Dijagnostika i održavanje šinskih vozila Edin Kalkan

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK: SAOBRAĆAJ SMJER: ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ PREDMET: DIJAGNOSTIKA I ODRŽAVANJE ŠINSKIH VOZILA

OPIS RADOVA U OKVIRU STALNOG NADZORA ŽELJEZNIČKIH VOZILA -Seminarski rad-

Predmetni nastavnik: V.prof. dr. Salihović Sabira

Kandidati: 1. Bučuk Enes 2. Dedić Medina 3. Đulović Edin 4. Đulović Nedret 5. Kalkan Edin 6. Kristić Mateo Ivan 7. Malkić Ajdin 8. Muratović Aldijana 9. Smječanin Kenan 10. Turak Sevdah Sarajevo, juni 2014.

Sadržaj

1.

Uvod....................................................................................................................................4

2.

Podjela željezničkih vozila..................................................................................................5

3.

4.

2.1.

Vučna vozila.................................................................................................................7

2.2.

Vučena vozila.............................................................................................................10

2.3.

Vozila za željezničke svrhe.........................................................................................15

Stalni nadzor željezničkih vozila.......................................................................................20 3.1.

Stalni nadzor željezničkih vučnih vozila....................................................................20

3.2.

Stalni nadzor željezničkih vučenih vozila..................................................................24

3.2.1.

Stalni nadzor putničkih vagona...........................................................................25

3.2.2.

Stalni nadzor teretnih vagona..............................................................................25

3.2.3.

Stalni nadzor vagona za posebne namjene i pružnih prikolica...........................25

Namirivanje vučenih vozila potrošnim i pogonskim materijalom....................................26 4.1.

Vrste pogonsk i potrošnih materija za namirivanje vučenih vozila...........................26

4.2.

Namirivanje vučnih vozila vodom.............................................................................26

4.2.1.

5.

Oplemenjivanje vode..........................................................................................26

4.3.

Pjeskarenje.................................................................................................................29

4.4.

Namirivanje vučnih vozila uljem...............................................................................32

4.5.

Namjerivanje dizel-vučenih vozila gorivom..............................................................34

4.5.1.

Dizel-gorivo za željeznička vučena vozila.........................................................34

4.5.2.

Namirivanje dizel-vučnih vozila gorivom..........................................................35

4.6.

Objekti za namirivanje vučnih vozila.........................................................................35

4.7.

Punkt tehničkog opsluživnja (pregled i namirivanje ) vučnih vozila.........................36

Namirivanje vodom i pijeskom.........................................................................................37 5.1.

Namirivanje vučnih vozila vodom.............................................................................37

5.1.1.

Sistem za hlađenje dizel motora.........................................................................37

5.1.2.

Oplemenivanje vode...........................................................................................39

5.1.3. Dimenzionisanje kapaciteta postrojenja za namirivanje omekšanom i oplemenjenom vodom.......................................................................................................41 5.2.

6.

Namirivanje vučnih vozila pijeskom..........................................................................42

5.2.1.

Pijeskarenje.........................................................................................................42

5.2.2.

Posipanje pijeska za unapređenje adhezije i njenog korištenja..........................43

5.2.3.

Dimenzionisanje kapaciteta postrojenja za namirivanje vučnih vozila pijeskom 44

Namirivanje vučnih vozila uljem i (dizel vozila) gorivom................................................45 6.1.

Namirivanje vučnih vozila uljem...............................................................................45 2

6.2.

Namirivanje dizel-vučnih vozila gorivom..................................................................49

6.2.1.

Sustav za napajanje gorivom..............................................................................52

6.2.2.

Sustav za podmazivanje dizel motora.................................................................54

6.3. 7.

Objekti za namirivanje vučnih vozila.........................................................................55

Objekti za namirivanje vučnih vozila................................................................................57 7.1.

8.

Punkt tehničkog opsluzivanja (pregleda i namirivanja) vučnih vozila......................61

Pregled kola.......................................................................................................................65 8.1.

Pregled kola poslije utovara, odnosno upotrebe.........................................................65

8.2.

Pregled kola poslije oštećenja i utvrđivanja štete.......................................................66

8.3.

Pregled kola u rezervi i garirana kola.........................................................................66

8.4.

Pregled kola u vozovima............................................................................................66

8.5.

Pregled vozova u polaznim stanicama.......................................................................67

8.6.

Pregled vozova u usputnim stanicama.......................................................................67

8.7.

Pregled vozova u krajnjim stanicama.........................................................................68

8.8.

Pregled kola u zimskom periodu................................................................................68

8.9.

Stalni nadzor vučnih vozila........................................................................................69

8.10.

Pranje i čišćenje vučnih vozila...............................................................................69

8.11.

Probna vožnja željezničkog vozila.........................................................................69

9.

Način pregleda kola...........................................................................................................71 9.1.

Kriterijum pri pregledu kola.......................................................................................71

9.1.1.

Osovinski sklop...................................................................................................71

9.1.2.

Osovinska ležišta................................................................................................72

9.1.3.

Noseći gibnjevi i vješanje...................................................................................72

9.1.4.

Postolje................................................................................................................73

9.1.5.

Obrtno postolje....................................................................................................73

9.1.6.

Tegljački uređaj...................................................................................................74

9.1.7.

Odbojnik.............................................................................................................74

9.1.8.

Kočnice...............................................................................................................75

10.

Zaključak........................................................................................................................76

11.

Literatura........................................................................................................................77

12.

Dodaci............................................................................................................................78

12.1.

Popis slika...............................................................................................................78

12.2.

Popis tabela.............................................................................................................79

3

1. Uvod

U ovom seminraskom radu bit će obrađena tema ''Opis radova u okviru stalnog nadzora željezničkih vozila''. Cilj ovog rada jeste da se na što bolji način predstavi sistem nadzora, opsluživanja i održavanja željezničkih vozila. Rad se sastoji od nekoliko dijelova koji su uvezani na takav način da predstavljaju jednu cjelinu čineći tok radova u opsluživanju željezničkih vozila. Na samom početku je obrađena podjela željezničkih vozila, u okviru te podjele predstavljeni su svi tipovi vučnih, vučenih i vozila za željezničke svrhe. Svaki od ovih tipova vozila je podložan stalnom nadzoru koji se vrši prilikom pripreme vozila za saobraćaj, tokom korištenja u saobraćaju, te nakon završetka korištenja u saobraćaju. Da vozila održali u ispravnom i stanju sposobnom za rad, vrši se namirivanje vučnih vozila, potrošnim i pogonskim materijalom u okviru kojeg spada voda, pijesak, gorivo i ulje. Namirivanje željezničkih vozila se vrši u objektima za namirivanje vučnih vozila. Pregled kola obavlja se radi utvrđivanja njihove tehničke ispravnosti i pogodnosti za obavljanje bezbjednog rada. Preged kola obavlja se pojednično i u vozovima. Ovim redoslijedom detaljno je predstavljena tema rada kojom potvrđujemo činjenicu da se ispravno stanje željezničkih vozila može održati stalnim nadzorom željezničkih vozila, pravovremenim namirivanjem i opsluživanjem te sistemskim i kontinuiniranim praćenjem njihovog ponašanja. Pri izradi rada bazična literatura je bila knjiga Vladimira Aleksandrova „Održavanje željezničkih vozila“ koja je izdata u Beogradu 2000 godine.

4

2. Podjela željezničkih vozila Željeznička vozila su prijevozna sredstva predviđena za kretanje po šinama, bilo da imaju vlastiti pogon ili da ih pokreću druga vozila. Predviđena su za prijevoz putnika ili robe ili za vlastite potrebe željeznice. U organiziranom prijevozu putnika ili robe vozila se povezuju u odgovarajuću skupinu potrebnih karakteristika koja se naziva vozom. On je u načelu sastavljen od jednog ili više vučnih vozila i odgovarajućeg broja vučenih vozila. Generalna klasifikacija željezničkih vozila prema njihovoj namjeni je slijedeća:     

vučna vozila, vučena vozila, vozila za isključive potrebe željeznice, lako-šinska vozila – tramvaji, i metro.

