Demografski Razvoj i Populacijska Politika RH

Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inţenjerstva i tehnologije Preddiplomski studij Kemijskog inţenjerstva Kolegij Zaštita okoliša

SEMINARSKI RAD

Demografski razvoj i populacijska politika RH

VODITELJ:

STUDENTI:

Nina Kopčić

Zrinka Grubišić Sandra Trstenjak

Zagreb, oţujak 2014.

Sadrţaj: Uvod  Dobno-spolna struktura stanovništva RH (1961.-2011.)  Populacijska politika 

◦ Pojam i tipovi ◦ Nacionalna populacijska politika ◦ Demogeografija i populacijska politika u svijetu 

Zaključak

Uvod 

 





Stalno smanjivanje nataliteta, uz manje oscilacije ovisne o djelovanju općih i specifičnih činitelja. Izraţeno ubrzanje tranzicije nataliteta pod utjecajem specifičnih čimbenika, osobito dugotrajne emigracije. 1980-ih godina, u uvjetima niskog ekonomskog razvoja, izraţena pribliţno ista brojčana razina stope nataliteta i totalne stope fertiliteta kao u mnogim europskim razvijenim zemljama. Početak 1990-ih - prirodna depopulacija, potencirana ratnom agresijom na Hrvatsku 1991./92.  pojava ukupne depopulacije stanovništva izmeĎu 1991. i 2001. Stimulativna populacijska politika u svoje obje varijante (pronatalitetna i redistributivna) postaje neizbjeţna u sadašnjem i budućem ne samo demografskom nego i ukupnom društvenom razvitku.

Dobno-spolna struktura stanovništva (1961.-2011.) Raspodjela stanovništva prema starosti i spolu.  Tri su tipa dobno-spolnih piramida: 

◦ „piramida“ (mlado ili ekspanzivno stanovništvo) ◦ „zvono“ (zrelo ili stacionarno stanovništvo) ◦ „urna“ (staro ili konstriktivno stanovništvo)

Tipovi dobno-spolnih piramida nastaju kao posljedica posebnih okolnosti.  Hrvatska – „urna“ 

http://www.stat.si/Piramida2.asp

Populacijska politika – pojam i tipovi 









Sustav je mjera i djelovanja usmjerenih prema ţeljenom demografskom tijeku. Nastoji se uskladiti kretanje s politikom gospodarskog, socijalnog, političkog razvoja i ţivota  mora biti proglašena drţavnom i poduprta od drţave. Utjecanje na promjenu brojnosti stanovništva i na poboljšavanje njegove kakvoće, moguće je samo uz primjenu kontinuirane materijalne potpore društveno i gospodarski slojevita stanovništva, obitelji, gospodarstva i većih regionalnih zajednica Svojevrstan izraz teţnje društva k optimalnijem odnosu razine ţivljenja i općeg društvenog probitka. Prije nego što se pristupi odreĎenju sustava mjera i djelovanja u okviru izglasane populacijske politike nuţna je analiza ranijega promjene broja, gustoće i kakvoće naseljenosti



Četiri glavna tipa:

◦ ekspanzivni (pronatalitetni) - povećanje broja stanovništva, provodi se u razvijenim zemljama; ◦ restriktivni (antinatalitetni) - sprječavanje daljnjeg porasta broja stanovnika; ◦ redistributivni (razmještajni) - osiguravanje povoljnijeg razmještaja stanovništva; ◦ eugenički (kvalitativni) - potiče se razvoj odreĎenih ljudi, u biološkom smislu.



Nijedna od spomenutih populacijskih politika nije posve nezavisna. ◦ Svaki od tih tipova uključuje ponešto od drugoga tipa, pa se oni više ili manje isprepliću ili jedan drugog slijede.

Nacionalna populacijska politika Prijedlog Nacionalne populacijske politike Hrvatski Sabor usvojio je na svojoj sjednici 24. studenoga 2006. godine, a objavljen je u Narodnim novinama, u broju 132/06.  Hrvatska se nalazi u dubokoj demografskoj krizi. 

◦ U dvadesetak godina postojanja samostalne hrvatske drţave, nije dovoljno učinjeno na sanaciji demografskih rupa koje oteţavaju stabilan populacijski razvoj, ali i onemogućavaju uravnoteţen društveno-gospodarski napredak zemlje. 

Nacionalna populacijska politika nije prvi strateški dokument koji se odnosi na demografske procese u Hrvatskoj. ◦ Godine 1996., Sabor je prihvatio Nacionalni program demografskog razvitka - neuspjeh!

