CNS Poredan

Oko- bulbus okuli Smješteno je u orbiti, iza oka se nalazi spacium retrobulbare i tu su mišići i masno tkivo, a.v. oftalmika, 2,3,4,5a i 6 kapitalni nervi i ganglion ciliare. Bulbus okuli se djeli na : tunica bulbi extrena , tunica bulbi media , tunica bulbi interna . Tunica externa se djeli na :skleru(beonjača) i korneu(rožnjaču) Tunica media se djeli na : haraideu (žilnica) , corpus ciliare (ciliarno tijelo) i iris(šarenicu) Tunica interna se naziva retina (mrežnjača) koja se djeli na pars optica i pars ceka.

Sklera(beonjača) To je neprozirni dio vanjske očne ovojnice , obavijena je sa kapsulom bulbi, građena je od fibroznih vlakana i puna je krvnih sudova. S unutrašnje strane dolazi u kontakt sa žilnicom a vanjske strane sa sluznicom. Na njoj se nalazi area nervi optici s koje polaze nervi n. Optikusa. Na skleru se hvataju mišići oka ( pokreću oko) i nazivaju se okulogeni i to su: 1. Četri prava (mm. Recti bulbi superior , inferior , media i lateral) 2. Dva kosa (mm. Obliqus bulbi superior i inferior) Sve ih inervira n. Okolomotorijus osim mm. Recit bulbi lateralis (n.abducens) i m. Obliqus bulbi superior (n. Trohlearis). Na skleri nalazimo više otvora kroz koji ulaze i izlaze krvni sudovi u srednju ovojnicu oka. Najvažniji otvor je onaj kroz koji izlaze niti n. Optikusa između kojih se provlače a.v. centralis retine. Funkcija sklere je zaštitna i da se za nju hvataju mišići (bulbo motora) Prema naprijed sklera prelazi preko sulcus sklere u korneu , otvor na skleri za smještaj korne se zove rina kornalis. Nazad je probijena n. Optikusom i kroz taj otvor prolazi a.v. centralis retine. Na skleri ima labium anterior i posterior i sulkus kornealis gdje se ubaci kornea.

Kornea(rožnjača) Kornea je ispupčena i potpuno providna zbog toga što nema krvnih sudova, providnost je potrebna da bi svjetlost prošla kroz nju i da se ne lomi i da pada na lens. Kornea je bogato inervirana(inerviraju ciliarni nervi). Prednja strana je prekrivena konjuktivom a stražnja gradi prednji zid korne bulbi anterior. Ima pet slojeva i oni su potpuno providni: 1. Epitelium anterius korne pripada konjuktivi građeni iz pet stanica (donje su cilindrične , srednje su mnogougaone , gornje pločaste) , cilindrične regenerišu ovaj epitel 2. Lamina limitans anterior je homogena membrana i daje podlogu za epitel, prestaje na rubu korne. 3. Substancija proprija korne je najdeblji sloj , građen od vezivnih fibrila koji formiraju lamele , lamele i fibrile omeđuje prostore u kojima se nalaze kornelarne stanice i limfa 4. Lamina limitaris posterior je čvrsta i elastična membrana s unutrašnje strane korne. Na periferiji je deblja (anulus tendineus) koji formira tetivu m. Ciliarisa

5. Endotelium camere anterior je endotel koji spriječava ulaz u substanciju propriju -s prednje strane je vlaže suze i čine prednji zid očne komore -s stražnje strane je kvasi očna vodica

Horoidea(žilnica) Gradi je splet krvnih sudova kapilara, nalazi se između sklere i retine tj nalazi se između vanjske i unutrašnje ovojnice oka. Sastoji se od 4 sloja : 1. Lamina suprahoroidea - građena od 6-8 slojeva lamela sa dosta pigmentnih stanica i elastičnih niti , učestvuju u akomodaciji oka; 2. Lamina vaskuloza- najvažniji sloj sastavljen od ogranaka cilijarnih arterija i vortikoznih vena. Na presjeku kroz ovaj sloj vidimo dva dijela , vanjski sa velikim žilama i unutrašnji sa manjim žilama. Glavnu masu čine vv.vortikose; 3. Lamina horoidocapilaris – bogata kapilarna mreža za ishranu pigmentnog sloja i sloja čunića i štapića 4. Lamina basalis- je tanka i glatka membrana koja daje podlogu za vidni dio retine . Inervacija horoidea potiče od cilijarnih nerava.