5

Slika 1 Pregled željezničkih vozila koja su predmet Pravilnika 241

6

2.1.

Vučna vozila

Željeznička vozila sa sopstvenim pogonom, namijenjena za vuču ili potiskivanje drugih vozila, nazivaju se vučna vozila. Pojedine vrste ovih vozila mogu istovremeno obavljati i neposredan prijevoz putnika i prtljaga. Vučna vozila se mogu klasifikovati na nekoliko načina i to prema    

vrsti pogona, konstrukciji, namjeni u eksploataciji, i vrsti kolosjeka.

Prema vrsti pogona, vučna vozila se dijele na:    

parna - snagu razvija putem vodene pare iz parnog kotla. dizel-motorna - koji koristi dizel kao pogonsko gorivo, i posjeduju prenosnike snage elektromotorna - podrazumjeva vučno vozila sa električnim motorom koji se napajaju putem posebnih sistema elektrifikacije. turbinska - podrazumijeva vučno vozilo sa plinskom turbinom kao pogonskim sredstv

Prema vrsti kolosjeka, vučna vozila se dijele na:   

uskotračna, (npr 600,610,760,) normalnog kolosijeka (1.435mm), i širokog kolosijeka.

Prema konstrukciji, vučna vozila se dijela na:   

lokomotive, motorna kola, i motorni voz

7

Lokomotive se definišu kao vučna vozila namijenjena za vuču vozova i nemaju predviđen prostor za prijevoz putnika i prtljaga. Mogu biti parne, dizel, električne i turbinske.

Slika 2 Parna, dizel i električna lokomotiva

Prema namjeni u eksploataciji, lokomotive se dijele na:    

putničke, teretne, manevarske, i univerzalne.

Putničke lokomotive su namijenjene za vuču putničkih vozova, koji su u principu manje mase i veće brzine kretanja na pruzi. Teretne lokomotive služe za vuču teretnih vozova, koji su u principu veće mase i manje brzine kretanja na pruzi. Manevarske lokomotive služe za sastavljanje i rastavljanje vozova, te ostali manevarski rad u stanicama i na industrijskim ili dostavnim kolosjecima. To su obično lokomotive veće snage i male brzine kretanja. Univerzalne lokomotive mogu služiti za vuču putničkih i teretnih vozova, kao i za manevarski rad u stanicama i na industrijskim kolosjecima.

8

Motorna kola su vučna vozila koja osim pogonskog uređaja imaju i prostor predviđen za prijevoz putnika i prtljaga.

Slika 3 Motorna kola

Motorni voz je cjelina sastavljena od kombinacije motornih kola i prikolica sa isključivom namjenom prijevoza putnika i prtljaga. Vrsta i broj vagona u motornom vozu ovise o potrebnom kapacitetu, području primjene i drugim karakteristikama koje se zahtijevaju u konkretnoj eksploataciji. Tehničko-eksploatacione karakteristike motornih vozova se znatno lakše prilagođavaju uslovima eksploatacije i zahtjevima prijevoza, nego kod putničkih vozova sa lokomotivskom vučom. Motorni voz je predviđen za prijevoz putnika i njihovog prtljaga, a može biti izveden kao:  dvodijelni  trodijelni  četverodijelni itd

9

Slika 4 Niskopodni elektromotorni voz ‘‘Končar’’

2.2.

Vučena vozila

Željeznička vozila bez sopstvenog pogona, namijenjena za prijevoz putnika ili robe a koja vuku vučna vozila, nazivaju se vučena vozila. Generalna klasifikacija vučenih vozila je slijedeća:   

teretna kola/vagoni, i putnička kola kola posebne namjene.

Teretna kola/vagoni se prema svojoj konstrukciji i namjeni dijele na:    

zatvorena kola, ( serije G, H, I i T) otvorena kola, (serije E) plato kola, i (serije K, R, L i S) specijalizovana kola ( serije F, U i Z).

Prema konstrukciji i namjeni

Slika 5 Podjela teretnih vagona prema konstrukciji i namjeni

10

Prema izvedbi voznog stroja teretni vagoni mogu biti:  dvoosovinski  troosovinski  s okretnim postoljima (četiri ili više osovina). Teretna otovrena kola - ova kola su namijenjena za prijevoz robe u rasutom stanju svih granulacija i komada, a prvenstveno robe koja ne mora da bude zaštićena od atmosferskih uticaja za vrijeme prijevoza. Utovar u ova kola se vrši sa gornje strane ili kroz bočna vrata odnosno čeona preklopne otvore pomoću prevrtanja kola i odozgo. U ovim kolima se prevozi ugalj, željezna ruda, boksit, koks, šljunak, metalni otpaci, neobrađeno ili poluobrađeno drvo, trupci, celulozno drvo itd. Zatvorena kola - osnovna namjena ovih kola je prijevoz komadne robe, paletizovane robe, prehrambenih proizvoda, životinja i drugih tereta koji moraju biti zaštićeni od atmosferskih uticaja. Pojedine serije ( ''I'' i ''H'') ovih kola omogućavaju prevoz robe pod određenom temperaturom. Mogu biti dvo i četveroosovinska, sa pokretnim krovom ili stranicama. Slika 6 Otvorena kola serije E

Slika 7 Zatvoreni vagon serije F

Plato kola mogu biti dvoosovinska i četveroosovinska plato-kola, sa stupcima i/ili niskim stranicama. Namijenjena za prijevoz robe koja ne zahtjeva zaštitu od atmosferskih uticaja. Pojedine krupnije pošiljke je potrebno posebno pričvrstiti, kao što su kontejneri, sanduci, mašine, vozila, daske, balvani, itd.

11

Slika 8 Plato kola serije K

Specijalna kola su kola koja služe za prijevoz roba koje zahtijevaju posebne uslove prijevoza, (temeperatura, pritisak, vangabaritni tereti itd.) U ovu grupu spadaju različite konstrukcije kola i otvorenih i zatvorenih i plato kola. Tako npr. tu spadaju plato kola sa spuštenim tovarnim podom, zatim zatvorena kola hladnjače, te otvorena kola sa visokim stranicama itd.

Putnička kola su namijenjena prijevozu putnika i službenih pošiljki raznih oblika i sadržaja i razvrstana su u 10 raznih kategorija, koje se označavaju velikim slovima. Svaka serija ima određene tehničko-eksploatacione karakteristike prema kojima se određuje specifična namjena putničkih kola. Putnička kola koja zadovoljavaju odredbe Pravilnika o međusobnoj razmjeni putničkih kola u međunarodnom saobraćaju, imaju oznaku RIC (Regolemento Internazionale Carrozze) i koriste se u međunarodnom željezničkom putničkom saobraćaju. Putnička kola se prema svojoj konstrukciji i namjeni dijele na:          

kola sa sjedištima, kola sa ležajevima, kola za spavanje, kola za ručavanje, kola sa bifeom, službena kola, poštanska kola, i salonska kola ispekcijska kola specijalna kola

12

Poštanska kola

Slika 9 Podjela putničkih vagona prema konstrukciji i namjeni

Prema osnovnoj izvedbi voznog stroja putnički vagoni mogu biti; - dvoosovmski - četveroosovinsku Prema putničkim razredima putnički vagoni se izvode kao: - vagoni 1. razreda - vagoni 2. razreda - vagoni 1. i 2. razreda. Ovisno o izvedbi unutarnjeg prostora putnički vagoni mogu biti: - s odjeljcima i hodnikom sa strane - s odjeljcima i hodnikom u sredini - bez odjeljaka. Kola sa sjedištima su putnička kola sa sjedištima, sa zastorima na prozorima kola i tepihom na podu kola. Kola mogu biti građena sa ili bez odjeljaka. Mogu biti A, B, AB razreda.

