Carska Bara,Obedska Bara

 Stari Begej - Carska bara Carska bara, prostrano i čisto, plavo ogledalo ukrašeno zbijenim trakama trske i ševara, stepa i vrbaka, leži između tri grada: Beograda, Novog Sada i Zrenjanina. Do nje se može doći kada se na 17km iz Zrenjanina prema Beogradu skrene desno preko Begeja. Prostor Carske bare karakteriše gusto izatkan ćilim reka, kanala, jezera i bara, dok se boje smenjuju od plavih jezera, preko zelenih i smeđih šuma, sve do bledo žute i bele boje slatina.Na ovom prostoru nekada se protezalo bezbroj većih i manjih močvara. Danas ovaj prostor karakterišu meandri Starog Begeja koji se sužavaju i skraćuju i bare - sve više nagnute u odnosu na dno rečnog korita. Biljni svet Carske bare koji pleni svojom lepotom, predstavljen je brojnim autohtonim vrstama, od kojih su neke retke, pored onih koje se redovno sreću na barskim kompleksima. Po svojoj vrednosti izdvajaju se od vodenih biljaka vodeni griz, vodena paprat, beli lokvanj i druge: u livadskoj vegetaciji prisutni su vranjemil, hajdučka trava, slez, pelen, livadska žalfija i druge; a u močvarnoj vegetaciji: zajednice tršćaka, vodoljub, barska perunika, ježenica, pačija trava, iđirot i druge. Šumske površine zauzimaju značajne delove Rezervata. Brojna stabla u okolini kolonije čaplji i kormorana imaju osušene vrhove, čineći ih tako pogodnim za osmatračnice i uzletišta za lov ribe u jezeru ili bari, ovim stanovnicima bare. Za bogatstvom sveta flore ne zaostaje ni fauna, gde se uz dosta sreće mogu pronaći: divlja svinja, srna, lisica, zec, bizamski pacov, šišmiš, tvor, jež, tekunica, krtica, lasica, hrčak, barska kornjača, sivi gušter, belouška, zelena žaba i šareni daždevnjak. U vodama Starog Begeja i Carske bare živi čak 24 vrste riba iz 16 familija. Svetsku slavu ovom mestu donelo je prisustvo ptičjeg sveta sa oko 240 vrsta, zbog čega je ovo dobro proglašeno za Ramsarsko područje, tj upisano u UNESCO-vu listu močvarnih područja od međunarodnog značaja. Neke od retkih ptica koje se ovde mogu videti su: orao belorepan, eja močvarica, livadska eja, kobac, mišar, čaplja kašikara i mnoge druge.

U ovoj oazi flore i faune najranije prisustvo čoveka seže čak 6000 godina u prošlost, o čemu govore dokazi pronađeni u humkama u okolini Mužije i Titela. Ranu istoriju kraja obeležio je hunski vođa Atila-Bič božji, za čije ime su vezane brojne legende o nastanku imena Carske bare. Na izgled miran i tih kraj, svedoči o burnoj istoriji naroda koji su se ovde smenjivali ali i ostajali: od Bugara, Rumuna i Turaka do Mađara i Srba. Na predlog stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode Srbije Vlada Republike Srbije proglasila je ovo područje Specijalnim rezervatom prirode Stari Begej - Carska bara. Informacije:

RibarskogazdinstvoDDEčka Lukinoselo,23300Zrenjanin 023/ 884 009

Stari Begej – Carska bara predstavlja ostatak nekadašnjeg plavnog područja donjeg toka Begeja. To je izrazit mozaik ribnjaka, močvara, bara, šuma, livada i stepa koje su ispresecane rekama, kanalima i odbrambenim nasipima. Karakteristične su slatinske, bogate vodene i stepske vegetacije. Velika raznolikost staništa uslovila je i veliku raznolikost vrsta koje uključuju retke, ugrožene i ranjive biljke, ribe, vodozemce, gmizavce, ptice i sisare. Upravljač rezervata je „Ribarsko gazdinstvo Ečka” iz Lukinog Sela.

