Cijepljenje i Rezidba Voćaka - Malina - Tomislav Jemric

Priručnici Agronomskog fakulteta u Zagrebu

TOMISLAV]EMRIĆ

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOĆAKA

SADRŽAJ

SADRŽAJ PREDGOVOR

9

OPĆI DIO GRAĐA VOĆAKA Zbog čega je važno poznavati građu voćaka Koji dijelovi tvore voćku Korijen Dijelovi korijena Korijenovvrat Deblo Krošnja Pupovi Kako prepoznati rodne pupove

12 12 12 14 15 16 16

17 19 22

23

RASTVOĆAKA Obilježja rasta u životu voćke Obilježja rasta voćke tijekom godine Rast korijena Rast nadzemnoga dijela voćke Zimsko mirovanje voćaka Kako zaštititi voćke od hladnoće Vegetativni rast O čemu ovisi vegetativni rast Što je dominacija vrha Generativni rast Zametanje rodnih pupova Zašto voćke ne rađaju Što je naizmjenična rodnost Što uzrokuje naizmjeničnu rodnost Kako smanjiti naizmjeničnu rodnost PODLOGE ZA VOĆKE Uporaba podloga kroz povijest Zašto se rabe podloge O čemu ovisi odabir podloge Podudarnost podloge i plemke Kakoje moguće prepoznati nepodudarnost

24

25 25 25 26 27 27

28 29 29

30

32 33 33 34

36 36

37 37 38 podloge i plemke

CIJEPLJENJE Zašto cijepiti voćke Pribor za cijepljenje Je li svejedno na kojoj se visini cijepi voćka O čemu ovisi uspjeh cijepljenja Precjepljivanje voćaka Uzimanje i čuvanje plemki za proljetno cijepljenje Načini cijepljenja Cijepljenje pod koru Postrano cijepljenje

39 40 40 40 41 42 43

44 45 45 49 5

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOĆAKA

Cijepljenje na jezičac (Cijepljenje na engleski spoj) Postrano cijepljenje najezičac (Postrano cijepljenje na engleski spoj) Okuliranje Čip-okulacija Njega okulanata nakon cijepljenja Cijepljenje na most Cijepljenje radi pojačavanja rasta voćke ili popravljanja štete od voluharica Uvijanje izbojaka radi učvršćivanja uzgojnog oblika voćke REZIDBA Zašto orezivati voćke Pribor za rezidbu Voćarska pila Voćarski nož (hipa) Škare za rezanje debljih grana Obične voćarske škare Kada je pravo vrijeme za rezidbu Kakve vrste rezidbe postoje Što rezidbom na voćki treba odstraniti Kako odrediti jačinu rezidbe Kojim redoslijedom obavljati rezidbu Neki dodatni postupci u rezidbi voćaka Povijanje ili rezidba bez škara Povijanje debljih grana Zarezivanjem kore može se mnogo postići Poluprstenovanje i prstenovanje Izolacija vrha radi obuzdavanja njegove dominacije Loretiranje Zalamanje izbojaka i vodopija Odstranjivanje vodopija Odstranjivanje debljih grana UZGOJNI OBLICI VOĆAKA Obična piramida . Popravljena piramida Etažna piramida Vaza Palmeta s kosim granama Palmeta s vodoravnim granama Drapo-Marchand (Zastava) Kordonci Jednostruki okomiti ili kosi kordonac Dvostruki okomiti kordonac Četverostruki okomiti kordonac Vretenasti grm i njegove inačice REZIDBA U IZNIMNIM SITUACIJAMA Rezidba voćaka stradalih od zimske hladnoće Rezidba radi obnavljanja krošnje Rezidba zapuštenih voćaka

6

51

52 53 56 56 58 59

60 61 61 61

62 62 62 62 63 65 66 66

66 68 68 70 71 72

73 75 76 76 76 79

80 82 83

84 87

90 90 91 92

94 95 95

102 102 103 104

SADRŽAJ

POSEBNI DIO JABUKA KRUŠKA MUŠMULA OSKORUŠA DUNJA ŠLJIVA BRESKVA I NEKTARINA MARELICA TREŠNJA VIŠNJA MALINA KUPINA CRNI I CRVENI RIBIZ OGROZD BOROVNICA CRNABAZGA LIJESKA ORAH BADEM AGRUMI AKTINIDIJA

(KIVI)

