Boja

Boja

a)

dimenzije boja:

1. Vrsta boje - primarne - sekundarne - tercijarne 2. Ton boje - (svjetliji, tamniji) 3. Čistoća boje (valer) – jarkost, intenzitet, zagasitost, kvaliteta

b)

efekti boja

- tople i hladne boje

c)

kontrasti boja

- po Paulu Kleeu: a) komplementarni kontrast b) kontrast krivih parova

- po Johanesu Ittenu: a) kontrast boje prema boji b) kontrast svjetlo - tamno c) kontrast toplo - hladno d) komplementarni kontrast e) simultani (istodobni) kontrast f) kontrast kvalitete g) kontrast kvantitete

Isaak Newton prizmom otkriva sve boje u bijeloj svjetlosti. Proglašava sedam boja u spektru po uzoru na glazbenu ljestvicu i ezoteriju. spektrum = prikaza, fantom -

a) dimenzije boje: 1.

Vrsta boje

2.

Ton boje

3.

Čistoća boje (valer)

1. vrsta boje primarne - sekundarne (I + I = II) - tercijarne (I + II = III) -

Ostwaldov krug boja: Wilhelm Ostwald traku (niz) spektra zakrivljuje u kružnicu. Miješa susjedne boje i dobiva 100 čistih boja, koje naziva kromatske, šarene boje. Sve boje koje nisu u spektru naziva akromatske, nešarene boje (neboje).

Nastavna jedinica: Motiv: vizualni, šuma Likovni problem: kromatske i akromatske boje Likovno područje: slikanje Likovna tehnika: tempera

Piet Mondrian: Kompozicija, 1921.

Franc Mark: Plavičastocrna lisica, 1911.

2. ton boje: svjetlina boje

-

akromatski tonovi

- kromatski tonovi

- isti tonovi, različite vrste boje

- ista vrsta, različiti tonovi

Henri Matisse: Arapska kavana, 1913.

Victor Vasarely: Gestalt Rugo, 1978.

3. Čistoća boje (valer) Boja gubi svoju čistoću dodavanjem sive – degradacija boje. Boju možemo degradirati i oduzimanjem pigmenta (akvarel boji dodati vodu).

Joan Miró : Slika, 1953.

A. H. Munsell je Ostwaldovu kružnicu “uprostorio” i pretvorio je u kuglu. Uspostavlja tri dimenzije boja: 1. kromatska kvaliteta, vrsta (hue) 2. svjetlina (value) 3. čistoću (chroma)

b) efekti boje

Tople i hladne boje

Oscar Kokoscha: Dolomitski krajolik, 1913.

Nastavna jedinica: Motiv: vizualni, drvo Likovni problem: tople i hladne boje Likovno područje: slikanje Likovna tehnika: tempera razred: 2.

Koloristička perspektiva toplo – bliže hladno – dalje

Maurice de Vlamnick: Krajolik s crvenim drvećem, 1907.

Modulacija sjena – svjetlost hladno – toplo

Modelacija sjena – svjetlost tamno - svjetlo

Andre Derain, 1905.

Nastavna jedinica Motiv: vizualni, portret Likovni problem: modulacija Likovno područje: slikanje Likovne tehnika: pastel razred: 3

c) kontrasti boja

Komplementarni parovi:

Po Paulu Kleeu: a) komplementarni kontrast b) kontrast krivih parova

“Krivi” parovi:

Komplementarni kontrast

Vincent Van Gogh: Autoportret, 1889.

c) kontrasti boja 1. Kontrast boje prema boji

Po Johanesu Ittenu: 1) kontrast boje prema boji 2) kontrast svjetlo - tamno 3) kontrast toplo - hladno 4) komplementarni kontrast 5) simultani (istodobni) kontrast 6) kontrast kvalitete 7) kontrast kvantitete

Nastavna jedinica: Motiv: vizualni, prskalica Likovni problem: svjetlo – tamni kontrast Likovno područje: slikanje Likovne tehnika: tempera

3. Kontrast toplo - hladno

Henri Matisse: Plavi prozor, 1912

Vincent van Gogh: Noćni kafe, 1888.

5. Sukcesivni kontrast

Albersova vježba

6. Kontrast kvalitete

Joan Miro: Slika

7. Kontrast kvantitete

Georges Braque: Billiard

Miješanje boja: a)

b)

mehaničko miješanje boja – supraktivno miješanje pigmentacija, osnovne boje C, P, Ž optičko miješanje boja – aditivno miješanje, svjetlosti. RGB snopovi na televiziji: R – red (crvena), G – green (zelena), B – blue (plava) CMYK u tisku: C – cijan (svjetloplava), M – magenta (crvenoljubičasta), Y – yellow (žuta), K – key (označava crnu)