Slika 10 Putnički vagon sa sjedištima

Kola sa sjedištima i ležajevima (serija "Ac" i "Bc") su kola koja pored sjedišta za putovanje danju, imaju i ugrađene ležajeve za putovanje noću.

13

Slika 11 Vagon sa ležajevima

Kola sa restoranom ili barom (serija WR) su kola sa odvojenom kuhinjom ili šankom za smještaj zaliha pića i salom za objedovanje u kojim putnici mogu za vrijeme putovanja dobiti hladne i tople obroke.

Slika 12 Enterijer Restoran kola

14

Kola za spavanje (serija WL) su kola sa odjeljcima u kojima se nalaze postelje za spavanje, koje se danju mogu sklapati tako da u odjeljcima ima mjesta samo za one putnike koji noću koriste postelju.

Slika 13 Presjek odjeljka u položaju za dnevnu i noćnu vožnju

Kola službene namjene (serija D) se nazivaju još i prtljažna kola, a namijenjena su za prijevoz prtljaga i ekspresnih pošiljaka kod putničkih vozova. Najčešće imaju jedan ili više magacina za smještaj pošiljki i jedan odjeljak za rad vozovođe ili manipulanta, koji obavlja poslove primopredaje pošiljki. Ako kola imaju više odjeljenja za pošiljke, pojedina odjeljenja mogu biti specijalno namijenjena i opremljena za prijevoz carinskih pošiljki, prtljaga, ekspresnih pošiljki, prijevoz pasa, itd. Kola za poštanske pošiljke (serija Post) su građena specijalno za prijevoz poštanskih pošiljaka. Ova kola imaju odvojene odjeljke za smještaj poštanskih paketa i pisama, te odjeljak za obavljanje poslova poštanskih radnika-pratilaca kola.

Kola posebne namjene jesu, ustovari, kola namijenjena za grijanje putničkih vozova vodenom parom kada putnička kola u vozu imaju samo parno grijanje, a vučno vozilo nema uređaj za takvo grijanje. Danas se ti kola više ne upotrebljavaju. Sva su putnička vagoni opremljeni električnim uređajem za grijanje.Kola posebne namjene mogu biti: - sa parnim kotlom - sa generatorom

2.3.

Vozila za željezničke svrhe

15

Željeznička vozila koja služe za isključive potrebe željeznica služe željeznici za različita ispitivanja i obavljanje brojnih poslova vezanih uz održavanje željezničke infrastrukture i uglavnom se dijele na četiri slijedeće grupe:    

kola za ispitivanje, pomoćna kola, pružna vozila, i specijalna vozila.

Kola za ispitivanje - svaka željeznica propisuje elemente geometrije kolosijeka. Nakon polaganja novog ili održavanja postojećeg kolosijeka, vrši se sistematično mjerenje elemenata geometrije kolosijeka mjernim kolima. Kod vožnje mjernih kola, u radnoj kabini se na stolu registruju izmjereni podaci pojedinih elemanata geometrije kolosijeka putem pisača na 410mm širokoj providnoj papirnoj traci. Slično važi i za geometriju kontaktne mreže na elektrifikovanim prugama. Kola za ispitivanje mogu biti:  kola za ispitivanje vučnih vozila,  kola za ispitivanje kontaktne mreže,  kola za ispitivanje kolosijeka,  kola za ispitivanje mostova  kola za ispitivanje kočnica  kola za ostala ispitivanja.

Slika 14 Mjerna kola

Pomoćna kola mogu služiti kao  kola pomoćnog voza,  kola za sanitetske potrebe,  kola za boravak željezničkih radnika i

16

 kola za prijevoz materijala i opreme za ugradnju i održavanje pružnih postrojenja. Sanitetski vozovi primjenjuju se kao prikladno sredstvo za evakuaciju ranjenih/ozljeđenih i

bolesnika kojima nije nužna hitna evakuacija zračnim putem. Slika 15 Kola za sanitetske potrebe

Radnicima koji su za vrijeme obavljanja radnih zadataka izloženi klimatskim i drugim štetnim utjecajima za zdravlje. Željezničke i druge organizacije dužne su osigurati osobna zaštitna sredstva, jedno od tih sredstava jesu i kola za boravak željezničkih radnika. Ova kola koriste se za boravak i spavanje željezničkih radnika, u slučaju kada rade van naseljenih mjesta.

Pružna vozila se dijela na: 

motorne drezine sa ili bez prikolice, i 17 Slika 16 Kola za boravak željezničkih radnika



motorna vozila za mehanizovani rad na kolosijeku.

Drezine su pružna vozila na sopstveni pogon. Koriste se za službene potrebe kao što su održavanje kontaktne mreže, građevinski radovi, prevoz službenog osoblja, doprema materijala na mesto radova itd.

Slika 17 Motorna drezina bez prikolice

Drezina za održavanje kontaktne mreže. Osim krovne platforme opremljena je i stubnom pokretnom platformom sa koje se obavljaju radovi na održavanju KM. Na krovu TMDa nalazi se i pantograf koji služi za kontrolu poligonacije kontaktnog provodnika

Slika 18 Drezina za održavanje kontaktne mreže

Specijalna vozila mogu biti: 

grtala za snijeg, 18

 

plugovi za čišćenje kolosijeka od ostalih nanosa, i specijalizovane kranske dizalice za slučaj udesa ili drugih vanrednih događaja.

Sl ika 19 Grtala za snijeg

Slik a 20 Specijalizovane kranske dizalice

19

3. Stalni nadzor željezničkih vozila Stalni nadzor željezničkih vozila podrazumjeva vizuelni pregled tehničke ispravnosti i snadbjevenosti vozila pri pripremi vozila za rad, tokom rada i po izvršenom radu vozila.

3.1. Stalni nadzor željezničkih vučnih vozila Pod pojmom vučna vozila podrazumijevaju se dizel i elektrolokomotive i dizel-motorni i elektrmotorni vozovi. Stalni nadzor elektro i dizel-včenih vozila vrši se:  pri pripremi vozila za rad  u toku rada vozila,  po završetku rada vozila.

Pri pripremi vozila za rad obavljaju se:  vizuelna kontrola stanja dijelova,sklopova,uređaja I opreme vozila,  kontrola snabdjevenosti vozila,pogonskim I potrošenim materijalom I ako je potrebno vrši se njegovo domirivanje. 20

 kontrola nivoa vode i ulja u pojedinim uređajima I instalacijama,sa dopunom ako je potrebno.  puštanje u rad I “zagrijavanje” vozila  kontrola ispravnosti uređaja.

Navedene radove obavlja vozno osoblje ili osoblje koje je za to zaduženo.U toku rada vozila, vozno osoblje stalno kontoroliše rad I ispravnost svih sklopova,uređaja I agregata vozila kako u toku vožnje tako I u usputnim mjestima gdje se vozilo duže zadržava.U zavisnosti od svojih kompetencija I mogućnosti,vozno osoblje samo otklanja uočene nedostatke ili ih,u suprotnom,upisuje u knjigu zapažanja kako bi oni mogli biti naknadno otklonjeni po završetku rada vozila. Po završetku rada,vozilo se namiruje pogonskim i potrošenim materijalima (gorivo,voda,mazivo,pesak) i podvrgava vizuelnim pregledu. Radovi na pripremi vozila za rad I po završetku rada predstavljaju tzv.dnevni pregled vozila.Obim i opis radova kod dnevnog pregleda vučenog vozila razlikuje se od vrste vuče I serije vučenog vozila.

