Burnout Syndrom - Sindrom Izgaranja Sagorijevanja Na Poslu 160228

Burnout syndrom – Sindrom izgaranja/iscrpljivanja/ sagorijevanja/sagorjelosti na poslu

Boris Radolović, dr. med. spec. - OOM IDZ isp. Pazin

Zašto Vam je bolesnik važniji od Vas? Čuvajte sebe i svoju obitelj, jer i tako ne možete odgovoriti na sve zahtjeve. (Manganaro)













  SAŽETAK  Sindrom izgaranja na poslu je  već  tridesetak godina tema o kojoj raspravljaju sva indust industrijalizi rijalizirana rana  društva,  a mnoge profesionalne medicinske udruge su već razvila svoje preventivne i terapijske mjere.  U Hrvatskoj se o tome tek  počelo pričati,  pa je ovo predavanje namijenjeno zdravstvenim radnicima da se upoznaju s faktorima nastanka tog sindroma, definicij icijam ama, a, sim simptom ptomima ima koji kar karakt akteriz erizira iraju ju poj pojavu avu bol bolest esti,i, postojećim   defin nastanka te bolesti u   našoj   pro profe fessijijii i sav avje jeti tima ma za specifičnostima   na sprječavanje pojave bolesti. Prikaza Prika zani ni su up upit itnic nicii za ot otkr kriva ivanj nje e st stres resaa i poj pojav avu u si sind ndro roma ma izg izgar aran anja ja,, uz preporuke načina sprječavanja stresa i liječenja kod pojave tog sindroma.  Po jednoj anketi provedenoj u zdravstvenoj službi  u Hrvatskoj prije nekoliko godin inaa ustanovl vlje jen n je vrlo visok postotak   zahvaćenosti   sindromom sagorijevanja. Čak  75% anketiranih nalazi se u I. i II. stadiju sagorjelosti na poslu, a preko 7% ima sve simptome bolesti.   Takvo   zabrinjavajuće   stan stanje je iz izis isku kuje je br brzu zu re reak akci ciju ju   stručnih   i up uprrav avni nih h struktura u zdravstvu kako bi se spriječile nepoželjne posljedice.







  UVOD Sindrom izgaranja ili iscrpljivanja Sindrom iscrpljivanja ili sago sagorijevan rijevanja ja ili sagorjelosti sagorjelosti na posl poslu, u, koji je naširoko opisan u zapadnim industrijskim zemljama, stigao je kao  društveni i profesionalni problem i do nas. U  kapitalističkom  svijetu se on  doživljava kao  nešto  ozbiljno, jer  dugoročno   dugoročno on  može  svaku tvrtku dovesti do krize. Velike Ve like svjetske tvrtke shva shvatile tile su, naime naime,, da sag sagorijeva orijevanje nje njihovih radnika na poslu  utječe  na rezultate rada i da  može  dovesti do  značajnih   financijskih gubitaka tvrtke.   Mnoga ispitivanja i  stručni  radovi ukazuju na pojavu tog sindroma  naročito u radnim sredinama u kojima se pojedinci  susreću  sa problemom nesigurnosti za svoje radno mjesto, gdje nema kontrole rada, gdje nema  odgovarajuće zaštite   radnika, te tamo gdje su zahtjevi radnog mjesta takvi da radnike prisil pri siljav javaju aju na   duže   radno radno vr vrije ijeme me,,   podvostručenje   smjena smjena,, izne iznenad nadne ne promjene u procesu rada i hitnost intervencije, bez  mogućnosti  dovoljnog tjed tj edno nog g i   godišnjeg   odmor odmora. a. Osi Osim m tog togaa   susrećemo   ga i u sredinama sa neadekvatnim  plaćama, sa  kritičnim šefom,  tamo gdje su radni zadaci bez kraja, gdje se na primjer radi sa  neizlječivim  pacijentima, gdje postoji  osjećaj besm be smis isle leno nog g po posl slaa i gdj dje e je zd zdra ravs vstv tven enii ra radn dnik ik pr pris isililje jen n na   dvoličnost i kontradiktornost uloga s nekompatibilnim zahtjevima (npr. ako  izvršite jedan posao, onemogućujete izvršenje drugog).

Analizom pojav Analizom pojavnost nostii  najugroženijima   su se pokazala radna mjesta u zdravstvu, a jako su mu   izloženi   novinar novinari,i, poli policajc cajci,i, suci suci,,   menedžeri, učitelji i uopće sve one profesije koje rade sa ljudima. U našoj struci je taj sindrom  počeo  biti sve  učestaliji. Razloge moramo  tražiti  u privatizaciji PZZ, u sve  većim  zahtjevima pacijenata i financijera zdravstva, u sve većoj  feminizaciji struke  (ženska  osobe su preopterećen preopterećenee  radom doma izloženo ženosti sti   svako kao i na poslu) te u sve   većoj izlo svakodne dnevno vnom m st stres resu u i nezadovoljstvu struke s  društvenim  i materijalnim statusom i sve  većoj radnoj rad noj i fin financ ancijs ijskoj koj nes nesigu igurno rnosti sti.. Tako sve  češće u  našoj  sredini  susrećemo «sagorjele osobe»   s kojima više ne  možemo   niti komunicirati, a da ne  doživimo  kakav neurotski ispad ili konfliktnu situaciju. Dakle, na poslu  često susrećemo  osobe koje više   nisu sposobne   pružati stručnu pomoć   svojim pacijentima, jer je stručna pomoć ustvari prvenstveno potrebna njima.

Psihološke i psihijatrijske ordinacije širom industrijaliziranog svijeta prve su za zami mije jeti tile le sv sve e   češću   pojav pojavu u si simp mpto toma mati tike ke ko koja ja ka kara rakt kter eriz izir iraa ta tajj sindrom kod zdravstvenih radnika.









