BK2 Novi Pazar

January 14, 2017 | Author: Aleksa Cavic | Category: N/A
Share Embed Donate


Short Description

Download BK2 Novi Pazar...

Description

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: [email protected]

Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Sadržaj

1

Uvodna razmatranja Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

2

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Sadržaj

1

Uvodna razmatranja Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

2

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Betonske konstrukcije 2

Osnovni podaci o predmetu Naziv: Betonske konstrukcije 2 Semestar: VI Fond časova: 3+3 Studijski program: Građevinarstvo (OAS) ESPB: 8 Status predmeta: obavezni

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Betonske konstrukcije 2

Osnovni podaci o predmetu Uslov za sticanje potpisa: - Uredno pohađanje nastave - Uspešno urađena 2 semestralna zadatka

Uslov za polaganje ispita: - Dobijen potpis - Položen ispit iz Betonskih konstrukcija 1

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Betonske konstrukcije 2

Osnovni podaci o predmetu Način polaganja ispita: - Pismeni ispit u trajanju od 3 ÷ 4h (dozvoljena literatura) - Usmeni ispit (bez literature)

Informacije o nastavi i predmetu: - posle predavanja - www.np.ac.rs, Departman Tehničkih nauka, Nastavni materijali - asistent Mirza Hadžimujović

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Betonske konstrukcije 2 - Literatura

Betonske konstrukcije 2 - Literatura D. Najdanović: Betonske konstrukcije, Orion Art, Beograd, 2004 Ž. Radosavljević: Armirani beton - knjiga 1, novo V izdanje, Građevinska knjiga, Beograd, 1988 Ž. Radosavljević: Armirani beton 2 - Teorija graničnih stanja, Građevinska knjiga, Beograd, 1986 Ž. Radosavljević, D. Bajić: Armirani beton 3 - Elementi armiranobetonskih konstrukcija, Građevinska knjiga, Beograd, 1988

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Betonske konstrukcije 2 - Literatura Betonske konstrukcije 2 - Literatura J. Todorović: Betonske konstrukcije, 2. izdanje, Visoka građevinsko - geodetska škola, Beograd, 2011 Grupa autora: Beton i armirani beton 87, 1 Priručnik, Građevinski fakultet, Beograd, 1991 Grupa autora: Beton i armirani beton 87, 2 Prilozi, Građevinski fakultet, Beograd, 1991 I. Tomičić: Betonske konstrukcije, Društvo hrvatskih građevinskih konstruktera, Zagreb, 1996 J. Radić: Betonske konstrukcije - Priručnik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Betonske konstrukcije 2 - Literatura

Betonske konstrukcije 2 - Literatura J.C. McCormac, J.K. Nelson: Design of Reinforced Concrete, 7th Ed., John Wiley & Sons, 2006 S.S. Ray: Reinforced Concrete - Analysis and Design, Blackwell Science, Oxford, 1995 B. Mosley, J. Bungey, R. Hulse: Reinforced Concrete Design to Eurocode 2, 6th Ed., Palgrave MacMillan, 2007 Eurocode 2: EN 1992-1-1:2004 Design of concrete structures General rules and rules for buildings

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Betonske konstrukcije 2 - Literatura

Betonske konstrukcije 2 - Literatura Eurocode 0: EN 1990:2002 Basis of structural design Eurocode 1: EN 1991:2002 Actions on structures Eurocode 7: EN 1997-1:2004 Geotechnical design Eurocode 8: EN 1998-1:2004 Design of structures for earthquake resistance Z. Marković: Granična stanja čeličnih konstrukcija prema Evrokodu, Akademska misao, Beograd, 2014

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Sadržaj

1

Uvodna razmatranja Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

2

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Opšte napomene o opterećenju konstrukcija Konstrukcija objekta mora da bude tako projektovana i izvedena da prihvati, sa odgovarajućim stepenom sigurnosti, sva opterećenja koja u toku građenja i eksploatacije mogu da se pojave Zbog toga je analiza opterećenja od izuzetne važnosti za projektovanje konstrukcija Greška u analizi opterećenja je nedopustiva Greške u proračunu, kao i u izvođenju konstrukcije takođe su nedopustive

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Krov hale u Grockoj, 16.feb.2015 Rušenje kalkanskog zida i dela krova

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Krov hale u Grockoj, 16.feb.2015

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Krov hale u Grockoj, 16.feb.2015

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Krov hale u Grockoj, 16.feb.2015

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Krov hale u Grockoj, 16.feb.2015

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Krov hale u Grockoj, 16.feb.2015

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Krov hale u Grockoj, 16.feb.2015