Korpus cilijare (cilijarno tijelo) Nalazi se između horoidea i irisa, građen je iz 2 dijela : 1. Vaskularni (lateralno) – predstavlja završetak krvnih sudova žilnice i iz tih izdanaka se u procesu difuzije i osmoze luči očna voda i ona se luči u komoru bulbi posterior 2. Mišićni tj muskulatorni – čine m. Cilijaris gradi korpus cilijare i ima tri vrste niti : Fibre meridionales , radiales i cirkulares . Ovaj mišić svojom kontrakcijom učestvuje u akomodaciji oka (na daljinu i blizinu) i inerviran je parasimpatičkim nitima n. Okulomotorijusa porijeklom iz vestfaledingerove jezgre u mezencefalonu.

Iris (šarenica) Dio srenje očne ovojnice koji je postavljen u frontalnoj ravni , na njemu opisujemo prednju i stražnju stranu u sredini se nalazi otvor , zjenica ili pupila sa unutrašnjim rubom irisa margo pupilaris. Rub koji ide do corpusa cilijarisa je margo cilijaris. U tkivu irisa su dva mišića m. Sfingter pupile i njegovom kontrakcijom pupila se sužava i inerviran je od parasimpatikusa vestfall-edingerove jezgre n. Okulomotorijusa , drugi je m. Dilatation pupile – širi zjenice i inerviran je od simpatikusa iz ciliospinalnog centra badž(C8-T1). Kroz pukotinu između leće i irisa prolazi očna vodica iz stražnje u prednju očnu komoru.

Retina (mrežnjača) Ona je dio mozga , retina je najkomplikovanije građena u vidnom dijelu(receptori za oko su na njoj) . sastoji se iz pars optika retine ( sastoji se od 10 slojeva i gdje god padne svjetlost vidi se ) ima pars ceka ( nema slojeva) makula lutea ( žuta mrlja je polje najjasniijeg vida i tu je najveca koncentracija receptora za vid ) makula ceka ( slijepi dio) je izlazak nervusa optikusa. Retina je dio moždanog

tkiva i njen eden pokazuje na patološke promjene u mozgu zbog tog što je dio moždanog tkiva i ima svoju vaskularizaciju – arterija centralis retine koja je grana arterije oftalmike. Vena centralis retine ulijevaju se u venu oftalikus superio koja prolazi kroz fisuru orbitalis.

Dioptički aparat oka Tu spada : 1. Kamera bulbi anterior ( prednja očna komora) 2. Bulbi posterior ( stražnja očna komora) 3. Humor akuens – očna vodica 4. Lens kristalina ( sočivo ) – lomi svjetlost i usmjerava u centar najjasnijeg vida 5. Zonula zini - drži leće u stalnom položaju i učestvuje u akomodaciji oka 6. Korpus vitreum ( staklasto tijelo ) – gradi ga kolageno vlakno, puno je vode i funkcija mu je da drži zaljepljenu retinu za horoneideu. Funkcija dioptičkog aparata oka je da lomi svjetlost.

Motorni aparat oka Čine 4 rektusa i 2 oblikusa. Rektusi polaze sa anulus tendius komulisa i tu spadaju m. Rektus superior i medialis, m, rektus lateralis , m. Rektus inferior Osim rektusa u motorni aparat spadaju i 2 oblikusa : m. Oblikus superior i m. Oblikus inferior. Kontrakcijom voih mišića postoji 8 pokreta očne jabučice

Suzni aparat oka Suzni aparat čine glandula lakrimalis i sistem odvodnih kanala za suze. Glandula lakrimalis – nalazi se u lateralnom rubu oka, jedan dio joj je smješten u kapku, a drugi dio u fosi glandule lakrimalis frontalne kosti. Inervirana je parasimpatičkim nitima iz nukleusa salvatoriusa superior ( nervus facialis ) i na osnovu tog se luče suze. Tok suza ide iz medijalnog ruba oka u punktu lakrimalis pa u sakus lakrimalis i na kraju u duktus nazolakrimalis.