Kod pogođenih  zdravstvenih radnika javljaju se promjene se  promjene ponašanja, u vi vidu du pa pada da ko konc ncen entr trac acijije, e, sm sman anje jenj njaa   samopoštovanja,   apatije, nepopustljivosti i krutosti u odnosima, dezorijentacije, nestrpljivosti, perf pe rfek ekci cion oniz izma ma,, za zabr brin inut utos osti ti za zd zdra ravl vlje je,, pr pret etje jera rane ne op opre rezn znos osti ti,, povlačenja   u sebe i izolacije od drugih, pretjerane zabrinutosti za obitelj, nesnošljivosti, konfliktuoznosti, preosjetljivosti preosjetljivosti itd., raznii su razn subj bjek ekti tivn vnii si simpt mptom omii kao što   su ne nesa sani nica ca,,   noćne   more, smanjenje ili pojačanje  apetita, pad seksualnosti,  osjećaj  iracionalnog straha,  osjećaj   krivnje, stalni umor, stalno  loše raspoloženje i  opća slabost itd.,

  psihičke   promjene   u vidu pojave opsesija o svrsishodnosti  života, pojave osjećaja  besciljnosti i suicidalnih primisli, vjerskog fanatizma ili gubitka vjere, patološkog skepticizma itd.,   organski poremećaji kao što su srčane aritmije, napadi paroksiz paroksizmalne malne tahi ta hika kard rdijije, e, po poja java va hi hipe pert rten enzi zije je,, bo bolo lovi vi u   mišićima   i zgl zglobo obovim vima, a, probavne smetnje, glavobolja i migrena,  poremećaji   menstrualnog cikl ci klus usaa it itd. d.



Dokazano je ipa pak k, da glavni uzrok izg zgaaranju na radu   leži u psihološkim osobinama pojedinca.

Sindr dro omu izgaranja su tako skloniji nezreli ljudi,   neurotičari, pretjerano odgovorni, ambiciozni, neuravnoteženi  ljudi i oni koji imaju visoko postavljena očekivanja u poslu i koji se previše posvećuju poslu i u radno radnojj sredi sredini ni pronalaze pronalaze smisao smisao postojanja. postojanja.    Većinom  su to osobe koje mnogo  jače od   uobičajenog doživljavaju frustracije, u slučaju  kad nisu adekvatno nagrađene  za svoj rad ili kad ne dobiv dobivaju aju nikakv nikakvo o priznanj priznanje e za svoje svoje zalaga zalaganje. nje.    Izga Izgaran ranje je na pos poslu lu je sva svakak kako o pos poslje ljedic dicaa nes nesvje vjesno snosti sti po pojed jedinc incaa o frus fr ustr trac acijijam ama, a, ko koje je ga   okružuju   na na radnom mjestu i vlastitoj preopte preo pterećen rećenosti osti,, što   rezul rezulti tira ra nep neprim rimje jetno tnom m poj pojavo avom m sin sindro droma ma sagorjelosti. 

Prema definiciji Prema definiciji koju su su postavil postavilii 1996. godine godine Girda Girdano, no, Ever Everly ly i Dusek: Dusek: psihič ičke, ke, fiz fizič ičke ke ili   psihofizičke  Si Sin ndr drom om izg zgaara ran nja je st stan anjje   psih iscrpljenosti iscrpljen osti uzrokovane pretjeranim i prolongiranim stresom.  Ti autori autori razlik razlikuju uju tri stupnja stupnja izgar izgaranja: anja:   I stupanj – početna načetost  stresom   II stupanj – reaktivna kompenzacija stresa s očuvanjem energije   III stupanj – faza istrošenosti . 







U početnoj načetosti stresom javljaju se psihološke i fiziološke reakcije  reakcije,, kao na pr pr.. st stal alna na   razdraženost,   anksioz anksioznos nost, t, raz razdob doblja lja sa   povišenim   tlakom, zubima u snu, nesanica, zabo borravljiv ivo ost, palpita taccije srca, škripanje   zub neuobičajena  aritmija, problemi koncentracije, probavni problemi i akutni gastrointestinalni simptomi, posao se  više ne doživljavaju  kao zadovoljstvo. Kod pojave bilo koja dva od tih simptoma,  možemo biti sigurni da smo  ušli u prvu fazu stresa.  U drugoj fazi javlja se  čuvanje energije kako bi se kompenzirao kompenzirao stres, stres, javlja se pretjerano  kašnjenje  na posao,  odgađanje  poslova i nerado  prihvaćanje novih radnih zadataka,  produživanje radnih pauzi, opadanje seksualne  želje, stal st alni ni um umor, or, iz izol olac acija ija od pr prija ijate teljljaa i ob obite iteljlji,i, por poras astt ci cini nizma zma,,   ogorčenost, pret pr etje jeran ranos ostt u   pušenju,   ispi ispija janj nju u ka kava va,, op opiija janj nju, u, uz uzim imaanj nju u lilije jeko kova va i psih ps ihoa oakt ktiv ivnih nih tv tvar arii te po poja java va ap apat atije ije.. Po Poja java va bil bilo o ko koja ja dv dvaa od na nave vede deni nih h simptoma ukazuje na postojanje druge faze izgaranja. U  trećoj  fazi iscrpljivanja već  okolina  primjećuje  da s tim osobama  nešto nije u redu, redu, posao se  počinje doživljavati  kao  opterećenje,  javlja se  kronična depres dep resija, ija, pad otp otporn ornost ostii sa sta stalni lnim m pob poboli olijev jevanj anjem, em,   kronični kronični želuča želučani ni i crije cr ijevn vnii pr prob oble lemi mi,,   kroni kronična čna psi psihič hička ka i   fizička   premorenost,   kronične glavobolje ili migrene,   želja   za bijegom iz  društva   i odlaskom iz obitelji, napuštanje prijateljstva i  učestale suicidalne primisli. Pojava bilo koja dva od tih simptoma simptoma,, sigura siguran n je znak znak treće faze izgaranja.



  SPECIFIČNOSTI  ZDRAVSTVENE PROFESIJE



  U zdravstvenoj profesiji razvijeni su   određeni   mitovi koji doprinose razvoju sindroma sagorijevanja.    Takvi mitovi su na pr. zdravstveni radnik morao bi biti  sveznajući, nepogrešiv, uvijek siguran u svoj stav, jer je nesigurnost znak slabosti, paccijije pa ent mu mo morra uv uvijije ek bi bitti   najvažniji,   otkriva otkrivanje nje emo emocij cijaa   znači slabost, zdravstveni radnik svoje potrebe treba podrediti struci, uvijek mora zadovoljiti sve, osim sebe. 