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Opšte napomene o opterećenju konstrukcija Dejstva na konstrukcije su sva opterećenja i prinudne deformacije koje mogu da izazovu uticaje u elementima konstrukcije Dejstva na konstrukcije mogu da budu različitog porekla i prirode (statička/dinamička) U svakoj zemlji postoje posebni propisi za opterećenja sa ciljem da se na jedinstven način definišu računska opterećenja Propisi za opterećenja su donja granica računskih opterećenja: projektant (i/ili investitor) može da usvoji opterećenja većih intentziteta od opterećenja definisanih propisima

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija prema PTP 1948 Prema Privremenim tehničkim propisima za opterećenja zgrada iz 1948, opterećenja se dele na: 1 2 3

osnovna dopunska naročita

U osnovna opterećenja spadaju - stalna opterećenja - povremena ili korisna opterećenja

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija prema PTP 1948: Osnovna opterećenja Stalna opterećenja pretstavljaju sopstvenu težinu konstrukcije i sopstvenu težinu nekonstruktivnih elemenata, kao što su podovi, plafoni, krovni pokrivači, izolacije, obloge, fasadni i pregradni zidovi, ograde, stalna oprema, instalacije i sl. Stalna opterećenja su gravitaciona, odn. vertikalnog pravca, sa smerom na dole Povremena ili korisna opterećenja su opterećenja koja mogu, ali ne moraju, da deluju na konstrukciju Povremena opterećenja su vertikalng ili horizontalnog pravca

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija prema PTP 1948: Osnovna opterećenja Povremena ili korisna opterećenja vertikalnog pravca pretstavljaju opterećenja koja potiču od snega, kretanja ljudi, kretanja saobraćaja, mašinske i sl. opreme koja nije stalnog karaktera, uskladištenog materijala i sl. U horizontalna povremena opterećenja spadaju opterećenja usled uticaja vetra, uticaja uskladištene tečnosti, bočni pritisak tla i sl.

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija prema PTP 1948: Dopunska opterećenja Dopunska opterećenja obuhvataju dejstva: temperaturnih promena skupljanja betona sila kočenja i bočnih udara vozila i kranova

Promena temperature i skupljanje betona su prinudne deformacije koje izazivaju uticaje samo u statički neodređenim nosačima Obično je dovoljno tačno da se skupljanje betona u proračunu prikaže kao ekvivalentno smanjenje temperature u osi štapa

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija prema PTP 1948: Dopunska opterećenja Promena temperature treba da se realno proceni, u zavisnosti od klimatskih uslova, stepena zaštićenosti konstrukcije, ali i posebnih tehnoloških zahteva (dimnjaci, silosi za smeštaj klinkera u industriji cementa i sl.) Za naša podneblja propisima PTP 48 predviđena klimatska promena temperature u proračunu konstrukcija je ±15◦ C Uticaj skupljanja betona u uobičajenim proračunima AB konstrukcija uzima se kao ekvivalentni pad temperature od 15◦ C

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija prema PTP 1948: Naročita opterećenja Naročita opterećenja se javljaju izuzetno, a “normalno” stanje je da se uopše i ne dogode U naročita opterećenja spadaju: uticaj zemljotresa neravnomerno sleganje oslonaca pritisak leda na pristaništa i rečne stubove udar vozila u stubove i druge elemente konstrukcija

U našoj zemlji (SFRJ) propisi o uticaju zemljotresa na konstrukcije nastali su tek posle zemljotresa u Skoplju 1963

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija prema PTP 1948: Naročita opterećenja Osim za izuzetne objekte, kod koji se zahtevala specijalizovana dinamička analiza, dejstvo zemljotresa na konstrukcije analiziralo se metodom ekvivalentnog statičkog opterećenja Delovanje zemljotresa se posmatra kao prinudno (dominantno horizontalno) oscilovanje temelja konstrukcije (kao prenosno kretanje) Dejstvo zemljotresa je prikazano kao uticaj ekvivalentnih horizontalnih statičkih sila, alternativnih smerova, koncentrisanih u nivoima centara masa

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Klasifikacija prema PTP 1948: Naročita opterećenja Kod zgrada se smatra da je masa koncentrisana u nivou svake tavanice Tavanice u zgradama se posmatraju kao ∞ krute ploče koje mogu da osciluje samo u svojoj horizontalnoj ravni (vrše ravansko kretanje) Vertikalni elementi u zgradi (stubovi, zidna platna, okviri) pretstavljaju veze koje ograničavaju mogućnost kretanja tavanica u svojim ravnima Horizontalne sile koje zamenjuju uticaj zemljotresa deluju u centru mase svake tavanice

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Klasifikacija prema PTP 1948: Naročita opterećenja Intenziteti horizontalnih seizmičkih sila zavise od vrste objekta, seizmiček zona lokacije na kojoj se nalazi objekat, vrste okalnog tla, mase objekta, osnovnog perioda slobodnih oscilacija objekta Neravnomerna sleganja oslonaca zavise od načina fundiranja objekta, kao i od lokalnih uslova tla Projektant treba da pažljivo proceni mogućnost neravnomernog sleganja oslonaca i da preduzme mere koje bi tako nešto sprečile Uticaj leda na reci ili na moru na pristanišne konstrukcije ili na mostovske stubove takođe treba da se dobro proceni Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Uticaj leda na stub pristaništa ili mosta