Staništa: mrtvaje, tršćaci, poplavne topolove i vrbove šume, mešovite jasenove šume, nizijske livade, stepe, slatine, ekstenzivni pašnjaci, oranice, voćnjaci, ribnjaci. Biljke: neke od najznačajnijih vrsta su: Beli lokvanj ( Nymphaea alba), Žuti lokvanj ( Nuphar  luteum), Testerica (Stratiotes aloides), Iđirot ( Acorus calamus), Rebratica ( Hottonia  palustris), Schoenoplectus triqueter, Herperis matronalis, Mrazovac ( Colchicum autumnale ), Bodljikava kostrica ( Ruscus aculeatus), Plućnjak ( Pulmonaria officinalis ), Žabljanka ( Zannichellia palustris), Vodeni orašak (Trapa longicarpa ), Kaćun (Orchis laxiflora), Salep (Orchis morio), Platanthera bifolia, Zavrata ( Cephalanthera longifolia ), Čopotac ( Listera ovata), Neottia nidus-avis. Gljive: više od 150 vrsta gljiva je zabeleženo u rezervatu i neke od njih su: Morchella vulgaris, Vrganj ( Boletus edulus), Lisičarka (Cantharellus cibarius), Zelena pupavka ( Amanita phalloides), Poljska pečurka ( Agaricus campestris), Velika sunčanica

( Macrolepiota procera), Velika gnojištarka (Coprinus comatus ), Velika ćelavica ( Calvatia  gigantea).

Insekti: Veliki broj vrsta je zabeležen u rezervatu a samo neke od vrsta su: Jelenak ( Lucanus cervus), Velika hrastova strižibuba ( Cerambyx cerdo), Trčuljak (Carabus gigas ), Carabus violaceus, Bukova strižibuba ( Morimus funereus), Svitac ( Lapyris noctiluca), Rhyssa  persuasoria, Ammophila sabulosa, Pčela ( Xylocopa violacea), Mali prelivac ( Apatura iris), Admiral (Vanessa atalanta), Dnevni paunovac ( Inachis io), Šafranovac ( Colias crocea), Lastin repak ( Papilio machaon ), Kraljevski vilin konjic ( Anax imperator ), Crveni vilin konjic (Crocothemis erythraea), Calopteryx splendens. Ribe: zabeleženo je 24 vrste riba od kojih su neke: Crvenperka ( Scardinius erythrophthalmus), Kesega ( Abramis ballerus), Šaran (Cyprinus carpio), Linjak (Tinca tinca), Crnooka deverika ( Abramis sapa), Gavčica ( Rhodeus sericeus), Karaš (Carassius carassius), Čikov ( Misgurnus fossilis), Štuka ( Esox lucius) i Som (Silurus glanis). Vodozemci: Šareni daždevnjak, Podunavski mrmoljak, Mali mrmoljak, Obična češnjarka, Velika krastača, Zelena krastača, Crventrbi mukač, Gatalinka, Šumska žaba, Velika zelena žaba, Zelena žaba. Gmizavci: Barska kornnjača, Zelembać, Livadski gušter, Zidni gušter, Slepić, Smuk, Ribarica, Belouška, Smukulja. Ptice: zabeleženo je više od 240 vrsta ptica u rezervatu. Neke od vrsta gnezdarica su: Mali gnjurac, Mali vranac, Vodeni bik, Čapljica , Gak, Mala bela čaplja, Velika bela čaplja, Crvena čaplja, Bela roda, Crna roda, Kašičar, Riđoglava patka, Patka njorka, Orao belorepan, Orao kliktaš, Eja močvarica, Osičar, Jastreb, Lastavičar, Barski petlić, Sivi barski petlić, Grlica, Kukavica, Kukuvija, Kukumavka, Šumska sova, Pčelarica, Zelena žuna, Seoski detlić, Mali detlić, Srednji detlić, Vijoglava, Crna crvenorepka, Cvrcić potočar, Obični cvrcić, Veliki trstenjak, Žuti voljić, Belovrata muharica, Senica vuga, Dugokljuni puzić, Rusi svračak, Zlatna vuga, Žutarica, Batokljun, Barska strnadica, Velika strnadica. Sisari: više od 40 vrsta nastanjuje rezervat, a neke od njih su: Vodena voluharica, Zec, Jež, Divlja mačka, Evropski tvor, Vidra, Kuna belica, Šakal, Divlja svinja i Srna.

