Cijepljenje+i+rezidba+vocaka

Priru~nici Agronomskog fakulteta u Zagrebu

TOMISLAV JEMRI]

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Naslov djela CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA Copyright©Naklada Uliks, 2007. Sva prava pridr`ana. Nijedan dio ove knjige nije dopu{teno umna`ati i prenositi na bilo koji na~in bez prethodnog pismenog odobrenja nositelja prava. Nakladnik NAKLADA ULIKS ^avalsko 17 51000 Rijeka Tel: 051/ 648068 051/ 648069 Za nakladnika Silvano Fran~i{kovi} Urednik Miro Bo`i} Recenzenti Dr. Zoran [indrak Prof. dr. Tomislav ^osi} Prof. dr. Ines Vr{ek Lektorica Meri Farac Jemri} Dizajn naslovne strane i priprema za tisak Naklada Uliks, Rijeka Tisak mtg-topgraf, Velika Gorica, listopad 2007. ISBN 978-953-7306-17-5 CIP – Katalogizacija u publikaciji SVEU^ILI[NA KNJI@NICA RIJEKA UDK 634.1(035) JEMRI], Tomislav Cijepljenje i rezidba vo}aka / Tomislav Jemri}. - Rijeka : Naklada Uliks, 2007. ISBN 978-953-7306-17-5 I. Vo}ke -- Uzgoj -- Priru~nik II. Vo}arstvo -- Priru~nik 111016098 Odbor za izdava~ku djelatnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu na sjednici odr`anoj 17. listopada 2007. donio je Odluku pod brojem 380-71-01-07-1 da se djelu T. Jemri}a Cijepljenje i rezidba vo}aka odobri uporaba naziva Priru~nik Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

TOMISLAV JEMRI]

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Rijeka, 2007.

SADR@AJ

SADR@AJ PREDGOVOR 9 OP]I DIO GRA\A VO]AKA 12 Zbog ~ega je va`no poznavati gra|u vo}aka 12 Koji dijelovi tvore vo}ku 12 Korijen 14 Dijelovi korijena 15 Korijenov vrat 16 Deblo 16 Kro{nja 17 Pupovi 19 Kako prepoznati rodne pupove 22 RAST VO]AKA 23 Obilje`ja rasta u `ivotu vo}ke 24 Obilje`ja rasta vo}ke tijekom godine 25 Rast korijena 25 Rast nadzemnoga dijela vo}ke 25 Zimsko mirovanje vo}aka 26 Kako za{tititi vo}ke od hladno}e 27 Vegetativni rast 27 O ~emu ovisi vegetativni rast 28 [to je dominacija vrha 29 Generativni rast 29 Zametanje rodnih pupova 30 Za{to vo}ke ne ra|aju 32 [to je naizmjeni~na rodnost 33 [to uzrokuje naizmjeni~nu rodnost 33 Kako smanjiti naizmjeni~nu rodnost 34 PODLOGE ZA VO]KE 36 Uporaba podloga kroz povijest 36 Za{to se rabe podloge 37 O ~emu ovisi odabir podloge 37 Podudarnost podloge i plemke 38 Kako je mogu}e prepoznati nepodudarnost podloge i plemke 39 CIJEPLJENJE 40 Za{to cijepiti vo}ke 40 Pribor za cijepljenje 40 Je li svejedno na kojoj se visini cijepi vo}ka 41 O ~emu ovisi uspjeh cijepljenja 42 Precjepljivanje vo}aka 43 Uzimanje i ~uvanje plemki za proljetno cijepljenje 44 Na~ini cijepljenja 45 Cijepljenje pod koru 45 Postrano cijepljenje 49 5

