DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA (KNJIGA ZA SREDNJE ŠKOLE)

NACRT Odobreno od Federalnog Ministarstva za obrazovanje,

nauku, kulturu i sporUsport Federacija Bosoe i Hercegovine

Demokratij a i Ijudska prava Federalno Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport/sport

Program CIVITAS, avgust 2001.

Udibenik za ucenike srednje skole

Bosanski jezik

Neke od lekcija U ovom nacrtu su prevedene i prilagodene iz materijala izradenih u Centm za gradansko obrazovanje, California, HZ pomoc OrA (Ured za odnose s javnoscu Americke ambasade u BiH), a sponzorirani donacijama Ministarstva za obrazovanje SAD, Ured za razvoj i ul1apredel1je obrazoval1ja i Fonda za demokratizaciju Jugoistocne Evrope (SEED) Vlade SAD.

Civitas zadrZava sva autorska prava. Dozvoljena upotreba sarno za Pilot projeka~, prestampavanje iii koriscenje ovog izdal1ja u druge svrhe elektronskim, mehanickim iIi nekim drugim putem, kao i bila koji vid pohranjivanja iIi pretraZivanja podataka zabranjeni su bez prethodne pismene saglasnosti vlasnika autorskih prava.

Projekt Civitas

200!.

Uvod

POGLAVLJE 1: Temelji ustavne demokratije Lekcija 1: Lckcija 2: Lekcija 3: Lekcija 4:

Zasto nam treba vlast?.. .............. " ... ., ... " .. ,.", .. ,....................................................... 1 Da Ii nam je potrebna vlast? Debata za cijeli razred ........ ,.,,,, ...... . ..................... ..4 ... 6 Razvoj ustavne demokratije .. . ............ " .. ., .... ". Ogranicena i neogranicena vlast ...................... . .... 10 POGI~AVLJE 2: Zastita Ijudskih prava Lekcija 5: Kako mozerna procijeniti pravila? ................... . .............. 13 Lekcija 6: Demokratski i nedemokratski sistemi .. ... .16 Lckcija 7: Politika i provodenje zakona .. 20 Lekcija 8: Vladavina zakona . . ... 23 POGLAVL,JE 3: Kako viasti u Basni i Hercegovini stite Ijudska prava? Lckcija 9: Nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini ................ . ............................... 27 Lekcija 10: Tri grane vlasti .. .31 Lekcija 11: Prava gradana zaSticena Ustavom Bosne i Hercegovine i entitetsk-im/kantonalnim ustavima . .... 33

POGLAVL.JE 4: Svi sma razliCiti - Svi sma lsti Lekcija 12: Cavjek i gradanin - gradanska vrlina . Lekcija 13: Kako gradani mogu ucestvovati? . Lekcija 14: Prava pojedinca i zajednicko dobro . POGLAVLJE 5: Civil no drustvo; Isla prava - razliciti interesi Lekcija 15: Civilno drustvo i demokratija ............................. . Lekcija 16: Predstavljanje gradana - organizacije u civilnom drustvu . Lekcija 17: Predstavljanje gradana - interesne grupe u civilnom drustvu Lekcija 18: Uloga medija u demokratiji .. Lekcija 19~ Sloboda izraiavanja ... Lekcija 20: tnoga kompromisa u rjesavanju konflikta . Lekcija 21: Demokratski izbori . Lekcija 22: Izbor dobrog vode .. Lekcija 23: Pravedne procedure..

.. ...................... .

POGLAVLJE 6: Mi trebamo svijet - svijet tTeb~ nas Lekcija 24: Odnosi izmedu BiB i ostalih zemalja .. Lekcija 25: Vanjska politika Bosne i Hercegovine ... Lekcija 26; Medunarodne organizacije II BiH .. Lekcija 27: Evropska unija .. Pogovor . Bihliografija .. Pojmovi . Ustav BiH . Ustav Pcderacije BiR..

... .36 ... .39 ...42

... .46 ... .49 .. .53 ... 56 ................................ 60 .... 65 .... 68 .... 73

.... 75 .... 78

DRAGI UCENICI, PRED VAMA SE NALAZI TEKST UDZBENlKA IZ PREDMETA "DEMOKRATlJA I UUDSKA PRA VA" KOJI JE, IZMEDU OSTALOG, NAMlJENJEN I ZA TESTIRANJE OVIH SADRZAJA U NASIM SKOLAMA .

U OVOJ FAZI, VASE PRIMJEDBE, KOMENTARI I PRlLOZl SU VEOMA POZEUNI. MI ZNAMO DA JE VAS DO SADA RIJETKO KO PITAO KADA SE RADlLO o IZRADl UDZBENlKA, I TO JE SAMO JEDAN OD DOKAZA DA JE U OVOM PREDMETU PRISTUp, TJ. NACIN OBRADE SADRZAJA DRUGACIJI. ZEUA NAM JE DA I VI UCESTVUJETE U KRElRANJU OVIH SADRZAJA, A NAROCITO DA NAM POMOGNETE DA PREDLOZENE SADRZAJE UCINIMO ZANIMUIVIJIM, IDA PREDWZIMO NOVE NACINE NA KOJE BI SE ONl MOGLlIZUCAVATI U UCIONICI.