Carska bara Specijalni rezervat prirode "Stari Begej – Carska bara" nalazi se na 17 km južno od Zrenjanina i oko 2 km od magistralnog puta Zrenjanin-Beograd, a zauzima površinu od oko 1600 hektara. Austrougarski prestolonaslednik i žrtva Sarajevskog atentata, Ferdinand, rado je lovio po prostorima ove bare, te otuda i naziv "Carska". Posebnu prirodnu vrednost kompleksu Carske bare i napuštenog toka reke Begej daju mozaičnost, vodene, travnate i šumske vegetacije, kao i raznovrsnost životinjskih vrsta, u čijem okviru centralno mesto zauzima bogatstvo ptičjeg sveta - ornitofaune. Na području Carske bare evidentirano je više od 200 ptičjih vrsta, među kojima su i prave retkosti – primerci ugroženih vrsta čaplji, kormorana, gnjuraca, pataka.... Močvarnu vegetaciju područja čine interesantne biljne vrste, danas retke i ugrožene, poput belog i žutog lokvanja ili močvarne orhideje, dok je prostor oko  bare obrastao dugogodišnjim zasadima vrbe i topole.

Carska bara stavljena je pod zaštitu kao prirodno naučno-istraživačko područje. U okolini  bare razvijen je lovni i ribolovni turizam. U turističku ponudu Carske bare spada i iznajmljivanje broda za razgledanje bare i njenih živopisnih obala (kapaciteta 50 mesta), a sama bara okružena je nekoliko kilometara šumskih staza, namenjenih ljubiteljima prirode.  Na ulazu u rezervat goste dočekuje hotel "Sibila", kapaciteta 40 ležaja, s nacionalnim restoranom specijalizovanim za pripremanje ribe i divljači, kao i proplanak namenjen odmoru izletnika, uz jedno korisno upozorenje: zabranjeno je paljenje roštilja!

Obedska Bara - Specijalni rezervat prirode  Koordinate:  Nadmorska

44º

44’

N,

20

º00’ visina:

E

(50

km

zapadno 71-82

od

Beograda) m

Obedska Bara je jedno od najstarijih zaštićenih područja u svetu , još od 1874. godine, i  jedan od najčuvenijih rezervata prirode u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji. To je sezonsko plavljeno  područje reke Save od 20.000 ha sa močvarama, barama, vlažnim livadama i mrtvajom okruženom šumama hrasta, vrbe i topole. Najveća bara predstavlja autentičan kompleks rukavaca, močvara, tresetišta, vlažnih livada i šuma. Upravljač rezervata su "Vojvodina šume" iz Petrovaradina. Staništa: mrtvaja, tršćaci, poplavne topolove i vrbove šume, stoletne hrastove i jasenove šume, nizijske livade, ekstenzivni pašnjaci, oranice, tradicionalni voćnjaci. Biljke: Oko 500 vrsta biljaka je zabeleženo u rezervatu od kojih su najznačajnije: Beli

