diferencijalne spuki
March 27, 2018 | Author: pagapaga | Category: N/A
Short Description
Poglavlje 3a ZADACI IZ DIFERENCIJALNIH JEDNACINA Pod diferencijalnom jednaeinom n-tog reda (n EN), podrazumevamo bilo k...
Description
odnosno
Odavde primenom
Poglavlje 3a
tj.
(2)
ZADACI IZ DIFERENCIJALNIH JEDNACINA
pri cemu je C proizvoljna Dobijena jednaeina Ako se pritom jedDI naei inverzna funkcija G-
Cime resenje date diferenc:i
Zadatak 1. 1l
Pod diferencijalnom jednaeinom n-tog reda (n EN), podrazumevamo bilo koju jednaeinu oblika
(1)
F(x, y, yl, ... , y(n») = 0,
pri cemu je nepoznata funkcija y = y(x) n-puta diferencijabilna na nekom intervalu (a, b). Reiiiti ovakvu diferencijalnu jednaeinu znaei naei bilo kakvu funkciju y = y(x) koja je identicki zadovo Ijava. Broj n se tada naziva redom date diferencijalne jednaeine. Tako postoje diferencijalne jednaeine prvog, drugog, treeeg reda itd. U nastavku resavaeemo neke jednostavnije tipove diferencijalnih jednaeina i to pre svega diferencijalne jednaeine prvog reda koje osim promenljive x i nepoznate funkcije y = y(x) sadrze jos sarno prvi izvod y'(X) nepoznate funkcije y(x). Dakle to su jednaeine oblika
F(x, y, y')
= o.
i naci njeno partikular
Resenje. Ova di
pn cemu je f(x) = jednacinu kaja razdvaj Aka datu jednaei
1. Diferencijalna jednacina koja razdvaja promenljive integracijam leve i desr Pod diferencijalnom jednaeinom koja razdvaja promenljive podrazumevamo bilo koju jednaeinu oblika
(1)
y'
=
f(x-)g(V),
pri cemu je f(x) data neprekidna funkcija na nekorn intervalu (a,b) i g(y) je data neprekidna funkcija na nekom intervalu (c, d). Ovakva diferencijalna jednaeina pod pretpostavkom da je g(y) i' 0 na intervalu (c, d) moze se napisati u obliku
dy
d; = f(x)g(y), -152
tj.
3. DIFERENCI.JALNE JEDNACINE
odnosno
153
dy = f(x)dx. g(y)
-
Odavde prirnenom integracije dobijamo da je
!~ g(y)
= !f(x)dx,
tj.
(2)
C(y)
=
+ C.
F(x)
pri cemu je C proizvoljna realna kOllstanta. Dobijena jednaeina (2) definise opste reiienje jednaeine (1) u implicitnom obliku. Ako se pritom jednaeina (2) moze eksplicitno reiiiti po y, tj. ako se iz nje eksplicitno moze naii inverzna funkcija C- l , dobijarno da je y = C-I(F(x)
+ C),
Cime resenje date diferencijalne jednaeine dobijamo u eksplicitnom obliku.
Zadatak 1.
inu
Resiti diferencijalnu jednacinu
, y y = --, X
siti
i naci njeno partikularno rdenje koje zadovoljava uslov y(l) = 2.
YO-
Resenje. Ova diferencijalna jednaCina moze se napisati u obliku
me
y' =
ega
-~y =
f(x)g(y),
X
IrZe
pn cemu je f(x) = -l/x; g(y) = y, pa oCigledno predstavlja diferencijalnu jednaCinu koja razdvaja promenljive. Ako datu jednaeinu napisemo u obliku: dy
1
X
X
.
-d = --y, tJ.
dy
dx
Y
X
integracijom leve i desne strane dobijamo da je
J -J
oju
dy = Y
dna l je
dX, .7:
tj.
lnlyl = -In Ixl + c,
Iyl = e- 1n jxl+C = eln Th+ c =
= c CC lll
I;',
=
_C(~\_C~ -
1
~ [xi) -
IX!
,C\
;>
0).
154
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
odnosno
C y= (CyfO,xyfO). X
Kakoje Y = 0 takodje resenje ove jednatine, dobijamo sa je opste resenje posmatrane jednaCine y = C /x za proizvoljnu konstantu C E R i za svako x ;;eO. Iz ovog opsteg resenja date diferellcijalne jedllatine i iz uslova da je y(l) =,2, dobijamo da jc C = 2, pa traicno partikularuo resenjc date difcrencijaillc jcdnatillc glasi: 2 Yo(x) = -. x
patakodje Aka I
neposredIw
Zadatak 2. Resiti diferencijalnu jednacinu
tj.
Resenje. Data diferencijalna jednatina se moze napisati u obliku
Kako (1)
odnosno dy dx
dobijamo d
(y+ 1)2'
pa oCigledno predstavlja diferencijalnu jednaCinu koja razdvaja promenljive, pri cemu je 1
g(y) = (y + 1)2 Iz jednatine (1) integracijom nalazimo da je
j(Y+ 1)2dy = - j x 3 dx, Odav(
(y+ 1)3 3 =
(y + 1) y
3
+1=
Y = -1
x4
-4+ C , 3
3x
4
4
= -4 x + 3C = -4 + C I ,
(-3x 4 /4
+ (C -
+ C)I/3,
3x4 /4)1/3
(C
E
R).
Zadatak 3. Resiti diferencijalnu jednacinu ~
ydx
+ (x 2 -
4x) dy =
o.
Pod bo jfJdnKinu obIi (1)
155
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
ReSenje. Data diferencijalna jednaeina moze se napisati u obliku
(x 2 - 4x) dy = -yd3J, dy _ Y / dx - - x 2 - 4x' /
je
I.
2. it'
pa takodje predstavIja diferencijalnu jednaeinu koja razdvaja promenIjive. Ako ovu jednaeinu napisemo u obliku
dy
dx x 2 - 4x'
Y
neposredno nalazimo da je
J
dy 11 =-
J
dx J dx x 2 - 4x = x(x - 4)'
tj. In Iyl
=-
J
dx
( )" xx-4
Kako je daIje 1
x - (x - 4)
x(x - 4)
4x(x - 4)
1
1
1
-----
4x-44x'
dobijamo da je In Iyl
)ri
= - -IJ -dx- + -IJdX - = 4
x-4
1
x
41 + -Inlxl 4
= --Inlx -
4
=
4 1
=
1 x -Inl-I +c= 4 x-4
Ixl ) 1/4
= In ( Ix _ 41
+ c.
Odavde najzad dobijamo da je
Iyl = C1
Vl xl: 141'
y=C2V1x:41
(C 1 > 0),
(x#4,
C2 E R).
