Demokratija i ljudska prava

Priprema za kontrolni iz Demokratije 1. Šta je vlast? Vlast se najjednostavnije može opisati kao niz zvaničnih institucija politički organiziranog društva sa ovlašdenjem da donose odluke o stvarima kao što su raspodjela javnih resursa, javnih povlastica i opteredenja i upravljanje sukobima. 2. Koja su prirodna prava čovjeka – Lokovo stanovište? Prema Loku svi ljudi imaju pravo na život, slobodu i imovinu. 3. Koja je svrha vlasti? Čovjek, ako osjeda ugroženost, je po svojoj prirodi spreman na sve da zaštiti sebe pa čak i po cijenu života drugog čovjeka, svrha vlasti je da spriječi stanje opšteg konflikta (rat svih protiv svih), da osigura poštovanje prirodnih prava svakog čovjeka i da upravlja ljudskom zajednicom težedi opdem dobru. 4. Kako vlast dobija pravo da vlada? Prema Hobsu vlast je dobila pravo da vlada nakon što su se ljudi složili da potpišu društveni ugovor u kojem se ljudi podređuju svemodnoj državi. Takav ugovor nikada nije potpisan, ali se građani moraju ponašati kao da on postoji. Prema njemu građanin ne smije upotrijebiti silu protiv drugog čovjeka, ved se zato mora obratiti policiji i sudovima za pomod odnosno prema tom ugovoru država jedina ima pravo da upotrijebi silu u rješavanju nekog konflikta. 5. U čemu se razlikuju Hobsove i Lokove ideje? Tomas Hobs zastupa mišljenje da je bilo kakva vlast, pa čak i ona u kojoj vlada diktatura, bolja od rata svakog protiv svakog i ako bi nekim slučajem došlo do raskida društvenog ugovora (odnosno nestanka države) došlo bi do nesagledivih posljedica na ljudsko društvo kao što su nasilja, ratov i sl. Dok je Lok imao mišljenje da je vlast tu da služi pojedincima (građanima) i ako bi ona zloupotrebila svoju mod protiv građana onda bi se to smatralo raskidom društvenog ugovora, u takvoj situaciji građani bi imali pravo da i oni sa svoje strane raskinu društveni ugovor da bi sačuvali svoja prirodna prava. U suštini Lok ne smatra vlast nekom trajnom kategorijom on je mišljenja da ako vlast nije dobra treba je promijeniti. 6. Kako treba birati vođu? Ko treba da ga bira? Vođa treba da bude izabran demokratski, voljom izborne vedine od strane kompletnog glasačkog tjela. 7. Da li su pravila potrebna za život? Da bi se ljudsko društvo održalo, da bi bila ispoštovana prirodna prava svakog čovjek potrebna su nam pravila koja de definisati sve sfere našeg života.

8. Šta je savremeni ustav i koja je njegova osnovna svrha? Savremeni ustav je skup pravila i zakona koji postavljaju osnove za organiziranje i funkcioniranje vlasti. Ustav također sadrži ljudska i građanska prava koja se garantiraju građanima i ostalim ljudima koji borave u državi. 9. Navedi odlike ustava u ustavnim demokratijama? Ustav mora biti poštovan od strane svih građana bilo da su na vlasti ili da nisu, on je tu da bi ograničio mod pojedinca. Ustav mora imati mehanizme koji de osigurati da se on primjenjuje na sve. 10. Razlika između ustava i drugih zakona? Ustav je najviši pravni akt u zemlji sadrži sve zakone I pravila a sami zakoni odnose se na određena područja u životu. 11. Navedi neka od prava pojedinaca koja su garantovana ustavom? Pravo na život, pravo na slobodu mislis, svjesti i vjere, pravo na brak, pravo na imovinu, pravo na obrazovanje... 12. Ideja zajedničkog dobra i klasični republikanizam? Ideja zajedničkog dobra predstavlja osnovu klasičnog republikanizma prema njoj svaki građanin kojem je povjerena neka funkcija u vlasti ili čiji interes dolazi u sukob sa interesom zajednice je dužan da svoj interes stavi na stranu i da ispred njega stavi zajedničko dobro. Ovo predstavlja jednu od najvedih građanskih vrilina. 13. Ustavna Demokratija – temeljne karakteristike? Temeljna karatkeristika ustavnih demokratija jeste da ustav kao krovni zakon mora biti poštovan od strane svih građana bili oni na vlasti ili ne i kao takav ustav mora imati određene mehanizme koji de garantovati njegovo provođenje i poštovanje od strane svih. 14. Osnovne karakteristike liberalizma? Liberalizam je politička filozofija koja promovira maksimalnu slobodu pojedinca uz koju može postojati organizirano društvo, uključujudi slobodu religije, savjesti, izražavanja isl. Liberalizam naglašava da svaka osoba mora imati jednaka prava koja su kompatibilna sa jednakim pravima drugih, uključujudi i ideju da pojedinci treba da budu slobodni da odaberu svoje ciljeve i želje u životu. Liberalizam tvrdi da je opde dobro sačinjeno od individualnih dobara svakog člana društva. 15. Ko se smatra građaninom? Građaninom smatramo pojedinca koji je rođen ili naturaliziran u nekoj državi koji ima odgovornost da poštuje njene zakone i ima pravo na privilegije u skladu sa tim zakonima. 16. Šta je to ograničena, a šta neograničena vlast? Ograničena vlast predstavlja vladavinu u kojoj je mod i vlast vladajudeg tijela ograničena ustavom, zakonom ili slobodnim izborima, dok neograničena vlast vlada bez ikakvog pravnog ograničenja koristedi svu raspoloživu mod.

17. Kako ograničiti da vlast služi zajedničkom dobru? (Montesqe) Prema Monteskveu vlast treba biti podijeljena u izbalansirane ogranke, koji de biti pod kontrolom civilnog društva tako da ni jedan ogranak ne može koristiti vlast za svoje lične interese. Kao takva vlast de raditi u službi zajedničkog dobra. 18. Odlike dobrog pravila? Da bi pravilo bilo dobro ono mora biti pravilno, jasno i razumljivo, dobro kreirano da postigne svoj cilj, precizno, kreirano da ne bude u suprotnosti sa drugim vrijednostima (privatnost i sloboda), realno i moguće za ispoštovat. 19. Demokratski i nedemokratski politički sistemi – osnovne karakteristike? Demokratski sistemi:        

Jednaka prava za sve Tolerancija Sloboda govora Sloboda kretanja Suverenitet naroda Pristanak onih nad kojim se vlada Vladavina prava i zakona Pravo da čovjek „glasa i da bude biran“

NeDemokratski Sistemi:      

Mod nije podjeljena Nejednakost i diskriminacija Ograničenje prava na izbor i učešde u vlasti Ne postoji vladavina prava Narušena prava na privatnost Represija nad drugim i drugačijim

20. Pojam demokratije? Demokratija (demos – narod, kratija – vladati) je sistem vlasti u kojem konačna politička mod, suverenitet pripada narodu, bilo direktno ili preko izabranih predstavnika.