Darko DAROVEC_ Slovensko-hrvatska etnička granica u Istri

) UDK 80/81+82r.163.42+

Pula.2002.

ISSN1331- 7830

EasOpTSFILOZOFSKOGFAKULTETA U PULI POLENSIS ODICUSFACULTATISPHILOSOPHICAE . DELLA FACOLTADI LETTEREE FILOSOFIADI POLA F THE FACULTY OF LETTERSAND PHILOSOPHYIN PULA

I

I parko Darovec

SLOVENSKO.HRVATSKA ETNIEKA GRANICA U ISTRI

121 Izv orni znanstvenidlanak Original scientific paper Povijest

UDK 94(497.4/.5-3Istra):341.222 Primljeno: 14. 09. 2002.

'

dr. Darko Darovec Znanstveno-raziskovalno sredi5deRepublikeSlovenije, Koper Garibaldijeva 18 SI - 6000 KOPER e-mail:[email protected]

Meja med Slovenci in llrvati v Istri seje v teku stoletij oblikovala kot posledica zgodovinskih, geografskih, gospodarskih,demografskih, upravnih, politidnih in nenazadnjevojaikoobrambnih dejavnikov. Medtemko je do konca srednjegaveka znadilnapostopnain pretefoio samoiniciatirmapa tudi organutrana kolonizacija oz. priseljevanjeslovanskegaprebivalstvav Isfto, s severav,glavnem prednikov Slovencev,zvzhodapaHrvatov, paje zaradidemografskihkriz od 15. do 17. stoletj4 ki so nastalezaradi vojn, epidemij bolezni in gospodarskega nazadovanja,prihajalo do vedjih organiziranih priseljevanj preteZnoslovanskega prebivalswa z Balkana. Obmodje ob reki Dragonji prikantje pestro etnidno sliko prepletenosti italijansko-slovensko-hrva5kogovoredega Livlja, ki je v prispevku prikazana s primerjalnimi grafikoni na podlagi popisov modemih Stetij (1880-1945) za izkljudno katastrskeobdine ob levem in desnembregu reke Dragonje od morja do Pregarena slovenski strani oz. Zrenja na hrvabki. ee Le gre zakako sporno ozemlje, je to morda le juZna meja k. o. Sedovlje,ki poteka vseskozi po javni poti nekaj sto metrov oziroma kak kilometer juZno od sedanjegatoka reke Dragonje vse do iztekav Piranski zaliv.

Od antike do srednjega vijeka

l

Nakon 5to su Rimljani l78ll77 pokorili Histre, najstarijipoznatinarod na istarskomepoluotoku kojima Istra vjerojatno i duguje svoje ime, te kasnijem pridruZivanjuIstre sjevernojItaliji (izmedu 50.i 12.pr. Kr.), cijeli je poluotok osim dijela unutra5njosti(naroditopodrudja oko Buzeta) podwgnut znatnoj romanizaciji. Rimska je vlast svojim karakteristidnimmetodama(iseljavanje dijela doma6egaZiteljstua,doseljavanjeI postigla da se vulgarna latin5tina ustalila (koind), dok je latifundijskim ustrojavanj tereni dopu5tali) i organiziranjem obrtnii nadin Livota(Mlakar, 1966.).To se kasni organizacijombiskupija u Istri u kasnoj r Najprije germanskii hunski upa italske prostore (prvi su zapoteli ve6 prij poluotok, premda najvi5e u kontinentaln< st. bila dak i utodi5temizbjeglicamaiz gr molda i jo5 nekimaiz druglhpodrudja g< organizaclja.Prvi opsezniji izvor o ranos (RiZanskiplacit, oko godine 804.)jasno r to doba bila jako opusto5ena.(Grafenaue

