Demografske Metode i Modeli

DEMOGRAFSKE METODE I MODELI - materijali za ispit -

Zagreb, 2009.

Ekonomski fakultet-Zagreb

1

Katedra za demografiju DEMOGRAFSKE METODE I MODELI zimski semestar 2009. Syllabus

Izvođači nastave: Prof. Jakov Gelo, kabinet 222, konzultacije: ponedjeljak: 11-13 asistent Ivan Čipin, kabinet 220, konzultacije: ponedjeljak: 11-1; utorak: 16-18

Cilj kolegija: Ovaj kolegij upoznaje studente sa metodama i modelima koji se koriste pri istraživanju promjene ukupnog broja stanovnika, fertiliteta, mortaliteta, migracije, struktura stanovništva itd. Pomoću primijenjenih zadataka u Microsoft

Excelu

i

ostalim

softverima

student

će

moći

primijeniti

demografske metode potrebne da se riješe problemi iz prakse. Okvirni sadržaj predmeta: 1. UVOD Jednadžba demografskog knjigovodstva; osnovne demografske mjere; stope rasta/pada broja stanovnika; izvori podataka o stanovništvu; periodske i kohortne mjere 2. MJERE MORTALITETA Metodologija izračuna opća stope mortaliteta; specifične stope mortaliteta; mortalitet

dojenčadi;

standardizirane

stope

mjerenje

morbiditeta:

mortaliteta;

metode

usporedba

mortaliteta:

standardizacije;

lexisov

dijagram; 3. TABLICE MORTALITETA (DOŽIVLJENJA) Vrste tablica mortaliteta; periodske i kohortne; kompletne i skraćene; očekivano trajanje života; izrada tablica za određeno stanovništvo i

2

primjena u praksi (primjer hrvatske tablice mortaliteta); analiza doživljenja i modeli mortaliteta: analiza vjerojatnosti umiranja i doživljenja 4. MJERE FERTILITETA Metodologija izračuna opća stope nataliteta i fertiliteta, specifične stope fertiliteta; TFR; periodska i kohortna analiza fertiliteta; odrednice fertiliteta – analitički pristup; analiza nupcijaliteta (bračnosti); mjere reprodukcije stanovništva 5. MODELI STRUKTURE STANOVNIŠTVA Tipologija dobno-spolne strukture; piramida starosti (utjecaj fertiliteta i mortaliteta na njezin oblik) ; koncept stabilnog stanovništva i Lothkina stvarna stopa prirodnog prirasta; izrada modela stabilnog stanovništva; stacionarno stanovništvo; primjena modela stabilnog i stacionarnog stanovništva u projekcijama dobne strukture 6. PROJEKCIJE STANOVNIŠTVA Prognoze i projekcije stanovništva; metode projekcije stanovništvamatematička i analitička (metoda komponenta); projekcije na nacionalnoj i regionalnoj razini; projekcije stanovništva Hrvatske Literatura: Rowland, D. Demographic Methods and Concepts, Oxford University Press, 2003. Hinde, A. Demographic Methods, Edward Arnold Publishing, 1998. Swanson, D; Siegel, J. The Methods and Materials of Demography, Elsevier, 2004. Breznik, D. Demografija - analiza, metodi i modeli, Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka, Beograd, 1988. Obveze studenata: Od studenata se očekuje da dolaze na nastavu, izrade poster prezentaciju, aktivno sudjeluju u raspravama na satu, te da rješavaju zadatke u statističkim softverima.

3

Način ispitivanja i ocjenjivanja: Provjera znanja će se provoditi tijekom pedagoškog rada sa studentima (predavanja, seminari, individualna nastava putem konzultacija). Konačna ocjena će se formirati na temelju tih provjera znanja kao i konačnog pismenog ispita. Test čini 50% ocjene dok ostali oblici nastave (poster, domaći zadatci i dolasci na nastavu) čine 50% ocjene. Za studente koji nisu aktivno sudjelovali u nastavi pismeni ispit čini 100% ocjene. Formiranje konačne ocjene: 1. Test – 50% 2. poster – 30% 3. domaći zadatci, sudjelovanje na nastavi – 20% Postotak Ocjena 50-64

2

65-79

3

80-89

4

90-100

5

4

1. UVOD Demografija je znanost o stanovništvu i po svojoj prirodi je kvantitativna i statistička,

premda

neki

demografi

koriste

i

kvalitativne

metode.

Demografija je puna brojki, tablica i grafikona. U okviru demografije učimo pojedine demografske metode i modele koje ćemo u okviru ovog kolegija detaljnije upoznati kao i mnoge druge tehnike koje se u okviru kolegija demografija ne obrađuju. Demografske metode i podaci koriste se, međuostalim, u biznisu, vladi, aktuarskim znanostima, osiguranju, urbanom planiranju, javnom zdravstvu i mnogim drugim područjima. Dva su alternativna pristupa izučavanju demografije, i ovdje ćemo naglasak staviti na onaj koji u prvi plan stavlja demografske metode. U okviru demografije mogu se istraživati samo demografske varijable (fertilitet, mortalitet, migracije i sl.) i tada govorimo o formalnoj demografiji ili demografskim metodama. Formalna demografija (eng. formal demography) bavi se isključivo samim demografskim fenomenima, ne i sa njihovom interakcijom sa ekonomskim, socijalnim i drugim fenomenima.