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Cijepljenje na jezi~ac (Cijepljenje na engleski spoj) 51 Postrano cijepljenje na jezi~ac (Postrano cijepljenje na engleski spoj) 52 Okuliranje 53 ^ip-okulacija 56 Njega okulanata nakon cijepljenja 56 Cijepljenje na most 58 Cijepljenje radi poja~avanja rasta vo}ke ili popravljanja {tete od voluharica 59 Uvijanje izbojaka radi u~vr{}ivanja uzgojnog oblika vo}ke 60 REZIDBA 61 Za{to orezivati vo}ke 61 Pribor za rezidbu 61 Vo}arska pila 62 Vo}arski no` (hipa) 62 [kare za rezanje debljih grana 62 Obi~ne vo}arske {kare 62 Kada je pravo vrijeme za rezidbu 63 Kakve vrste rezidbe postoje 65 [to rezidbom na vo}ki treba odstraniti 66 Kako odrediti ja~inu rezidbe 66 Kojim redoslijedom obavljati rezidbu 66 Neki dodatni postupci u rezidbi vo}aka 68 Povijanje ili rezidba bez {kara 68 Povijanje debljih grana 70 Zarezivanjem kore mo`e se mnogo posti}i 71 Poluprstenovanje i prstenovanje 72 Izolacija vrha radi obuzdavanja njegove dominacije 73 Loretiranje 75 Zalamanje izbojaka i vodopija 76 Odstranjivanje vodopija 76 Odstranjivanje debljih grana 76 UZGOJNI OBLICI VO]AKA 79 Obi~na piramida 80 Popravljena piramida 82 Eta`na piramida 83 Vaza 84 Palmeta s kosim granama 87 Palmeta s vodoravnim granama 90 Drapo-Marchand (Zastava) 90 Kordonci 91 Jednostruki okomiti ili kosi kordonac 92 Dvostruki okomiti kordonac 94 ^etverostruki okomiti kordonac 95 Vretenasti grm i njegove ina~ice 95 REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA 102 Rezidba vo}aka stradalih od zimske hladno}e 102 Rezidba radi obnavljanja kro{nje 103 Rezidba zapu{tenih vo}aka 104

6

SADR@AJ

POSEBNI DIO JABUKA 108 KRU[KA 114 MU[MULA 118 OSKORU[A 120 DUNJA 122 [LJIVA 124 BRESKVA I NEKTARINA 128 MARELICA 132 TRE[NJA 135 VI[NJA 138 MALINA 140 KUPINA 142 CRNI I CRVENI RIBIZ 144 OGROZD 146 BOROVNICA 147 CRNA BAZGA 149 LIJESKA 151 ORAH 154 BADEM 157 AGRUMI 158 AKTINIDIJA (KIVI) 162 [IPAK (NAR) 165 SMOKVA 167 KAKI 169 MASLINA 170 NE[POLA 173 KAZALO POJMOVA 174