Pojavnost stresa stresa u zdravstvenoj zdravstvenoj profesiji možemo podijeliti na: 1.  Opće izazivače   stresa kao što su   - previsoko postavljeni zahtjevi brige o pacijentu, manjak slobodnog vremena za predah u poslu, pret pr etje jera ran n st stal alni ni di dire rekt ktni ni ko kont ntak aktt sa pa paci cije jent ntim ima, a, sl slab abaa   društvena podrška  profesiji i pad  društvenog  ugleda profesije, manjak vremena za osobne kontakte sa kolegama, neadekvatna stručna pripremljenost za rad sa   stanovništvom, opća   tendencija okrivljavanja zdravstvenih radnika za svaki problem u zdravstvenoj  zaštiti,   stalno pojavljivanje prob pr oble lema ma za ko kojiji ne nema mamo mo   rješenje   i st stal alni ni pr prit itis isak ak   pojedinačnih zahtjeva uz kronični manjak vremena.





2. Specifične očekivane preduvjete za pojavu stresa stresa  - kao što su stalni vreme vre mensk nskii tj tjesn esnac ac,,   dugogodišnja   stresn stresnaa izo izobra brazba zba,, nei neizv zvjes jesnos nostt rezultata  liječenja, kronična  premorenost, razapetost  između života i smrti i potreba za  donošenjem  brzih i  teških  odluka, stalni nerealni zahtjevi  kroničnih  bolesnika i stalna potreba za  održavanjem  vlastite stručne  sposobnosti. Prekovremeni rad i ometanje obiteljskog života sa st stal alni nim m telefo fons nskkom po pozi zivi vima ma.. Pri rissililje jen nos ostt na sam amo ost stal alnu nu organizac orga nizaciju iju posl poslaa i financijsko financijsko rukovođenje. 3.  Neočekivane  stresove  stresove  - kao što  su stalne promjene u zakonima i zdra zd ravs vstv tven enim im pr prop opis isim ima, a, pr prom omje jene ne na ra radno dnom m mj mjes estu tu s ob obve vezo zom m preuzimanja novih poslova i odgovornosti,  miješanje trećih  osoba u proces  liječenja, izloženost sve  učestalijim  sukobima sa pacijentima, sve   veća   potre potreba ba za st stal alni nim m op opre rezo zom m i de defa fanz nziv ivno nom m me medi dici cino nom, m, poremećaj   odn odnos osaa pa paccijije ent nt-z -zdr drav avst stvven enii ra rad dnik zb zbo og mno nog gih administrativno nametnutih propisa,  općenito   neadekvatna  podrška u   društvu,   sta staln lno o pri risu suta tan n st stra rah h od na nasi siln lnih ih pa paci cije jena nata ta i st stal alni ni težeg vođ vođenj enjaa fina fi nanc ncijijsk skii pr prob oble lemi mi zb zbog og ne nesi sigu gurn rnih ih pr prih ihod odaa i sv sve e   težeg zdravstvene prakse.





 Tome treba pridodati stalni porast  različitih  zahtjeva sa strane zdravstvenog osiguranja i socijalno  ugroženih  pacijenata, što sve rezultira sa sve manje  raspoloživog   vremena za obitelj i prijatelje.   Prema   postojeći prove vede deni nim m u Irs rsko kojj 50 50% % postojećim m istraž istraživan ivanjima jima   pro anketiranih zdravstvenih radnika je  pokušavalo  umanjiti stres s alkoholom, oko 12%  pojačanim pušenjem, 30%  jačim  soljenjem hrane, a 42% je tri puta tjedno   vježbalo. Kod starijih zdr draavs vstv tven eniih ra radn dniika je pa pakk   primijećeno   razvi razvijan janje je raz raznih nih adaptacijskih mehanizama na stres,  među kojima se često javlja i   određena   indi indife fere rent ntno nost st pr prem emaa pr prob oble lemi mima ma pa paci cije jent ntaa i sporost reakcije,  što može  biti vrlo  štetno  u samom procesu liječenja .

U Hrvatskoj su  inače  stresogeni faktori u posljednjih dvadesetak godi go dina na mn mnog ogo o   izraženiji. Po Posl slje jedi dica ca je to pr prov oved eden ene e pr pris isililne ne privatizacije sredinom devedesetih godina,   povećane nesi sigu gurrnosti za radno mjes estto,   povećanog   nezadovoljstva primanjima i stalnim promjenama propisa iz  područja zdravstva i zdr draavs vstv tven enog og os osig igur uran anja ja.. Ra Razzlo log g to tome me je i nez ezad ado ovol oljs jstv tvo o položajem  struke u sustavu zdravstva i  društvu općenito,  kao i nezadovoljstvo sa postojećim utjecajem strukovnih zdravstvenih komora u zaštiti stručnih interesa. Osim toga zbog birokratiziranog sustava i restriktivnih mjera u zdravstvenog osiguranja sve se   češće   javljaju području   zdr poremećaji   odnosa  između   pacijenta i zdravstvenih radnika, a zbog stalno prisutne  društvene  krize, zdravstveni radnici su sve izloženiji agresivnom ponašanju pacijenata i javnoj kritici, sve do zahtj tjeva eva za na nakn knad adu u   štete.   Uspoređujući   to to sa odvjetničkih   zah podacima iz strane literature vidimo da smo barem po stresogenim faktorima već  potpuno  izjednačeni   sa naprednim zapadnim zemljama.



  Za svladavanje sindroma izgaranja  Američko društvo liječnika  internista je 2001. god.   predložilo   pet osnovnih mjera, koje bi svatko od nas morao primijeniti da se zaštiti od pojave sindroma izgaranja. Oni tako preporučuju:

 







1.   Vod Vodit ite e br brig igu u o se sebi bi   - ra razmo zmotri trite te na najpr jprije ije sv svoj oj vl vlas astit titii   zaštitni   program. Uključite u svoj život zabavu ili neku razbibrigu, kad ste pod stresom  važno je da ste s obitelji više nego inače, da nađete vremena za svoje hobije i interese. 2. Odredite granice svojeg djelovanja 2. Odredite djelovanja  - razmotrite svoju praksu i vidite gdje je potrebno povući granicu. Možda morate promijeniti vaše  radno vrijeme, vaše paci cijen jentim tima, a, br broj oj pr preg egle leda da ili sm sman anjit jitii br broj oj   problematičnih opterećenje   sa pa pacijenata.  Reći   ne pacijentu i riskirati njegov odlazak drugome je zdravije nego stalno popuštati i zadovoljavati njihove neopravdane prohtjeve.  Bolja je manja praksa koja nam  omogućuje preživljavanje,  a u kojoj  možemo kvalitetno raditi i posvetiti se pacijentu od one velike, profitabilnije,   lošije vođene i samim time stresnije.  Odredite granice svojem profesionalnom radu i uvjerite se da u  životu ima mnogo toga važnijega od medicine.