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Uticaj leda na zid pristaništa

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Uticaj leda na grupu šipova u sklopu pristaništa

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Naročita opterećenja: udar vozila Udar vozila na stub mosta ili na neki drugi konstruktivni sistem pretstavlja takođe naročito opterećenje Analiza udara vozila je veoma specijalizovana dinamička analiza koja ne spada u “rutinske inženjerske proračune” Slična je analiza udara železničke kompozicije usled ispadanja iz šina Mehanizam ispadanja vagona iz šina je komplikovan sam po sebi, a analiza kretanja vagona posle ispadanja iz šina i mogući udar u neki drugi objekat je još više specijalizovan i komplikovan

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Pariz, 11.06.2013 - 6 ljudi poginulo

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Naročita opterećenja: udar aviona i eksplozija U naročita opterećenja spadaju i - udar aviona u visoku zgradu (npr., 11.09.2001) - uticaj eksplozije na zgradu (Oklahoma Building, 19.04.1995)

Analize udara i analize uticaja eksplozije pretstavljaju izuzetno komplikovane dinamičke analize

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

New York, 11.09.2001, oko 3500 ljudi poginulo

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

New York, 11.09.2001, oko 3500 ljudi poginulo

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

New York, 11.09.2001, oko 3500 ljudi poginulo

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Oklahoma City, 19.04.1995, Federal Building (pre)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Oklahoma City, 19.04.1995, Federal Building (posle eksplozije)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Oklahoma City, 19.04.1995, Federal Building (posle eksplozije)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Oklahoma City, 19.04.1995, Federal Building (posle eksplozije)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Nacrt pravilnika o tehničkim normativima građevinskih konstrukcija Nacrt pravilnika o tehničkim normativima nosećih građevinskih konstrukcija iz 1987 i JUS U.C7.0100 iz 1987 klasifikuju opterećenja na sledeći način: 1 2 3

stalna dejstva promenljiva dejstva slučajna dejstva

Stalna dejstva deluju tokom kompletnog životnog veka konstrukcije i to su: sopstvena težina konstrukcije, sopstvena težina nenosećih delova, prethodno naprezanje, pritisak tla, sleganje oslonaca, skupljanje betona i sl.

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Nacrt pravilnika o tehničkim normativima građevinskih konstrukcija Promenljiva dejstva ne deluju tokom celog veka konstrukcije i njihove promene tokom vremena nisu jednosmerne (nisu istog znaka) U promenljiva dejstva spadaju: korisna opterećenja, pokretna opterećenja, sneg, vetar, uticaji izazvani promenom temperature, uticaj leda, udari vodenih talasa i sl.

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Nacrt pravilnika o tehničkim normativima građevinskih konstrukcija Slučajna dejstva su, po pravilu, kratkotrajna, velikog intentziteta i nepredvidiva po mestu i vremenu pojave, a verovatnoća njihove pojave je relativno manja U slučajna dejstva spadaju: zemljotresi, udari vozila i plovnih objekata na konstrukciju, eksplozije, požari, vetrovi izuzetne jačine (uragani, tornada, cikloni), velika sleganja temeljnog tla i sl.

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija opterećenja prema Evrokodu EC1 Prema Evrokodu EC2 pstoji više kriterijuma klasifikacije opterećenja, odn. dejstava na konstrukcije Prema načinu delovanja na konstrukciju postoje: - direktna dejstva . . . opterećenja (sile) koje deluju na konstrukciju - indirektna dejstva . . . prinudna ili sprečena deformacija (promena temperature, vlažnosti, nejednako sleganje i sl.) ili prinudno ubrzanje (uticaj zemljotresa)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama

Klasifikacija opterećenja prema Evrokodu EC1 Prema promenljivosti u toku vremena postoje: - stalna dejstva (G) . . . sopstvena težina konstrukcije, sopstvena težina nekostruktivnih elemenata, nepokretne opreme, prethodno naprezanje, sleganje oslonaca - promenljiva dejstva (Q) . . . korisna opterećenja u objektima, saobraćajna opterećenja, vetar, sneg, uticaj temperature - incidentna dejstva (A) . . . uticaj eksplozije, požara, udara vozila, uticaj zemljotresa

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Klasifikacija opterećenja prema Evrokodu EC1 Prema mogućnosti promene položaja u prostoru postoje: - nepromenljiva (fiksna) dejstva . . . sopstvena težina konstrukcije, sopstvena težina nekostruktivnih elemenata, nepokretne opreme, prethodno naprezanje - slobodna dejstva . . . pokretna korisna opterećenja u objektima, saobraćajna opterećenja, vetar, sneg