Zaštitni aparat oka TU spadaju : supercilium ( obrva ) , palpebre superior i inferior ( kapci ) i konjuktiva. Obrve odvajaju čelo od gornjeg kapka , građenanje od kože , podkožnog masnog tkiva sa mišićnim slojem i frontalnog periosta. Trepavice se nalaze na palpebri i odmeđuju rima okuli ( muskulis orbitalis okuli služi za treptaje) kapak ima kožu i podkožni mišić. KonjuktivA JE Sluznica koja je obavija prednju stranu očne jabučice i stražnju stranu kapka.

Uho(auris) U njemu su smješteni čulo sluha i ravnoteže i dijeli se na : auris eksterna, auris medija i auris interna. Auris eksterna čine aurikula ( ušna školja ) i meatus akustikus eksternus ( vanjski hodnik ).

Auris media čine membrana timpani ( bubna opna ) i osikula auditus ( slušne košćice ) , muskuli auditus, tuba auditiva ( eustahijeva tuba) , kavum timpani ( bubnjik ) . Kavum interna čine pars osea i pars membranacea. Pars osea – kohlea ( pužnica ) , vestibulum ( predvorje ) , kanalis semicirkularis anterior , lateralis, posterior. Unutar koštanih dijelova nalaze se neke membrane : u kohlei se nalazii duktus kohlearis, u vestibulumu se nalazi sakulus i utrikulus, u kanalima je duktus kanalis semicirkularis na ampularnim proširenjima.

Aurikula Hrskavični organ na lateralnoj strani glave na kojem razlikujemo vanjsku i unutranju stranu. Najveće izbočenje na vanjskoj strani je helix a nasuprot njega je antehelix. Udubljenje između ova dva izbočenja je skafa. Prema licu se nalazi porus akutikus eksternus ograničen sa tragusom i antetragusom. Prema dolje se nalazi lobulus aurikule. Izgrađen je od kože, podkože, rudimenatarnih mišića i hrskavice. Na prednjem dijelu helixa nalazi se spina helicis a na stražnjem dijelu kauda hellicis. Hrskavica koja se nastavlja na meatus eksternus je lamina tragi. Lateralnu stranu aurikule obskrbljuje arterija temporalis superficijalis, a medijalnu arterija aurikularis posterior. Vene utiču u venu temporalis superficijalis i venu aurikularis posterior. Senzibilnu inervaciju daje mu n. Aurikulotemporalis i n. Aurikularis magnus. Motornu inervaciju daje n. Facijalis.

Membrana timpani – bubna opna Nalazi se između meatus akustikus eksternus i kavum timpani. Čine je zategnuti dio ( pars tenza ) i labavi dio ( pars flekcida ) odvojene su sa plikama, na nju se naslanja maleus ( čekić ) , pa incus ( nakovanj ) i stapes ( uzengija ) . Lateralna strana membrane timpani je udubljena na mjestu gdje se veže manubrium malei, a medijalna strana je izbočena. Membrana timpani je građena iz tri sloja kože, fibroznog sloja i mukoznog sloja.

Osikula auditus – slušne košćice Tu spadaju maleus, incus i stapes. Povezani su sa dva zgloba 1. Artikulacio incudomalearis i 2. Art. Incudostapedialis. U srednjem uhu su i dva mišića : 1. Muskulus tapedius ( veže se za stapes ) 2. M. Tenzor timpani ( zateže membranu timpani). Inervira ih n. Facijalis.

Tuba auditiva Otvara se u srednje uho i povezuje kavum timpani sa epifaringsom kako bi se izjednačio pritisak. Ima 5 dijelova: 1. Ostium faringeum tube auditive 2. Pars kartilaginea

3. Istmus tube auditive 4. Pars osea 5. Ostium timpanikum.

Kavum Timpani – bubnjik Suženi dio srednjeg uha koji se nalazi između unutrašnjeg i vanjskog uha. Od vanjskog uha ga dijeli membrana timpani, a od unutrašnjeg koštani zid. Naprijed je preko tube auditive povezan sa faaringsom. Ispunjen je zrakom i nalazi se u piramidi temporalne kosti. Ima 6 zidova : 1. Prednji – paries karotikus 2. Stražnji – paries mastoideus 3. Lateralni – paries membranaceus 4. Medijalni – paries labirintikus 5. Gornji – paries tegmentalis 6. Donji – paries jugularis

Kohlea – pužnica Zavijena je 2,5 puta i ima oblik puževe kućice. Svojom bazom okrenuta je prema srednjem uhu. U kohlei na donjem zidu se nalazi osjetne stanice koje čine kortiev organ. Ona je zadužena da prenosi informacije o zvuku nitima n. Kohlearisa, unutra se nalazi kavum kohlei i tu je duktus kohlearis.