"NISTA NIJE DOVOUNO DOBRO DA NE BI MOGLO BITI lOS BOLlE" " Da Ii iko ima pravo da bude voda?

!r Kako treba birati vode? 5 Kakvu moe treba da imaju vode? ~ Ko treba da bira? Podijelite svoje odgovore sa ostatkam razreda

Vas profesor ce vas podijeliti u tri grupe: ~ Grupa 1 ce pripremiti argumente za odbranu, tj. da nam je vlast potrebna. Pripremite svoje argumente i izaberite predstavnika grope koji ce iznijeti stay odbrane sudijskom odboru.

" Grup. 2 ce pripremiti argumente protiv, tj. da nam vlast nije potrebna. Pripremite svoje argumente i izaberite predstavnika grupe koji ce izrujed stay odbrane sudijskom odbofU.

"Polako mi se vracalo pamcenje. Sjetio sam se brodoloma, sjetio Se svog cudesnog spasenja. Ustao sam, obazreo se na sve strane, ali nigdje nije bilo zivog bica. Na moru, talasi vise nisu bili onako jab. Pridoh bUze moru, ali sam uzalud trazio nas brod. Njega vise nije bilo ... "

Zamislite da.ie vaS razred otisao na dugo ocekivano i prizeIjkivano kampovanje na planinu 50 km udaljenu od vaseg grada. Odlasku je prethodilo uvjeravanje roditelja da daju saglasnost i dugotrajan posao prikupljanja i osiguravanja svega sto je potrebno, ad zaliha hrane pa do re~ zervne opreme. Nakan dva dana uzivanja, tokom trece DOCi zadesilo vas je straS-no nevrijerne.

"""""'1" debate u razredu Nakon sto su sve grope izvrSile pripreme, predsjedavajuCi sudijskog odbora ce zatraZiti pocetak debate. 2 Svaka grupa ce imati 5 rninuta vremena da prczentira svoje argumente. Nakao svake prezentacije sudijski odbor ee postavljati pitanja. 3 Clanovi grupe koja prezentira mogu se konsultirati izmedu sebe prije nego daju odgovor, bilo ko od clanova grope maze odgovoriti na pitanje. i:l', Nakon lito su obje grope zavrsile prezentaciju i ~dgovorile na pitanja, sudijski odbor ce raspravljati 0 tome koja je grupa b]Ja uvjerljivija u odbrani svojih argumenata. Potom ce se vratiti u fazred, gdje ce predsjedavajuCi obrazloziti odluku odbora.

[-"~~·7~~-·~"-~7?ni~~~!~;~f,->~r:'>~C:-l

;U. OV03 lekciji\lP

Dcmokratski orijentinmi i aktivno ukljuceni

gradani

'-~fj izabran/a .v Sloboda izbora i sloboda da se bude .

Politicki, socijalni i ekonomski pluralizam Sloboda govora u javnosti, na prolcstOYanje. peticije 1jPravedne zakonskc procedure

Na vasem spisku svakako su se nasle neke od karakteristika demokratskog drustva, koje cemo ovdje ponoviti jer su vaine: (>

Demokratska drustva se oslanjaju na odredenc kategorije grupa i institucija koje pomal,u uspostavu i razvoj civilnog druStva. To su:

~14.Yrijcdnosti poput tolerancije, kooperalivnosti

i kompromisa

U manjoj grupi iIi sa partnerom, kreirajt~ spis~ kumkteristika nedemokratskog drustva, Kada ~VI . sa ostahm zavrse, svoje splskovc pod>·IJC 1>[ 1e '., . dO· Vile karaktenstIke ucenicnna u razre u. suo nedcmokratskog drustva su:

'1 Ogranicenja slobode gavora, medija i prava na sastajanje

;2 Nejednak status Ijudi i diskriminacija u,: skoli i

Grupe iIi institucije koje stete, odnosno onemogueavaju uspostavu demokratskog drustva su: ~;

Mediji koji nisu slobodrii iIi su pod slla.zoirn uticajem iIi kontrolomvlasti, .3~ Ogranicena prava na izbor i ,_ n,a to da se bude' :; Pojedinci koji nisu demokratski orijentirani iIi izabranla \-,' Sll pod snaznim uticajem @ Pasivno gradanstvo t? Ogranicenja slobode kretanja

na posiu

'

)' Centralizirani autoritet gdje sarno nekoliko ljudi ili jedan pojedinac ima moe

Radite sa kolegom/kolegicom kako histe odgovt~ Rasna, vjerska, etnicka, spolna iIi starosna orili na sljedeca pitanja. Budite spremni da 0 SVQ-

diskriminacija

jim odgovorima razgovarate sa ostalim ucenici-

'} Zastita manjina nije garantirana

rna u razredu.