DATKODATOVCC: SLOVENSKO-HRVATSKA

ETNIEKA GRANICA U ISTRI

Prvi valovi Slavena U to doba,od konca 6. do podetka9. stolje6a,s prvim valovima Slavena podinjese Siriti pudanstvokoje je danas,osim ostatakaistriotskihgovora (usp. Filipi, 1993)nositeljemgenetskidvaju najstarijihjo5 uvijek Zivih istarskihjezika, slovenskogi hrvatskbga.Prvi su upadi bili nasilni. Slavenisu nadiru6isa sjeverai preko Posavlja zauzeli (i uz pomodu Avara i pod njihovim pritiskom) sjeverni, kra5kidio Istre do klanskeSumei do doline rijeke Reke sjevernood ei6arije pa sve do ruba udoline oko Trstajo5 prije 600. godine.Podetkom7. stoljedanjihov seprostorpro5iriouskim pojasomizmedu cestekoja je vodila izTrstaprema Istri i zapadnimrubovima Cilarije do bizantskih utvrda sjeverno od Buzeta. Poprilici u to doba,podetkom7. stoljeda,Slaveni su s istoka mimo Trsatike (sjevernidio Vinodola) zauzeli istodnu Istru do Udke i RaSe.Svi su se kasniji valovi Slavena dogadalinenasilno,agrarnomkolonizacijom opusto5enihpodrudjakoja je u feudalnom srednjemvijeku (s vrlo malim udjelom gradskogaZiteljstva u odnosu na cjelokupnupopulaciju)bila zapravojedinimtemeljembitnih promjenastatusa etnidkih prostora i njihovih granica. To se pokazalo ubrzo nakon uvodenja franadkevladavineoko 800. godine koja im je dozvolila naseljarrdnje po jelim krajevima (deserta loca) gdje su mogli "obitavati bez Steteza vas" (= Litelje istarskih gradova). Doseljenici sa sjevera zauzeli su prostor Buzestine (Sto semoZdajoS uvijek zrcali u jezidnim osobitostimabuzetskihgovora),a oni s istokaPazin5tinu,Stopotvrduju i posebnaarheolo5kanalazi5tatih prostora inj). Isti su karakterimala i kasnija srednjovjekovnakolonizacijskagibanja. Kasnije Sirenjeslavenskih seljaka prema zapadnimi juZnim istarskim obalama zaustavljase ispred zidinaistarskihgradovazajednos prestankomzanimanja Ziteljstvaza poljodjelstvo sve do odludujudeprekretniceoko 1100. godine,u okolici Trsta vjerojatnou 12. stoljeiu. U to dobapromj ena drLavnoupravnihi lokalno-teritorijalnihsvjetovnihi crkvenih vlasti pod njemadkim vladarima(usp.Darovec, L992.,23-26)istarskaje roman5tinajoS uvijek sluZbeni pisanijezik u istarskimgradovima,a do pove6anogutjecajamletadkoga talijanskogajezlka i njegove potpune prevlasti dolazi tek nakon konadnepobjede nissimeu zapadnomi juZnom istarskomprostoruu 15. stoljedu,nakon Stosu Mletci najprije godine 1267. osvojili Pored,1279.Kopar i Izolu, 1283.Piran da bi zatimpostupno do L420. od oglejskih patrijarha preuzeli cjelokupnu zapadnoistarsku i polovicu istodnoistarskeobale.U sredi5njemdijelu poluotoka, tzv. PazinskojkneZiji ili Istarskoj lrrreZlji,nakon 1374. godineizumiranjem istarskegranegoridkih knezovaustalila se habsburSkavlast. Izmedu 1438.i 1441. Pazinskaje knelrjapostalaprikljudeno gospodstvoKranjske (Juridi6-iargo, 1993.). Do populacijskihkriza od 15. do 17. stolje6ai to je bilo samopostupno mijenjanje,a tek su tada5njanova migracijskagibanjapostavilatemelje ga etnidkogaustrojstvau Istri. Endemijskebolesti (groznicau dolini ijeke Mirne), kuga od sredine 14. stolje6ai ratovi (turski upadi zadnjih desetlje6a 15.stolje6ai posebnooba habsbur5ko-mletalkarata 1508.-1516. i 1615.-1617.) uzrokovalesu u Istri stalnukrizu naseljenosti.Pudanstvoseje ponegdjei vi5e negoprepolovilo (Kopar, Pula,Novigrad,...)tako daje mletadkaIstra 1649. godineimalajedva 49.332Litelja dok je broj stanovnikajo5 1583.godine iznosio 70.000.