Vestibulum Se nalazi između kohlee i semicirkularnih kanala, kad vestibulum prekrije sluznica on uvija dvije vreće sakulus i utrikulus. Odgovoran je za prijenos informacija o ravnoteži.

Kanales semicirkulares Ima ih 3 – kanales semicirkulares anterior, lateralis, posterior. Semicirkularni kanal utiče na ravnotežu i odatle ide n. Vestibularis. U ampulama su smješteni receptori ravnoteže i oni predstavljaju proširenja membranoznih dijelova.

Ovojnice mozga Razlikujemo tri moždane ovojnice koje s polja obavijaju mozak. 1. Dura mater (Tvrda moždana ovojnica) – prva je ovojnica , neprovidna , čvrsta , dolazi u kontakt sa koštanim tkivom i štiti mozak. Ima nekoliko izraštaja : Falx cerebri – obavija veliki mozak i tentorijum cerebeli – obavija mali mozak.

Dura mater ima dva lista unutrašnji i vanjski između kojih se nalazi sinusi mozga. Između vanjskog lista i kosti nalazi se vanjski moždani prostor cavitas epiduralis u kome su smještene arterije : arterija meningea anterior, media i posterior. Najvažnija je arterija meningea media koja prelazi preko suture squamoze gdje najčešće mjesto oštećenja – epiduralnog hematoma. 2. Arachnoidea ( paučinasta moždana ovojnica ) – providna , nema krvnih sudova, prelazi preko sulcusa i girusa. Gradi pačinijeva tjelašca preko kojih se vrši filtracija moždane tečnosti. 3. Pia mater – mehka moždana ovojnica , ima krvne sudove , uvlači se između girusa i sulcusa i gradi krvne spletove.

Prostori između ovojnica 1. Cavum epidurale – prostor između koštanog tkiva i dure mater , tu se nalazi arterija meningea media i tu nastaje hematom. 2. Cavum subdurale – prostor između unutarnjeg lista dure mater i arahnoideje. 3. Cavum subarahnoidale – virtuelni prostor između pie mater i arahnoideje , tu se nalazi liqvor.

Vaskularizacija mozga Arterije koje hrane mozak su većim djelom ogranci a. Carrotis interne , a. Cerebri anterior i media, a. Comunikans anterior i posterior, i a. Cerebri posterior koja je grana a. Basilaris. 1. 2. 3. 4.

A. A. A. A.

Cerebri media vaskularizira lateralnu stranu mozga Cerebri anterior vaskularizira medialnu stranu mozga Cerebri posterior vaskularizira stražnji dio i donju stranu velikog mozga Basilaris moždano stablo i mali mozak

Cerebelum Smješten je u stražnjoj lobanjskoj jami i ima lijevu i desnu hemisferu. Dijeli se na tri dijela : 1. Arhicerebelum – je najstariji dio malog mozga i prima informacije iz čula ravnoteže tj. Iz vestibularnog aparata u unutrašnjem uhu i dobije informaciju o položaju vrata i glave. 2. Paleocerebelum – Srednji mali mozak naziva se još lobus cerebeli anterior i on prima informacije iz receptora zglobnih i mišićnih tetiva o položaju tijela i reguliše mišićni tonus. 3. Neocerebelum – najmlađi a prostorno najveći dio malog mozga , pripada mu lobus posterior prima informaciju preko čula sluha i vida i dobija informaciju iz kore velikog mozga.

U kori malog mozga se vrši obrada informacija i tu se nalaze tri vrste ćelija stratum molekulare – u njima se vrši obrada informacija , stratum granulosum i stratum gangliosum. Kad mali mozak odredi koju ce mo radnju vršiti on šalje putem eferentnih nerava informaciju kori velikog mozga i obavještava šta će raditit tj. Automatske centre ( cerebelorubralis , cerebelotalamikus i cerebeloolivaris). Mali mozak pomaže da budemo orijentirani u vremenu i prostoru.