Primjerice

kod

analize

fertiliteta

(promjenu

kojeg

promatramo kao uzrok) i promjena u dobnoj strukturi (kao posljedica) proučavamo samo utjecaj promjene stope fertiliteta na dobnu strukturu dotičnog stanovništva. U svakom slučaju riječ je uglavnom o mjerenju demografskih procesa, a ne o objašnjenju uzroka i posljedica određenih demografskih pojava, barem ne onih koji izlaze iz striktnih okvira demografije kao discipline. Napomenimo kako se šira veza demografije sa društvom, ekonomijom i kulturom proučava u okviru materijalne demografije (eng. population studies- proučavanje stanovništva) i ona proučava, ne samo vezu između demografskih varijabli, već i vezu između demografskih i nedemografskih varijabli, te posljedice utjecaja demografskih varijabli na demografske,

5

društvene, ekonomske i ostale procese. Koliki je utjecaj demografskih varijabli u drugim disciplinama pokazuje i činjenica da postoji socijalna demografija, ekonomska demografija, antropološka demografija, povijesna demografija itd. Posebna je veza između demografije i statistike, te su statističke metode od velike važnosti prilikom

mjerenja određenih

demografskih procesa. Unutar same statistike značajno mjesto zauzima i demografska statistika. Demografska statistika je posebna grana primijenjene statistike koja izučava specifičnosti u pogledu prikupljanja podataka o stanovništvu (metode popisivanja stanovništva, provođenje anketa o stanovništvu, organizacija popisa stanovništva, statistike prirodnog i mehaničkog kretanja

stanovništva),

demografska

obilježja

i

klasifikacije,

kao

i

problematiku u vezi s obradom i prikazivanjem podataka o stanovništvu. Počeci demografske statistike, a u velikoj mjeri i statističke teorije uopće kao i demografske analize, datiraju iz vremena Johna Graunta i Williama Petteya (politička aritmetika - sredina 17. stoljeća), koji su težili da analizom osnovnih podataka o prirodnom kretanju stanovništva otkriju zakonitosti u kretanju mortaliteta i fertiliteta. Tako nastaju prve tablice mortaliteta, koje su kasnije postale osnova za izračunavanje premija u osiguranju života, kao i osnova za izradu analitičkih projekcija stanovništva unutar same demografije. U okviru demografske statistike pored općih statističkih metoda se razvila i specifična demografska metoda koju su preuzele i druge samostalne znanosti za svoja istraživanja. Ova metoda se pored demografske statistike razvijala i u okviru demografske analize ili demometrije odnosno demografskih metoda i modela. Podjela demografske statistike: 1. populacijska statistika ili statistika stanovništva (proučava broj,

razmještaj i strukturna obilježja stanovništva) 2. vitalna statistika ili statistika prirodnog kretanja (registrira rađanje,

umiranje, sklapanje braka, razvod braka) 6

3. migracijska statistika (registrira unutarnje i vanjske migracije zemlje,

uključujući useljenja i iseljenja) 4. statistika domaćinstava, kućanstava i naselja 5. popisna statistika

Jednadžba demografskog knjigovodstva Na kretanje stanovništva, njegov porast ili smanjenje odnosno promjene u ukupnom broju stanovnika na određenom području (bilo da je riječ o gradu, općini, županiji, regiji, državi itd.) utječu prirodne i migracijske sastavnice. Prirodna

sastavnica

podrazumijeva

rezultantu

nataliteta

(broja

živorođenih) i mortaliteta (broja umrlih). Migracijska (mehanička) sastavnica predstavlja razliku između imigracija (broja useljenih) i emigracija (broja iseljenih). Prisjetimo se, natalitet i imigracija predstavljaju pozitivne sastavnice i utječu na porast, dok su mortalitet i emigracija negativne sastavnice i utječu na smanjenje ukupnog broja stanovnika. Upoznavanje sa pojmovima prirodna i mehanička sastavnica kretanja ukupnog broja stanovnika omogućava nam definiranje jednog od osnovnih pojmova demografskih metoda, osnovne demografske jednadžbe ili kako se još naziva tzv. jednadžba demografskog knjigovodstva. Pretpostavimo da u nekoj zemlji u vremenu t imamo Pt osoba, i da nakon određenog vremena (primjerice nakon jedne godine) imamo Pt+1 osoba, tada možemo zapisati sljedeću jednadžbu:

7

Pt+1= Pt + Nt – Mt + It - Et (1) gdje je: Nt broj rođenih u periodu između t i t+1 Mt broj umrlih u periodu između t i t+1 It broj doseljenih u periodu između t i t+1 Et broj odseljenih u periodu između t i t+1 Osnovnu demografsku jednadžbu dalje možemo raščlaniti na dvije osnovne sastavnice: Nt – Mt prirodni prirast It - Et

neto migracije

U slučaju da je Nt>Mt, prirodni prirast je pozitivan, u obratnom slučaju je negativan prirodni prirast ili prirodni pad. Kada je It >Et govorimo o pozitivnim neto migracijama (vanjske migracije su pozitivne). U obratnom slučaju (It