TABULA 5.2002,

Mletaika politika naseljavanja To vi5estoljetnogubljenjepudanstvabilo je mogu6epopravljatijedino neprestanimnaseljavanjemopustjelihpodrudja.Mletadkaje republikato i dinila, u ne5tomanjoj mjeri i austrijskavlast. Austrija je ve6 u 15. stolje6uopusdelu Ciiariju naselilavla5kim (rumunjskim)pastirimadiji ostatci(dvjestotinjakljudi) jos uvijek Zive u Zejanamai desetakseh eepi6kogapolja (Su5njevica,Nova Vas, Jesenovik,Brdo ...) duvaju6iusprkossvih promjenavlastiti idiom (usp.Filipi, 2000.). Tako je zatvorenprijasnji unutrasnji tijek preko cilarije premajugu o demu svjedodispomenutiidiom. Odiglednoje da su se prazni prostori sjevernood Dragonje popunjavaliiz slovenskogasjevernogasusjedstvaseZu6ii na Buzestinu premdatamo dolazei dakavskogovore6idoseljenici(usp.Darovec, 1996.,50 i b1lj. 143,144). Mledani su u najve6oj mjeri dovodili rzbjeglicekoje su pred Turcima bjei:ali na njihove istodnojadransketeritorije. Rijed je uglavnom o ljudima iz Dalmacije ili onima koji su preko nje dolazili. Naseljavalisu ih uglavnomna podrudjejuZno od rijeke Mirne, a pojedinesu skupinenaseljeneizmeduMirne i Dragonje a i sjevernood te rijeke. Ved su naime 1413.godinenaselili neke skupineiz Bosnei Hrvatskeu Kontovel i ProseknedalekoTrsta,a od 1432.do 1463.godine i na podrudjePirana,prije svegau Luciju. 1449.godinekolonisti se trajno naseljavajuu selu Bibali kod Buja dok je ove6askupinaDalmatinaca 1463 godine zaposjelapolja oko Savudrije.Navedenesu godineFrankopaninaselili Hrvate i Ciie na sjevernidio istarskogapoluotoka.Do konca se stolje6aprema saduvanimarhivskim dokumentimadogodilojoS vi5e preseljenja:piranskaje uprava 1467. godinepokusalau Dalmaciji na6i kolone koji bi se bili voljni preseliti na njezino podrudje,a 1480.u selo Dekani kod Kopra dolaziskupina albanskihdoseljenikaiz okolice Skadradok su se desetgodinakasnijehrvatski prebjezi naselili na Krasu u okolici Trsta i u Podgradu.Osim drlavnlhvlasti nove su doseljenikepozivali i privatni posjednicikoji su zbog ratova,bolesti i neima5tineostali bezradne snage.Tako je 1463. godineMarquardoAppolonio, pripadnik starepiranskeobitelji, sklopio dogovor s desetseljakaiz okolice Sibenikada se preselena njegoveposjedeu Piranu (Berto5a,1986.,59 s1.). Opseg tada5njihdoseljavanja zorno prikazuje prvi poznati popis pudanstvamletadkeIstre iz 1554.kad se u razdobljuod 1534.-1554.tamo doselilo 1.945obitelji "Morlaka"r, Stodini otprilike petinu cjelokupnogatada5njega Ziteljstva(52.765)- ako uzmemou obzir da je svakaobitelj brojila u prosjeku5 dlanova(Erceg, 1981.).Od toga se broja na piranski teritorij doselilo45 obitelji od ukupno 3.100 stanovnika,na Kopar5tinudak 180 obitelji od ukupno 11.294 (usp.Darovec, 1995.,44-50). Od 15. do 17. stoljedaizvori (u tom pogledu zacijelonepotpuni)biljeZe vi5e od stotinu organiziranihkolonizacija i to od nekoliko desetakapa do 5.000 ljudi. No nije rijed o homogenomZiteljstvu,premdau spomenutimbrojevima prevladavaju dalmatinski Hrvati. Izvori navode i Crnogorce (Peroj), Stokavski ' Mledani i Istrani Morlacima su nazivali doseljenike doseljeneu Istru uglavnom iz dalmatinskih zemaljaod 15. do konca 17. stolje6a.Zvali su ih i Ci6ima (po njima je Citarija i dobila ime). Jezidnoti su doseljenici bili Hrvati, uz iznimku Vlaha (rumunjofona) uZejanamai Cepi6kom polju. (usp.Kos, 1950.,73 ibilj.61; Filipi, 2000.).

Darko Darovec: SLOVENSKO-HRVATSKAETNICKA GRANICA u ISTRI

124 otok oko Jelovicei Vodica, a spominju i Albance i Grke. OblikovanjedakavskoStokavskoga dijalektau juZnom i zapadnomdijelu Istre ukazujena mijesanje starogai novogaZiteljstva.I da su predci Slovenacau razdobljudo 16. stoljeda preSlirijeku Dragonjui naselili se na Buze5tini,za njih su od presudnoga znadenj bila upravomigracijskakretanjaod drugepolovice 15. st. dalje koja su bila potaknutaturskim osvajanjimana jednoj i velikom depupulacijomIsrre povezanomgospodarskimnazadovanjemMletaka na drugoj strani.Sveje to dovelodo naseljavanjauglavnom Hrvata stoje kao posljedicuimalo promjenu nacionalneslike. Slidnu su sudbinuod 16. stolje6adoZivljavalii doseljeniciiz dana5njeSlovenijekoji su naseljavalinekadaustrijskuIstru. JoSu drugoj polovici 16.stoljeia u lupoglavskimzemljisnim knjigama nalazimoprezimenakoji ukazujuna hrvatskoi slovenskopodrijetlo tamo5njihseljaka,premdase u uvodnojstudiji toga urbaratvrdi da se u razdoblju od 1560.do 1571.godine promijenilovi5e od 55Vostanovni5tva(Klen, 1973.,l3). Dok su u unutra5njostiprevladavalislavenskipoljodjelci (samosu se sporadidno,npr. kod Rovinja i vodnjana, zadrLaleskupine starih Istrana romanskogpodrijetla),u gradovesu se doseljavaliobrtnici i trgovci uglavnomiz Mletadkerepublike. Time su u gradovima definitivno prevladali mletadko narjedj i talijanski Livalj.Tahjanizacijaje postupno zahvatilai grdkedoseljenike,a i slovenskeobitelji koje su se neprestancenaseljavaleiz okolice. Mledaneje baremod 13.do 16. stoljeiaprivladilatrgovinas mjestimau zaledu,nadasvehabsbur5kimposjedimaodakle su dolazili brojni seljadkitrgovci (u izvorima spominjanim kao Kranjci), dok je za sjeverozapadne istarske gradove ta trgovinapredstavljalaosnovnugospodarskudjelatnostsve do padaMletadke republike(1797.).Kranjci su u gradovedovozili prije svegajako potrebito Lito (kojeje u velikoj mjeri zavrsavalou Mletcima), susenomeso,koZu i rudade,a privladili su ih proizvodi istarskihgradova(sol, vino i ulje), dok su vlastite zemljoposjednike zadovoljavalirobom iz prekomorskihzemaljakoju su nabavljaliod mletadkihtrgovaca.Trgovina s Kranjskom povoljno je utjecalana razvojprije svegasjeverozapadnihistarskihgradovai unutra5njostisjeverneIstre jcima koji bi se odludili tu za stalno jestvici. Po svoj je prilici trgovinska r baremjo5 razmjeni s Piranom i Trstom rimazavrijeme od dvadesetihgodina 14 stoljecadalje.Ve6 su se naime u to doba,kao i u Kopar, trgovci iz unutra5njosti naseljavaliu oba spomenutagradai tamo kupovali posjede.U prve dvije tre6ine " :' ' - '- ' 1 r1 f 4. .os l j4ep6w a - 'w 1 'vr! ' r vt. ro J w. w J vp u l uo j e d J Lir nu ius D gur Jd t ' lo l l t s e l jte Jt i i z L j u ' ' : ^ - - ^ - - n L n| i, c (gradskipolicajci) koji su uz ostaleduZnc okolnogastanovni5tva(Gestrin, 1965.,6j doseljeniketrgovceprije svegazbog tam< razliku od relativno tvrdih feudalnih odnc KoruSkoj,u zaleduprimorskih gradova pr oblicimanapolidarstvai kompanjonstva(socida)pri demusu najamnicibili osobnoslobodnivezanisamougovorom(Miheli(,,1979.).