lokvanj (Nymphaea alba), Žuti lokvanj (Nuphar luteum), Testerica (Stratiotes aloides), Mešinka (Utricularia vulgaris), (Utricularia neglecta), Močvarna koprica (Urtica kioviensis), Iđirot ( Acorus calamus), Rebratica (Hottonia palustris), Schoenoplectus triqueter , Herperis matronalis , Wolffia arrhiza, Mrazovac (Colchicum autumnale), Bodljikava kostrica (Ruscus aculeatus), Plućnjak (Pulmonaria officinalis), Žabljanka (Zannichellia palustris), Vodeni orašak  (Trapa longicarpa), Kaćun (Orchis laxiflora), Salep (Orchis morio), Platanthera bifolia, Zavrata (Cephalanthera longifolia), Čopotac (Listera ovata), Neottia nidus-avis. Gljive: 180 vrsta gljiva je zabeleženo u rezervatu i neke od njih su: Morchella vulgaris, Vrganj (Boletus edulus), Lisičarka (Cantharellus cibarius), Zelena pupavka ( Amanita  phalloides), (Russula brunneoviolacea), Poljska pečurka  (Agaricus campestris), Velika sunčanica (Macrolepiota procera), Velika gnojištarka (Coprinus comatus), Velika ćelavica (Calvatia gigantea). Insekti: Veliki broj vrsta je zabeležen u rezervatu a samo neke od vrsta su: Jelenak (Lucanus

cervus), Velika hrastova strižibuba (Cerambyx cerdo ), Trčuljak (Carabus gigas), Carabus violaceus, Bukova strižibuba ( Morimus funereus), Cetonia (Cetonia aurata), Svitac (Lapyris noctiluca), Rhyssa  persuasoria,  Ammophila  sabulosa, Pčela  (Xylocopa violacea), Mali prelivac ( Apatura iris), Admiral ( Vanessa atalanta), Dnevni paunovac ( Inachis io), Šafranovac ( Colias crocea), Lastin repak (Papilio machaon), Kraljevski vilin konjic  (Anax  imperator ) , Crveni vilin konjic (Crocothemis erythraea), Calopteryx  splendens.

Ribe: Zabeleženo je 16 vrsta riba od kojih su neke: Crvenperka ( Scardinius erythrophthalmus),

Kesega ( Abramis ballerus), Šaran (Cyprinus carpio), Linjak (Tinca tinca), Crnooka deverika ( Abramis sapa), Gavčica (Rhodeus sericeus), Karaš (Carassius carassius), Čikov (Misgurnus fossilis), Štuka (Esox lucius) i Som (Silurus glanis). Vodozemci: Šareni daždevnjak , Podunavski mrmoljak, Mali mrmoljak, Obična češnjarka, Velika krastača, Zelena krastača, Crventrbi mukač, Gatalinka, Šumska žaba, Grčka žaba, Velika zelena žaba , Zelena žaba. Gmizavci: Barska kornnjača, Zelembać, Livadski gušter, Zidni gušter, Slepić, Stepski smuk, Smuk, Ribarica, Belouška, Smukulja, Šarka.

Ptice: Ukupno je zabeleženo 220 vrsta ptica u rezervatu. Neke od vrsta gnezdarica u reyervatu su: Mali gnjurac, Mali vranac, Vodeni bik, Čapljica , Gak, Mala bela čaplja, Velika bela čaplja, Crvena čaplja, Bela roda, Crna roda, Kašičar, Ridjoglava patka, Patka njorka, Orao

belorepan, Orao kliktaš, Eja močvarica, Osičar, Jastreb, Lastavičar, Stepski soko, Barski petlić, Sivi barski petlić, Grlica, Kukavica, Kukuvija, Utina - Mala ušara, Kukumavka, Pčelarica, Zelena žuna, Seoski detlić, Mali detlić, Srednji detlić, Vijoglava, Crna crvenorepka, Cvrcić potočar, Obični cvrcić, Veliki trstenjak, Žuti voljić, Belovrata muharica, Senica vuga, Dugokljuni puzić, Rusi svračak, Zlatna vuga, Žutarica, Batokljun, Barska strnadica, Crnogrla strnadica, Velika strnadica. Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: Puh, Vodena voluharica, Zec, Jež, Divlja

mačka, Evropski tvor, Vidra, Evropski Dabar, Kuna belica, Šakal, Divlja svinja i Srna.