Likvor U unutrašnjosti mozga nalaze se četri komore u kojima se stvara likvor. Dvije lateralne u hemisferi velikog mozga , treća komora je u diencefalonu a četvrta između moždanog stabla i cerebeluma. Najviše tečnosti nastaje u lateralnim komorama, onda ide u treću komoru i tu se tečnost kroz aqueductus cerebri silvi ide u četvrtu komoru , veći dio preko 3 otvora izbaci likvor iz moždanog tkiva i oplakuje mozak spolja preko subarahnoidalnih cisterni, a preko paćinijevih tjelašaca se likvor prebaci preko sinusa u venske sudove( vena jugularis interna). Likvor nastaje iz plexusa horoideusa ( arterijskih žilnih snopova) procesom difuzije i osmoze i ima zaštitnu ulogu.

Telencefalon (veliki mozak) On je najrazvijeniji kod ljudi, ima dvije hemisfere (desnu i lijevu) i korpus kalozum (žuljevito tijelo) se nalazi između njih. Na hemisferama su girusi (moždane vijuge) a između njih su sulcusi (moždane brazde). Hemisfera velikog mozga ima tri strane : facies lateralis , inferior i medialis. Hemisfera ima pet lobusa : lobus frontalis , parientalis, temporalis , occipitalis i inzulom. Na lateralnoj strani nalaze se sulcusi koji odjeljuju lobuse velikog mozga: 1. Sulcus centralis – dijeli frontalni od parijentalnog(frontalni je odgovoran za motoriku i njegov glavni girus je girus precentralis, tu su smještene ćelije koje naređuju da se krećemo tj odatle ide impuls prema medulli spinalis do extremiteta, odatle počinje piramidni put. Frontalni režanj osim girusa precentralisa ima i girus frontalis superior , media i inferior. U girusu inferior smještene je Brokov centar za govor. 2. Sulcus cerebri lateralis silvi – dijeli frontalni od temporalnog režnja i temporalni od parijentalnog 3. Sulcus parietooccipitalis- dijeli parijentalni od occipitalnog.  Parijentalni režanj je dio odgovoran za senzibilitet čula dodira i ima tri girusa (girus postcentralis- je bitan jer tu završavaju senzitivni putevi i on je primarni senzitivni kortikalni centar, girus superior i inferior  Temporalni režanj – ima tri girusa , girus temporalis superior je primarni akustični centar tu se nalazi hešleove vijuge zadužene za čulo sluha , girus temporalis medius i inferior  Occipitalni režanj – ima kratke i duge niti i tu se nalazi sulcus kalkarinus gdje je smješten primarni optički centar i u njemu se završava optički put.  Inzula – je skriveni lobus i odgovoran je za limbički sistem Medialna strana mozga ima tri pojasa periferni , srednji i središnji. Srednji pojas je najbitniji i to je ustvari linvička kora (tu je smješteno pamćenje).

Diencefalon (međumozak)

- Treća komora je centralna šupljina diencefalona ima šest strana (prednji,stražnji,gornji,donji,i dva

lateralna) u treću komoru dolazi likvor iz lateralnih komora i ide u četvrtu komoru. Centralna siva masa diencefalona je talamus, u obliku je jajeta,talamus ima 4 strane (dvije slobodne i dvije srasle), podjeljen je na 5 jedara (nukleus anterior,posterior,lateralis,medialis i intralateralis). Nukleus talami anterior- pripada olfaktivnoj funkciji- miris Nukleus talami posterior - pripada optičkom putu Nukleus talami lateralis- ima ih četri predstavlja specifična jedra talamusa, prva dva jedra lateralisa pripadaju motornoj funkciji a kod druga dva se spajaju senzitivni putevi i svoj odgovor šalju u girus postcentralis. Talamus preko pendiculi talami jako bogato informisan s korom velikog mozga a prema dole je povezan sa ruberom (fine nježne radnje i nalazi se u mezencefalonu), i olivom (nalazi se u medulli oblongati). Kraci pendiculi talami su anterior koji veže talamus s frontalnim režnjem , posterior sa occipitalni režnjem i inferior sa temporalnim. Epitalamus je – mala siva masa iznad talamusa, predstavljen je sa habenulom i pripada olfaktivnoj funkciji. U epitalamusu se nalazi glandula pienalis (epifiza)koja luči melatonin. Metatalamus – dvije sive masa sa lateralnih strana talamusa i to su: 1. Corpus genikulatum mediale (unutrašnje koljenasto tijelo , pridodato je akustici, tu prolazi akustični put) 2. Corpus genikulatom laterale (vanjsko koljenasto tijelo, pridodat je optici) Hipotalamus- viscereralni mozak, reguliše rad organa i žlijezda sa unutrašnjim lučenjem , usko povezan sa hipofizom, ima mnogo jedara u kojima su smješteni važni centri (za regulaciju temperature , vode , UH, sexualne funkcije) . Regije hipotalamusa : -Regio supraoptica -Regio tuberoinfudibularis -Regio mamilaris Funkcije hipotalamusa – reguliše rad hipofize , preko nje ostale žlijezde i nadgleda autonomni nervni sistem.