Prema prirodi opterećenja i odgovora konstrukcije postoje: - statička dejstva . . . ne izazivaju ubrzanja elemenata ili cele konstrukcije - dinamička dejstva . . . izazivaju značajna ubrzanja elemenata ili cele konstrukcije

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Klasifikacija opterećenja prema Pravilniku BAB 87 Prema Pravilniku za beton i armirani beton (PBAB 87) opterećenja se klasifikuju na: stalna opterećenja (g) . . . sopstvena težina konstrukcije, sopstvena težina nekostruktivnih elemenata, nepokretne opreme, bočni pritisak tla, . . . promenljiva opterećenja (p) . . . korisna opterećenja u objektima, saobraćajna opterećenja, vetar, sneg, . . . ostala opterećenja (∆) . . . promene temperature, skpljanje betona, razmicanje i sleganje oslonaca

PBAB 87 ne svrstava seizmičko opterećenje ni u jednu od navedenih kategorija

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Sadržaj

1

Uvodna razmatranja Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

2

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Stalna i korisna opterećenja u AB konstrukcijama

Sopstvena težina nosećih i nenosećih elemenata i stalne opreme Sopstvena težina konstruktivnih i nekonstruktivnih elemenata određuje se na osnovu geometrije (zapremine, površine, debljine) posmatranog elementa i zapreminske težine materijala od koga je element napravljen Zapreminska težina nearmiranog betona je 24 kN/m3 , a armiranog betona i betona za prethodno naprezanje, bez obzira na procenat armature, 25 kN/m3 U tehničkim propisima definisane su računske zapreminske težine različitih materijala

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Zapreminske težine nekih materijala

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Karakteristike nekih materijala: EC1-4 (silosi)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Stalna i korisna opterećenja u AB konstrukcijama

Sopstvena težina nosećih i nenosećih elemenata i stalne opreme Nekonstruktivni (nenoseći) elementi u konstrukcijama su (između ostalog): krovni pokrivači, površinske obloge (hidroizolacija, termoizolacija, akustična izolacija), podovi, plafoni, pregradni zidovi, ograde, parapeti, žardinjere, itd. Stalna oprema obuhvata: liftove, pokretne stepenice, opremu za grejanje, ventilaciju, klimatizaciju, elektro-opremu, razne cevovode, dimnjake u zgradama, . . .

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Stalna i korisna opterećenja u AB konstrukcijama Korisna opterećenja u konstrukcijama Korisna opterećenja u zgradama potiču od namene zgrade i korišćenja objekta: kretanja ljudi unutar objekta, postavljanje nameštaja i drugih pomerljivih predmeta, opreme, mašina, itd. Korisno opterećenje se izražava kao ravnomerno raspoređeno površinsko gravitaciono opterećenje određenog intenziteta q izraženog u kN/m2 Intenzitet raspodeljenog opterećenja zavisi od namene prostora: stambeni prostor, poslovni prostor, hodnici i stepeništa, prohodne (i neprohodne) terase, parking prostori u stambenoj/poslovnoj zgradi, itd.

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Korisna opterećenja u zgradama - naši propisi

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Korisna opterećenja u zgradama - EC1

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Korisna opterećenja u zgradama - EC1 (nastavak)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Stalna i korisna opterećenja u AB konstrukcijama

Korisna opterećenja u konstrukcijama Korisna opterećenja na mostovima zavise od kategorije mosta: -

most most most most most

za za za za za

cevovod (vodovod, gasovod, naftovod) pešački saobraćaj drumski saobraćaj železnički saobraćaj kombinovan saobraćaj

Korisna opterećenja na mostovima su, ipak, pretežno posledica kretanja saobraćaja preko mosta

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Korisna opterećenja drumskih mostova - EC1-2

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

Korisna opterećenja drumskih mostova - EC1-2 (nastavak)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Sadržaj

1

Uvodna razmatranja Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

2

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - naši propisi Opterećenje snegom posmatra se kao gravitaciono (vertikalno) opterećenje koje deluje na m2 osnove, a intenzitet opterećenja zavisi od lokacije objekta i od nagiba krovne ravni Za ravne krovove i za nagibe krovnih ravni do 20◦ opterećenje snegom je 0.75 kN/m2 Sa povećanjem nagiba krovne ravni za svakih 5◦ vrednost opterećenja snegom smanuje se za 0.05 kN/m2 Ovo smanjenje se vrši sve do nagiba od 60◦ za koji je opterećenje snegom 0.35 kN/m2

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - naši propisi Za krovove sa nagibom većim od 60◦ opterećenje snegom je 0.0 kP a U primorskim krajevima uzima se da je opterećenje snegom jednako 0.35 kN/m2 U planinskim krajevima opterećenje snegom je dato sa qs = 0.75 +