7

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

PREDGOVOR K

njiga Cijepljenje i rezidba vo}aka namijenjena je ponajprije amaterskim vo}arima kao prakti~an vodi~ za upoznavanje s osnovnim na~inima cijepljenja vo}aka i njihovom pravilnom rezidbom. Premda cijepljenje i rezidba nisu jedino {to vo}ar treba poznavati, one su osnova uspje{nog uzgoja vo}aka. Da bi potpuno ovladali uzgojem vo}aka, preporu~ujem ~itateljima da rabe i drugu stru~nu literaturu, jer nijedna knjiga ne mo`e u potpunosti odgovoriti na sva pitanja koja se name}u u svakodnevnom dru`enju s vo}kama. Vo}ar mora imati hrabro srce, o{tre {kare i naposljetku ono najva`nije – znanje. Hrabrost se stje~e kada se odlu~i na rezidbu, o{tre {kare mogu se kupiti, a u stjecanju znanja trebala bi, nadam se, pomo}i i ova knjiga. Knjiga je podijeljena Op}i i Posebni dio. Op}i se dio sastoji od {est poglavlja: Gra|e vo}aka, Rasta vo}aka, Podloga za vo}ke, Cijepljenja, Rezidbe i Uzgojnih oblika. Prva dva poglavlja donose osnovne sadr`aje koji poma`u ~itateljima u razumijevanju posljednjih ~etiriju poglavlja. U posebnom su dijelu na kratak i pregledan na~in iznesene najva`nije informacije o podloga­ ma, uzgojnim oblicima i rezidbi pojedinih vo}aka, oslanjaju}i se na opise iznesene u op}em dijelu. Nastojao sam, {to je mogu}e vi{e, izbje}i stru~ne izraze kako bi knjiga bila razumljiva i onima koji se prvi put susre}u s vo}arskom literaturom. Knjiga je bogato ilustrirana, jer su jo{ stari Kinezi rekli da jedna slika vrijedi kao tisu}u rije~i. Osim fotografija u knjizi se nalaze crte`i koje je nacrtala Maja Devaj. Ne smijem zaboraviti svoje drage prijatelje s Fotozinea (www.fotozine.org) Martinu Rebi} (Reba), Slavena Vilusa (Jethrotull) i Sa{u Savinovskog (Mexico) koji su dali sve od sebe kako bi prikupili fotografije koje su mi nedostajale, ~ak su i fotografirali “po zadatku”. Tu je i Ingrid Ivani} iz Pule koja je ustupila fotografije rodnih izbojaka marelice. Fotografije su pomogli prikupiti i prof. dr. Susan Lurie (Department of Postharvest Science, ARO, Izrael), Itzhak Kosto (Extension Agent of Agricultural Research Service of Israel), dipl. ing. Damir Drvodeli} (Zavod za uzgajanje {uma [umarskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu), dr. sc. Zoran [indrak (Zavod za vo}arstvo Agronomskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu), dipl. ing. Zvonimir Savi} (Zavod za vo}arstvo, Zagreb), mr. sc. Nenad Magazin (Departman za vo}arstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu) i moj student i demonstrator Goran Fruk pa im iskreno zahvaljujem. Zahvaljujem i recenzentima dr. Zoranu [indraku, prof. dr. Ines Vr{ek i prof. dr. Tomislavu ^osi}u na korisnim sugestijama koje su knjigu u~inile kvalitetnijom. Tako|er zahvaljujem i svome nakladniku, Nakladi Uliks d.o.o. iz Rijeke, koji mi je omogu}io da ova knjiga bude napisana i objavljena za ~itatelje koji kao i ja vole vo}ke i dru`e se s njima. I na kraju, no ne manje va`no, zahvaljujem svojoj supruzi Meri na lekturi teksta, a jo{ vi{e na strpljenju i poticajima da zavr{im ovu knjigu. Zahvalnost dugujem i sin~i}u Zvonimiru koji se, nadam se, nije previ{e ljutio {to mu tata nije bio na raspolaganju za igru dok je pisao ovu knjigu. Njima dvoma i posve}ujem ovu knjigu. U Zagrebu 2007. godine Autor

9

OP]I DIO

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

GRA\A VO]AKA Zbog ^ega je va@no

poznavati gra\u vo]aka

Gra|a pojedinih organa vo}aka usko je povezana s njihovom funkcijom. Prema tome, da bismo mogli uspje{no obaviti rezidbu, moramo poznavati gra|u vo}ke, posebice gra|u rodnih izbojaka. Bez toga ne}emo mo}i svladati vje{tinu i umjetnost rezidbe pa }emo rezati napamet, a rezultat }e ovisiti o ~istom slu~aju. Rodni izbojci pojedinih vrsta vo}aka bit }e podrobno prikazani u posebnome dijelu knjige, a u op}em }e dijelu biti opisani

organi koji su zajedni~ki svim vo}kama.

Koji dijelovi tvore

vo]ku

Kada pomislimo na vo}ku, tada naj~e{}e zami{ljamo stablo (slika 1). Zaista, mnoge vrste vo}aka i rastu kao stabla{ice, no postoje i one vo}ke koje nemaju takvu gra|u. Tako, primjerice, lijeska naj~e{}e raste u obliku grma koji nema debla nego se sastoji od vi{e grana koje rastu izravno iz tla blizu jedna drugoj. Grmove stvaraju jo{ ribiz (slika 2), ogrozd i {ipak. Malina i kupina rastu kao

Slika 1. – Izgled vo}ke stabla{ice u razdoblju mirovanja vegetacije. 12

polugrm koji se od grma razlikuje po tome {to se izbojci razvijaju udaljeno jedan od drugoga (slika 3). Gra|a tipi~ne vo}ke stabla{ice prikazana je na crte`u 1. Ona se sastoji od nevidljivih podzemnih dijelova (korijen) i od vidljivih nadzemnih (deblo i kro{nja) djelova. Postoje i dijelovi koji se djelomi~no nalaze u tlu, a djelomi~no izvan njega (korijenov vrat). Kako se danas ve}ina vo}aka razmno`ava cijepljenjem, korijen, korijenov vrat i dio debla naj~e{}e potje~u od podloge. Ostatak debla i kro{nja pripadaju sorti koja je cijepljena na tu

Slika 2. – Grm crvenog ribiza u razdoblju mirovanja vegetacije.