2. Homogena diferencijalna jednaCina Pod homogenom diferencijalnom jednaeinom podrazumevamo bilo koju diferencijalnu jednatinu oblika (1)
y'
= !(x,y),
156
PREDAVANJA 1 VEZBE 12 MATEMATIKE 2
pri cemu je f(x, y) homogena funkcija stepena k (k E No), tj. ima osobinu
P, vaja pl'l
f(tx, ty) = t k f(x, y). Svaka takva jednaeina se uvodjenjem smene y = xz, pri cemu je z = z(x) = y/x nova nepoznata funkcija, svodi na diferencijalnu jednaeinu koja razdvaja promenljive (sa nepoznatom
odakle j
funkcijom z(x».
Zadatak 4. Rditi dijerencijalnu jednacinu (2x
Resenje. Data
+ 3y) dx + (y -
difcrenc~jalnajednaNna
K :.1:) dy = O.
se maze napisati u oblikll
pri Cem 2x + 3y y-x
dy dx odnosno
dobij3111
y' = j(x, y), pri cemu je j(x, y) = 2x + 3y. x-y Kako je pritom funkcija j(x, y) homogena funkcija stepena 0 jer je _ 2tx + 3ty. -_. _ 2x + 3y _ 0j( - t x, Y ) , j(tx, ty ) tx - ty x - Y data diferencijalna jednaeina predstavlja homogenll diferencijalnu jednaCinu. Ako sOOa uvedemo smenu y = xz, dobijamo da je y'
= (xz)' = z + xz',
odaklc zamenom u datoj jednaCini oua postaje , 2x + 3xz 2 + 3z z+xz= =---, x - xz 1- z , 2 + 3z - z + z2 + 2 + 3z xz = -z + - - - = - - - - - -
1-z
, Z2 + 2z + 2 xz - - - - -
-
odnosno
l--;z
1-z
'
, 1 z2 + 2z + 2 z =----- x 1- z
ij.
157
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
Poslednja jednaeina oCigledno predstavlja diferencijalnu jednaeinu koja razd vaja promenljive. Ona se moze napisati u obliku 1- z
+ 2z + 2
z2
odakle je integracijom
dz _ dx - x'
1-z d JdX J z2 + 2z + 2 z ~. =
Kako je daljc
1-z
Z2
pri cemu je t = z
+ 2z + 2
2
(z + 1)
(z
+ 1)2 + 1
2-t
t2
+ l'
+ 1, i pritom je 2-t t2 + 1
2
t
t 2 + 1 - t 2 + l'
dobijamo da je integral sa leve strane poslednje jednaeine jednak
J
1
= 2arctgt - 2ln (t 2 + 1) = = 2arctg (z
1
+ 1) - 2"ln ((z + 1)2 + 1).
Odavde dobijarno da jednaCina po z postaje 2arctg (z
+ 1) - ~ln ((z + 1)2 + 1)
= lnx
+ C (C E R),
tj. 2arctg (~+ 1) - ~ln x 2
((~x + 1)2 + 1)
= lnx + C
(C E R).
Zadatak 5. Resiti diferencijalnu jednacinu
(x - y)ydx - x 2 dy = O.
Resenje. Data diferencijalna jednaCina se moze napisati u ohliku x 2 dy = (x - y)ydx,
tj. dy (x-y)y = dx x2
158
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
Za
Kako funkcija
f( x,y )
=(X-y)y 2
X
ima osobinu da je
R.e
- (tx - ty)ty _ f( tx, ty ) (tX)2 (X - y)y
t 2(x - y)y t 2x 2 x2 = f(x,y) (t =I- 0), zakljucujemo da je f(x,y) homogena funkcija stepena 0, pa data diferencijalna jednacina predstavlja homogenu diferencijalnu jednaCinu. Ako sada uvedcmo smcnu y = XZ, dobijamo da je y' = Z + xz', pa zamcnom u oatoj jeonaCini ova jeonaCina postaje
, (x - xz)xz z + xz = = (1 - z)z = x 2
= Z - z2,
tj.
Kal
hOfiogeDJ
stavlja hL daje y' =
tj.
odnosno
1
dz
-=--z dx x
2
Poslednja jednaeina predstavlja diferencijalnu jednacinu koja razdvaja pro menljive. Iz ove jednaCine dobijamo redom da je dz
dx
Z2
X
J -J =
dz
z2
pa integrl
dX, X
1
-- = -lnlxl + C, z
1 - = lnlxl
z
Z=
+ C1 ,
(C1 E R),
1 In Ixl
+ CJ
.
Stat
Odavde konaeno dobijamo da je y
= xz =
x In Ixl + C
(C E R).
pri refiu,
159
3. DlFERENCIJALNE JEDNACINE
Zadatak 6. Resiti diferencijalnu jednacinu
Vx 2 + y2 dx.
=
x dy - y dx
Resenje. Ova diferencijalna jednaeina moze se napisati u obliku x
:~
= y + Vx 2 + y2,
tj. y'
=
y
+ J x 2 + y2 X
Kako se daIje neposredno moze videti da je fnnkcija =y+vx2+y2 , x homogena funkcija o-tog stepena, data diferencijalna jednaeina takodje pred stavIja homogenu diferencijalnu jednaeinu. Ako uvedemo smenu y = xz, dobijamo da je y' = z + xz', pa zamenom n datoj jednaeini dobijamo jednacinn
f( x,y )
Z + xz
,
xz
+ v'x 2 + x 2Z2
= ------ x
=xz+x~ =z+~. x
Odavde je
xz'=~, xdz - = ~ 1 + z2 dx ' dz dx v'1 + Z2 x pa integracijom dobijamo In (z
+ ~) = In Ixl + c,
= elnlxl+C = C1 1xl, C 1 1xl - z.
z +)1 + Z2
VI + z2 =
(C 1 > 0),
Odavde kvadriranjem nalazimo da je
1 + Z2 = (C 1x - Z)2
2C1xz
= C~X2 -
1,
= C~X2 - 2C1xz + Z2, z
=
C 2 X 2 -1 1
2C1x
' .
Stoga neposredno sledi da je opste resenje date diferencijalne jednaeine: y
=
xz(x)
=
C2 x 2 -1 1 ' 2C1
pri cemu je C 1 proizvoIjna realna konstanta.
160
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
3. Linearna diferencijalna jednaCina prvog reda
Za
Pod linearnom diferencijalnom jednacinom prvog reda podrazumevamo bilo koju diferen cijalnu jednaCinu oblika
(1)
y'
Be
+ p(x)y = q(x),
Cemu
SU 1
pri cemu su funkcije p(x), q(x) definisane i neprekidne na nekom intervalu (a,b). Ako uvcdcmo funkcije
u(x) =e-fp(xldx, vex)
=
!cfp(;CldXq(x)dx
=!
q(x) dx, u(x)
KaI
tada je opste resenje ove diferencijalne jednaCine dato sa
y(x) = u(x)[C + vex)], pri (,emu je C proizvoljna realna konstanta.