3. Odredite 3.  Odredite sredstva prevladavanja stresa stresa  - izaberite osobu kojoj se možete   povjeriti, ako ne   želite   raspravljati o svojim problemima sa kolegama, obratite se starom kolegi sa studija,  bivšem  profesoru ili mentoru.  Možete potražiti pomoć  i u svojoj vjerskoj zajednici ili kod psihoterapeuta.   Moguća   su i druga   rješenja   u vidu   uključivanja u kon onttin inu uir iraanu edu dukkaci ciju ju pr pre eus usmj mje erav avan anjja kar ariije jere re ililii pr pro omj mje ene zanimanja. 4. Analizirajte sami sebe 4. Analizirajte sebe  - odredite koje su vaše vrijednosti i želje,  koje su   vaše vještine i što   volite raditi, a što   ne znate i mrzite raditi. Izgaranje često  proizlazi iz nesrazmjera vaših želja,  procjena i interesa s jedne strane i zahtjeva radnog mjesta s druge strane. Kad završite  tu  će  vam biti analizu možda  se  odlučite  i na promjenu radnog mjesta jer  će jasnije što i kako želite raditi. 5. Nadvladajte 5.  Nadvladajte kompleks da su drugi uvijek bolji od vas i da se to događa   samo vama. vama. Na Naim ime, e, ovo su sv svak akaako nemir nemirna na vre rem mena u medicini, podložna  stalnim promjenama, međutim  to isto se  događa i u drugim zanimanjima. U toj stalnoj jurnjavi i promjenama, zdravstveni radnik rad nik mor moraa ra razvi zviti ti   vještine   koje će mu   pomoći   da se nosi sa tim promjenama i da stvori potrebne obrambene mehanizme, kako bi se zaštitio  od poja pojave ve sindroma sindroma sagorijevan sagorijevanja ja na poslu. poslu.



 U SAD se tom problematikom bavi odbor za medicinsku etiku, koji je razvio i mnogobrojne testove za određivanje nivoa stresa ili stupnja sindroma izgaranja,  pomoću  kojih svaki zdravstveni radnik može provjeriti svoje stanje.

 Tako su Girdano, Everly i Dusek 1996. u svom radu «Controlling Stress and Tension»  razradili test za  određivanje  razine stresa na temelju saznanja o   četiri   osnovna faktora  preopterećenja (kroničnom manjku vremena, pretjeranoj odgovornosti, manjku pretjera jeranom nom   očekivanju   od samoga sebe i svoje podrške   i pret okoline).    U tom testu na  određena  pitanja treba odgovoriti jednim od ponuđenih odgovora, koji se boduju.   a) sk skor oro o uvi uvije jekk - 4 bod boda, a, b) često - 3 bod boda, a, c) ri rije jetk tko o - 2 bod boda, a, d) skoro nikad - 1 bod 

UPITNIK ZA SAMOPROCJENU RAZINE STRESA  1. događa li vam se da imate premalo vremena za zabavu?  2. osjećate li da imate premalo podrške i pomoći?   3. javlja li vam se pomanjkanje vremena da bi  učinkovito završili svoj rad?   4. imate li  poteškoće sa spavanjem zbog  viška problema?   5. da li mnogo ljudi jednostavno  očekuje previše od vas?   6. imate li osjećaj shrvanosti?  7.  primjećujete  li da ste zaboravljivi i  neodlučni  zbog toga jer ste 

preopterećeni?

 8. smatrate li da ste pod velikim pritiskom?  9. osjećate li da imate  previše odgovornosti?  10. osjećate li se premorenim na kraju radnog dana? 



  Ukupan zbroj bodova od 25-40 ukazuje na visoku razinu stresa koja nas može psihički  i fizički iscrpiti.



Vrlo koristan koristan je i upitnik sa 15 pitanja sastavljen po Freudenbergero Freudenbergerovoj voj skali sagorijevanja, sagorijevanja, gdje se svaki svaki odgovor boduje boduje prema prema jačini osjećaja u skali od 1 do 5 bodova.

                

    

UPITNIK ZA ODREĐIVANJE RAZINE SINDROMA IZGARANJA 1. da li se lako zamarate i osjećate li se isc iscrpl rpljen jeni? i? 2. da li se uzrujate kad vam netko kaže da u zadnje vrijeme vrijeme ne izgledate dobro? dobro? 3. radite li sve više i više, a imate osjećaj da niste ništa učinili? 4. jeste li zajedljivi i sve više razočarani sa svijetom svijetom oko vas? vas? 5. osjećate li se žalosnim, a ne znate zašto? 6. jeste jeste li zabor zaboravlji avljivi, vi, ne odete u dogo dogovoren vorenu u posjetu posjetu ili često nešto izgubite? 7. jeste li mrzovoljni, brzo raspaljivi, očekujete li sve više od ljudi oko vas? 8. provodite provodite li sve sve manje vremena sa prijatel prijateljima jima i obitelji? obitelji? 9. jeste li previše zauzeti za uobičajene potrebe (telefonski (telefonski razgovor, razgovor, pisanje pisma i sl.)? sl.)? 10. osjećate li se uv uvije ijekk loše ili ste ste stalno stalno bolesn bolesni? i? 11. osjećate li se sm smete eteno no na kraju kraju ra radn dnog og dana dana?? 12. ima imate te li poteškoća u postizanju osjećaja sreće  i zadovoljstva? 13. jeste li nesposob nesposobni ni narugati narugati se ili našaliti se na svoj račun? 14. da li vas seks opterećuje i stvara više problema nego inače? 15. da li osjećate da imate vrl vrlo o malo toga toga reći ljudima? Ako ukupan ukupan broj broj bodova bodova nije nije veći od 25 vi se osjećate  dobro. Od 26-35 bodova – budite oprezni, vi ste u području rizika. Od 36-50 bodova – kandidat ste za sindrom sagorijevanja. Od 51-65 bodova – vi ste zahvaćeni sindromom izgaranja. Iznad 65 bodova – vi ste sagorjeli.