GRA\A VO]AKA

Slika 3. – Polugrm kupine (mladice u po~etku vegetacije).

podlogu. Tako se vo}ka zapravo sastoji od dva dijela – podloge i plemke. Sadnice nekih vo}aka kao {to su, primjerice, smokva, ribiz, lijeska, malina i kupina ne proizvode se cijepljenjem pa se za njih ka`e da se uzgajaju na vlastitom korijenu.

sekundarne grane

produljnica

osnovne grane

suparni~ki izbojak

provodnica

grane tre}eg reda

deblo i korijenov vrat

Crte` 1. – Gra|a vo}ke stabla{ice. 13

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Korijen Korijen je podzemni organ vo}ke koji ima nekoliko va`nih uloga. Prva je u~vr{}ivanje vo}ke u tlu. [to je korijen razvijeniji i dublje rasprostranjen, a `ile deblje i ~vr{}e, to se vo}ka bolje dr`i u tlu. Vo}ke koje imaju slab i nedovoljno ~vrst korijen lako se mogu prevrnuti pod teretom plodova, stoga ih je potrebno poduprijeti kolcem ili `icom razvu~enom na betonskim stupovima. Takva je, primjerice, podloga za jabuku M9. Zbog

jakih ki{a na nagnutim terenima, ~ak i uz primjenu armature od `ice i betonskih stupova, jabuke cijepljene na ovoj podlozi mogu se prevrnuti pa nastane velika {teta (slika 4). Zbog toga potporanj mora biti ~vrst i dobro ukopan u tlo. Druga uloga korijena jest upijanje vode i u njoj otopljenih mineralnih tvari iz tla i njihovo slanje nadzemnom dijelu vo}ke gdje }e li{}e procesom fotosinteze iz njih izgraditi organske spojeve potrebne za rast mladica, za

Slika 4. – Izvrtanje jabuka cijepljenih na podlozi M9 zbog prevelike vlage u tlu i popu{tanja armature. 14

zametanje rodnih pupova te za rast i dozrijevanje plodova. U toj ulozi korijenu ~esto poma`u i razli~ite gljivice koje mu pribavljaju hraniva koja se nalaze u nepristupa~nu obliku. Gljivice zauzvrat primaju od korijena {e}ere koji su im potrebni za rast. Pojava korisnih gljivica na korijenu zove se mikoriza a gljive mikorizne gljive. Kako bi se {to prije uspostavio ovaj koristan odnos i pobolj{ao rast, rabe se gotovi pripravci koji sadr`e spore mikoriznih gljiva u ~ije se suspenzije uma~e korijen sadnice prije sadnje. Tre}a uloga korijena jest stvaranje posebnih tvari rasta (biljnih hormona), citokinina, koji imaju va`nu ulogu u rastu vo}aka, zametanju rodnih pupova i u drugim `ivotnim procesima koji se zbivaju u vo}ki. Osim citokinina u korijenu se stvaraju i druge slo`ene organske tvari koje su potrebne za rast vo}ke. Korijen slu`i i za ~uvanje rezervnih organskih tvari koje vo}ka po potrebi rabi. Neke se vo}ke razmno`avaju korijenovim reznicama pa korijen ima i ulogu razmno`avanja. Ovisno o na~inu razmno`avanja korijen vo}ke ima razli~it oblik. Ako je vo}ka (odnosno vo}na podloga) iznikla iz sjemena, (generativno razmno`avanje) korijen }e imati vretenast izgled s jednom jakom `ilom sr~anicom koja ide duboko u tlo. Iz `ile sr~anice spiralno izlaze manje `ile (crte` 2). Vo}ke (odnosno vo}ne podloge) koje su nastale vegetativnim razmno`avanjem imaju `ile ravnomjerno

GRA\A VO]AKA

raspore|ene u svim smjerovima. Ukorjenjuju se pli}e od podloga razmno`enih sjemenom (crte`. 3).

Crte` 2. – Izgled korijena generativno razmno`ene vo}eke.