Primijer radi daje se prikaz radova kod dnevnog pregleda dizel-električne locomotive serije 642 kako slijedi: a) MEHANIČKI DIO 1.Provjeriti knjigu zapažanja mašinovođe,a nedostatke otkloniti. 2.Provjeriti rad dizel motora. 3.Provjeriti pritisak ulja i vode. 4.Provjeriti pritisak ulja I vode. 5.Provjeriti efikasnost hlađenja vučenih motora 6.Provjeriti nivo ulja na svim uređajima 7.Provjeriti količinu vode. 8.Provjeriti gorivo u pomoćnom rezervoaru. 9.Ispustiti talog iz prečistaća goriva. 10.Provjeriti efikasnost I ispravnost zvučnih signala 11.Provjeriti pritegnutost kaiševa za pogon ventilator 12.Pregledati (vizualno) celu lokomotivu. 13.Pregledati zapitivenost instalacija za zrak,ulje,vodu I gorivo. 14.Očistiti dizel-motor I motorni proctor od eventualnno ulja. 15.Pregledati kočni uređaj,a I kočne papuče. 16.Izvršiti pregled pričvrčenosti svih uređaja i po potrebi,ih pritegnuti. b) ELEKTRIČNI DIO 1.Provjeriti knjigu zapažanja motorovođe i otkloniti nedostatke. 2.Provjeriti rad električnih mašina (buka,šum,miris). 3.Izvršiti pregled pričvršćenosti električni uređaja I,po potrebi,pritegnuti ih. 21

4.Pregledati kolektore električnih mašina (da nema tragove varničenja) 5.Provjeriti da li je pomoćni generator puni akulumatorsku batriju,provjeriti struju i napon punjenja aku-baterija 6.Provjeriti ispravnost budnika. 7.Provjeriti efikasnost hlađenja vučenih motora. 8.Provjeriti nivo elektrolita u aku-baterijama i, po potrebi,doliti destilovanu vodu. 9.Provjeriti ispravnost rada reflektora sijalica za osvetljenje upravljačnice i mašinskog prostora stanja prekidača. 10.Izvršiti vizualni pregled električnih djelova generator pare. 11.Pregledati rad uređaja za grijanje upravljačnice i kalorifera. 12.Pregledati,rezervu sijalica i osigurača. Opis radova kod dnevnog pregleda vučenih vozila zavise od vrste serije vučenog vozila.Pošto obim udžbenika ne dozvoljava da se za sve vrste i serije vučenih vozila, kojih ima mnogo, navedu opis ovih radova, prmjera radi,slijedi opis radova kod dnevnog pregleda dizelelektrične locomotive (DEL) serije 641. Dnevni pregledi vučenih vozila obavljaju se,uglavnom,na kanalima.

Na slici: (21.) prikazan je primjer rasporeda stajališta sa kanalima za dnevni pregled vučenih vozila različitih serija na grupiod tri paralelna kolosjeka.

Slika 21 Raspored stajališta

Na slici:(22.) prikazan je produžni presjek jednog dnevnog pregleda vučenih vozila, a na slici: (23.) poprečni presjek ovog kanala.

22

Slika 22 Određivanje dimenzija kanala za dnevne preglede vučnih vozila

Slika 23 Poprečni presjek kanala za dnevni pregled

Slika 24 Kanali i platforme za dnevni pregled i namirivanje vučnih vozila

Pored dnevnih pregleda slika (22), na ovim kanalima obično se vrši namirivanje vozila pogonskim i potrošnim materijalima. Na slici (24) prikazan je poprečni presjek kanala sa prigodnim radnim platformama za dnevne preglede i namirivanje vučenih vozila raznih serija. Opis radova kod dnevnog pregleda DEL serije 641 23

a) Mehanički dio 1. Pregledati knjigu zapažanja motorovođe i otkloniti nedostatke. 2. Uzeti uzorak ulja za podmazivanje dizel-motora radi analize. 3. Provjeriti nivo ulja i po potrebi ,doliti ulje u karter motora i djelitelj snage reduktora. 4. Provjeriti ispravnost tarnih ploča , a po potrebi, dopuniti uljem sve mazalice za stožere i bočne oslonce. 5. Pregledati hidraulične amortizere i po potrebi doliti ulje. 6. Pregledati stanje i po potrebi dopuniti uljem klizna ležišta vučenih motora. 7. Provjerit a po potrebi dopuniti kutije zupčaničkog prenosa vučenog motra mašću. 8. Provjeriti novo ulja u kompresoru,po potrebi doliti ulje. 9. Izvršiti pregled kočenih uređaja i kočenih papuča. 10. Izvršiti pregled pričvršćenosti svih uređaja. b) Električni dio 1. Otkloniti sve primjedbe po listi LO-9 2. Pregledati sve pomoćne uređaje i električne veze. 3. Provjeriti ispravnost plombe na regulatoru,relejima i prekidačima. 4. Provjeriti da se pri radu električnih mašina ne pojavljuju lupa,šumovi ili miris izgorjele izolacije. 5. Prekontrolisati reflektore,sijalice,prekidače i osigurače. 6. Prekontrolisati, rezervu sijalica i osigurača. 7. Ispitati system hlađenja električnih mašina i stanje električnih veza-harmonika. 8. Pregledati akumulatorsku bateriju i system punjenja baterije. 3.2.

Stalni nadzor željezničkih vučenih vozila

Stalni nadzor vozila podrazumijeva vizuelni pregled tehničke ispravnosti i snadbjevenosti vozila pri pripremi vozila za rad, tokom rada vozila i po izvršenom radu vozila. Stalni nadzor ili dnevni pregled željezničkih vučenih vozila vrši se:   

pri pripremi vozila za rad, u toku rada vozila, po završetku rada vozila.

U stalni nadzor željezničkih vučenih vozila podrazumijevamo:   

stalni nadzor putničkih vagona stalni nadzor teretnih vagona i stalni nadzor vagona posebne namjene i pružnih prikolica

3.2.1. Stalni nadzor putničkih vagona

24

Stalni nadzor putničkog vagona vrši željeznički radnik koji brine o putničkom vagonu, u skladu sa upustvima za rukovanje putničkim vagonima.

Stalni nadzor nad putničkim vagonom vrši se: -

prilikom pripreme za saobraćaj; tokom korištenja u saobraćaju; i nakon završetka korišćenja u saobraćaju. 3.2.2.

Stalni nadzor teretnih vagona

Stalni nadzor nad teretnim vagonima vrši se tokom redovne eksploatacije vagona i obuhvata provjeru vozne i upotrebne sposobnosti vagona i utvrđivanje i otklanjanje neispravnosti u skladu sa potvrđenim međunarodnim ugovorom (Opšti ugovor o upotrebi teretnih vagona AVV/OUU).

3.2.3. Stalni nadzor vagona za posebne namjene i pružnih prikolica Stalni nadzor vagona za posebne namjene i pružnih prikolica obavlja željezniki radnik koji posijeduje motorno vozilo ili lice koje na drugi način brine o vagonu za posebne namjene ili pružnoj prikolici, a u skladu sa upustvima za rukovanje, prema vrsti i tipu vagona, odnosno prikolice. Stalni nadzor nad vagonima za posebne namjene i pružnim prikolicama vrši se: - prilikom pripreme vozila za rad; - tokom njegovog rada; i - nakon završetka rada.

25

4. Namirivanje vučenih vozila potrošnim i pogonskim materijalom

4.1. Vrste pogonskih i potrošnih materija za namirivanje vučnih vozila U tabeli 1. koja slijedi, dat je pregled vrsta pogonskih i potrošnih materijala za namirivanje pojedinih vrsta vučnih vozila. Vrsta vučnog vozila DEL EL Š DMV EVM

Omekš. voda + + + -

Oplem. voda + + + -

Vrsta materijala Pijesak Gorivo Motorno ulje + + + + + + + + + + + -

Kompr. Ulje + + + + +

Trafoulje + +

Tabela 1 Vrste pogonskog i potrošnog materijala po pojednim vrstama vučnih vozila

DEL-dizel-električne lokomotive

DMV-dizel-motorni vozovi

EL-električne lokomotive

EMV-elektromotorni vozovi

Š-šinobusi 4.2.