A − 500 400

[kP a]

gde je A nadmorska visina lokacije u [m]

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Zapremnska težina snega - EC1-1-3

Eurocode 1, Part 1-3: General actions - Snow loads

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Prema Evrokodu 1, Deo 1-3, sneg spada u promenljiva, nepokretna dejstva, statičke prirode Dejstvo snega treba da se razmatra u svim stalnim i prolaznim proračunskim situacijama U određenim situacijama, kada postoji realna opasnost od izuzetnih snežnih padavina ili nagomilavanja snega, takvo dejstvo snega treba da se tretira kao incidentno dejstvo

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Osnov za proračun dejstva snega na krovove je karakteristična vrednost opterećenja snega na tlo sk , koja se zasniva na godišnjoj verovatnoći prekoračenja od 0.02 (povratni period od 50 godina) Karakteristična vrednost opterećenja snega treba da bude propisana u Nacionalnom prilogu za čitavu teritoriju zemlje u vidu karte snega Postoje evropske karte opterećenja snega na tlo, a u toku je izrada i srpske karte snega (SRPS EN 1991 1-1-3/NA)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Evropske karte opterećenja snega na tlo: EC1-1-3

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Za lokacije na kojima su moguće izuzetne snežne padavine, proračunska vrednost izuzetnog opterećenja snega na tlo sAd određuje se prema sAd = Cesl sk gde je - sk . . . karakteristična vrednost opterećenja snega na tlo za razmatranu lokaciju - sAd . . . proračunska vrednost izuzetnog opterećenja snega na tlo - Cesl . . . koeficijent za izuzetna dejstva snega (u EC1 se preporučuje vrednost 2.0)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Prema Evrokodu 1 treba da se razlikuju tri potencijalne incidentne situacije, u zavisnosti od incidenta koji prouzrokuje izuzetna opterećenja snegom: - incidentne snežne padavine - incidentni snežni nanosi (nagomilavanje snega) - incidentne snežne padavine i nagomilavanje snega

U Nacionalnom prilogu treba da se definišu slučajevi kada je potrebno da se razmatraju incidentna dejstva snega i koja od incidentnih situacija treba da se analizira

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Način raspodele i intenzitet opterećenja snegom na krovovima konstrukcija zavisi od više faktora: -

oblik i nagib krova hrapavost krovne površine blizina susednih objekata veće visine termička svojstva prostora ispod krova (generisanje toplote u tavanskom prostoru) - okolni teren i lokalni meteorološki uslovi, posebno vetrovitost

U zavisnosti od ovakvih okolnosti definišu se modeli raspodele opterećenja snegom, kao i intenziteti opterećenja

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Prilikom analize opterećenja usled dejstva snega, bilo da se radi o stalnim i prolaznim, ili o incidentnim proračunskim situacijama, neophodno je da se razmatraju dve osnovne dispozicije opterećenja: - bez nagomilavanja snega - sa nagomilavanjem snega

U zavisnosti da li se određuju stalne i prolazne, ili incidentne proračunske situacije, opterećenje od snega na krovovima se određuje na sledeći način:

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 1

za stalne i povremene (prolazne) proračunske situacije, t.j. za uobičajene (normalne) uslove: s = µi Ce Ct s k

2

za incidentne proračunske situacije usled snežnih padavina velikog intenziteta s = µi Ce Ct sAd

3

za incidentne proračunske situacije usled snežnih nanosa (nagomilavanja snega) s = µi sk Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 U navedenim izrazima uvedene su oznake: -

µi . . . koeficijent oblika krova Ce . . . koeficijent izloženosti Ct . . . termički koeficijent s . . . opterećenje krova snegom, po m2 osnove krova sk . . . karakteristična vrednost opterećenja snega na tlo za razmatranu lokaciju - sAd . . . proračunska vrednost izuzetnog opterećenja snega na tlo

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Koeficijent izloženosti Ce se određuje u zavisnosti od okolne topografije i od izloženosti objekta uticaju vetra Ukoliko ne postoje podaci o topografiji, može da se usvoji vrednost 1.0

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Termički koeficijent Ct se upotrebljava da bi se uzela u obzir redukcija opterećenja od snega na krovovima sa krovnim pokrivačem niske termičke provodljivosti, posebno kod staklenih pokrivača, zbog topljenja snega usled gubitka toplote Za ostale slučajeve se usvaja Ct = 1.0 Koeficijenti oblika krova µi zavise od oblika krova i nagiba krovne ravni

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom - Evrokod 1, Deo 1-3 Koeficijenti oblika za jednovodne, dvovodne i testeraste (šed) krovove dati su na slici i u tabeli Ako je sprečeno (ograničeno) klizanje snega sa krova (postavljanjem snegobrana), vrednost koeficijenta µi , bez obzira na ugao nagiba krova, ne sme da bude manji od 0.80