Dijelovi korijena Korijen je sastavljen od `ila razli~ite debljine. Deblje se `ile zovu osnovno korijenje i ono u~vr{}uje vo}ku u tlu, te provodi vodu i u njoj otopljene mineralne i organske tvari u nadzemni dio. Tako|er slu`i i za ~uvanje rezervnih tvari. Osnovno korijenje se dalje grana u tanje osnovno korijenje, a ovo u jo{ tanje vlasasto ili obrastaju}e korijenje. Tanko vlasasto korijenje upija vodu i u njoj otopljene mineralne tvari iz tla uz pomo} korijenovih dla~ica koje se nalaze na njegovim vrhovima. Na jedan kvadratni mm ovog korijenja raspore|eno je nekoliko stotina korijenovih dla~ica. One `ive kra}e vrijeme, potom odumiru, a nove se korijenove dla~ice ponovo stvaraju blizu vrhova korijena koji su u me|uvremenu narasli. Vrsta tla utje~e na izgled korijenja. U plitku i {krtu tlu korijen je raspore|en plitko s nekoliko debljih `ila koje se dalje slabije granaju. Vlasastog i tanjeg korijenja ima malo pa vo}ke na takvim tlima rastu slabo i donose malo plodova. Nasuprot tome, u dubljem i plodnijem tlu korijen je razgranatiji i ima puno vlasastog korijenja. U zbijenu tlu korijen je plitak i slabo razgranat jer mu za rast treba kisik kojeg jedino ima u povr{inskom sloju takva tla.

Crte` 3. – Izgled korijena vegetativno razmno`ene vo}ke. 15

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Korijenov vrat Korijenov vrat (slika 5) nalazi se na prijelazu iz podzemnog dijela u nadzemni dio vo}ke. On mo`e biti pravi ili la`ni, ovisno o tome je li vo}ka ili podloga razmno`ena iz sjemena ili vegetativno. Ako je vo}ka razmno`ena iz sjemena, ima pravi korijenov vrat koji se razvija iz dijela embrija zvanog hipokotil, a ona razmno`ena vegetativnim putem ima la`ni korijenov vrat. Poznavanje korijenova vrata va`no je za odre|ivanje pravilne dubine sadnje. Ona se obavlja na dubinu korijenova vrata, odnosno na dubinu u kojoj je vo}ka bila posa|ena u rasadniku.

Slika 5. – Korijenov vrat vo}ke stabla{ice.

Deblo Deblo je nerazgranat dio vo}ke (slika 6). Osnovna mu je uloga provo|enje vode i u njoj otopljenih organskih tvari iz korijena u kro{nju i obratno. Tako|er slu`i i za ~uvanje rezervnih tvari. U pro{losti je prevladavao uzgoj vo}aka s visokim deblom (ve}im od 120 cm) ili visokostabla{ica, a danas je visina debla znatno manja (ne ve}a od 50 do 80 cm) pa se takve vo}ke zovu niskostabla{ice. Vo}ke s deblom visine izme|u navedenih vrijednosti su srednjestabla{ice. Prednosti su niskog debla lak{i pristup kro{nji radi rezidbe, za{tite od bolesti i {teto~ina i berbe. Vo}ke s visokim deblom manje stradaju od mraza jer su im cvjetovi na ve}oj visini gdje je obi~no toplije nego u ni`im slojevima zraka. Zbog ote`ana pristupa kro{nji visokostabla{ice se danas rje|e 16

Slika 6. – Deblo vo}ke stabla{ice.

uzgajaju. Izuzetak je, primjerice, orah koji se uzgaja radi plodova i cijenjena drveta. I na oku}nici treba dati prednost vo}kama niskostabla{icama jer se

problem mraza mo`e rije{iti izborom vrsta i sorata koje kasnije cvatu. Osjetljive vrste mogu se posaditi uza zid ku}e, pa i ako do|e do {tete ostat }e koji plod.

GRA\A VO]AKA

Slika 7. – Kro{nja vo}ke stabla{ice u razdoblju mirovanja vegetacije.