Zadatak 7. Re§iti diferencijalnu jednacinu
y' - (tgx) Y = cosx.
Resenje. Data diferencijalna jednaCina je ocigledno linearna diferencijalna jednaCina prvog reda pri cemu je
u(x) = e===
Sinxdx
ef
= eftgxdx =
fp(x)dx cos x
== e _fd(.C08:r) cos x == 1 , cosx
v(x)
= = =
f ~~~~ f f f f + f COS~XdX dx
=
2
cos x dx
(cos x) cosx dx
=
1+COS2X 2 dx
=
=
d;'
x
=
sin2x
= '2+ -4-' Odavde dobijamo da jc opste rcsenje date diferencijalne jednaCine: _
1 cos x
f(C +-+--, x sin 2X)
yx ( ) ---
pri cemu je C proizvoljna realna konstanta.
2
4
161
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
Zadatak 8. Resiti diferencijalnu jednacinu
,
1
y
= + x.
Y - 1- x 2
Resenje. Ova diferencijalna jednaeina je takodje linearna i prvog reda, pri cemu su njeni koeficijenti 1
1
p(x) = --1--2 = -2--1' -x
q(x) = x
x-
+ l.
Stoga je
u(x)
=
c-
fp(x)dx =
c f 1~:2.
Kako je daIje
l+x+(I-x) 2(1 - x 2 )
1 1- x 2
1
1
2(1 - x)
=
+ -=-2("-'-I-+-x--'-) '
dobijamo da je
dX IjdX j 1 - x2 = 2 1 - x
IjdX
1 + x =
+2
1
= In .JT=X + In vT+X = I-x
=InJl+X. I-x Odavdc jc
/fg+x 1l(x) = CInJ'+x I-x = --. I-x DaIje je:
v(x) =
j
q(X)dX u x
-(-)- =
j~-X --(1 + x) dx = 1 +x
= j VI=XvT+Xdx= j
~dx.
Kako je sada podintegralna funkcija definisalla samo za vrednosti mozemo da llvedcmo smenu x = sin t, hme dobijamo sIcdece:
j
~dx =
j
Vl- sin
2
t costdt =
= j (cos t)(cos t) dt = j 1 + ~os 2t dt t
=
=
=
j cos 2 t dt =
j ~t
sin 2t
2+-4-
=
arcsin x
sin t cos t
2
2
---+--- =
arcsin x 2
+
x~ 2 .
+j
cos ~t dt =
Ixl <
1
162
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
Odavde sledi da je resenje date diferencijalne jednacine
y(x) = u(x)(C + v(x)) = =
J
1 + x (C I-x
+
I
xv'f=X2 2
+
arcsin 2
.T)
~
'
pri cemu je C proizvoljna realna konstanta.
Zadatak 9. Nab opste resenje diferencijo,lne jednacine y'
X
+y -
eX =
0,
kao i parlikulamo rdenje koje zadovoljava uslov y(l)
=
1.
Resenje. Kako se data diferencijalna jednaCina moze napisati u obliku y
,
I
ex
x
x
+ -y=-,
ona je ocigledno linearna diferencijalna jednacina prvog reda, pri cemu je eX
1
q(x) = - . x
p(x) = -, x Odavde je:
u(x)
=e-!p(x)dx =e-!~dx =
= e -In X = e 1n
I
v(x)=.
~
=
I
q(x) u(x)dx=.
~,
I
X
eX
x-;;dx=.
eXdx=e
pa je opste reSenje date diferencijalne jednaCine:
y(x) =u(x)[C+v(x)] =
~[C+eX].
x
Najzad iz uslova da je y(l) = 1 dobijamo da je
C
+e =
pa je traZeno partikularno resenje
1,
C
=1-
e,
x ,
163
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
4. Bernulijeva diferencijalna jednaCina Pod Bernulijevom difercncijalnotl\ jedml.i;iuotl\ podrazunwvamo bilo koju diferencijalnu jcdnaCinu oblika y' + p(x) y = q(x) y"', pri cemu su p(x), q(x) date neprekidne funkcije na nekom intervalu (a,b) i Q # 0; 1 (broj Q nije jednak ni 0 niti 1). Ova diferencijalna jednacina se svodi na linearnu diferencijalnu jednacinu prvog reda smenom 1 Z T"=""0 = Q + i ,8 ({3 # 0) kompleksan koren jedna6ne (2) algebarske visestrukosti m, onda je odgovarajuCi deo fundamentalnog sistema reSenja formiran od funkcija e"'''' cos{3x,
e"'''' sin{3x,
xe"'''' cos{3x,
xe"'''' sin{3x, ... ,
x
m
-
1
ReSenje. 4 'jalna jednaCil karakteristiCm
e"'''' cos{3x,
xm-1e"'''' sin{3x. Opste resenje jednaeine (1) dobija se onda kao linearna kombinacija funkcija iz fundalllen talnog sistema resenja imajucu u vidu sve korene karaketristicne jednaeine (2).
Zadatak 22. Naci opste resenje diferencijalne jednacine y" + y' - 2 y
= O.
Resenje. Data difcrcllcijalna jedllaCilla jc oeigledno hOlllogclla lillearna diferencijalna jednaeina drugog reda sa konstantnim koeficijentima. Njcna odgova rajuca karakteristicna jednacina glasi:
>.2 + >. _ 2 = 0,
Iii-
A2
= -4. Oda Stoga je od.t! {cos 2%, sin 2:
Zadatak
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
175
odnosno (A + 2)(A - 1) = O. Kako su resenja karakteristicne jednaCine Al = -2, A2 = 1, dakle re alna i razliCita, odgovarajuci fundamenatlni sistem resenja date jednacine bice {e- 2x , eX}, a odgovarajuce opste resenje
() C Ie -2x yx=
x + C2C,
. pri cemu su C 1 ,C2 proizvoljne realne konstante.
Zadatak 23.
Naci opste resenje diferencijalne jednacine y" - 6y'
+ 9y = O.
Resenje. I ova diferencijalna jednaCina je hOlllogena linearna diferencijalna jednacina drugog reda sa konstalltnilll kodicijentillla. Njena odgovarajuca karak teristicna jednacina glasi A2 - 6A + 9 = 0, odnosno (A - 3)2 = O. Stoga su resenja ove karakteristicne jednaCinc Al = A2 = 3, dakle realna i jednaka. Odavde sledi da je odgovarajuCi fundamentalni sistem resenja {e 3x , x e 3x }, a opste resenje date jcdnacine
Zadatak 24.