TABULA 5,2002.

VaZnost nekada5njih upravnih granica Puno povoljnije gospodarskeprilike u sjevernomdijelu Istre, navlastito na Kopar5tini i Piran5tini,i nakon 16. stolje6apogodovalesu stabilnosti dotada5njegaetnidkogelementau unutra5njostikao i dodecanjenovih stanovnika iz slovenskogazaledakoji su ve6 tradicionalno(i zbog ved ustaljenihtrgovadkihi drugih gospodarskihtokova) gravitirali prema dana5njimslovenskim istarskim gradovima.I kad su Mledani 1578.u Istri ustanovili posebnuinstituciju,tzv. istarskoga nadzornika (Proweditore nell'Istria), najprlje sa sjedi5temu Piranu, zatim u Buzetu (1592.),koji je bio zadutenza naseljavanjenovih Liteljau Istru (Berto5a,1986.,5-153,posebno61, 83, 128),za taj je posaona Kopar5tinibio zadul,enkoparskigradskinadelnik,podestati kapetan(Darovec,1995.,58). Tako je svoju ulogu u oblikovanju slovensko-hrvatske etnidkegraniceu Istri odigralo i lokalno opdinsko i crkveno upravno uredenje- podrudje srednjovjekovnekoparskeop6inedo propastiMletadkerepublikei sve do prvih austrijskihlokalnih upravnihreformi (1814.) protezalose na podrudjeselajuZno od Kra5kogaruba od Ospado Rakitovca,naMovrai., Gradin i Topolovacte na dana5njahrvatska sela Sternu,Kuberton, Sorbar (Maru5i6i), Brda, Brid, SkoruSicu i Meri56e (Statut Kopra, M4I), dok se teritorij koparskebiskupije u okviru koparskogakomunaprotezaona jug do Dragonjei sukladnopokrivenosti piranskog komuna ukljudivao jo5 i KaSteli Savudriju sve do njezina spajanjas tr56anskom biskupijom1830.godine(usp.Darovec,1993a,85-104). Stogaje i s gospodarskogvidika posverazumljivo da je ba5kao i Kopar koji je upravno pokrivao cjelokupan Koparski zaljev i Piran morao pokrivati cjelokupan Piranski zaljev zajednosa Savudrijomjer su se u Piranskomzaljevu,osim solanapoznatih po kvalitetnoj soli diljem sjevernogaJadrana,nalazila i lovi5ta ribe koja su piranskevlasti, prema saduvanimdokumentimabaremod 13. stolje6adalje, davaleu zakup najboljim ponudadima(usp.Mihelid, 1998.;Darovec, 1998.). Srednjovj ekovni se koparski teritorij austrijskim upravnim reformama 1814.godine dijeli na vi5e manjih upravnihjedinica koje su, baremna jugu,