Kro[nja Kro{nja (slika 7) je razgranat dio stabla koji se sastoji od grana razli~ite debljine. Najdeblje grane zovu se osnovne grane (slika 8) ili grane prvoga reda. Me|u osnovnim granama isti~e se grana provodnica (crte` 1, str. 13) koja ima uspravan rast i nastavlja se izravno na deblo. Ponekad se vo}ke uzgajaju bez provodnice pa se njihova kro{nja sastoji od nekoliko pravilno raspore|enih osnovnih grana. Iz osnovnih se grana razvijaju grane drugoga reda, iz njih dalje grane tre}ega reda i na njima rodni izbojci. Svaka grana zavr{ava jednogodi{njim izbojkom koji se zove produljnica (crte` 1, str. 13). Uz produljnicu se ~esto razvije jo{ nekoliko izbojaka koji se zovu suparni~ki izbojci. Suparni~ke izbojke treba rezidbom odstraniti, a taj se postupak zove izolacija vrhova. Ako se kro{nja vo}ke redovito ne odr`ava, rodni se izbojci nalaze samo na rubnom dijelu kro{nje gdje ima dovoljno svjetlosti za tvorbu rodnih pupova. U unutra{njosti takve kro{nje nalazi se samo mno{tvo ogoljelih grana. Zbog toga se pravilnom rezidbom odr`ava osvijetljenost kro{nje te se rodna povr{ina raspore|uje na Slika 8. – Osnovne grane vo}ke stabla{ice u razdoblju mirovanja vegetacije. 17

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

60 – 100% osvjetljenosti 30 – 59% osvjetljenosti 0 – 29% osvjetljenosti

Crte` 4. – Djelovanje oblika kro{nje na njezinu osvjetljenost.

cjelokupan volumen kro{nje. Najbolji oblik kro{nje jest sto`ast oblik jer je u njemu samo mali dio kro{nje slabo osvijetljen i neproduktivan (crte` 4). U razdoblju vegetacije na kro{nji se uz cvjetove i plodove nalazi i mno{tvo mladica koje se razvijaju iz drvnih pupova. Mladice nose li{}e koje u procesu fotosinteze stvara tvari neophodne za rast mladica i plodova, ali i za zametanje rodnih pupova iz kojih }e se razviti cvjetovi u sljede}oj vegetaciji. Kada u jesen mladica izgubi li{}e, postaje jednogodi{nji odrvenjeli izbojak. Na mladici se jo{ u istoj vegetaciji iz pupova smje{tenih u pazu{cu listova mogu razviti nove mladice koje se zovu prijevremene mladice (slika 9).

Slika 9. – Prijevremene mladice na sadnici kru{ke. 18

GRA\A VO]AKA

Slika 10. – Cvijet breskve razvija se iz cvjetnoga pupa.

Pupovi Pupovi su va`ni dijelovi vo}aka iz kojih se razvijaju nove mladice ili cvjetovi iz kojih se nakon oplodnje razvijaju plodovi. Da bi rezidba “na rod” bila uspje{na, treba poznavati rodne pupove. U suprotnome, re`emo napamet i pri tome slu~ajno mo`emo odstraniti rodne izbojke na kojima se nalaze ovi pupovi i tako berbu “obaviti” prije vremena. Na vo}kama se nalaze drvni (vegetativni), rodni (generativni), adventivni i latentni pupovi. Rodni pupovi mogu biti cvjetni (slika 10), cvatni (slika 11) i mje{oviti (slika 12). Cvjetni je pup onaj iz kojeg se razvija samo jedan cvijet, a ako se iz jednog pupa razviju dva cvijeta ili vi{e njih takav se pup naziva cvatni pup. Breskva ima cvjetni pup, a {ljiva, tre{nja i vi{nja imaju cvatne pupove. Mje{oviti je pup onaj iz kojeg se razviju vegetativni organi (mladica s listovima) i generativni organi (cvijet ili cvat). Tako dunja ima mje{oviti cvjetni pup jer se na vrhu rodne mladice nalazi obi~no jedan cvijet dok jabuka i kru{ka imaju mje{oviti cvatni pup jer se na vrhu kratke mladice (pr{ljena) nalazi gronja s nekoliko cvjetova. Rodni se pupovi u ve}ine vo}aka zame}u iz vegetativnih pupova ljeti u vegetaciji koja prethodi cvatnji. Slika 11. – Cvat tre{nje se razvija iz cvatnoga pupa. 19

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Slika 12. – Mje{ovita rodna mladica kupine razvija se iz mje{ovitoga pupa.