                 

 

TEST SAMOPROCJENE Na sljedeće izjave odgo odgovori vorite te sa točno ili netočno: 1. Ujutro, Ujutro, kada se probudim, probudim, prva misao misao mi je ‘Ne da mi se na posao’. 2. Često se osjećam neobjašnjivo tužno. 3. Osjećam se umorno i nakon 8 sati sna. 4. Teško se koncentriram. 5. Posao mi je preodgovoran. 6. Trenutno me uopće ne zanimaju potrebe drugih ljudi. 7. Na kraju radnog dana osjećam emocionalnu prazninu. 8. Često pre  prekomj komjern erno o jed jedem em ili pije pijem. m. 9. Život mi se općenito čini besmislen. 10. Često se osjećam bolesno. 11. Ne zanima me seks niti socijal socijalne ne aktivnos aktivnosti. ti. 12. Nedjeljom navečer osjećam se depresivno. 13. Ne rad raduje ujem m se životu. 14. Obitelj se žali kako smo premalo premalo zajedno. zajedno. 15. Kada Kada nisam na poslu poslu puno vremena vremena provod provodim im ispred TV ekrana. ekrana. 16. Manje brinem brinem o svom izgledu nego prije. Ukoliko ste sa ‘točno’ odgovorili na pet izjava na dobrom dobrom ste putu da izgorite na poslu. Ukoliko ste sa  ‘točno’  odgovorili na  više  od deset pitanja obavezno  potražite pomoć stručne osobe!



ŠTO MOŽE MOŽETE TE UČIN UČINITI ITI KAKO BISTE IZBJEGLI SINDROM IZGARANJA?

 

 Budite koncentrirani na svoj rad, argumentirajte svoje  mišljenje, dokažite da ste u pravu.   Naučite reći ‘Ne’, naučite   postaviti granice i   držite   ih se, ne dopust dop ustite ite da pos posao ao ovl ovlada ada   vašim životom. Prekovremeni rad je ponekad nužan, ali ne bi smio postati pravilo.  Važno je imati dobar odnos sa kolegama. Njegujte kolegijalnost, razgovarajte sa kolegama, podijelite s njima pauzu i obrok na poslu. Isto tako, ne zapostavite svoj privatni i  društveni život i ne zanemarite hobije. Izbjegavajte poslove u kojima  često   morate sebe davati drugima, osim ukoliko i sami niste osoba koja zna primati od drugih  (osjećat ćete se iskorišteno).

Navike kojima umanjujemo utjecaj stresa na zdravlje:   - Zdrav stil života (redovita i odgovarajuća prehrana),  - Smanjeni unos kofeina, nikotina i šećera,  - Održavanje  tjelesne kondicije (rekreativno bavljenje sportom), spavanje i odvajanje vremena za odmor,  - Redovito spavanje   - Izbacivanje  suvišnih aktivnosti koje su s vremenom postale  opterećujuće,  - Organizacija obaveza na poslu i kod kuće (usklađivanje). Trebali biste biti proaktivni.  - Trebali 





 Ukoliko ste u  mogućnosti, promijenite samu stresnu situaciju, a ako to nije moguće pokušajte promijeniti svoj odnos i pogled na situaciju. Od velike je   pomoći   smisao za humor i uspostava ravnoteže između  rada i zabave. Važno je znati usporiti, odvojiti vrijeme za odmor i opuštanje, podijeliti probleme sa prijateljima i obitelji. Ne zaziri ritte od   stručn stručnee pom pomoći oći.   Stručna   osoba   može vam pomoći da upoznate sebe i svoje granice i naučiti vas tehnikama koje   olakšavaju suočavanje   sa stresom. Danas postoji mnogo vrsta terapeuta kojima se   možete   obr obratiti kako biste porazgo pora zgovar varali ali o   vašem   prob proble lemu mu i uv uvid idje jelili na najb jbol oljiji   način za borbu protiv sindroma izgaranja. Terapeuti su osobe educirane da po pomo mogn gnu u ljljud udim imaa   poboljšati   njihovu njihovu kva kvalit litetu etu   života. To znači  da se  odlučujete za  ‘rad na  sebi’,  i to je najdjelotvornije. Ne možete mijenjati druge osobe, ali možete mijenjati sebe.







ŠTO JE VAŽNO UČINITI  Postoje četiri faze koje prate suočavanje s ovim problemom. 1. Id Iden enti tific ficir irat atii   sind sindro rom m iz izga gara ranj nja: a: pr prep epo ozn znat atii st stre reso sore re u radnom   okruženju,   ispitati   udruženost   stre streso sora ra na ra rad du sa sindromom izgaranja, ispitati  udruženost  stresora na radu sa simptomima anksioznosti i depresije.



2. Pronaći način kako se nositi sa sindromom izgaranja



 3. Ako je moguće - izbjeći nastanak  nastanak sindroma  sindroma izgaranja



 4. Oporavak od Oporavak od sindroma izgaranja



KAKO BI BIST STE E IZ IZBJ BJEG EGLI LI SI SIND NDRO ROM M ŠTO VI   MOŽE MOŽETE TE UČI UČINITI NITI   KAKO

BURNOUT   budite  usredotočeni  - koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu,   naučite reći "NE", radite na  jačanju  svoje samosvijesti,    ako ne   možete   promi promije jeni niti ti po posa sao, o, ba barem rem pr prom omijijen enit ite e st stav av naučite postaviti granice i držite ih se,  izb zbje jega gava vajt jte e po posl slov ove e u ko kojijima ma uvi vije jekk mo mora rate te se sebe be da dava vati ti drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih,   ne dopustite da vam posao zavlada  životom   - prekovremeni rad neg negati ativno vno će   utjeca utjecati ti na   vašu   sposobnost da taj posao radite duže razdoblje,   pronađite  jedno ili dvoje kolega s kojima  možete  razgovarati i podijeliti svoje poteškoće, planirajte rajte i organizira organizirajte jte svaki dan,  plani   zadržite   aktivan   društveni život   i nemojte se odricati svojih hobija.