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Dispozicije opterećenja od snega: EC1-1-3

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Dispozicije opterećenja od snega: EC1-1-3

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Sadržaj

1

Uvodna razmatranja Napomene o predmetu Klasifikacija opterećenja u AB konstrukcijama Stalna i korisna opterećenja

2

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uvodne napomene o vetru Vetar je kretanje vazhuha u atmosferi usled razlike u temperaturi i pritiscima, kao i usled rotacije Zemlje Kada postoji razlika u atmosferskom pritisku, vazduh se kreće iz oblasti sa višim pritiskom u oblast sa nižim pritiskom i to kretanje vazduha je vetar Znači, u meteorološkom smislu, vetar je horizontalno (ili približno horizontalo) strujanje vazduha U smislu mehanike fluida, vetar je turbulentno kretanje fluida (vazduha) U matematičkom smislu, vetar je slučajan (stacionaran i ergodičan) proces Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uvodne napomene o vetru Vektor brzine vetra je slučajna veličina koja se menja u prostoru i vremenu U nekom intervalu vremena i određenom prostoru, brzina vetra može da bude sa dominantnim pravcem Ako se posmatra vremenska promena brzine vetra dominantnog (horizontalnog) pravca v = v(t), onda može da se izvrši vremensko osrednjavanje u nekom izabranom intervalu tm = t2 − t1 Z t2 1 vm = v(t) dt tm t1

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uvodne napomene o vetru Osrednjavanjem po vremenu dobija se osrednjena brzina vetra vm u intervalu vremena tm Brzina u bilo kom trenutku može da se prikaže kao zbir osrednjene brzine i odstupanja, odn. fluktuirajuće komponente vf (t): v(t) = vm + vf (t) Što je interval osrednjavanja kraći, odgovarajuća osrednjena brzina je veća Standardni intervali osrednjavanja brzine vetra tm = t2 − t1 su 1 sat ili 10 minuta

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Brzina vetra u funkciji vremena

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uvodne napomene o vetru Gustina vazduha ρ je količina (masa) vazduha u jedinici zapremine Gustina vazduha zavisi od raznih faktora: od količine vodene pare u atmosferi, od vazdušnog pritiska i temperature (jednačina gasnog stanja pV = RT ), od geografske lokacije, itd. Prema definiciji tzv. “standardne atmosfere” (definisane u JUS A.A1.100), gustina vazduha, pri pritisku od p = 1 bar i pri temperaturi od T = 288 K = 15◦ C, iznosi ρ = 1.225 [kg/m3 ]

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Uvodne napomene o vetru Ukoliko je objekat, odn. nivo terena oko objekta, na većoj nadmorskoj visini, može da se uzme u obzir smanjenje gustine vazduha: H [kg/m3 ] ρ = 1.225 − 8000 gde je H nadmorska visina u metrima Vrlo često se usvaja da je gustina vazduha jednaka ρ = 1.25 [kg/m3 ]

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uvodne napomene o vetru Ako je ρ gustina vazduha, a v brzina, onda je aerodinamički pritisak vetra q dat sa q=

1 2 ρv 2

Bernulijeva jednačina za kretanje nestišljivog fluida: 1 2 ρ v + ρ z g + p = const 2 gde je g ubrzanje Zemljine teže, a z visinski nivo iznad referentne ravni

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Uticaj vetra na konstrukcije po našim tehničkim propisima definisan je u regulativi: - Privremeni tehnički propisi za opterećenje zgrada (PTP-2), Posebno izdanje Ministarstva građevine FNRJ, 1948 - Tehnički propisi o dejstvu vetra na noseće čelične konstrukcije, Službeni list SFRJ br.41/1964

Teritorija FNRJ je, prema intenzitetu brzine vetra i drugim meteorološkim uslovima, podeljena na 3 geografske zone vetra

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Geografske zone vetrova na teritoriji FNRJ/SFRJ su bile: - zona I . . . zona umerenih vetrova - zona II . . . zona jake košave i vardarca - zona III . . . zona jake bure

Objekti su, prema svojim lokalnim uslovima, klasifikovani u zaštićene, poluzaštićene i izložene

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Objekti su, prema svojoj visini iznad terena, podeljeni na intervale: -

do 10m (zaštićen, poluzaštićen, izložen) preko 10 do 30m (poluzaštićen, izložen) preko 30 do 60m (izložen) preko 60 do 100m (izložen)

Za svaku od navedenih visina, kategoriju izloženosti i za geografsku zonu vetra definisano je osnovno opterećenje vetrom q Osnovno opterećenje vetrom je aerodinamički pritisak vetra 1 2 2 ρv