 



Dokument Nacionalne populacijske politike sadrţi pet dijelova. Najvaţnije je četvrto poglavlje - odrţivi gospodarski razvoj, temeljne i razvojne pretpostavke, sustav obiteljskih potpora, porezne olakšice, … Četiri su temeljna cilja:

povećanje nataliteta postizanje optimalnoga migracijskog obrasca poticanje povratka hrvatskoga iseljeništva poticanje ravnomjernijeg razmještaja stanovništva i to preteţito migracijom radne snage  Ulaganje u stanovništvo Hrvatske investicija je koja pridonosi brţem i uspješnijem društvenogospodarskom napretku naše zemlje.

Demogeografija i populacijska politika u svijetu 

Azija ◦ više modela:  Japanski - kombinacija striktne demografske (antinatalizam) i eugeničke politike (podizanje kakvoće roĎenih)  indijski (planiranje obitelji kontracepcijom)  kineski model (propisivanje dobi udaje i ţenidbe, antistimulativne mjere na više od dvoje djece i dr.).

◦ Široka je lepeza pokušaja pukoga svladavanja naslijeĎa, ali, ne bi se moglo reći da bi išta od spomenutog iskustva moglo koristiti traganju suvremene Hrvatske. 

Afrika ◦ Najviša stopa rodnosti i priraštaja meĎu kontinentima ◦ nema ozbiljnijeg uspjeha u provoĎenju odgovarajuće populacijske politike i usklaĎivanja demografskih s gospodarskim tijekovima.



Latinska Amerika Različite teţnje ◦ 60-ih - isticano planiranje obitelji uz neke kontroverzne pojave ◦ 70-ih - znanstveni pristupi u traţenju skladnijeg razvoja demografskih i gospodarskih čimbenika. ◦ demo-ekonomska homogenizacija procesa daje rezultate, Latinska Amerika više nije vodeća po prirodnom priraštaju



Angloamerika ◦ Obrazac je sama sebi (kontinentsko prostranstvo, prirodna bogatstava, tehnološka razvijenost, rijetka naseljenost) ◦ Velike mogućnosti slobodnog premještanja stanovništva u potrazi za poslom, većom zaradom ili podobnijim uvjetima ţivota  gospodarski zasnovana redistributivna populacijska politika. ◦ Istraţivačke snage više usmjerene na proučavanje populacijske problematike i traţenje odgovarajuće populacijske politike izvan samoga kontinenta.



Europa ◦ Populacijska politika kao odgovor na stvarno nastalo nepovoljno demografsko stanje osobito u području nataliteta i prirodnog prirasta. ◦ Razina stope nataliteta spustila se ispod granične posttranzicijske razine (14 ‰), a razina totalne stope fertiliteta – ispod kritične razine koja se zahtijeva za obnavljanje generacija (2,1 djece prosječno po jednoj ţeni u fertilnoj dobi)  početak uočavanja vaţnosti populacijske politike ◦ Većina zemalja zapadne i sjeverozapadne Europe nema eksplicitne populacijske politike.  Glavnina pronatalitetnih mjera, prikriva se drugim nazivima (mjera obiteljske politike, socijalne politike, politike vezane uz stanovništvo).

◦ Prilikom razmatranja mjera i rezultata pronatalitetne politike u razvijenim europskim zemljama treba se osloniti na one zemlje koje imaju sluţbeno deklariranu populacijsku politiku i koje ju provode dovoljno dugo (Francuska i Švedska).

ZAKLJUČAK RH – najučinkovitije bilo bi provoditi suvremenu pronatalitetnu populacijsku politiku. Najučinkovitije mjere takve politike: 



dječji dodaci fokusirani na treće dijete materijalna podrška roditeljima koji se odluče na veći broj djece skup različitih mjera usmjerenih na jačanje svih oblika infrastrukture za pomoć zaposlenoj ţeni-majci u podizanju, odgoju i obrazovanju djece. Nuţno je samo odgovarajuće zakonodavstvo kako bi se te mjere provodile u praksi!

Literatura 

Barić, V., skupina autora, Hrvatsko gospodarstvo, Politička kultura, Zagreb, 1998, str. 19-45



Berelson, B., Population Policies in Developed Countries, McGraw Hill, New York,1974.



Friganović, M., Demogeografija, Stanovništvo svijeta, Školska knjiga, IV. izdanje, Zagreb



Friganović, M., Šterc S., Demografski razvoj i populacijska politika Republike Hrvatske, Duštvena istraţivanja Zagreb 3/GOD. 2 (1993), br. 1, str. 151-165



Wertheimer-Baletić, A., Polazišta za populacijsku pronatalističku politiku u Hrvatskoj, Izvorni znanstveni rad, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005, str. 217-236



Wertheimer-Baletić, A., Depopulacija i starenje stanovništva – Temeljni demografski procesi u Hrvatskoj, Izvorni znanstveni rad, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2004, stranica 631



Ţivić, D., Regulativa, Nacionalna populacijska politika, Revija za socijalnu politiku, god. 14, br. 2, Zagreb, 2007, str 261-268