predstavljale osnovuzakasniju(1868.-1945.) velidinuopiina(usp.Marin,1991.) Takose 1940.godine(eermelj,1945.,27-32) nekadkoparskaselaMeri56e, SkoruSica, Brda i Sorbarnalazeu op6iniBuje, Sternai Kubertonu op6ini GroZnjan,Gradin i Topolovacu opdini Oprtalj, a Rakitovac,MovraLi Smokvica opdini Buzet kojaje obuhva6ajo5i dva slovenskasela,Sodergui Pregaru(u mletadko su doba oba selapripadala tzv. markizatu Petrapilose,feudu koparske obitelji Gravisi; usp.Darovec, 1998.,45).Zbog udaljenostiod talijanskihobalnih sredi5taizmedu kasnije slovensko-hrvatskeetnidke granice na podrudju oprtalj i buzetskeop6inenije bilo talijanskogastanovni5tva(osim u samomeOprtlju i bllLoj okolici). U stvaranjukasnijeslovenskenacionalnesvijesti stanovnikatih selasvojuje ulogu nedvosmislenoodigralai njihova tradicionalnapovezanosts koparskimzaledem. U selimapreko Dragonjekoja su bila pod jurisdikcijom novigradske biskupije premaaustrijskimpopisimapudanstvaod 1880.do 1910.velika se vedinaizjainjavala govornicimatalijanskogajezika,no u desetlje6imaizmedu pojedinih popisamoguie je pratiti kolebanjau deklariranjuhrvatskogaili slovenskogajezlkakomunikacije(usp.Cadastre,1946.).Slidno stanjeimamo u skom komunu: Chartularium.

DaTKoDaTovec:SLOVENSKO-HRVATSKA ETNIEKA GRANICAU ISTRI

163,r28r.9. 10.)i u Kastelukoji je pripaoPiranur4z5.,stojos 1425.porvrduje tadasnji mletadkiduZdCristoforoMoro (PAK.PA. Dukali,r44l., 1450.,1463.). Oblikovanje novih nacionalnih skupina Na podrudjupovijesno sraslihnaroda(europskihtipova) medu najbitnije dimbenikeu odredivanjunacionalnihgranica zacijelospadajezidnapripadnost stanovni5tva- dakakoda ona nije u svim pojedinostimai u svim vremenima odludujudikriterrj. Upravo nam istarskapoviiest ukazujena vaZnosti drugih dimbenika,poglavito etnidkihpromjenanakon razliftihkolonizacijskih tokova, utjecajarazh(,itrhkulturnih preplitanja,a u novije vrijemejos i pritisakai posebiceposljedakastvaranjaza dana5njisvijet odluduju6emodernenacionalne svijesti. Istraje naime sve do sredine19. stoljedapripadalanerijetkim zemljama srednjei istodneEuropes dvije po socijalnoj strukturi razliditenacionalne skupine:prvu skupinudini ve6inastanovni5tva(seljastvo),a drugu manjinakoju dinepripadnicivi5ih druStvenihslojeva(plemstvo,znatandio gradanstva,novo dinovni5tvoi inteligencija).Podizanjena druStvenojljestvici destoje uvjetovano iezidnomasimilacijomodnosnointegracijom.Tu razliku izmeduRomanai Slavena,odnosnoizmedu Talljana na jednoj i Slovenacai Hrvata na drugoj strani, mletadkisu providuri u Istri u odnosuna gospodstvoi "barbarstvo"vrlo o5tro isticalijos od 16. stolje6a.Kulturna.senejednakostodraZavavei i u najranijem uvjerenjudaje za slavenskeprovincijalce "talijanizacljadin civiliziranja" (Benussi,1924.,346;DeFranceschi,1989.,15-16).To isticaniesukladnosti iezidnei kulturne dvojnosti istarskogaZiteljstvapodetkompolitidkih borbi u 19. stolje6usveje vi5ejadalo medu Talijanima da bi doseglovrhunacu fa5istidkoj Italiji izmedudva rata postav5isluZbenompolitidkom doktrinom. Nacionalnobudenje(19. st.) nerazvijenih(tzv. "nepovijesnih")narodas novim zahtjevimaza jezldnaprava i srazmjernobrzom opadanjuasimilacijske snagevladajuie skupineu pravilu bi izazivalojak otpor premanovom, ponajvi5e meduliberalnim skupinamakoje su jako nagla5avalesvoju kulturnu premodi bile spremnedopustitijezik "nepovijesnoga"narodasamou slabijerazvijenim osnovnimSkolamai u pudkoj kulturi. Kad se pokazaloda je to premaloi da se "drugi jezik pokrajine" podeoafirmirati na svim razima,do5loje do o5trog raskola,Sirenjaasimilacijes pomoduboljih osnovnihSkolai naroditoZestokih borbi zajezidnapravau uredima.Sve to vrijedi i za Istru. Najdrastidnijim primjeromsvijestio kulturnoj nejednakostiu austrijskosu dobabili nastupi hrvatskihzastupnikau istarskompokrajinskomsaborukoji su govorimana vlastitomjezikuizazvali ne samobijesnedemonstracijetalijanskihzastupnikai ledateljstvapo galerijamau sabornicinego i fizidke napadena slavenske ike u gradovima(najprije u Poredu,a zatim i u Puli i Kopru kamo bi drZavnevlastiponekad- nezadovoljnezaostravanjemprilika u istarskoj pokrajinskojvlasti u talijanskim rukama - selile zasljedanja,traLeci moLda mirnije okruZiekako bi u pokrajinskomsaborumogli sudjelovatii hrvarskii slovenskizastupnici).Najzornijeje talijanskovidenje "kulturnogjedinstva" u Istri pokazalafa5istidka politika koja je ved tijekom prvoga desetlje6asvoje vlasti zatrlahrvatskei slovenskeSkole,kulturna dru5tvai gospodarskeudrugeda bi se nakon togalatilaiseliavaniaHrvata i Slovenacai Znih olanova za