Nati opste rcSenje difeTencijalnc jcdna(:inc y"
+ 4y =
O.
Resenje. Ova diferencijalna jedllaCina je takodje homogcna linearna difer encijalna jednaCina drugog reda sa konstantnim koeficijentima. Njcna odgovaraju ca karakteristicna jednacina glasi:
tj. A2 = -4. Odavde je Al = 2i, A2 = -2i. Stoga je odgovarajuci fundamentalni sistem resenja date diferencijalne jP'l!u cine {cos 2x, sin 2x}, pa je opstc resenje date difl~ren('ijalne jednaCine
Zadatak 25.
Naci opste 'T-eSenJc ddcr-eru:ijalne jcdna(:inc y" ~ 2y'
+ 2y =
O.
I
176
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
Resenje. I ova diferencijalna jednaeina je oCigledno homogena linearna diferencijalna jednacina drugog reda sa konstantnim koeficijentima. Njena odgo varajuca karakteristicna jednacina glasi:
prif pa su njcna resenja A1,2 = 1 ± i. Stoga je a = 1, f3 = 1, pa je odgovarajuCi fundamentalni sistem reSenja {eX cos x, eX sin x}, a opste rescllje date jednaCiue: y = C 1 eX cos x
+ C 2 eX sin x
= eX (C 1 cos X
+ C2
sin x)
Zadatak 26. NaCi opste nosenje difer'encijalne jednacine
y'" - 2y" - 3y' =
o.
tj. A
funru Resenje. Odgovarajuca karakteristicna jednaCina glasi
aopS
odnosno A (A 2 - 2A - 3) = 0, tj. A(A - 3)(A + 1) = 0. Odavde je Al = -1, A2 = 0, A3 = 3. Kako su sva tri resenja ove jednaCine realna i razlihta, odgovarajuCi fundamentalni sistem resenja glasife:
a opste resenje date diferencijalne jednaCine
Zadatak 27. Naci opste resenje diferencijalne jednacine ylll
+ 2y" + y' = 0.
Resenje. Karakteristicna jednaCina date diferencijalne jednaeine glasi:
tj. A(A 2 + 2A + 1) = 0, tj. A(A + 1)2 = O. Odavde je Al odgovarajuCi fllndamentalni sistem resenja e -X ,
= A2 = -1 i A3 = 0, paje
I
177
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
Stoga je opste resenje date diferencijalne jednacine:
pri i'pmu su C 1 , C 2 , C3 proizvoljne realne kOllstante.
jOCi
Zadatak 28. Naci opste resenje diferencijalne jednacine
inc:
yl1l
+ 4 y" + 13 y'
=
o.
Resenje. Odgovarajub:t karakteristicna jednai':iua glasi:
tj. ,\ (,\2 + 4,\ + 13) = 0, odakle je '\1 = 0, '\2,3 fundamentalni sistem resenja ove jednaCine {1,
e ~ 2x cos 3x,
e-
= -2 ± 3i. 2x
Stoga je odgovarajuci
sin 3x} ,
a opste resenje date jednaCine:
= 0, jufi
Zadatak 29. Nafi aplite resenje diferenriJalne jednarine
yiV
+ 4 yl1l + 8y" + 8y' + 4y = o.
Resenje. Karakteristicna jednai'ina date diferencijalne jednaCinc glasi:
odnosno (,\2 + 2,\ Odavde je
+ 2)2
=
o.
'\1 ='\2 = -1
+ i,
'\3 ='\4 = -1 - i.
Stoga je a + i (3 = -1 + i dvostruki kompleksan koren karakteristicne jedna Cine, pa je opste resenje ove jednacine:
>a je
pri cemu su C 1 , C 2 , C3 , C4 proizvoljne realne konstante.
Zadatak 30. Naci opste resenje diferenrijalne jednacine
yV _ 2 y iv
+ 2y
lll _
4y"
+ y' - 2y = o.
178
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
OdavdE
Resenje. Odgovarajuca karakteristicna jednaCina glasi:
A5 - 2A 4 + 2A 3 - 4A 2 + A - 2 (A -- 2)(A 4 + 2A 2 + 1) = 0,
(A - 2)(A 2 + 1)2 Odavdc jc Al = 2, A2 difercllcijallle jedlla(;iue:
y = Cl c
2x
Zadatak 31.
+ C2
= A3 =
=
I"eSenje = 0,
O.
i, A4
cosx + C:~ sin x
10. 1
= A5
-1"
pa je opste resellje date
+ x(C4 cosx + C 5
sin x),
Naci opgte 1denje diferencijalne jednacine
yll/ - 3y" + 3y' - y
= 0,
kao i paTiikularno resenje Yo koje zadovoljava Kosijeve uslove
y(O) = 1,
y'(O) = 2,
y"(O) = 3.
Resenje. Karakteristiclla jednacilla date diferencijalne jedllacine glasi:
- 3A 2 + 3A - 1 = 0, (A - 1)(A 2 - 2A + 1) = 0,
A:~
(A _l)a = 0, odaklc jc Al
= A2 =
A:~
=
1. Stoga je opste wsellje date diferellcijallle jedlla(;ille
pri cemu su C l , C 2 , C 3 proizvoljne realne konstante. Odavde diferenciranjem dobijamo da je
+ C 2 eX + C 2xe x + 2C3 xe x + C 3x 2ex = [C l + C 2 + (C2 + 2C3 )x + C:3x 2 Je x , [C2 + 2C3 + 2C3 xJe x + [C 1 + C 2 + (C2 + 2C3 )x + C 3 X 2]eX [C l + 2C2 + 2C3 + (C2 + 4C3 )x + C 3 x 2Je x .
y' = C l eX =
y" = =
Ako sada iskoristimo uslove da je b(O) daje
=
1, y'(O)
=
2, y"(O)
=
=
3, dobijamo
179
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
1, C 3 = 0, pa je trazeno partikularno
Odavde nalazimo da je C I resenje
10. Nehomogena linearna diferencijalna jednaCina sa konstantnim koeficijentima Pod nehomogenom linearnolll diferencijalnom jednacinom n-tog reda sa konstantnim ko eficijentima podrazumevamo bilo koju diferencijalnu jednafinu oblika
(1)
yen)
+ aI
yen-I)
+ ... + anY =
j(x),
pri cemu su koeficijenti f11, . .. , an dati realui brojevi i funkcija j(x) nije identicki jednaka nuh ua posmatrauolll intervalu (a, b). Resavanje ovakve diferencijalne jednacine je veoma te,mo povezano sa reSavanjem odgo varajuce homogene linearne diferencijalne jednaCine
(2)
yen)
+ al
y(n-l)
+ ... + anY =
O.