Nervni sistem Nervni sistem se dijeli na : centralni nervni sistem , periferni nervni sistem i autonomni nervni sistem.

Autonomni nervni sistem ANS čine dva dijela koji međusobno funkcioniraju antagonistički a to su: simpatikus i parasimpatikus.

Simpatički nervni sistem Simpatikus je jedinstven i nalazi se u predjelu medule spinalis (C8- L2) paravertebralno. Njegove pregangliano vlakno je kratko, a postgangliono vlakno je dugo i prati arterije do organa. Simpatikus luči adrenalin i noradrenalin i ima funkciju deceleranta osim kod srca.

Parasimpatički nervni sistem Dijeli se na :

1. Pars sakralis sistema parasimpatici ( s2-s4) – reguliše urogenitalni sistem , refleks defekacije , uriniranja , tj od flexure koli sinistre i dodat mu je n. erigentes. 2. Pars rombocefalika – nalazi se u predjelu medule oblongate i ponsa , ima tri jezgre : a)nukleus dorsalis nervi vagi ( n. vagus je glavni parasimpatički nerv i inervira sve od baze jezika do flexure colli sinistre; b)nukleus salivatorius superior (to je parasimpatička jezgra n. facialisa i inervira glandule lakrimalis, submandibularis i sublingvalis) 3. Pars mezencefalika (njemu je pridodata parasimpatička jezgra n.okolumotorijusa i inervira m. Cilijaris i m. Sfinger pupile ; tu je vestfalledingerova jezgra za inervaciju suženja zjenice. Parasimpatikus luči acetinholin, to je stimulirajuci nerv u zavisnosti od potreba organizma uvijek jedan radi a drugi je isključen. Njegovo pregangliono vlakno je dugo a postgangliono kratko.

Periferni nervni sistem

PNS čine spinalni nervi koji izlaze iz medule spinalis kroz foramen vertebralis na kralješcima i ima ih 31-33 para i idu prema skeletnim mišićima (motorni dio) i koži (senzitivni dio). 1. Plexus cervikales – C1-C4 – nervna vlakna koja izlaze iz ovog plexusa inerviraju kožu i mišiće vrata i daje jedan veci nerv n. Frenikus koji inervira dijafragmu. 2. Plexus brachialis – C5-T1 – njegova vlakna inerviraju kožu i mišiće ramena i gornjih extremiteta (n. Ulnaris , n. Radialis , n. Medianus , n. Axilaris ) 3. Plexus intercostales – T2-T12 – inervira kožu torakalne i abdominalne regije i interkostalne mišiće 4. Plexus lumables – L1-L5 – izlaze nervi za inervaciju kože i mišića kuka i donjih extremiteta 5. Plexus sakralis – S1-S3 - inervacija kože i mišića stražnjeg dijela noge i stopala 6. Plexus pudendi – S3-S5 – inervacija m. Levator i sfinger ani 7. Plexus kokcigealis – inervacija kože i sluznice anusa