Namirivanje vučnih vozila vodom

26

Kao što se iz tabele 1.vidi vodom (omekšanom I oplemenjenom ) namiruje se samo dizelvučna vozila (dizel-električne lokomotive , šinobusi i dizel-motorni vozovi)

4.2.1. Oplemenjivanje vode Voda za hlađanje dizel-motora I voda za napajanje generator pare na dizel-vozilima mora da bude omekšana i oplemenjena. a) Voda za hlađenje motora Voda za hlađenje dizel motora zagrijana na +90°C ne smije da stvara kamenac, ne smije da izaziva koroziju materijala s kojim dolazi u dodir I ne smije da pjenuša. Činioci tvrdoće vode jesu soli kalcijuma I magnezijuma.Činioci korozije jesu ugljen –dioksid I kiseonik ili neka druga jedinjenja kao što je natrij-jum-hlorid.Činioci pjenušanja jesu razne organske materije koje ispoljavaju detergentna svojstva. Voda za hlađenje motora ne smije da djeluje štetno na čelik, bakar, aluminijum, kalaj, gumu I druge ne metalne dijelovee u sistemu za hlađenje motora.

Voda za hlađenje sistema prije unošenja u system za hlađenje mora imat sljedeće karakteristike:  miris: slab organski  pH vrijednost: 8,0 -9,5  rastvorene soli: = 400 mg/l. Voda za hlađenje motora priprema se iz bistre omekšanne vode I specijalnog sredstva sposobnog da omekšanoj vodi oduzme moć korozije I pjenušanja.Omekšana voda za spravljenje oplemenjene vode za hlađenje motora mora imat sljedeće karakteristike:     

tvrdoću: 0,1°d, hlorida: 30 mg/l rastvorenih soli: 5000 mg/l suspendovanih materijala ne smije biti, masti, ulja: ne smije biti.

Umjesto omekašane vode priprema se uređaj za omekšanje vode (katjosnki izmjenjivač). Specijalno hemisko sredstvo za oplemenjivanje vode mora da ima sljedeće osobine:     

da se lahko rastvara u vod da sadrži hemijska jedinjenja protiv korozije I pjenušanja, da nema emulzivnih sklonosti, da ne zahtjeva specijalne mjere predostrožnosti pri rukovanju I radu, da ne izaziva oboljenje kože,očiju I disajnih organa, 27



da se može miješati sa sredstvima protiv smrzavanja vode u svakoj srazmjeri,

Voda za hlađenje motora, za vrijeme dok se nalazi u motoru, mora da ima sljedeće karakteristike:   

miris: slab organski pH vrijednost: 8,0 -9,5 rastvorene soli: = 5000 mg/l.

Izmjena vode za hlađenje u motoru vrši se u jednom od sljedećih slučajeva:  

kada pH vrijednost veća od 9,5 kada je količina rastvorenih soli veća od 5000 mg/l ili manja od prvobiotne količine rastvorenih soli u vodi za hlađenje prije unošenja u motor.

U toku zimskog perida u sistemu za hlađenje motora unosi se voda za hlađenje koja sadrži antifriz. Posle zimskog perioda voda iz motora se ispušta I system za hlađenje pere prema upustvu prizvođača antifriza Provjeravanje vode obavlja se u labaratoriji, a rezultati unose u odgovarajuće obrasce.

b) Voda za generator pare Voda za generator pare priprema se iz omekšane vode I sredstava protiv korozije i pjenušanja. Voda za generator pare može da bude I svaka druga voda uz upotrebu odgovarajuće količine sredstava za omekšavanje vode, sredstvima protiv korzije I sredstava protiv pjenušanja. Kao sredstva za omekšavanje vode, sredstvo protiv korozije I sredstvo protiv korozije I sredstvo protiv pjenušanja može se upotrijebiti smjesa natrijum_karbonata, trinatrijumfolsfata I tanina, homogeniziranjem njihovih dijelova u odnosu 5:5:1. Homogenizirana smjesa dodaje se void u količni od najmnje 50 g/m3 vode za svaki stepen stalne tvrdoće vode (u °d). Priprema omekšane i oplemenjene vode obavlja se u odjeljenju za vodu. U odjeljenu se nalazi dva čelična rezervoara, jedan za omekšanu, a drugi za oplemenjenu vodu. Omekšivanje vode vrši se jonskim omekšivačem, a transport vode do mjesta potrošnje, pompom I cijevima. Raspored opreme u odjeljenu za pripremu vode dat je na slici 25.

28

Slika 25 Odjeljenje za omekšanu i oplemenjenu vodu

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Omekšivač vode Rezervoar za omekšanu vodu Posuda sa NALCO preparatorom Rezerovoar za oplemenjenu vodu Centrifugalna pumpa Centrifugalna pumpa

4.3.

Pjeskarenje

Ako u toku polaska vozila ili njegovog kretanja nije dovoljna adhezija, tada dolazi do proklizavanja točkova .Ovo otežava pokretanje, a i štetno utiče na pogonski mehanizam. Pjeskarenje predstavlja najstariji i najrasprostranjeniji način za poboljšanje koeficijenta trenja između točka i šine kod vučnih vozila.Idealan pijesak za pjeskarenje mora biti bezuslovno od kvarca sa oštrim ivicama .Na osnovu iskustva, preporučuju se sljedeći uslovi za isporuku pijeska:    

pijesak mora biti homogen i sastavljen od 90% tvrdog kvarca ili silikatnih zrna sadržaj gline u pijesku ne smije biti veći od 2% sve slučajne nečistoće (kamenje, šljunak, komadi stakla,zemlja, prašina, ostaci bilja ili mulja) moraju se odstraniti pijesak se mora sastojati što je moguće više od zrna sa oštrim ivicama 29

Najbolje povećanje koeficijenta adhenzije postiže se upotrebom pijeska koji ima zrna veličine 0.5 - 2.5 mm u prečniku. Na osnovu proučavanja veličine zrna, došlo se do sljedećih zaključaka:   

zrna pijeska moraju imati prečnik od 0.5 -2.5mm najveća dozvoljena količina zrna pijeska prečnika ispod 0.5 mm iznosi 5% najveća dozvoljena količina zrna pijeska prečnika iznad 2.5 mm iznosi 10 %

Da bi se dobio pijesak odgovarajućeg kvaliteta mora se pripremiti specijalnim postupkom. Pored pripreme, veoma je važno pravilno skladištenje i transportovanje pripremljenog pijeska kako bi se zadržale sve njegove neophodne karakteristike, a naročito veličina ili oblik zrna.Pijesak u sirovom stanju sadrži vlagu i zrna pijeska manja od 0.5 odnosno veća od 2.5 mm.Cilj pripreme je da se sušenjem odstrane vlaga i zrna neželjenih veličina.Pri sušenju treba primjenjivati peći sa što nižom temperaturom, jer kod sušenja na visokim temperaturama zrna prskaju.Odstranjivanje većih zrna ne treba vršiti sitima koja osciliraju, jer se time lome oštre ivice zrna.Što se transporta tiče, važno je napomenuti da po mogućstvu prebacivanje pijeska u sirovom i pripremljenom stanju s jednog mjesta na drugo treba svesti na minimum, jer svaka manipulacija povećava trošenje pijeska, stvaranje prašine i tupljenje oštrih ivica zrna. Transportovanje pijeska, od mjesta pripreme do mjesta namirivanja lokomotiva pijeskom, treba vršiti u zatvorenim sudovima da se ne bi ovlažio. Na kraćim rastojanjima, transport je najbolje vršiti pneumatskim putem kroz cijevi sa što manjim pritiskom vazduha da bi se spriječilo nepotrebno međusobno sudaranje zrna što izaziva njihovo lomljenje. Pripremljeni pijesak sipa se u pjeskare- kutije na vučnim vozilima odakle preko mlaznica i posipača pijesak treba da dospije na glavu šine ispred točka. Priprema pijeska ne mora se vršiti u depou ukoliko postoji mogućnost njegove nabavke iz drugog depoa koji rapolaže postrojenjem za pripremu pijeska dovoljnog kapaciteta da zadovolji i potrebe drugih depoa.U tom slučaju, pijesak se pakuje i transportuje u papirnate kese od 15 kg. Na osnovu ispitivanja preporučuju se sljedeće količine pijeska pri nižim brzinama:  

1 l/min po šini ili 0.5 l/min po pjeskari koja se nalazi na obrtnom postolju ili količina pijeska koja struji po šini iz svake pjeskare treba da bude 0.3 - 0.7 l/min pri čemu ukupna količina pijeska po jednoj šini ne smije da pređe 1 l/min.

