalo obeshrabri ĉinjenica što ga kralj još nije sveĉanim ĉinom proizveo u viteza - pusti konja da izabere put, a to bijaše najtopliji dan u srpnju, te naveĉer naĊu krĉmu - don Quijote u glavi krĉmu vidje kao zamak pun bedema i kula - za djevojke ispred krĉme pomisli da su princeze, a zvuk kozara kao njegovu najavu - krĉmara vidi kao vlasnika zamka koji ga poĉasti finim jelom, ali je don Quijota i dalje muĉilo to što nije sluţbeno vitez - odvede krĉmara u staju gdje ga zamoli da ga sljedeće jutro proizvede u viteza, a do tada će don Quijote biti na straţi - krĉmar je bio šaljivĊija te je shvatio da s našim junakom nije sve u redu, ali mu je rekao da pravi vitezovi uvijek imaju mnogo novaca i mudrog štitonošu

- zatim don Quijote ode na straţu, a neki su mazgari htjeli napojiti svoje mazge i doĊoše do bunara - on pomisli da su to vitezovi koji ţele uzeti njegovu opremu te jednog udari kopljem pa pade u nesvijest, a drugi padne sav okrvavljen - ostali mazgari ga osipahu kamenjem na što doĊe krĉmar koji objasni kako je don Quijote lud - don Quijote ih još i dalje nazivaše izdajicama i fukarama pa sve završi s još par ranjenih mazgara - zato se krĉmar odluĉiše riješiti don Quijota te ga proizvede vitezom pomoću svoje knjige duţnika i prislanjanjem maĉa na rame, a pomogli su mu sluge sa svijećama - don Quijote priĉeka jutro i uputi se u nove pustolovine, sada kao potvrĊeni vitez, kako je mislio IV. KAKO JE HRABRI VITEZ NAŠAO DOSTOJNOG ŠTITONOŠU - neki seljak naiĊe na don Quijota te ga uprti na magarca i povede ga prema selu - iz poštovanja prema don Quijotu priĉeka da padne mrak kako bi ga uveo u selu bez da ga netko vidi u kakvom je stanju - ţupnik, brijaĉ i gazdarica ga stave u krevet te su sljedećeg dana kada je don Quijote spavao spalili njegove viteške knjige za koje su smatrali da su krive za don Quijotovu ludost - zazidali su vrata biblioteke i izmislili priĉu kako je neki ĉarobnjak uzeo i sobu i knjige u njoj - nakon nekoliko dana prizdravi don Quijote te poĊe ĉitati, ali ne pronaĊe biblioteku - pomisli da je to zasigurno uĉinio ĉarobnjak Freston koji je njegov davni neprijatelj - don Quijote nagovori jednog seljana po imenu Sancho Panza da napusti svoju ţenu i djecu kako bi bio njegov štitonoša, a za uzvrat bi dobio namjesništva na tajanstvenim otocima i slavu - zatim don Quijote proda dio imanja i posudi neke novce jer je vjerovao krĉmarovu savjetu - tako usred noći don Quijote na konju te Sancho Panza na magarcu krenuše u pustolovine - razgovaraju o nagradama za Sancha Panzu, a on kaţe kako njegova ţena nije za kraljicu, moţda samo za groficu V. KAKO SE DON QUIJOTE BORIO S VJETRENJAĈAMA - don Quijote u polju ugleda trideset ili ĉetrdeset vjetrenjaĉa i pomisli da su to gorostasi - Sancho Panza shvati da su to samo vjetrenjaĉe i pokuša urazumiti don Quijota, ali neuspješno - don Quijote pojuriše na vjetrenjaĉe, kopljem udari u krilo koje se okretalo te ga ono zahvati i odbaci ga daleko u polje - don Quijote objašnjava kako je Freston sada od gorostasa napravio vjetrenjaĉe kao privid - prenoćiše te ih probudiše ptice u zoru - don Quijote oĉita lekciju Sanchi Panzi kako mu smije pomagati samo protiv probisvijeta, ali ne i u borbi sa vitezovima jer je to kršenje viteških pravila XXVI. KAKO SE DON QUIJOTE RAZBOLIO, SASTAVIO OPORUKU I UMRO - don Quijota spopade groznica i šest dana bijaše u krevetu gdje su ga ţupnik i brijaĉ posjećivali, a lijeĉnik mu je opipavši bilo rekao kako će don Quijote ubrzo napustiti ovozemaljski ţivot - svjestan da mu ostaje još malo dana don Quijote zamoli da mu se dovedu ispovjednik i notar koji će sastaviti oporuku

- prijateljima je rekao da on više nije don Quijote od Manche već Alonso Quijano koji zbog ĉestitosti dobije pridjev “Dobri” te postade je neprijatelj pisaca viteških pisaca romana i njihovih potomaka - nakon što se ispovjedio, sastavio je poruku gdje je na prvom mjestu bio Sancho Panza kojemu je ostavio sav novac koji su stekli - imanje je ostavio nećakinji Antoniji Quijani koja će s njim platiti gazdaricu kako bi bila zadovoljna - izvršitelji oporuke su bili ţupnik i brijaĉ i ĉim je završi, onesvijesti se i ispruţi u krevetu - dok ţupnik vidje da je Alonso Quijano Dobri, obiĉno zvani don Quijote od Manche umro zamoli biljeţnika za potvrdu kako bi onemogućio nekom piscu da uskrsne njegov lik i tako nastavi beskrajnu historiju njegovih junaĉkih djela - grobni natpis na vitezovom grobu glasi: Ovdje vitez sanak sniva, Junak hrabri nad junakom, Koji slavu zadobiva. Ni samrt mu smrtnim smakom Ţivot diĉni ne zakriva. Prezrio je cio svijet, Strašilom je svijetu bio I baukom, al je let Sretnim znanjem dokrajĉio: Ludo ţivjet, mudro mrijet.