Posehno, pod karakteristicnom jednai:inom diferencijalne jednacine (1) podrazumevamo odgovarjucu karakteristicnu jednai:inu diferencijalne jednaeine (2). Dakle joona(-inu An
+ aIA,,-1 + ... + an
= O.
Kao najvazniji korak u resavanju jednacine (1) pokazuje se da je. ako mozcmo da (· resenj(' jcdnaCine (1) dato sa Y = YH -1- Yo-
Partikularno resenjc jednadne (1) moze se odrooiti u nekim posehnim sIui":ajcvima koji s," odnose na funkciju j(;c). Naprimcr, ako funkcija j(.T) ima oblik
(*)
j(x) = e Ox [Pm (:1:) cos{3x
pri remu je Pm(x) polinom stepena m (m je '"Y = Q + i 13, razlikujemo dva sIucaja.
+ Qn(:D)
2: 0) i Qn(x)
siuiJx],
polinom stepena n (n
2: 0).
Tlda, ako
(10). Ako kompleksan broj '"Y nije reSenje karakteristicne jednafine homogene jednahne
(2), tada partikularno reSenje Yo trazimo u ohliku:
pri cemu su Rl(X), 51 (x) polinomi stepena I
= max{m, n}
.
(2°). Ako kompleksau broj ') jeste resenje karakteristicne jednacine odgovarajure hOlllo-, gene jednaeine algebarske visestrukosti 8 (82: 1), tada partikularno reSenje Yo trazimo 11 obliku
Pritom koeficijentc polinoma R l , 51 odredjujemo iz pretpostavke da je Yo partikularno reSenje date diferencijalne jednaeine.
180
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
Zadatak 32. Naci opste resenje diferencijalne jednacine y"' - y"
+ y' -
+ x.
Y = x2
Resenje. Karakteristifna jednaCina date difcreacijalne jcdnaCinc glasi:
R.eil jednatine
tj. (A - 1)(A 2 + 1) = O. Odavde je Al odgovarajuce hOlllogene jednaCine:
Kako je f(x)
= 1, A2,3 = ±i. Stoga je opste resenje
= x 2 + x, funkcija f(x) je oblika (*) pri cemu je 0:
= (3 =
0,
'I
=
0:
+ i(3 = 0,
n = 2.
Kako pritolll broj 'I = 0 nije resenje karakteristicne jednacine, partikularno resenje yo(x) date nehomogene jednaCine trazimo u obliku
pri remu
Sll
ao, aI, a2 7.a sada neodwdjeni kocficijenti. Odavde je Yo' = 2aox + aI,
YOIll == 0,
yO" = 2ao,
pa zamenom u datu diferencijalnu jednaCinu dobijamo
Drugim reCima dobijamo da je
Odavdc i7.jednaravanjcm koeficijenata dobijamo jednaCinc:
-ao = 1,
2ao - al = 1,
-2ao
+ al
-
a2 = 0,
tj. ao = -1, al = -3, a2 = -1. Stoga je
Yo = _x 2 - 3x - 1, pa je opste resenje date nehomogene d{ferencijalne jednacine:
y
= YH + Yo
=
C 1 eX
+ C2
cos X
+ C3 sin x -
x2
-
3x - 1.
njeni kOmi homogene I
Kallo
Kako je hi traZimo u (
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
181
Zadatak 33. Naci opste resenje diferencijalne jednacine
ylll - y" = 12 x 2 + 6x.
Resenje. Kako je odgovarajuca karakteristiclla jedllacilla date diferellcijalne jednaeine njeni koreni su Al = A2 = 0 i A3 homogene diferellcijalne jednaeine
=
Stoga je opste resellje odgovarajuce
1.
Kako je dalje funkcija f(x) = 12x 2 + 6x, dobijamo da je a = (3 = 0, 'Y = o. Kako je broj 'Y = 0 dvostruko resenje karakteristicne jednaCine, funkciju yo(x) trazimo u obliku
Odavde je
Yo'
= 4aox3 + 3a1x2 + 2a2x, Yo" = 12aox2 + 6a1x + 2a2,
YOIll
=
24aox + 6a1,
pa zamenom u datoj diferencijalnoj jedllahni dobijamo da je
+ 6a1) - (12aox:.! + 6a1x + 2a2) = 12x 2 + 6x, I2aox2 + 6(4ao - adx + 6a1 - 2a2 = I2x 2 + 6x.
(24aox -
Odavde nalazimo da jc
-I2ao = 12,
= 1,
4ao - a1
6al - 2a2 = 0,
odnosno
ao = -1,
a1 = -5,
a2 = -15.
Stoga je
Yo
=
x 2 ( ~X2
-
5x - 15),
pa je opste resenje date nehomogene jedllfthllf'
Zadatak 34. Naci opste resenje diferencijalne jednacine
182
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
Resenje. Karakteristicna jednaCina date diferencijalne jednaCine glasi:
A2 odakle je Al jednaCine:
-1.
odakle je Al
=
+ A = A(A + 1) = 0, Stoga je opste resenje odgovarajuce homogene
Kako jc j(x) = 4x 2 e dobijamo da jc a = 1, fJ = 0, 'Y = 0: + i fJ = 1. Kako daljc komplcksan broj 'Y = 1 llije koren odgovarajucc karakteristicllC jedllaCinc, partikularno resenje yo(x) trazimo 11 obliku:
Kako je. dalje broj 'Y = . rcsenje Yo date
Odavde sI
Yo' Odavde diferenciranjem llalazimo da je
Zamenom
= (2aox + ad eX + (aox 2 + alx + 0,2) eX = = [aox 2 + (0,1 + 2ao)x + 0,1 + 0,2] e Yo" = [2aox + 0,1 + 20,0] eX + [aox 2 + (0,1 + 2ao)x + 0,1 + 0,2] eX = = [aox 2 + (0,1 + 4ao)x + 20,0 + 20,1 + 0,2] eX, Yo'
T
,
pa zamenOlIl u datoj difewncijalnoj jcdnaCini, posle skracivallja sa da jc 2aox2 + (60,0 + 2adx + 20,0 + 30,1 + 20,2 = 4x 2.
e,
odakle je B jedniltine:
=:
dobijamo
Zadatal
Odavde izjednacavanjem koeficijenata sledi da je
20,0 odakle je 0,0
= 4,
60,0
+ 20,1
= 0,
20,0
+ 30,1 + 20,2 = 0,
= 2, 0,1 = -6, 0,2 = 7. Stoga je Yo = (2x 2
-
6x
+ 7) eX, Odavde je
pa je opste resenje date diferencijalne jednaCine
Zadatak 35. Naci opste rdenje dijerencijalne jednacine
y"
Kakoje !( ·.,=l+inije" . ahIiku
+ lOy' + 25y = 4e- 5x .