9 Narusavanje prava na privatnost

Kaje Stl osnovne karakteristike demokratskog drustva?

, Nepravda prevladava 't, Moe nije podijeljena Provjera i balansiranje izmedu razlicitih dijelova vlasti ne postoji

Ne postoji vladavina zakona (prava) Pravedni zakonski proces nije garantiran Primjeri nedemokratskih politickih sistema

ukljucuju totalitame sisteme, diktature, fasisticke vlasti, monarhije i komunisticke drz.ave.

;Z: Razgovarajte 0 uslovima koji omogucavaju iIi sprecavaju demokratski sistem. j Koje grupe iii institucije potiCu razvoj demokratskog sistema? Koje grupe iii institucije sprecavaju razvoj demokratskog sistema? Koje su osnovne karakteristike nedemokratskog drustva?

U novinama pronadite field primjer kod nas iIi u svijetu u kojem su demokratska prava gradana narusena. 0 kojim se pravima radi i kako se Dna mogu zastititi?

Procijenite dolje navedene primjere i odgovorite na pitanja koja slijede:

U jednoj zemlji postoje ogranicenja na koliCinu vlasnistva koju osobe mogu imati (nekretnine, zemlja, licence, privatni obrt, ltd.), mnogim

gradanima nije dozvoljeno da idu u inostranstvo, njihovi telefoni se prisluskuju i njihova posta se provjerava. U susjednoj driavi ne postoje j'i_T,' ,

ogranicenja na nivo privatnog vlasnistva, zabranjeno je prisluskivanje telefona i ljudima je dozvoljeno da slobodno putuju.

Prema gore navedenom tekstu, odgovorite na 2 Koja prava gradana Sli narusena u prvoj zernlji, sljedee. pitanja: i za kOja prava gradana je rnoguce da su naru1 Koje vrste politickih sistema su opisane u sena? svakoj od gore navedenih zemalja? Navedite l Osim navedenih prava u drugo] zemlji, koja su primjere danasnjih drzava i razgovarajte 0 oblici- jos prava, moZda, ukljucena u prava koja imaju gradani druge zemlje? rna vlasti u njima. Budite konkretni!

i donose k6mpromise i da provode kampanje. U Prednost visepartijskog sistema je da politicke

durom. Takvim djelovanjem nosilaca politike

C£(j-lficc{/t/" ~ j doprinosi se stvaranju uvjerenja gradana da se >olitikas¢pdvijausvi drustvima u "ijetu . ll1 provodenjem propisa omogucuje balans izmedu :vakLdan,Uovoj lekciji'ceteucitiopoIitici i i zakonodavne, sudske i izvrSne vlasti. ldIitickimstrallkama:Ovosu klj(!.cuielemeuti i

t)~~!:i~~:~_~/pro~esiIl1~li:~je,,~i,'koris~JI1o,:prj 1 :_~_Qstvarivan~em_ovo,g ?,ala~sa u zem!jiJqt~ira_Ke z~pr~:,yoda, J_::;' :;,:,_:::«,i,,"'" ,,; "pasnostL-Vojskasa istoka Je; i p~ila i pljackala lOmlju. NeprijareJj! Rima su opko· i.lill ri~ku~ojsku sa svih Stfa!JaLju~!paceJurimskei ,vJas.tistJodlucili da PitajuCInsipnlllusa, vjestog' ; vojs~~:V~U,j da im pOIJ]ogne u ;1~aVanjl;l te krize. _ KlIrirlsu.mu donosili pouude d~$JuZikao diktato! ;'(vrhovn1 voda sa neogianicenorn;moCi)'sve dok se :kri.za:ndijesi. i.

CincimlJtus je bio radiSiln' farnlerSa. maIim iman~ . (jem. Kad su _ga kuriri konacn? nash. ~ je mimo . Loraa zdnlju,,',S obz.irotn da je volio svoj~_'zemlju, 'onje ?stavio pl,ugi -otisao u Rim_da vodi vojs}m. U .borbi koja' je . trajala"dva 'dana njegova_vojska je pobijedila neprijatelja! s}lllsila. zemI!n .. Cin· cinnauls 'je ,dobio' ordenje i slavljen je' Cd 'llaroda, :. :All" 'kad ,jc_, :~jtka _~VrSeria; '_ on _"nij~:,:-pokUsao ,da i ostane na _celu ddave kao diktator, qn rtije:~li9 da 'prodiI,z,t;s}~vu. ys~vil!i; ,on se vratio_kuei,.i n~s~avio : 'svoj ,zivot farmera tgradanina, ' j

c

:Po,'ratkom kUti, ,"Cincinnatus Je pOk3Za~ ;d'~:viie ~ ,cijeni-.cirijerii'cti-da je. gradanin Rimaneg