Na slici 26.prikazana je dispozicija postrojenja za namirivanje vučnih vozila pijeskom. Sirovi pijesak dovozi se vagonima (poz. 8). Istovar sirovog pijeska sa vagona u skladištu sirovog pijeska ( poz. 12) vrši se fleksibilnim pužastim transporterom (poz. 7) .Sirovi pijesak se iz skladišta, trakastim transporterom (poz. 9) doprema do peći za sušenje pijeska (poz .4). Peć je rotacionog tipa, na mazut ili dizel-gorivo.Suhi pijesak skuplja se u tzv. pneumatskoj posudi (poz. 10), odakle se pomoću komprimiranog vazduha cjevovodom (poz. 3) 30

transportuje do bunkera-silosa za pijesak (poz. 2) postavljenih između stajališta za namirivanje (poz. 1).

31

Slika 26 Dispozicija postrojenja za namirivanje lokomotiva pijeskom

1.Lokomotivska stajališta 2.Bunkeri za izdavanje pijeska 3.Cjevovod pijeska u kanalu 4.Peć za sušenje pijeska 5.kompresor. 6.Rezervoar goriva 7.Fleksibilni pužasti transportet 8.Vagon za dovoz sirovog pijeska 9.Trakasti transporter 10.Pneumatska posuda 11Prostorija rukovaoca postrojenja 12.Skladište sirovog pijeska

32

4.4.

Namirivanje vučnih vozila uljem

Dizel-vučna vozila namiruju se motornim i kompresorskim uljem.Dizel-električna vučna vozila namiruju se motornim, kompresorskim i transformatorskim uljem. Elektrovučna vozila namiruju se kompresorskim i transformatorskim uljem. Pored toga, na vučnim vozilima koriste se i druge mazive materije ( u manjim količinama) : ulje za zupčanike, mast za ležišta, višenamjenske masti i dr. Za namirivanje dizel-vučnih vozila koriste se, uglavnom, dvije vrste motornog ulja za dizel motore:  motorno ulje HDS - SAE 30 (40) i  motorno ulje DLS Za kompresore se najčešće koristi motorno ulje "TALPA" 30 (40). Glavnu stavku u potrošnji ulja čini motorno ulje za dizel-motore. U okviru svakog postrojenja za namirivanje vučnih vozila uljem, treba predvidjeti i instalaciju za prikupljanje otpadnog ulja. Postrojenje za namirivanje vučnih vozila uljem sastoji se iz:    

skladišta ulja za višednevnu zalihu, odjeljenja za pripremu i skladištenje dnevnih zaliha ulja, instalacije za razvod i izdavanje ulja, instalacije za prikupljanje otpadnog ulja

Skladišta ulja za višednevnu zalihu projektuju se najčešće kao nastrešnice sa metalnom ogradom visine 2 m. Dispozicija jednog takvog skladišta prikazana je na slici 27.

33

Slika 27 Nastrešnica – skladište ulje

PRIJESEK A-A

Jama dubine 2 m predviđena je za smještaj pumpi za ulje.Transport ulja od skladišta do odjeljenja za pripremu ulja obavlja se cjevovodima u kanalu.Ulje se skladišti u nadzemnim čeličnim horizontalnim rezervoarima postavljenim na betonska postolja. Dovoz ulja do skladišta obavlja se cisternama.Pretakanje ulja iz cisterni u rezervoare i iz rezervoara u odjeljenja za pripremu ulja vrši se zupčastim pumpama.Pretakanje trafo-ulja obavlja se direktno iz cisterne u odjeljenje za trafo-ulje pomoću zupčaste pumpe (7). Pretakanje otpadnog ulja u cisternu za otpadno ulje izvodi se, takođe, zupčastom pumpom.Priključci za pretakanje i električni tasteri za uključivanje ( isključivanje) pumpi nalaze se u limenim ormarima na zidu jama, a pumpe na podu jame.

34

Cjevovodi za transport raznih vrsta ulja ka odgovarajućim odjeljenjima smješteni su u kanalu.Odjeljenja za motorno, kompresorsko i trafo-ulje nalaze se, najčešće, u objektu (zgradi) za dnevne preglede i namirivanje. Rezervoari su izolovani, opremljeni grijačima za zagrijavanje ulja na temperaturi oko 50 °C. Rezervoari su snabdjeveni odušnim cijevima koje se sprovode van prostorije, takođe snabdeveni su i regulatorima nivoa koji su povezani električno sa elektromotorima zupčastih pumpi na skladištu ulja kako bi se spriječilo njihovo prepunjenje u toku pretakanja iz rezervoara za višednevnu zalihu.Distribucija ulja do mjesta za namirivanje obavlja se zupčastim pumpama. Uključivanje i isključivanje pumpi izvodi se tasterima koji se nalaze na stajalištima za namirivanje . 4.5.

Namirivanje dizel-vučenih vozila gorivom 4.5.1. Dizel-gorivo za željeznička vučena vozila

Dizel gorivo za željeznička vozila, razvrstana su u tri grupe označene kao: D1, D2 I D3 .Kod nas se upotrebljavajuD1, D2. Karakteristike dizel goriva date su u tabeli 2.

Red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Fizičko-hemiske karakteristike Cetanski broj Tačka zamućenja Tačka stisnjavanja Tačka paljenja u zatvorenom prostoru Specifična gustina na 15 ° C Sadržaj koksa Sadržaj vode I mehanički primjesa Sadržaj pepela Sadržaj sumpora Toplotna moć

Granice najmanje manje od manje od najmanje kg/dm3 najmanje od manje od manje od manje od kJ/kg

D1 45 -8° C -20° C -40° C 0,83 % 0,15 % 0,05 % 0.01 % 0,5 % 42000

D2 40 -5° C -15° C +50° C 0,83 % 0,1 % 0,1 % 0,02 % 1,0 % 45200

Tabela 2 Karakteristike goriva

Dizel- gorivo sadrži sljedeće štetne sastojke:    

vodu I prljavštinu, koja šteti brizgaljkama I pumpi visokog pritiska asfalt I ugljički ostatak (koks) djelimično sagorjevaju I za sobom ostavljaju gumastu materiju, koja se lijepi za klipove I klipne prstenove, sumpor sagorjeva, ali sa vodom daje sumporastu kiselinu, koja nagriza I oštećuje brigaljke pumpu visokog pritiska, klipove, klipne prstenove, I td. pepeo, koji se taloži u cilindrima na klipovima.

35

I pored toga što se na locomotive nalazi uređaj za prečišćavanje, dizel- gorivo se prije naljevanja u rezervar locomotive mora prethodno obraditi u stabilnim postrojenjima za namjerivanje lokomotiva gorivom. Količina goriva kojom se lokomotiva namiruje, što ujedno predstavlja I zapreminu rezervoara za gorivo na lokomotivi, sračunava se po obrascu: VG=VR= l*Q*e /103*ρ [l] gdje je: L [km] –kilometraža između dva namirivanja gorivom Q [t] –bruto masa e [kg/103t km] - specifična potrošnja goriva u kg po 103 ρ = 0,83 kg/l –specifična gustina dizel-goriva. Zapremina rezervoara za gorivo na dizel-lokomotivama iznosi od 1000-3500 l, u zavisnosti od serije lokomotive.