Resenje. Karakteristicna jednaCina date diferencijalne jednaeine glasi
A2
~1 =
+ lOA + 25 = 0,
(A
+ 5)2 = 0,
Am . . . . ........ PA._
L::...~.~
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
odakle je >'1
183
= >'2 = -5. Stoga je
Kako je f(x) = 4e- 5x dobijamo da je a = ~5, (3 = 0, -y = ~5. Kako je daljc broj -y = -fi koren karakteristicne jedna6ne visestrukosti s = 2, partikularno resenje Yo date diferencijalne jednacine trazimo U oblikll
Ie,
Odavde sledi da je
Zamenom u datoj jednafini sledi da je
odakle je B jednlj.Cine:
= 2,
dakle Yo
= 2x 2 e- 5x .
Stoga je opste reSenje date diferencijalne
no
Zadatak 36.
NaCi opste 'T'!'senje diferencijalne jednacine
y" .- 6y' + 9y = 25 eX sin x.
Resenje. Karakteristicna jednaCina date diferencijalne jednaCine glasi:
>.2 _ 6>' + 9 = 0,
(>' - 3)2 = 0.
Odavde je >'1 = >'2 = 3, pa je
Kako je f(x) = 25 eX sinx, sledi da je 0: = 1, (3 = 1, -y = 1 + i. Kako pritom -y = 1 + i nije koren karakteristicne jeduaCine, partikularuo rescllje Yo tra~il1l() u obliku Yo = eX(a cos x + b sin:r). Ako sada nadjemo Yo', Yo" i zamenimo u datoj diferencijalnoj jednaCini, do bijamo jednacinu
(3a - 4b) cos x
+ (4a+ 3b)
sinx = 25 sinx.
184
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
Odavde nalazimo
U
3a - 4b
= 0,
4a
OVOII
~
konstantnim
+ 3b = 25,
Nepozn
dakle a = 4, b jednacine:
3.
Stoga je traieno partikularno relienje date diferencijalne
Zada Yo = eX (4 cos x
+ 3 sin x) ,
nih jednacir.
i oplite resenje posmatrane diferencijalne jednaeine
Zadatak 37.
Naci opste resenje diferencijalne jednacine
y"
+ 2y' + 5y =
(a)
x
(b)
x
(c)
x
ReSeD
e- X cos 2x.
Resenje. Karakteristicna jednaCina date diferencijalne jednaeine glasi:
Odgovarajuc
>.2 + 2>' + 5 = 0, pa su njeni koreni
>'1,2 =
-1
± 2i.
Stoga je
i ima reilenja Za >. = linearnih jedJ
Kako je dalje f(x) = e- x cos2x, sledi da je a = -1, (3 = 2, 'Y = -1 + 2i. Kako je 'Y koren karakteristicne jednaCine visestrukosti s = 1, partikularno reSenje yo(x) traiimo u obliku Yo
= xe-X(A cos 2x + B sin 2x).
Ako sada nadjemo Yo', Yo II , zamenimo u datoj jednaeini i skratimo sa e- x , dobijamo uslov -4A sin 2x + 4B cos 2x = cos 2x. Odavde je A
= 0, B = 1/4, dakle
odnosno dakle iz jedm da je q2 = - ]
Za
yo(x) =
.
~e-x 4
>.
jednaeina sin2x. odnosno ql =
Stoga je opste resenje date diferencijalne jednacine:
y(x) = (C1 cos 2x + C 2 sin 2x) e- x
1
+ 4x e- x
sin2x,
pri cenu su C 1 , C 2 proizvoljne realne konstante.
11. Sistemi diferencijalnih jednacina prvog reda
Stoga je opStA
X(t)
=(
185
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
U ovorn delu posrnatraeerno sarno linearne sisterne diferencijalnih jednaCina prvog reda sa konstantnirn koeficijentirna. Nepoznate funkcije cerna obicno oznacavati sa x(t), y(t) (a
< t < b).
Zadatak 38. NaCi opste resenje sledeeih homogenih sistema diferencijal nih jednacina sa konstantnim koeficijentima.
= x+ 2y, y' = 2x + y; (b) x' = 2x - y, y' = x + 4y; (c) x' = 2x + 5y, y' = -2x. (a)
x'
Resenje. (a) Dati sistem u matricnom obliku glasi:
Odgovarajuca karakteristiclla jednaCilla glasi: 1
-2
A
1 _2 A I
=
(1 - A) 2 - 4
= A2 - 2A -
3
= (A - 3)(A + 1) = 0,
1
i ima resenja Al = -1, A2 = 3, dakle ima realna i medjusobno razliCita resenja. Za A = -1 odgovarajuCi sopstveni vektor nal~illlo i:l hOlllogenog sistema lincarnih jedllaCilla 2 ) (ql) = 0 I-A q2 '
odnosno dakle i:l jednaCine ql +q2 = O. Ako u ovoj jednacini stavimo da je ql = 1, dOJijamo da je q2 = -1, pa jc odgovarajllCi sopstveni vcktor
Za A jednaCina
odnosno ql
3, odgovarajuCi sopstveni vcktor Q nalazimo iz sistema lincarnih
= q2·
Odavde za ql
=
1 dobijamo da je q2
Stoga je opste resenje datog sistema:
X(t) = (X(t)) = y(t)
C I
e- t (
1) + C (1)
-1
2
e3t
1
=
1, pa je
186
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
odnosno:
Ako vekt skraCivanjem s
pri cemu su C I , C 2 proizvoljne realne konstante. (b) Odgovarajl1Ci sistem
11
matricnom obliku glasi:
Odavde, sistem lineamil
Stoga je odgovarajnca karakteristicna jednaCina: 2- A
1
4 -1 _ A I = (2 - A)(4 - A) + 1 = A2 - 6A + 8 + 1 = A2 - 6A + 9 = 0, odnosno
1
dakle (A - 3)2 = O. Stoga ona ima realno i dvostruko resenje Al = A2 = 3. Za A = 3 jedan njen sopstveni vektor nalazimo iz sistema linearnih jednaCina
Diskusijol
-qI - q2 = 0,
qI + q2 = 0,
oaprimer qI, 92 Be proostale dw
odakle je q2 = -qI. Ako ovde stavimo qI = 1, dobijamo da je q2 = -1. Stoga je jedan njen sopstveni vektor
Odavdc slcdi da je opste resenje datog sistema difcfellcijalnih jednatilla:
X(t) =
(x(t)) =C 3t ( 1 ) C t 31( 1)' = y(t) Ie -1 + 2 e -1
X(t) : (Cle3t+C2te3t) --CI e3t - C 2 te3t
,
odllosno: pri cemu su C I , C 2 proizvoljne realne konstante. (c) Odgovaraj uca matrica datog sistema glasi
a odgovarajuca karakteristicna jednacina 2- A 1
-2
5
-A
I
= A2 - 2A + 10 = O.