Pojedini pupovi na izbojku koji u prolje}e ne krenu nego i dalje miruju zovu se latentni pupovi. U vegetaciji ih prekrije sloj kore pa se vi{e ne vide. Ako se grane jako skrate ili se slome latentni se pupovi mogu probuditi i iz njih se razviju jake mladice (vodopije). Postoje i adventivni pupovi koji nastaju na mjestima obilna pritjecanja hraniva i regulatora rasta kao {to je, primjerice, kalusno tkivo rane (vidljivo kao prsten) (slika 13). Tada iz ovih pupova potjeraju vodopije. Jedna od najdugovje~nijih vo}aka jest maslina koja svoju Slika 13. – Izbijanje vodopije iz kalusnoga tkiva rane. 20

GRA\A VO]AKA

Slika 14. – Izbijanje mladica masline iz guka na debljim `ilama.

dugovje~nost zahvaljuje mno{tvu adventivnih pupova smje{tenih posvuda po korijenovu vratu, deblu, starijim granama pa ~ak i debljim `ilama (slika 14). Ovisno o tome gdje su pupovi smje{teni na izbojku, razlikuju se gornji (terminalni) pup (slika 15) i postrani (lateralni) pup (slika 16). Smje{taj pupa va`an je za rodnost jer postoje vo}ke koje zame}u rodne pupove na vrhu izbojka i vo}ke koje zame}u rodne pupove postrance.

Slika 15. – Gornji pup.

Slika 16. – Postrani pup. 21

CIJEPLJENJE I REZIDBA VO]AKA

Kako prepoznati rodne pupove Da bismo umjeli prepoznati rodne pupove, moramo znati na kakvim se izbojcima naj~e{}e nalaze. Rodni pupovi jezgri~avih vo}aka prete`no se nalaze na vrhu izbojka, dok se rodni pupovi ko{ti~avih vo}aka prete`no nalaze sa strane izbojka. Postoji vi{e tipova rodnih gran~ica karakteristi~nih za pojedinu vrstu vo}ke, no one }e iscrpnije biti opisane u posebnome dijelu knjige. U prepoznavanju rodnih pupova mo`e pomo}i i njihov oblik. Drvni su pupovi naj~e{}e uska, {iljasta vrha (slika 17), a rodni pupovi okruglasta ili zaobljena vrha (slika 18). Pupovi se najbolje razlikuju po obliku prije po~etka vegetacije, kada po~nu bubriti. Stoga, ako nismo sigurni koji su pupovi na vo}ki rodni, najbolje je rezidbu odgoditi do po~etka bubrenja pupova pa tada na temelju njihova oblika poku{ati prona}i rodne izbojke kako ih ne bismo gre{kom odstranili. Ponekad je

oblik rodnih i vegetativnih pupova gotovo jednak pa je na temelju oblika te{ko razaznati radi li se o jednoj ili drugoj vrsti pupa. Ako je vo}ka u prethodnoj godini imala velik prirod, mo`e se o~ekivati smanjena rodnost, i obratno. Tako|er, ako su je napale bolesti i {teto~ine, rodnost joj ne}e biti velika. Tada je bolje pri~ekati s rezidbom dok se pupovi ne otvore jer nam se tako ne}e dogoditi da odstranimo rodne pupove i, na `alost, obavimo prijevremenu “berbu”. Kasnije, kada upoznamo svoje vo}ke, rezidbu }emo obaviti bez te{ko}a u pravo vrijeme, a jedna rezidba ili dvije rezidbe u vrijeme kretanja vegetacije ne mogu nanijeti vo}ki veliku {tetu u usporedbi s izgubljenim prirodom, odnosno prijevremenom “berbom” koju smo obavili nepravilnom rezidbom (slika 19) i do`ivljenim razo~aranjem ve} pri prvom poku{aju rezidbe.

Slika 19. – Nestru~no orezan vrh kro{nje vo}ke. 22

Slika 17. – Nerodni {trljak jabuke s vegetativnim pupom na vrhu.

Slika 18. - Rodni {trljak jabuke s mje{ovitim rodnim pupom na vrhu.