4.5.2. Namirivanje dizel-vučnih vozila gorivom Dizel -vučna vozila namiruju se dizel- gorivom D2 Kompleks postrojenja za namirivanje dizel-vučnih vozila gorivom sastoji se iz: Istakačkih mjesta (rampa-estakada) za pretovar dizel-goriva iz kola-cisterni ili auto  cisternih u podzemne (ležeće) ili nadzemne (stojeće) rezervoare za višednevnu zalihu, Pretovarne pumpne stanice za smještaj pumpi za pretovar goriva iz cisterni u  rezervoare, Skladišta-rezervoara za skladištenje višednevne zalihe goriva  Pumpne stanice transport goriva od rezervoara za višednevne zalihe do mjesta za  namjerivanje, Mjesta (punktove) za namirivanje između kolosjeka za namirivanje, koja služe za  smještaj mjerača protoka I “pištolja” za namirvanje, Cjevovod sa armaturom.  4.6.

Objekti za namirivanje vučnih vozila

Sva postrojenja za namirivanje vučnih vozila pogonskim I potrošnim materijalima se najčešće grupišu na jednoj lokaciji, na tzv. Grupama za namirivanje. Veoma često se radi skraćena vremenska zadržavanja vozila na namirivanju I održavanju, na kolosjecima za namirivanje grupa za namirivanje obavljaju I dnevni pregled vučnih vozila. Kolosjeci za dnevni pregled I namirivanje opremljeni su odgovarajućim kanalima I platformama. Postrojenje za namirivanje lokomotiva pijeskom smješta se u poseban objekat, tzv.pjeskar. Postrojenja za namirivanja vozila vodom, uljem I gorivom mogu se smjestiti u istom objektu. 36

U neposrednoj blizini objekata za namirivanje locira se I objekat servisne službe za dnevni pregled vozila. Na slici 28. Prikazana je dispozicija jedne grupe kolosjeka za namirivanje I dnevne preglede

Slika 28 Dispozicija jedne grupe kolosjeka za namirivanje i dnevne preglede

4.7.

Punkt tehničkog opsluživnja (pregled i namirivanje ) vučnih vozila

Punkt tehničkog opsluživanja opremljen je radnim kanalima I platformama određenih gabaritnih mjera sa niskonaponskim osvjetljenjem, instalacijom komprimiranog vazduha sa mogućnostima sniženja pristiska na izlazu od =,12-0,2 MPa I kanalizacijom pranje kanala, uređajima za namirivanje lokomotiva gorivom niskim naponom, uređajima za automatsko aktiviranje i zatvaranje vrata na njihovim stajalištima sa signalizacijom zauzetosti neophodnim alatom

37

5. Namirivanje vodom i pijeskom 5.1.

Namirivanje vučnih vozila vodom

Vodom (omekšanom i oplemenjenom) se namiruju samo dizel-vučna vozila (dizelelektrične lokomotive, šinobusi i dizel-motorni vozovi). Vrsta Vrsta vučnog vozila DEL

Omekšana Voda +

EL

-

Š

Oplem. Voda +

Pijesak

materijala

Gorivo

+

+

-

+

-

+

+

+

DMV

+

+

EVM

-

-

Motor. ulje +

Kompr. ulje

Trafoulje

+

-

-

+

+

+

+

+

-

+

+

+

+

-

+

-

-

+

+

Tabela 3 Vrste pogonskih i potrošnih materijala za namirivanje vučnih vozila

DEL- dizel električne lokomotive EL- električne lokomotive

DMV- dizel-motorni vozovi

Š-šinobusi

EMV- elektromotorni vozovi 5.1.1. Sistem za hlađenje dizel motora

Na lokomotivi je izveden sustav za hlađenje cirkulacijom vode. Koristi se omekšana voda sa dodatkom hemijskih preparata koji sprječavaju kondenziranje vode u sustavu za hlađenje. Spremnik za vodu je volumena 795 litara (2061 i 2043), 833 litre (2062), 1117 litara (2063), 681 litra (2044). U spremnike smješteni su uljni hladnjaci , preko kojih voda dolazi do pumpe. Nalijevanjem vode vrši se preko priključka, ili priključka za prinudno punjenje, dok se nivo kontrolira pomoću dvoznačnog nivokaza . Gornja skala se odnosi na nivo vode kad motor ne radi, a donja kad motor radi, budući da se za vrijeme rada motora dio vode potiskuje u cjevovode i hladnjake, čiji je položaj iznad spremnika. Termometar je ugrađen ispod nivokaza vode.Izveden je sa lučnom skalom i kazaljkama. Skala sadržava plavo, zeleno, žuto (trokutasto) i crvenopolje.

38

Kad je temperature ispod 49 °C, kazaljka je na plavom polju.1 Optimalna temperature rashladne vode motora je između 71 °C i 82 °C ,ato je označeno proširenjem zelenog polja. Kada je kazaljka na žutom polju, znači da je došlo do porasta temperature do 92 °C. Kazaljka prelazeći žuto trokutasto polje dolazi u crveno polje. Tada se uključuje sirena i zasvijetli lampica na upravljačkom stolu. U ovom slučaju motor treba prebaciti na minimalni broj okretaja i ne smije isključivati. Za održanje optimalne temperature u sustav je ugrađen ventilator, koji se nalazi u prednjem dijelu lokomotive. Ventilator koji je pogonjen dizel motorom (nastarijim lokomotivama) ili elektromotorom (na rekonstruiranim lokomotivama serije (2062-100) usmjerava zrak kroz hladnjak u cilju boljeg hlađenja vode kad je to potrebno Dvije centrifugalne pumpe tlače vodu za hlađenje iz spremnika u košuljicu dizel motora. Svaka od njih tlači vodu u po jednu kolektorsku cijev koje se nalaze u zračnim komorama. Preko njih se vodom namiruje po jedan red cilindra. Pri ulazu vode u cilindar, vodu usmjerava lim spiralno oko unutrašnje stjenke košuljice ka glavi cilindra. Brtvenje ovog prostora je izvedeno pomoću dva sintetičko-gumena prstena.Iz glave cilindra voda odlazi u kolektor koji se nalazi u središnjem dijelu motora, a nakon toga u hladnjak kroz dvije bočno ugrađene cijevi. U desno od njih ugrađeni su termostati. Termostati se uključuju pomoću električnih kontakata smještenih u kutiji pričvršćene uz spremnik vode za hlađenje.Voda ohlađena u hladnjacima vraća se u spremnik. Iz ovog sustava dio vode odlazi za hlađenje kompresora i grijača goriva. Na odvodnim vodovima od pumpi nalaze se cijevi sa slavinom za ispuštanje vode iz sustava za hlađenje.

1http://www.strojovodje-hr.com/dizel%20lokomotive/OPCI%20OPIS%202061.pdf

39

Slika 29 Sistem za hlađenje dizel motora

5.1.2. Oplemenivanje vode Voda za hlađenje dizelmotora i voda za napajanje generatora pare na dizel-vozilima mora da bude omekšana i oplemenjena. a) Voda za hlađenje motora Voda za hladjenje dizel-motora zagrijana na +95˚C na smije da stvara kamenac, na smije da izaziva koroziju materijala s kojim dolazi u dodir i ne smije da pjenuša. Voda za hlađenje motora ne smije da djeluje štetno na čelik, bakar, aluminijum, kalaj, gumu i druge nemetalne dijelove u sistemu za hlađenje motora. Voda za hlađenje motora prije unošenja u sistem za hlađenje motora mora imati sljedeće karakteristike: -

Miris: Slab organski pH vrijednost: 8,0-9,5 rastvorene soli: =400 mg/l

40

Voda za hladjenje motora priprema se iz bistre omekšane vode i specijalnog sredstva sposobnog da omekšanoj vodi oduzme moć korozije i pjenušanja.Omekšana voda za spravljenje oplemenjene vode za hlađenje motora mora da ima sljedeće karakterisitke: -

tvrdoća 0.1 ˚d hlorida 30 mg/l rastvorenih soli 5000 mg/l suspendovanih materijala: ne smije biti masti, ulja: ne smije biti

Umjesto omekšane vode može se koristiti bistra kišnica ili kondenzant, ako ispunjava prethodne uvijete. Omekšana voda priprema se u uređaju za omekšavanje vode. Specijalno hemijsko sredstvo za pripremu oplemenjene vode maora da ima sljedeće osobine: -

da se lako rastvara u vodi da sadrži hemijska jedinjenja protiv korozije i pjenušanja da nema emulzivnu sklonost da ne zahtijeva specijalne mjere predostrožnosti pri rukovanju i radu da ne izaziva oboljenje kože, očiju i disajnih organa da se može miješati sa sredstvom protiv smrzavanja vode u svakoj srazmjer

Voda za hladjenje motora, za vrijeme dok se nalazi u motoru, mora da ima sljedeće karakteritike: -

Miris: slab organski pH vrijednost 8.0-9.5 rastvorene soli: 5000 mg/l

Izmjena vode za hlađenje u motoru vrši se u jednom od sljedećih slučajeva: -

kada je pH vrijednost veća od 9.5 kada je količina rastvorene soli veća od 5000 mg/l ili manja od prvobitne količine rastvorenih soli u vodi za hlađenje prije unošenja u motor.