kolonizaciju Talijana u Istru. To se nije ostvarilosamozbog podetkaII. svjetskogarata (usp. Grafenauer, 1993., 39-40). U takvim je okolnostima oblikovanje novih nacionalnih zajednica zacljelo zahtijevalo stanovito vrijeme. U prvom nam redu na nj ukazuju podatci o slovenskojnacionalnojgranici odredivanojpremauporabnomjeziku kako se to dinilo polovicom 19. stolje6a.Bilo kako bilo, na sjeveruje tada5njeIstre to pitanj nije bilo toliko kompliciranokao u srednjojili juZnoj Istri. Takvaje granicap pouzdanimosnovamaprvi put pikazanau djelima PetraKozlera: 1853.ucrtaoju je u svoj "Zemljovid slovenskezenlje i pokrajina", a 1854.njezinje opis tiskan u njegovom "Kratkom slovenskomzemljopisu".Oba su djela dakakoodmah zabranjenai objavljenatek nakondesetgodina,1864.u prvim publikacijamakoje je dlanovimaposlalaSlovenskamatica.Navodimo opisjuZne slovenskejezldne graniceizmedumora i granices Kranjskom:"Kod Piranapodinje granicaizmedu slovenskogai hrvatskogadijalektai tededolinom Dragonjeili Rukaveprema brda5cimai selimaTopolovaci Soderga,zatim izmeduRakitovcat Zazida, Jelovicei Podgorja,Golca i Obrova,Poljanai Novigradapreko Pasjakai Jel5ana sve dok se ne spoji s granicomKranjske."U dvama sektorimata se granica prrblllava dijalektalnoj (Topolovac - Trebesei Golac - Radide)i tedene5to sjevernijeod dana5njerepublidkegranice.Bilo kako bilo, ipak je granicakoju je odredio Peter Kozler - narodito na Dragonji a u Sirokim potezimai dalje - ostala vrijediti i kasnijeu slovenskojznanosti(Grafenauer,1993.,20). Bitnom su osnovicomKozlerovaodredivanjaslovenskegranicezacljelo , bili rezultati prvoga istraLlanja nacionalnogastanjau austrijskojpolovici habsbu5kedrLave.Rezultatepopisaiz 1846.(lokalne su vlasti, gradovi,kotari i latifundije, tzrezaltate popisa dodati oznakujezidnepripadnosti stanovnika pojedinih mjesta)obradioje K. Czoernig.Kozler je premakori5tenjutih podataka pokazao zacijelo znatnudozu kritidnosti sintetizirajuli razdrobljenadijalektalna opredjeljenjau pojmove "slovensko"i "hrvatsko" narjedje.Czoernigje naimenesumnjivo prema nadinu oznaEivanjalokalnih vlasti (koristile su vi5e od tuceta razliditih jezidnih oznaka)- dijelio Slovencena "Savrince" i "Brkince", a juhnr hrvatski teritorij na "srpske" govore zapadnood Sindrida kod Sovinj aka, Ci6e otamo do Podgradate Liburne istodnoodatledo granices Kranjskom.Osnovna granica izmedu slovenskih i "srpskohrvatskih" dijalekata za nj poklapala (i na zemljovidu) s onom koju je odredioKozler (DragonjaoOSkrila do izvora - Podgrad- Jel5ane),premda Topolovac- Soderga- Rakitovac- Skadan5dina joi razlikuje i tre6i pojas mije5anogaLivlja hrvatskogai slovenskogateritorija:na zapadt "srpsko"-slovenski,na istoku "liburnski". Na zapadumu taj pojas (razgranldenpoprilidno krivudavom crtom) seZeod Savudrije (gotovo granidnom crtom piranskogateritorija) do Buja, Zavrlja i Oprtlja (ta su mjestavet izvan mije5anogateritorija), zatimpremasjeverudo Ogrina kod Soderge,dok na istoku mije5anim oznadavatrokut od Velikoga Brda do Lipe (juZnood Rupe) i Su5aka kranjsku granicu. Kozlerovase granicaotad u 19. stolje6uuz minimalnaodstupanja javlja u cjelokupnoj slovenskojznanstvenojliteraturi (npr. 1873.premaMaksu PleterSniku,1891.od straneKlodidaSabladolskoga idr.; usp.Ostanek,1991.215217). Neke posebnostinalazimosamou SimonaRutara(Rutar, 1896.,65), koji u zapadnojIstri takoder postavlja "pribliZnu granicu izmedu Slovenacai Hrvata" rijeku Dragonju,a u sjeverozapadnoj Istri na glavnu cestukoja dijeli "Brkine" od