Odavde nalazimo da je AI,2 = 1 ± 3i. Stoga opstc rcsenje datog sistema trazimo obliku ~
x (t) = et cos 3t
t t (PI) + e t sin 3t (qI) = (PI e cos 3t + qI e t s~n 3t) . P2 q2 P2et cos 3t + q2 c sm 3t
11
187
3. DlFERENCIJALNE JEDNACINE
Ako vektorsku funkciju X(t) diferenciramo i zamenimo u dati sistem, tada skraCivanjem sa e t , dobijamo sistem jednaCina
+ 3qI) (P2 + 3q2)
(PI
cos 3t + (qI - 3pd sin 3t = (2pI cos3t
+ (q2
- 3p2) sin3t
+ 5p2)
cos 3t
+ (2qI + 5q2)
sin 3t,
= -2PI cos3t - 2q2 sin3t.
Odavde, izjednacavanjem koeficijenata uz funkcije cos 3t i sin 3t, dobijamo sistem linearnih jednaCina po PI, P2, qI, q2:
+ 3qI = 2PI + 5P2, qI P2 + 3q2 = -2PI, qz - 3P2
PI
odnosno
+ 5P2 = 3qI, 2PI + P2 = -3qz,
PI
qI
3PI
= 2qI + 5q2,
= -2qI,
+ 5q2 = - 3PI , 2qI + q2 = 3p2.
Diskusijom dobijenog sistema jednacina sledi da se dye njegove nepoznate, naprimer qI, q2 mogu uzeti potpuno proizvoljno, recimo qI = 3CI , q2 = 3C2 , dok se preostale dye PI, P2 mogu izraziti pomocu njih, tj.
Odavde dobijamo da je opste resenje datog sistema diferencijalnih jednaCina: X( t )
= et cos3t -_ C Ie t
I 2 (-C 2C -+ 5C C I 2
(-
)
· + c tsm3t
cos 3t + 3 sin 3t ) 2 cos 3t
+ C 2e t
I (3C 3C ) 2 (
=
-5 cos 3t. ) cos 3t + 3 sm 3t '
pri cemu su C I , C 2 proizvoljne realne konstante.
Zadatak 39.
Naci opste resenje homogenog sistema diferencijalnih jc(ba
(n
tina
(~1 ~
T) m
Zadatak sc ostavlja za samostalan rad.
Zadatak 40.
Odrediti opste re.~enje nehomogenog sistema diferenri)abih
jednaCina
x/(t) = yet)
+ e 2t , y/(t) = x(t) -
ako se zna da on ima parczkulamo resenje oblika
xa =
(x) = _ ~3 e (p) y q' 2t
4e 2t ,
188
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
iz koga stavljI
pri cemu su p i q izvesne konstante.
Resenje. Iz datog uslova sledi da je
y(t) = _~e2t 3
Odavde
partikularno resenje datog sistema, odakle dobijamo da je
odnosno: Odavde skraeivanjem sa e2t dobijamo sistem linearnih jednacina
-2p/3 = -q/3 + 1,
-2q/3
= -p/3 -
4,
odnosno
= q- 3,
2p
2q = p+ 12.
Stoga je p = 2, q = 7, pa trazeno partikularno reSenje glasi
Dalje uocimo odgovarajuci homogeni sistem diferendjalnih jednaCina:
x'(t)
= y(t),
y'(t)
= x(t),
tj.
Odgovarajuca karakteristicna jeduaCina glasi
odnosno ,\2 - 1 = 0, odakle je ,\) = 1 i >'2 = -1. odgovarajuCi homogcni sistem linearnih jednaCina -ql
odakle je ql
Za ,\
+ q2= 0,
ql - q2
Za,\
1, posmatramo
= 0,
= q2, pa je jedan odgovarajuci sopstveni vektor
= -1, posmatramo odgovarajuCi homogeni sistem linearnih jednaCina q)
+ q2 =
0,
ql
+ q2 = 0,
189
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE
iz koga stavljajuCi ql = 1 nalazimo da je odgovarajuCi sopstveni vektor
Odavde najzad dobijamo da je opste resenje datog nehomogenog sistema:
x(t)) X () t = ( y(t) = Gle
t(l) _t(l) 12t (2) 1 +G e -1 - 3e 7 2
1
odnosno: t G -t 7 21 Y (t) = GIe - 2 e - 3e ,
pri cemu su GIl G2 proizvoljne realne kOllstante.
12. Parcijalne diferencijalne jednaCine U ovom delu posmatraeemo najpre homogene linearnc pardjalne jednaeine prvog wda
oblika (1)
XIPI
+ ... + XnPn = 0,
pri cemu su Xl = Xl (Xl, ... , x n ), .. . , X n = X,,(XI, ... , Xn) (n 2 2) date funkcije promenljivih XI,oo.,Xn ((XI,.",Xn ) E D ~ Rn), z = Z(XI, .. "X n ) je nepoznata funkcija, i Pi = az/th;, (i = 1, ... , x n ) 8U njeni parcijalni izvodi. Homogenoj jednadni (1), pridruzuje se pomocni Lagranzov sistem ohicnih difl'rcncijalnih jednaeina dXn
d."l:l
(2)
-=.":=--, Xl Xn
pri cemu pretpostavljamo da je u celoj posmatranoj ohlasti X I, ... , X n i' O. Ako su 'Pi (Xl, ... , X n ) = Ci (i == 1, ... , n - 1) njegovih n - 1 nezavisnih integrala, tada 8e pokazuje da je opste reilcnje pardjalnc jedna(;ine (1) dato sa
o
pri ccmu je F == F( iLL, ... , U n -
Il
proizvoljna diferencijabilna funkcija.
Osim jednaeine (1) posmatraeemo i tzv. nehomogenc iii kvazilinearne parcijallJe diferell cijalne jednaeine oblika (3)
XIPI
+ ... + XnPn = R,
pricemusu Xi == Xi(XI, ...
,X n , z),R == R(:Cl, ... ,Xn,Z) (i = 1, ... ,n)datefllIlkcijepromellIjivilJ XI,".,Xn,z ((XI,oo.,Xn,z) E D ~ R n + 1 ), Z == Z(XI,oo.,X n ) je nepozIlata funkcija, i Pi aZ/aXi (i 1, ... , n) su njeni parcijalni izvodi.