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Stvarno opterećenje vetrom izračunava se tako što se osnovno opterećenje vetrom q pomnoži sa odgovarajućim koeficijentom oblika c: w =c·q Pritisak vetra (smer ka površini objekta) označava se sa “+”, a sisanje (smer od površine objekta) sa znakom “-” Rezultujuća sila vetra se dobija množenjem pritiska vetra sa odgovarajućom površinom A W =c·q·A

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Uticaj vetra na konstrukcije po našim važećim tehničnim propisima definisan je u 4 standarda: - JUS U.C7.110/1991: Opterećenje vetrom. osrednjeni aerodinamički pritisak vetra - JUS U.C7.111/1991: Opterećenje vetrom. koeficijent i aerodinamički pritisak vetra - JUS U.C7.112/1991: Opterećenje vetrom. zgrada - JUS U.C7.113/1991: Opterećenje vetrom. ostalih građevinskih konstrukcija

Stanko Brčić

Osnovni principi i Dinamički Opterećenje vetrom Opterećenje vetrom

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS U.C7.110/1991 - naslovna strana

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS U.C7.111/1991 - naslovna strana

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS U.C7.112/1991 - naslovna strana

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Generalni koncept proračuna opterećenja vetrom

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Polazni podatak za proračun uticaja vetra je osnovna brzina vetra vm,50,10 To je osrednjena brzina (1-časovno osrednjavanje) sa povratnim periodom T=50 godina, na osnovu merenja brzina vetra na 10m iznad površine ravnog terena Projektna osnovna brzina vm,T,10 dobija se prema izrazu: vm,T,10 = kt · kT · vm,50,10 gde su - kt . . . faktor vremena osrednjavanja osnovne brzine vetra - kT . . . faktor povratnog perioda Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Osnovni pritisak vetra qm,T,10 je jednak aerodinamičkom pritisku sa projektnom osnovnom brzinom vetra: qm,T,10 =

1 2 ρ · vm,T,10 2

Sa osnovnim pritiskom vetra određuje se osrednjeni aerodinamički pritisak vetra qm,T,z qm,T,z = qm,T,10 · Kz2 gde je Kz faktor ekspozicije (pa na kvadrat)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Faktor ekspozicije Kz prikazuje promenu osrednjene brzine vetra po visini z iznad terena: Kz definiše profil vetra U Inženjerstvu vetra raspodela osrednjene brzine vetra po visini iznad terena prikazuje se kao - stepeni zakon - logaritamski zakon

U našim propisima (JUS U.C7.110) usvojen je stepeni zakon za profil osrednjene brzine U Evrokodu EC1 usvojen je logaritamski zakon raspodele osrednjene brzine vetra po visini

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Raspodela osrednjene brzine vetra po visini data je na sledeći način: vm,T,z = vm,T,10 · Kz Faktor ekspozicije Kz dat je stepenim zakonom u obliku:   √ z α Kz = b zref gde su - b, α . . . parametri hrapavosti terena zavisni od klase hrapavosti - zref . . . referentna visina od 10m (na kojoj se meri brzina vetra): zref = 10m Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Usvojene su tri klase hrapavosti terena: - klasa A . . . velike vodene uzburkane površine - klasa B . . . ravan, otvoren teren - klasa C . . . šumoviti tereni, industrijske zone, urbane sredine, gradovi

U nekim zemljama, npr. USA, Canada, Japan, . . . postoji i klasa hrapavosti D: “centri velikih gradova”

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS: Kategorije hrapavsti terena i odgovarajući parametri

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS: Profil osrednjene brzine vetra

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Ukoliko se projektovani objekat nalazi na brdovitom terenu, mora da se uzme u obzir lokalno povećanje brzine vetra usled uticaja topografije Ako ne postoje rezultati merenja, onda se faktor ekspozicije Kz poveća preko faktora topografije Sz , tako da se koristi korigovan faktor ekspozicije Kz∗ : Kz∗ = Kz · Sz gde je Sz faktor topografije dat sa     x |x| −s L Sz = 1 + ∆Smax · 1 − ·e kL Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS: Parametri topografije terena

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS: Profil osrednjene brzine vetra na brežuljku

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS: Faktor topografije

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Dakle, ako je lokalni teren brdovit ili sa udubljenjima, pa se uvodi i faktor topografije Sz , onda je osrednjeni aerodinamički pritisak vetra qm,T,z na proizvoljnoj visini z dat sa qm,T,z = qm,T,10 · Sz2 · Kz2 Sa određenim osrednjenim aerodinamičkim pritiskom vetra qm,T,z izračunava se aerodinamički pritisak vetra qg,T,z : qg,T,z = qm,T,z · Gz gde je Gz dinamički koeficijent

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Dinamički koeficijent Gz dat je u obliku s  2 R Gz = 1 + 2g · Iz · B · 1 + B gde je -

g . . . udarni faktor: g ≈ 3.0 ÷ 4.0 Iz . . . intenzitet turbulencije vetra B . . . faktor prostorne korelacije brzine vetra R . . . rezonantni faktor