U toku zimskog perioda u sistem za hlađenje motora unosi se voda za hlađenje koja sadrži antifriz.

b) Voda za generator pare 41

Voda za generator pare priprema se iz omekšane vode i sredstava protiv korozije i pjenušanja. Kao sredstvo za omekšanje vode, sredstvo protiv korozije i sredstvo protiv pjenušanja može se upotrijebiti smjesa natrijum-karbonata, trinatrijum- fosfata i tanina, homogeniziranjem njegovih dijelova u odnosu 5:5:1.2 Priprema omekšane i oplemenjene vode obavlja se u odjeljenju za oplemenjenu vodu. U odjeljenju se nalaze dva čelična rezervoara, jedan za omekšanu, a drugi za oplemenjenu vodu. Omekšanje vode vrši se jonskim omekšivačem, a transport vode do mjesta potrošnje, pumpom i cijevima.

5.1.3. Dimenzionisanje kapaciteta postrojenja za namirivanje omekšanom i oplemenjenom vodom Dnevna potrošnja omekšane vode po jednoj dizel-lokomotivi sa generatorom pare u sezoni grijanja iznosi: q'=2m3 Dnevna potrošnja omekšane vode u depou biće: Q'd=q' * N (m3 /dan), N-broj dizel-vozila sa generatorom pare Časovna potrošnja omekšane vode u depou iznosi: Q''h

¿

Q̕ d 24

*k (m3 /h)

Gdje je k-1.3 koef. neravnomijernosti dolaska vozila na namirivanje. Dnevna potrošnja oplemenjene vode po jednoj lokomotivi, iznosi: Q“= 0,2m3 Dnevna potrošnja oplemenjene vode u depou bice: Q“d=q“ * N(m3 /dan)

Časovna potrošnja oplemenjene vode u depou iznosi: Q“h

Q d} over {2 4} *k (m3 /h)3 ¿¿

2http://www.scribd.com/doc/57993654/odrzavanje-zeleznickih-vozila 3http://www.scribd.com/doc/57993654/odrzavanje-zeleznickih-vozila

42

5.2.

Namirivanje vučnih vozila pijeskom 5.2.1. Pijeskarenje

Ako u toku polaska vozila ili njegovog kretanja nije dovoljna adhezija, tada dolazi do proklizavnja točkova. Ovo otežava pokretanje, a i štetno utiče na pogonski mehanizam. Pjeskarenje predstavlja najstariji i najrasprostranjeniji način za poboljšanje koeficijenta trenja između točka i šine kod vučnih vozila. Idealan pijesak za pjeskarenje mora biti bezuslovno od kvarca sa oštrim ivicama. Na osnovu iskustva, preporučuju se sljedeći uslovi za isporuku pijeska: -

Pijesak mora biti homogen i sastavljen od 90% tvrdog kvarca ili silikatnih zrna Sadržaj gline u pijesku ne smije biti veći od 2% Sve slučajne nečistoće (kamenje, šljunak, komadi stakla, zemlje, prašina, ostaci bilja ili mulja) moraju se odstraniti Pijesak se mora sastojati što je moguće više od zrna sa oštrim ivicama.4

Najbolje povećanje koeficijenta adhezije postiže se upotrebom pijeska koji ima zrna veličine 0,5-2,5 mm u prečniku. Na osnovu proučavanja veličine zrna, došlo se do sljedećih zaključaka: -

Zrna pijeska moraju imati prečnik od 0,5 do 2,5 Najveća dozvoljena količina zrna pijeska prečnika ispod 0,5 mm iznosi 5% Najveća dozvoljena količina zrna pijeska prečnika iznad 2.5 mm iznosi 10 %

Da bi se dobio pijesak odgovarajućeg kvaliteta mora se pripremiti specijalnim postupkom. Veoma je važno pravilno skladištenje i transportovanje pripremljenog pijeska. Pijesak u sirovom stanju sadrži vlagu i zrna pijeska manja od 0.5, odnosno veća od 2.5 mm. Cilj pripreme je da se sušenjem odstrane vlaga i zrna neželjenih veličina. Pri sušenju treba primjenjivati peći sa što nižom temperaturom , jer kod sušenja na visokim temperaturama zrna prskaju. Transport pijeska treba svesti na minimum, jer svaka manipulacija povećava trošenje pijeksa, stvaranje prašine i tupljenje oštrih ivica zrna. Transportovanje pijeska, od mjesta pripreme do mjesta namirivanja lokomotiva pijeskom treba vršiti u zatvorenim sudovima da se ne bi ovlažilo. Na kraćim rastojanjima, transport je nabolje vršiti pneumatskim putem kroz cijevi sa što manjim pritiskom vazduha da bi se spriječilo nepotrebno međusobno sudaranje zrna što izaziva njihovo lomljenje. Pripremljeni pijesak sipa se u pjeskare-kutije na vučnim vozilima odakle preko mlaznica i posipača pijeska treba da dospe na glavu šine ispred točka.

4http://www.pomorci.com/Skole/Brodomasinstvo/Sistem%20hladjenja %20motora.pdf

43

Na osnovu ispitivanja preporučuje se sljedeće količine pijeska pri nižim brzinama: -

1 l/min po šini ili 0.5 l/min po pjeskari koja se nalazi na obrtnom postolju ili Količina pijeska koja struji po šini iz svake pjeskare treba da bude 0.3 – 0.7 i/min, pri čemu ukupna količina pijeska po jednoj šini ne smije da pređe 1 i/min 5.2.2. Posipanje pijeska za unapređenje adhezije i njenog korištenja

Pjesak je još uvijek najčešće upotrebljivano sredstvo za poboljšanje adhezije. Da bi pijesak bio djelotvoran, mora zadovoljiti neke zahtjeve s obzirom na granulometriju, sastav, stepen vlage i još neke parametre. Adekvatna priprema pjeska je skupa, pa je preporučljivo pijesak koristiti samo na onim mjestima gdje postoje loši adhezijski uslovi. Pjeskarenje ima i niz nedostataka:  mali učinak pri velikim brzinama, jer se pijesak ne stigne nataložiti između točka i šine,  pri mrazu, snijegu te lišću učinak je jako mali i pjeskarenje u tom slučaju može biti beskorisno  povećava se habanje šina i nekih dijelova lokomotive,  pretjerana upotreba može oštetiti električne instalacije za kontrolu skretnica, križanja i signalnih uređaja

Slika 30 Posipanje pijeskom za unapređenje adhezije

44

5.2.3. Dimenzionisanje kapaciteta postrojenja za namirivanje vučnih vozila pijeskom Potrošnja suhog pijeska izračunava se po obrascu: L∗q Q= 100 ∗k

(m3/dan) gdje je:

L (km/dan)- ukupno trčanje svih vučnih vozila u toku 24 sata q=0.03 -0.5 (m3/100 km)- specifična potrošnja suhog pijeska za ravničarske pruge k= 0.5 koeficijent punjenja rezervoara na lokomotivi suhim pijeskom L=N*l (km/dan) N- broj vučnih vozila koja se namiruju pijeskom l- (km/dan) prosječno dnevno trčanje