ŠIPAK (NAR) SMOKVA KAKI MASLI A EŠPOLA

108 114 118 120 122 124 128 132 135 138 140 142 144 146 147 149 151 154 157 158 162 165 167 169 170 173

KAZALO POJMOVA

174

IZVORI ILUSTRACIJA

180

7

CIJEPLJENJE I REZIDBA VOĆAKA

MALINA

P

rvi dokazi o uporabi maline (slika 207) za hranu potječu još iz kamenog i brončanog doba. U 1. stoljeću nakon Krista Plinije je opisao postojanje maline u planinama Ida u srednjoj Aziji, pa otuda potječe i njezin botanički naziv. U staroj Grčkoj i Rimu malina se rabila kao ljekovita biljka. U zapadnoj Europi počinje se uzgajati tek u 16. stoljeću, stotinjak godina kasnije dolazi u Sjevernu Ameriku, a tek se u 19. stoljeću uzgoj maline širi u Rusiji, vjerojatno zato što se mogla naći u velikoj količini u prirodi. Europska malina može se naći u divljem stanju sve do Skandinavije na 70. stupnju sjeverne zemljopisne širine. Slika 207. - Plodovi maline. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća opisan je veći broj sorata. Premdaje malina samooplodna, bolje rađa ako se oprašuje polenom druge sorte. Da bi plodovi bili krupni, neophodno je oprašivanje pčelama. PODLOGE ZA MALINU Malina se uzgaja na vlastitom korijenu pa podloge ne postoje.

UZGOJ

I OBLICI ZA MALI U

Malinaje polugrm i jednostavno se uzgaja. Prije sadnje postavlja se armatura od stupova i žice na koju će se privezati jednogodišnji izbojci koji donose rod. Umjesto stupova i žice moguće je i više izbojaka privezati zajedan kolac, ali to nije praktično jer je teško brati plodove i zaštititi biljke od bolesti ištetočina.

RODNI IZBOJCI MALI E Postoje dvije skupine sorata: ljetne sorte i jesenske sorte. Ljetne sorte nazivaju se i jednorodnimajer rađaju na mladicama izraslim iz mješovitih rodnih pupova mještenih postrance najednogodišnjim šibama (slike 208 i 209). Čim plodovi dozriju, izbojak na kojem su se nalazili počinje se sušiti. Rod u sljedećoj godini donijet će novi jednogodišnji izbojci koji rastu iz tla. 140

Slika 208. - Mješoviti rodni pupovi maline. Jesenske sorte (Autumn Bliss i sl.) često se nazivaju stalnorađajućimajer imaju plodove cijelo ljeto. Prvi se plodovi zameću na vrhu mladica koje izrastaju iz tla, a dozrijevaju u

MALINA

Slika 209. - Rodni izbojak maline.

kasno ljeto. U sljedećoj godini jednogodišnji izbojci već početkom ljeta ponovo donose rod na mladicama koje su izrasle iz mješovitih pupova kao i na ljetnim sortama, a zatim se osuše. Zbog toga se jesenske sorte nazivaju i dvorodnim sortama.

PREPORUKE ZA REZIDBU REZIDBA NA OBLIK U proljeće prije kretanja vegetacije treba skratiti sadnice na tri do četiri pupa iznad

razine tla i pustiti da se razvijaju sve mladice. REZIDBA NA ROD Rezidba maline na rod počinje u drugoj godini i jednostavna je. U ljetnih sorata sve izbojke na kojima su bili plodovi treba odstraniti do razine tla odmah nakon berbe. U proljeće prije kretanja vege tacije jednogodišnje izbojke treba prorijediti, ovisno o bujnosti sorte i uvjetima uzgoja, tako da na jedan metar duljine reda ostane 6 - 8 izbojaka.

Jednogodišnje izbojke treba skratiti na visinu 80 - 120 cm, ovisno o plodonosti tla i mogućnosti natapanja. Ako se izbojci jače skrate, plodovi će biti krupniji, ali prirod se može smanjiti. Kod slabijeg skraćivanja rodnost se biljke povećava, a krupnoća se plodova smanjuje. U jesenskih sorata nakon berbe prvih plodova treba odstraniti dio mladice koji je donio rod, a dogodine odstraniti cijeli izbojak nakon berbe kao i u ljetnih sorata. Ako je potrebno,jednogodišnji izbojci se prorjeđuju. 141