  

 VJEŠTINE SUOČAVANJA SA STRESOM  usvojite zdrave stilove života,  primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu,

 izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i  šećera,   bavite se tjelesnim vježbanjem  radi održanja tjelesne kondicije, osig igur uraj ajte te re redo dovi vitt ra rasp spor ored ed od odmo mora ra i do dovo voljljno no vr vrem emen enaa za  os spavanje,   promijenite raspored obveza na poslu ili kod  kuće, prek ekin init ite e s ne neki kim m ak akti tivn vnos osti tima ma ko koje je ni nisu su   nužne,   a koje su  pr postale opterećenje. 

Ako možete,  promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na situaciju: situaciju:   zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,   održite ravnotežu između  rada i zabave,   usporite i  pronađite vrijeme za opuštanje, podijijeli elite te pr prob oblem leme e s pri prija jate telji ljima ma i obi obite teljlji,i, iz izvor vorim imaa so soci cijal jalne ne    pod 

podrške,  dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres,   prema potrebi zatražite savjete od stručne osobe. 



 Zdrav   način odnos osn no mj mjer ere e za   poboljšanje   zdravlja, način živ života ota,,   odn dovode i do  povećanja  otpornosti na stres. Sastavni dio dobrog psihičkog  zdravlja su i  životna  radost i dobro  raspoloženje, na koje koj e povo povoljn ljno o   utječu   kako dobri odnosi u obitelji, tako i na radnom mjestu, i u slobodnom vremenu.

 KAKO SE MOŽE LIJEČITI SINDROM IZGARANJA?   Općenito se  može reći  da postoje dobri izgledi da se sindrom izgaranja   uspješno liječi   i da se uspostavi potpuni   duševni i tjelesni oporavak.   Strategija  liječenja  sindroma izgaranja uglavnom se koncentrira na sljedeće:   1. Promjena socijalnog  okruženja  i situacije na radnom mjestu: naročito u  slučajevima  u kojima su radni faktori odgovorni za sindrom izgaranja, neophodno je uskladiti radno mjesto.  2. Psi sih hoter eraapija: osob obe e   pogođene   sind sindro romo mom m iz izga garan ranja ja uglavnom trebaju potporu pri organiziranju vlastitih strategija za  rješavanje  problema. Moderna psihoterapija  može pomoći u prepoznavanj prepoz navanju u i upotrebi vlastitih vlastitih potencijala. potencijala.  3.  Liječenje  popratnih bolesti: ako su sa sindromom izgaranja povezane pojedine popratne bolesti, one se moraju odgovarajuće liječiti - dakle i medikamentozno. 

 4. Tehnike upravljanje vremenom i stresom:   živjeti  bez stresa je danas skoro  nemoguće,  zbog toga su neophodne tehnike za upravljanje sa stresom, ili  ograničenim  vremenskim resursima na radnom mjestu, i u   životu uopće. Tehnike za upravljanje vreme vre meno nom m mo mogu gu   pomoći   da da se ra rad dna sv svak akod odn nev evic icaa   učini podnošljivom i jednostavnijom, ili bar manje  opterećujućom.  5.  Učenje  tehnika  opuštanja: oporavak je jedan od  najvažnijih fakt fa ktor oraa ko kod d   liječenja i   budućeg   izbj izbjega egavan vanja ja i pr prev even enci cije je sindro sin droma ma izg izgaran aranja ja.. Pos Postoj tojii   čitav   niz niz te tehn hnik ikaa   opuštanja (na prim pr imje jerr Ch Chii Ku Kung ng/Q /Qii Go Gong ng,, Tai Ch Chii Ch Chua uan/ n/T Tai Ji Qu Quan an,, Yog oga, a, autogeni trening itd.), koje   pomažu   pr pri oporavku od opterećujućih situacija i koje pri tome  sprječavaju napredovanje u pravcu sindroma izgaranja.    Razgo Razgovar varajt ajte e sa sv svoji ojim m   liječnikom   ako kod sebe prepoznate simp si mpto tome me si sind ndro roma ma iz izga gara ranj nja, a, on va vam m   može može po pomo moći ći   kroz ciljano savjetovanje, ili vas uputiti na kompetentno mjesto za liječenje sindroma izgaranja. 



  RASPRAVA

 



U literaturi se na navvodi postot otaak zdravstvenih radnika koji su zahvaćeni   sindro sindromo mom m sag sagori orijev jevanj anjaa u ra raspo sponu nu od 2323-50% 50%.. Pre Prema ma tome su   naši   poda podaci ci iz izuz uzet etno no   loši. U Hrvatskoj samo 18% zdr drav avst stvven enih ih ra radn dnik ikaa koj ojii su is ispu puni nilili anket etu u ne nema majju ne nekke od simptoma navedenog sindroma. Podaci se ne mogu primijeniti na sve sv e zd zdra ravs vstv tven ene e ra radn dnik ike, e, al alii ip ipak ak go govo vore re o st stan anju ju zd zdra ravs vstv tven enih ih radnika primarne zdravstvene  zaštite. Čak  42% zdravstvenih radnika se nalazi u drugom stupanju izgaranja, koji se opisuje kao –  kandidat za sin sindro drom m sag sagori orijev jevanj anja a. Zd Zdra ravs vstv tven enii ra radn dnic icii u Hr Hrva vats tsko kojj još ne gore, ali opasno tinjaju i ako se takav trend nastavi i u  budućnosti, postoji opasnost od  psihičkog  sagorijevanja i radne nesposobnosti. Treći stupanj izgaranja ili zahvaćenost  sindromom izgaranja nalazimo izgaranja nalazimo u Hrvatskoj kod 7% zdravstvenih radnika.  Sve to ukazuje na zabrinjavajuće  stanje u zdravstvenoj profesiji, koje je   očito   posljedica zbivanja u zadnjim  desetljećima,   a predstavlja upozorenje svima, da su promjene u organizaciji rada i opterećenosti nužne,  ukoliko se uskoro ne želimo  susresti sa masovnom pojavom psiho-fizičke sagorjelosti među našim zdravstvenim radnicima.