Kranijalni nervi

Izlaze iz moždanog tkiva i inerviraju sve što se nalazi u području glave i vrata. 1. N.olfaktorijus – čulu mirisa, area olfaktorija 2. N.optikus – donosi svjetlost koja pada na retinu i nosi svjetlosni impuls prema mozgu 3. 3,4,6 – inervira mišiće oka da bi se mogli pokretati 4. 5 – n.trigenimus (olftalmika , maxilaris , mandibularis ) – inervira kožu lica i žvakaću muskulaturu 5. 7- n. Facialis – inervira mišiće lica i glandulu lacrimalis ,submandibularis i sublingvalis 6. 8-n. Statoakustikus – utiče na čulo sluha i ravnoteže 7. 9. Glosofaringeus – ide prema jeziku i inervira glandulu parotis 8. 10. N. Vagus – glavni parasimpatički nerv , inervira traheju i digestivni trakt 9. 11. N.accesorijus – inervira m. Sternocleidomasteoideus i trapezijus 10.12 n.hipoglosus –inervira mišiće jezika

Centralni nervni sistem Čine ga mozak (cerebrum) i kičmena moždina (medula spinalis)

Medula spinalis

Proteže se od C1-L2 i nalazi se u kanalis vertebralis , na presjeku se razlikuje siva i bijela masa , siva je unutra a bijela okolo dok je kod mozga obrnuto i u tome je razlika između medule spinalis i medule oblongate. Siva masa je tijelo neurona i dijeli se na 10 lamina , a bijela masa je sastavljena od fascikulusa i odatle se prenosi impuls s periferije ka mozgu. Medula spinalis je smještena u kičmenom kanalu koji je omeđe sa koštanim djelovima kralježaka. Proteže se od c1 do L1.Spolja na njoj možemo vidjeti dva zadebljanja : prvo- intumescencija cervikalis (C5 – T1) nastala od plexusa brachialisa , tu izlaze nervi za gornje extremitete drugo- intumesciencija lumbalis ( L2-S3) nastalaa od plexusa lumbosakralisa , inveracija donjih extremiteta Medula spinalis na presjeku formira rogove (prednji i stržnji) prednji su kornua anterior i iz njih izlazi motorni dio spinalnog nerva (radix anterior) , stražnji su kornua posterior i iznjih izlazi senzitivni dio spinalnog nerva (radix posterior) , oni se spoje i nastaje nervus spinalis. Ganglion spinale se nalazi na radixu posterior , daje četri grane tj. Četri ogranka spinalnog nerva , ramus anterior , posterior , communicans , meningeus. Medula spinalis je odgovorna za proste reflexe.

Truncus cerebri (moždano stablo)

Čine ga : medula oblongata (produžena moždina) , pons (moždani most) ,mezencefallon(srednji mozak) i sve to leži na klivusu. 1. Medula oblongata – proteže se od C1 do fose pospantine , duga je oko 2,5 cm. S prednje strane nalazi se jedan žlijeb fisura mediana anterior, lateralno od nje je sulkus ventrolateralis ( tu iza je 12-ti kranijalni nerv) a iza tog sulkus je sulkus dorzolateralis (izlaze 9,10,11 kranijalni nerv). Najveće jedro produžene moždine je nukleus olivaris superior , u području MO i ponsa su smješteni centri za disanje , rad srca i povraćanje. 2. PONS – se proteže od fose postpontine do fose prepontine a između njih izlaze 6,7,8 kranijalni nervi. S lateralne strane ponsa izlazi najdeblji kranijalni nerv (n. Trigenimus). Fosa romboidea je udubina koja se nalazi na dorzalnoj strani moždanog stabla i u njenoj izgradnji učestvuje dorzalna strana MO i ponsa. Sredinom fose romboide je sulkus medianus, a lateralno od njeg je sulkus limitans. 3. Mezencefalon (srednji mozak) - Srednji mozak je završni dio moždanog stabla, leži na klivusu i dopire do hipofizalne jame. Na njemu razlikujemo : tektum (kvržica) , tengmentuma ( sive mase), između njih je auaductus cerebri koji ima ulogu da nosi likvor iz treće moždane komore u četvrtu u njemu se nalaze jezgre za treci i četvti kranijalni nerv. Na tektumu se nalaze dvvije kvržice kalikulus superior i inferior. Kolikulus superior je zadužen za primarni refleksni optički centar, kolikus inferior je zadužen za primarni refleksni akustični centar. Glavna jezgra u mezencefalonu je nukleus ruber ima tri jezgre (ganglion interkrurale , dorzale tegmenti, ventrale tegmenti). To je crveno jedro i proteže se kroz čitav mezencefalon i ide u diencefalon i preko njega učestvuje u automatskoj radnji extrapiramidnog sistema.