DATKODATOVCC: SLOVENSKO-HRVATSKA ETNIEKA GRANICA U ISTRI

"Ci6a"tejo5 navodipodrobntjenodatkeo forter@

tvrdi daje "neizmjernotesko odrediti pravu granicuizmedu Slovenaca i Hrvata jer jedno narjedjeprelazi u drugo". To ilustrira primjerima iz slovenskihgovora s hrvatskimudecajimau nekim mjestimasjevernood navedeneglanice i hivatskim govorimajuZno od granicekoji su pod jakim slovenskimutjecajem, a istodobno navodikako su nekada(1861.) govornikekajkavskih dijaleiata (npr. u buzetskom i oprtaljskomkotaru) drlalijednostavno "slovencima,'.Na taj je nadin dakako lak5eobjasnitineke nedoslijednostiiz popisa 1880.u bujskom i poredkom kotaru, a ponegdjei u okolici navedenihkorara(Grafenauer,1993.,zo-i27. Jezidnase granica(premadijarektima)u Istri zapadnood srednjovjekovnegranice,koju je predstavljalasumaizmeduKlane i Rupe, razlikuje od slovensko-hrvatskenar:ionalnegranice utvrdene prema rezultatima anketekoju je 1945.godine organizirao zagrebadkiprofesorRoglii (cadastre, 1946.)i od (osim u selimapasjak, Sapjanei Rupa) clanasnjedrh,ivne granice. od Slavnikana zapadudo Pasjakai Rupe na istoku pojas dakavsko-ii6koga dijalekta (mjerenopremaosje6ajunacionalnepripadnostijpiipada slovenskom nacionalnomprostoru.Navodimo samozadnjugranicukoju su utvrdili Logar i Rigler (Logar, Rigler, 1990.):Slavnik - skladansdina- o6rov - podgradPodbeZina- Radica- Starod- pasjak- Rupa - Klana;juLnagranica slovenskoga "notranjskog"dijalekta odreclujumjestaMarkovsdina- GradnaHrusica- zaiie - Sabonje- Pavlica- veliko Brdo - Brdce Jelsane- Novokradine_ Susak_ Lisac; avtori su u nekim manjim pojedinostimapopravili starijeistraZivade dijalektalnihgranica. Poprilidnoje ve6epodrudjebuzetskogagovorauz gornji tok rijeke Mirne (od Pregarena sjeverudo Dragudana jugu i od oprtlja i Motovuna na zapadudo podrudjaoko izvora Mirne na istoku) te buzetskogu eieuogugovora(koji se nazivai slurnskimpo mjestu Slum izmeduBrestai Lupoglava).oba navedena govoraslovenskijezikoslovci(zbog njihove povezanostisa Savrinskim(buzetski) odnosnonotranjskim(slumski) dijalektom), drLebitnima zarazvoj slovenskoga jezlkai njegovoihdijalekara. S tim se opaL,anjima slaZujos i neke manje razlikeiste vrste;npr. da se dijalektalna pripadnostbujskome _ ____ dakavsko-stokavskom _. dijalektu rrv urJqrw\Lu J potlupu s, n" PU^rarP4 I nactonalnepripadnostiu katastarskojopiini Topolovaci slidnoio-u u llsJeg.aJem (s buzetskimdijalektom) u sloveniji (Grafenauer,1993.,16). iGracLnu Slovenskijezik u Zupamai Skolama slovenci su irnali nekoliko pogodnosti.Dok je slovenskiteritorij _ u dubini 10 do 20 kilometara- u Sirini preko 50 kilometarabio u doticaju i i"rg.oslovenskoganacionalnogtijela na tr5ianskom,goridkom i kranjskomieritorii'u, Istraje za Hrvatskubila neka vrst slijepogacrijeva koje je s maticompovezivao samo12 kilometaraSirokikoridor izmedu Voloskog i Lrpe. Osim toga, istarski su Slovenciu istom dijelu dvojne drLavebili gotovo tao i svi drugi Sloirenci, dok su Hrvati bili odvojeni od vlastite jezgre,Rijekajos i posebnokao neposredni dio Ugarske'Zbogpomanjkanjasvedenikau Istri u pomo6 su dolazili svedeniciiz unutrasnjostiSlovenijeStoje prije uvodenja drLavneosnovneskoleu nekim sludajevimadovelo do uporabeslovenskoga jezikau Skolamai u nekim hrvatskim Lupama(npr. u vodicam4 Munama,Brgudu i Klani; usp. ostanek,lggl.-g3.).

TABULA 5.2002.