  Istraživanje   u Australiji pokazalo je da je   najčešći   st stre reso sorr u zdra zd ravs vstv tven enih ih ra radn dnik ikaa PZ PZZ Z vr vrem emen ensk sko o   ograničenje   za za pre reg gle led d pacijenta. Odmah iza toga je glavni stresor prijetnja sudske  tužbe i parničenja. Kod nas je ovaj drugi uzrok stresa (parnice) još   uvijek  ćee  se i kod nas to slabije  izražen,  ali je to samo pitanje vremena kad  ć post po stat atii pr prob oble lem. m. Ne Nedo dost stat atak ak vr vrem emen enaa za pr preg egle led d je ja jako ko   izražen. Današnji   sust što ve veće ćegg   broja sustav av org organi aniza zacij cije e for forsir siraa ugo ugovar varanj anje e   što pacijenat pacij enata, a, a kvalitet kvalitetaa rada je potp potpuno uno zanemaren zanemarena. a.





  Posljedice  osjećamo  u smanjenju preventive,  kućnih  posjeta, rada sa kroničarima i smanjenju broja medicinskih zahvata. Svi mi više radimo, alii sv al sve e ma manj nje e im imam amo o vr vrem emen enaa za pa paccijije ent nte e i sv sve e ma manj nje e   možemo koristiti svoje znanje, a sve  više smo  izloženi  nametanju  tuđih, često oprečnih mišljenja   i stavova. Zbog vremenske stiske ne  možemo se posvetiti bolesniku,  saslušati  sve njegove tegobe i djelovati na njega svojim savjetima, toplom riječi i drugim postupcima koji su bitni za rad zdravs zdr avstv tveni enih h rad radnik nika. a.   Nažalost,   danas   najveći dio   raspoloživog vremena potrošimo na administrativni i upravni dio.  Ispitivanje u Velikoj Britaniji je pokazalo da su pacijenti nezadovoljni ako nisu kod   liječnika   barem barem 20 min minuta uta.. To rez rezult ultira ira sma smanje njenje njem m spe sp ekt ktra ra zd zdra ravvst stvven enih ih us usllug ugaa i   često   nepotrebnim   korištenjem dijagnostike i poliklinike.







 Uvođenjem  zakupa  došlo  je do pojave poslovne nesigurnosti kod   naših   zdra zdravs vstv tven enih ih ra radn dnik ikaa PZ PZZ, Z, za zatv tvar aran anja ja u vl vlas asti tite te okvire i slabljenja međusobnih komunikacija. Uz osnovni posao javilo se i  mnoštvo  drugih nemedicinskih poslova, upravne i administrativne naravi, na koje  većina nije bila pripremljena, pa su i frustracije bile sve  veće. Ustanova Doma zdravl vljja, uga gassila se u svo vojjim tem eme eljljn nim funkcijama, koja je povezivala zdravstvene radnike i brinula se za dio poslova, koje sad sami moraju obavljati.  Dokazano je da svaka reforma u radu zdravstvenih radnika PZZ zdravstveno stanje zdravstvenih radnika. pogoršava   zd eniih ra rad dnika u Engles eskkoj Istraživanje   na uzorku zdravstven poka po kaza zalo lo je   znača stupanj nj sin sindrom dromaa sag sagori orijev jevan anja ja značajn jno o ve veći ći   stupa zdravs avstv tven enim im rad radni nici cima ma na nako kon n   uvođenja   reforme. među   zdr Zanimljivo je da nije  nađena razlika u dobi zdravstvenih radnika i stadija sagorijevanja.





Sa sva vakkom re refformom zdra ravvstva dolazi sve   više   po posla i admi ad mini nist stri riran ranja ja,, a ma manj nje e vre vreme mena na za pa paci cije jent nta. a. Mi Mije jenj njaju aju se prava i   dužnosti   zdravstvenih radnika i pacijenata i time se stalno stvara   osjećaj   ne nesigurnosti. Sve to rezultira pacijjen enat ataa i zdr draavs vstv tven enih ih poremećajem   odnosa   između   paci radnika, a time i  općim nezadovoljstvom, pa nije  čudo da svaka reforma predstavlja jaki stresogeni faktor. Pra rava va pa paci cijjen enta ta ko kod d na nass u Hr Hrva vats tsko kojj ni nisu su ni nika kad d   utvrđena. Pacijent ima doslovno sva prava ukoliko ih uspije ostvariti, što se  najčešće  odnosi na ordinacije  opće/obiteljske  medicine,  čiji su zdravstveni radnici i  najviše  frustrirani, jer su bolnice razvile zaštitne  mehanizme u vidu  odgađanja  prijema i  naručivanja za nekoliko mjeseci.





  ZAKLJUČCI  Možemo zaključiti   da je u Hrvatskoj sindrom sagorijevanja  izražen kod  većeg  broja zdravstvenih radnika nego u razvijenijim zemljama, jer je ugled  naših   zdravstvenih radnika PZZ nizak, jer postoji   loša financijska stimulacija rada, a strukovne zdravstvene komore ne štite dovoljno zdravstvene radnike. Zdravstveni radnici nemaju nikakav utjecaj na zdravstvenu politiku. Financijska primanja ne  omogućavaju život   zdravst zdravstvenih venih radn radnika ika primje primjeran ran   našem   zala zalaga ganj nju u i ni nije je na nam m stručno o usa usavrš vršava avanje nje. Su dovoljno   omogućeno   potrebno   stručn Sura radn dnja ja između   zdrav zdravst stve veni nih h ra radn dnik ikaa je sl slab aba, a, ililii   izražena   samo pri prililikom kom dogovaranja o zamjenama za godišnje  odmore, a izuzetno rijetko se radi o stvarnoj  stručnoj  suradnji.   Količina  posla stalno raste, a nju nikad ni približno ne prati ekonomska stimulacija.



Na   osjećanje   zdrav zdravst stve veni nih h ra radn dnik ikaa bi bitn tno o   utječe   i fru frustr strira iranos nostt pacijenata, zbog postojeće ekonomske krize i nezaposlenosti, kojima mi služimo za pražnjenje.

Protiv pojave sindroma sindroma izgaranja koji prije svega razara motivaciju motivaciju za rad, najbolje se je boriti prevencijom. U tom smislu potrebne su prom pr omje jene ne za zako kons nski kih h od odre redb dbii u ob obla last stii zd zdra ravs vstv tva, a, ob obra razo zova vanj njaa i radnih radni h odnos odnosa, a, kojima bi se izmijenil izmijenilii postojeći odnosi u društvu.   Zakonom o radu trebalo bi osigurati zanimanjima, koja su  izloženija tom sindromu,  odgovarajuća   razdoblja za dnevni, tjedni i  godišnji odmor, a redovitim  godišnjim  preventivnim pregledima na vrijeme utvrditi pojavu određenih simptoma. 