=
I jednaeini ovakvog tipa se, pod pretpostavkom da je u eeloj posmatranoj obhwti X I, . X n , R i' 0, pridruzuje sJii~an pomocni Lagranzov sistem obicnih difereneijalnih jednaCina oblika
(4)
dxn
dz
Xn
R
190
PREDAVANJA 1 VEZBE 12 MATEMATIKE 2
Ako pretpostavimo da BU 'Pi(Xl, .. ·,Xn,z) = Ci (i = l, ... ,n) njegovih n nezavisnih integrala, tada se moze pokazati da je reSenje jednatine (3) dato u implicitnom obliku sa
pri cemu je F = F(Ub"" un) proizvoljna diferencijabilna fllnkcija.
Zadatak 41. Naci opste resenje parcijalnih diferencijalnih jednaCina (a)
xp + yq = 0;
(b)
xp + yq = 3z,
ako je z = z(x, y) nepoznata funkcija, i p = 8z/8x, q = 8z/8y.
Resenje. (a) Data parcijalna jcduaCilla je ol':igledllo hOIUogella lillearua parcijalna prvog reda po ncpoznatoj funkciji z = z(x, y). OdgovarajuCi POlllOCIli sistcm obicnih difercncijalnih jcdnaeina svodi se samo na jednu jcdnaCinll i glasi:
dx x
dy y
Odavde integracijom neposrcdno dobijamo da jc jedan njegov integral y/x Stoga je opste resenje posmatranc jcdnaeinc dato sa
z pri cemu je F
= F( u)
= C.
= F(y/x),
proizvoljna diferencijabilna fUllkcija.
(b) Posmatrana parcijalna jednaeina je oCigledno kvazilinearna jednaCina prvog reda sa nepoznatom funkcijom z = z(x, y). OdgovarajuCi sistem obicnih diferencijalnih jedIlaCiIla glasi: dx x
dxjx
dy
dz
y
3z
Iz jednaeine dx/x = dy/y dobijamojedan njen integral y/x = Ct. Iz jednaine = dz/3z dobijamo drugi njen integral z/x 3 = C2. Stoga opste reSenje date
jednaeine dobijamo u eksplicitnom obliku iz jednaeine
F(y/x,zjx 3 ) pri cemu je F i v.
= 0,
= F( u, v) proizvoljna diferencijabilna funkcija dveju promenljivih u
Dalje cemo navesti jednu jednostavnu osol.>inu tzv. produzellih jednakosti, koja se lako dokazuje, a moze veoma korisno da posluzi kod resavanja pridruzenih sistema obicnih diferenci jalnih jednatina koje smo pomimuli prethodno. Ova osobina gtasi: ~ Ako vaZi produzena jednakost
191
3. DIFERENCIJALNE JEDNACINE i postoje brojevi AI, ... , An takvi da je Albl
... + Anan =
+ ... + Anbn
= 0, tada takodje vazi i da je Alai
+
O.
Zadatak 42. Naci opste resenje sledeeih parcijalnih diferencijalnih jedna cina prvog reda.
pri
y2zp-x2zq = x 2y;
(a)
2p+3q = 1;
(d)
ap+bq+cz=O(a,b,c#O);
(b)
cemu je p = au/ax, q = au/ay, r
=
(e)
(c)
(y-z)p+(x-y)q = z-:r;
xp+yq+zr=xyz,
au/az.
Resenje. Primetimo najpre da su I've posmatrane parcijalnc jedllacille 110 mogelle ili kvazilinearne jednacine. Stoga se moze primeniti prethodni metod resavanja. (a) U ovom slucaju odgovarajuCi pomocni sistem obicnih diferencijalnih jednaCina glasice: dx dy dz 231 Iz dx/2 = dz/l integracijom dobijamo da je x - 2z = C I , a iz dx/2 ,= dy/3 dobijamo da je 3x - 2y = C2 . Stoga je opste resenje ove jednacine dato sa
F(x - 2z,3x - 2y) = 0, pri cemu je F = F(u, v) proizvoljna difcrcncijabilna funkcija promcnljivih
/1
i v.
(b) OdgovarajuCi sistem obicnih diferencijalnih jednCina glasi dx y2 z
dy -x 2z
dz x 2y'
Izjeduaeinc dz/x 2y = dy/( -x 2z), odnosno z dz+ydy = 0, nalazimo dajc y2+ z 2 =, C\. Dalje iz dx/(y2 z ) = dy/( -x 2z) nalazimo da je x 3 + y3 = C 2. Stoga jl' opst(' resenje ove jednacine dato sa
pri cemu je F = F( u, v) proizvoljna diferencijabilna funkcija dveju promenjjivih. (c) U ovom slucaju odgovarajuCi sistem obicnih diferencijalnih jed 'lacina glasi: dx y-z
dy x-y
dz z-x
Kako je (y - z) + (x - y) + (z - x) = 0, iz osobina produzene jednakosti dobijamo da je takodje i dx + dy + dz = 0, odnosno x + y + z = C\. Dalje, kako je x(y - z)
+ z(x -
y)
+ y(z -
x) = 0,
192
PREDAVANJA I VEZBE IZ MATEMATIKE 2
slieno sledi da je x dx + z dy + y dz = 0, odakle je X 2 + 2yz resenje date jednaeine F(x 2 + 2yz, x + Y + z) = 0, pri eernu je F
= C 2 . Stoga je opste
= F( u, v) proizvoljna diferencijabilna funkcija dveju prornenljivih.
(d) U ovorn slllcajll odgovarajllCi pornor.ni sistern glasi: dx
dy b
a
Pogla
dz -cz
h dz/(-cz) = dx/a dobijamo daje z = Cle-ex/a. Iz dx/a = dy/b dobijalllo daje ay - bx = C2 . Stoga je opste resenje date parcijalne jednaCine
DIFE
z = e- cx / a f(ay - bx), pri cernu je f
= f(u)
proizvoljna diferencijabilna funkcija.
(e) U ovorn slueaju su x, y, z nezavisne promenljive, a nepoznata funkcija je u = u(x, y, z). Pritorn je p = By/Bx, q = Bu/By, r = Bu/Bz. OdgovarajuCi sistern diferencijalnih jednaCina glasi: dx X
dy Y
dz z
d'U xyz
~inisllDOl
Odavde neposredno dobijamo dva njegova prva integrala x/V = C J i z/y = C 2 . TreCi nezavisni integral nalazirno koriScenjern faktora yz, xz, xy i -3. Nairne, kako je x(yz) + y(xz) + z(xy) + xyz( -3) = 0, iz osobine produzene jednakosti sledi da je takodje i yzdx
Odavde je d(xyz - 3u) parcijalne jednaCine
+ xzdy + xydz -
3du
= 0.
= 0, odnosno xyz - 3u = C 3 . Stoga je opste resenje date F(x/y, z/y, xyz - 3u) = 0,
pri sernu je F
= F(u,v,w)
proizvoljna diferencijabilna funkcija tri prornenljive.
View more...
Comments