Ve6 je A. Vivante ustanovioda jebrzirazvitakTrsta u drugoj polovici 19. stoljedauzrokovalotrZi5nopreusmjeravanjeagrarneproizvodnjeu prigradskim selima za potrebe grada(Vivante, I9I2.). Kad su talijanski gradani i njihove bankepoku5aliuloZiti kapital u zemlji5ta,koja su sve vi5e dobivalana vrijednosti, slovenskimsu seljacimau toj borbi za doma6eposjedepriskodileu pomo6 slovenskekreditne zadruge(kasnije i tr56anskinovdarski zavodi) Stoje ubrzo udvrstilo slovenskunacionalnusvijestna Kopar5tinii Piran5tini(usp. Kramar, 1991.).U hrvatskomje dijelu Istre to bilo puno manje izraleno,osim na sjeveru pulskoga teritorija jer je brzi razvitak gradova u Istri bio ogranidensamo na Pulu kao glavnu vojnu luku i skladi5tepomorskogaorulja (Arsenal).U Puli je broj doma6egastanovni5tvaizmedu 1880.i 1910.narastaoza 136o/o, au dva sudjednagrada izvan Istre, Trst i Rijeku, za L48 7oodnosno 136,4Vo,dok se u vim ostalim mjestimau Istri Ziteljstvopove6alosamoza tre6inuStoje bilo manje porastastanovni5tvapokrajine(2a36 Vo).Stararegionalna("istarska")svijest mijenjala se u hrvatsku: zbog borbe oko sluZbenogajezlka (narodito u istarskom nakon 1861. godine),zbog osnovnihSkola(naroditonakon njihova podrZavljenja1869.)i zbog zaoltravatjapolitidkih borbi (naroditonakon 1880. kad se u istarskih Hrvata afirmirao novi nara5tajpolitidara). Takav je razvitak uzrokovaoSirenjepolitidkih prava,traLeti intenzivniji rad medu sve ve6im biradkim tijelom. O tim procesimasvjedodeaustrijskipopisi pudanstvaod kojih rji, 1910.godine,ukazujena podjelu Istre na dva etnidkabloka, slovenskui hrvatsku provinciju, ba5 onako kako su to ve6 naznatlli Kozler i Rutar. Do lidnoga rczultata dolazi i M. Wutte koji u svojoj skici jezidne karte (1944.) lovensko-hrvatskimije5aniprostorodredujeslidnokao i K. Czoernig,a i tr5danskiprofesorC. Schiffreru zemljovidu iz 1946.(premapopisu 1910.s popravcimapremapopisu 1921.;usp. Cartes,1946.,17 zemljovida).Prema Schiffrerovoj karti slovensko-hrvatskaetnidka granicadijeli Istru crtom koja podinjejuZno od kanalasv. Odorika (sjevernagranicakatastarskeopiine Ka5tel) na zapadudo Lipe i Klane na istoku pokrivajuii u potpunosti danainju etnidku granicu koju ve6 poznajemo. Opisanagranicapoklapalase s granicomslovenskogai hrvatskogajezika u osnovnim Skolamau dobaAustrije, a i DruStvosv. Cirila i Metodaposebneje slovenskeSkoleotvaralosamosjevernood te crte (Rakitovackod Buzeta 1908., Kopar l9Il./12., Sv. Lucija kod PortoroLa1913.)- iznimka je bio samoKa5tel gdjeje od 1864.godinedjelovalai slovenskaSkola(MaruSid,1995.,186).U Istri je s obzirom na broj Slovenacau pokrajini zaprayobilo najmanjeslovenskih uditelja, a isto tako i udenikai slovenskihSkola:Uzrok nalazimou dinjenici da u Ljubljani 1885.godineutemeljenoDruStvosv. Cirila i Metoda svojim djelovanjemnije zahvataloslovenskidio Istre ve6je skrb za nj prepustilo hrvatskoj sestrinskojorganizacijiza Istru utemeljenoj1893.(usp.Ostanek,199I., 220:Vovko,1994.). Inade,izmedu slovenskihi hrvatskihistarskih zemaljapostojestanovite razhke.Slovenskije teritorij etnidki posvedist, s talijanskimpudanstvomdolazi u doticajjedino na samojobali od Milja do Pirana,naroditou gradovima.U hrvatskomeje dijelu mije5anjeu unutra5njosti izral,enije, no naroditoje rzraLeno, uz izuzetakpotezaod Umaga do Pule, izmedu donjegatoka rijeke Dragonje i Mirne te u obalnompojasuod Rovinja do Pule. To je i 1946.potvrdilo medunarodnopovjerenstvoeksperatadetiriju velesilakoie ie (u suradniisa

DATKODATOVCC: SLOVENSKO-HRVATSKA ETNIEKA GRANICA U ISTRI

strudnjacimaobiju strana)od 9. oZujkado 5. travnja na terenuprovjeravalo podatkedotada5nj ih popisapudanstva(Grafenaue r, 1993., 37). Republidka(drZavna)granica,koja od veljade 7944.praktidkipostaje linijom odvajanjaizmedu slovenskogaPrimorja i slovenskogasjevernogadijela Istre 19. stolje6a(izmedu 1849.l6L i 1918.124.) i vedegahrvatskogajulnoga ijela poluotoka,nastalaje kao autentidani izravanodrazsazrijevanjamodernih narodau tom dijelu Europe(d. istodnood zapadnetalijanskei njemadkeetnidke nice i zapadnood drukdijegaprostora"istodnjadkogadespotrzma"koji ide od padnihgranicaruskogacarstvai osmanlijskogateokratskogaimperija s interesnimsferamana europskomejugoistoku) i u af,rrmacijinjihove unitaristidke nacionalnesvijesti.Taj je procesu drugoj polovici 19. stolje6azahvatioi istarske Iovencei Hrvate Stose odraLavabaremu modernimpopisimapudanstva(1880.venskogaodnosno"srpskohrvatskoga" taljenjesvijestio pripadnostijednomeili vanje o jeziku ponekadsu ometale .oguittostimenovanjapovjerenstava za