  Potrebno je  točno   precizirati maksimalnu  dužinu  rada za pojedina ugroženija radna mjesta, a opisom radnog mjesta  točno  odrediti što radnik mora raditi, kako ne bi dolazilo do čestih  promjena u radnom procesu.  Zakon o obrazovanju morao bi omogućiti svakom učeniku da stekne realnu sliku o zanimanju za koje se školuje,  o frustracijama koje ga u struci  očekuju  i o vještinama  koje mora savladati da bi mogao raditi. Dakle   nužno   je je pr preu eusm smje jera rava vanj nje e te teor oret etsk ske e iz izob obra razb zbe e pr prem emaa praktičnoj,  kako bi se izbjegli  sadašnji šokovi,  koje u  našoj  profesiji svaki mladi zdravstveni radnik doživljava ulas  ulaskom kom u radni proc proces. es.





Zakon Zako n o zd zdra ravst vstve veno nojj   zaštiti   tre trebao bi se pobri rin nuti da se barem za  sljedećih  desetak godina odredi sustav organizacije organizacije i načina   rada u PZZ i da se prekine s   postojećom   praksom organiz izac acijijsk skih ih pr prom omje jena na i po poku kusa sa.. Tak akvo vo st stan anje je učestalih   organ naime, osim  stručne štete i  opće  nesigurnosti, izaziva sigurnu pojavu sindroma sagorjelosti kod cijele profesije. Zdravstveni radn ra dnic icii tr treb ebal alii bi im imat atii   veću   kon kontr trol olu u na nad d sv svoj ojiim ra rad dom i radnim vremenom i više slobodnog vremena za odmor. Kad   ve do pojave sindroma izgaranja, u svrhu već dođe   do zdravstvenih ih radni radnika, ka,   nužno   je pr prom omje jena nama ma na spašavanja   zdravstven njihovom radnom mjestu smanjiti uzroke stresa i te osobe uključiti  u terapijski postupak. Danas se smatra da je u svrhu psih ihijijat atri rijs jski kim m tre tretm tman anom om liječenja   potrebno   psihološkim   i ps povećati  svjesnost same osobe o sagorijevanju na radu, kako bi ona sama prepoznala uzroke i posljedice i definirala svoj položaj u svojoj radnoj sredini.







  U tu svrhu koriste se i   vježbe   tehnika   opuštanja   (npr. (npr. auto autogeni geni trening), usmjereni terapijski postupci (od  kliničke  hipnoterapije do farm fa rmak akot oter erap apijije) e) i   vježbanje   stje stjeca canj njaa so soci cija jaln lnih ih   vještina i sposobnosti psihološke samozaštite na radnom mjestu.

  Naša   struk strukov ovne ne zd zdra ravs vstv tven ene e ko komo more re tr treb ebal ale e bi ra razr zrad adit itii su sust stav av pomoći   zdravstvenim radnicima koji su  zahvaćeni  tim sindromom, otvaranjem tzv.   vruće   telefonske linije, gdje bi se svatko mogao obratiti za savjet i pomoć te organizacijom psihoterapeutskih grupa i omogućavanjem brze psihološke i psihijatrijske pomoći.  U eri nužnih organizacijskih i stručnih promjena u našoj struci trebalo bi hitno uvesti sve navedene preventivne i terapijske mjere kako bismo  spriječili  pojavu sagorijevanja na poslu i kako bi se terapijski pomoglo mnogobrojnim zdravstvenim radnicima, koje je taj sindrom već  zahvatio. Naime,  došlo  je vrijeme da napokon i  država  usmjeri svoj interes prema pojedincu i da naročito stručni  kadar kojega i tako ima malo, zaštiti barem u mogućnostima s kojima društvo raspolaže.







U zaključku možemo reći  da sindrom izgaranja nastaje kao posljedica dugotrajnoj   izloženosti   stresu,   najčešće   ka kada je osoba   izložena velikim očekivanjima koje joj nameće posao.  Simptomi sindroma izgaranja slični  su kao kod „običnog“ stresa, s tim što   se ko kod d si sind ndro roma ma iz izga gara ranj njaa ja javl vlja ja em emoc ocio ion nal aln na is iscr crpl pljjen enos ost, t, negativan stav prema radu i životu. Svakako, što je  veća podrška koju osoba prima, što   je bolja organizacija vremena i posla, kao i što je bolja komun komunikac ikacija ija   među   zapos zaposle leni nima ma i or orga gani niza zaci cija ja i ra rasp spod odje jela la poslova   među   zapo zaposl slen enim ima, a, to će   os osoba bolje reagirati na svakodnevne situacije,  suočavati  se sa manje stresa, a ujedno će  biti manji i rizik od razvoja razvoja sindroma sindroma izgaranja. izgaranja.   Svaki  čovjek  ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo  okruženje koje će mu   omogućiti   normalan socijalni i ekonomski produktivan život, što je u skladu s načelima  UNO-a (United Nations Organization), WHO-a (World Health Organization / Svjetska zdravstvena organizacija) i ILO-a (International Labour Organization /  Međunarodna organizacija rada).

Zdrav   način odnos osn no mj mjer ere e za   poboljšanje   zdravlja, način živ život ota, a,   odn povećavaju   otpornost na stres. Sastavni dio dobrog   psihičkog zdravlja su i  životna radost i dobro  raspoloženje na koje povoljno utječu i dobri odnosi u obitelji i na radnom mjestu, i u slobodnom vremenu. Dobar   menadžment   i rukovodstvo i dobro organiziran proces rada ra da na najb jbol oljiji su ob oblilikk pr prev even enci cije je st stre resa sa i na nast stan anka ka si sind ndro roma ma sagorijevanja na radnom mjestu. Pojedini poslo Pojedini poslodavci davci već   su po podu duze zelili   određene   kora korake ke i uv uvel elii dodatne treninge i edukacije zaposlenih  što će,  nadamo se, dati pozitivne rezultate i potaknuti ostale da slijede njihov primjer i povećaju brigu o zaposlenima.

Hvala na pažnji!

Pitanja?