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Intenzitet turbulencije vetra Iz dat je kao odnos standardne devijacije brzine vetra σvf i srednje brzine vetra vm : Iz =

σvf vm

Imajući u vidu profil brzine vetra, intenzitet turbulencije može da se dobije u obliku r  α a 10 Iz = · b z gde su a, b, α parametri hrapavosti terena (dati u zavisnosti od klase hrapavosti) Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Faktor prostorne korelacije brzine vetra B, kao i rezonantni faktor R značajni su u klasifikaciji konstrukcija (zgrada) na krute i vitke Faktori B i R određuju se koristeći: -

Q . . . redukovanu brzinu vetra n1 . . . svojstvenu frekvenciju 1. tona slobodnih vibracija (u Hz) ζ . . . relativno prigušenje konstrukcije S, S 0 . . . faktore spektralne energije vetra

Redukovana brzina vetra Q odnosi se na brzinu vetra na vrhu objekta, z = h, i data je sa  Q= Stanko Brčić

vm,T,h n1 h

2

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Ako je širina objekta (zgrade) u ravni upravno na pravac vetra označena sa b, a visina objekta sa h, onda se odnos veličina R/B određuje prema relacijama: - za odnos širina/visina b/h > 0.25, odn. h/b < 4 

2

R B

=

π Q4/3 ·S· 4 ζ

- za odnos širina/visina b/h < 0.25, odn. h/b > 4 

R B

2

Stanko Brčić

=

π Q5/6 · S0 · 4 ζ

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS: Faktor prostorne korelacije brzine vetra B

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS: Faktori spektralne energije vetra S i S 0

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi U zavisnosti od izraza (R/B)2 konstrukcije se dele na dve grupe i u zavisnosti od toge se određuje dinamički faktor: - za vrednost

 R 2 B

< 0.5 . . . krute konstrukcije Gz = 1 + 2 · g · Iz · B

- za vrednost

 R 2 B

≥ 0.5 . . . vitke konstrukcije s

Gz = 1 + 2 · g · Iz · B ·

Stanko Brčić

 1+

Betonske konstrukcije 2

R B

2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Kao što je rečeno, aerodinamički pritisak vetra qg,T,z po visini objekta dobija se kada se osrednjeni aerodinamički pritisak qm,T,z pomnoži sa dinamičkim koeficijentom Gz : qg,T,z = qm,T,z · Gz Raspodeljeno opterećenje vetrom w dobija se prema izrazu w = qg,T,z · c

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Uticaj vetra na konstrukcije, naši propisi Ukupna rezultujuća sila vetra W dobija se prema izrazu w = qg,T,z · c · A gde je - c . . . koeficijent oblika ili sile određen prema JUS U.C7.113 - A . . . izložena površina objekta određena prema JUS U.C7.112 (projekcija izložene površine zgrade na vertikalnu ravan ⊥ na horizontlan pravac delovanja vetra)

Sa tako određenim opterećenjem vrši se proračun uticaja vetra na posmatrani objekat

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

JUS: Konvencija o znacima pritiska vetra

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Evrokod 1, Deo 1-4: Uticaj vetra na konstrukcije

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Brzina vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 Fundamentalna osnovna brzina vetra vb,0 je 10-to minutna osrednjena brzina vetra, sa verovatnoćom prekoračenja 0.02, nezavisna od pravca vetra i doba godine, izmerena na 10m visine na ravnom otvorenom terenu kategorije II Osnovna brzina vetra vb uzima u obzir pravac delovanja i doba godine, a izračunava se kao proizvod fundamentalne osnovne brzine i koeficijenata pravca i sezonskog delovanja: vb = cdir cseason vb,0

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Brzina vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 U izrazu za osnovnu brzinu vetra uvedene su oznake: - cdir . . . koeficijent pravca (cdir ≤ 1.0) - cseason . . . koeficijent sezinskog delovanja (cseason ≤ 1.0)

U nedostatku preciznijih podataka usvaja se da je cdir = 1.0 i cseason = 1.0, što bi značilo da je u pitanju stalno isti pravac brzine i to cele godine

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Profil brzine vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 Osnovna brzina vetra vb odnosi se na 10-to minutnu osrednjenu brzinu na 10m visine na otovrenom ravnom terenu kategorije II Uzimajući u obzir i ostale kategorije terena, kao i raspodelu osrednjene brzine vetra po visini (do 200m), definiše se srednja brzina vetra vm (z) Srednja brzina vetra vm (z) definisana je na sledeći način vm (z) = cr (z) · c0 (z) · vb

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

(1)

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Kategorije hrapavsti terena i odgovarajući parametri

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Kategorije hrapavsti terena i odgovarajući parametri

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Kategorije hrapavsti terena - opis

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Kategorije hrapavsti terena - opis

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Kategorije hrapavsti terena - opis

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Kategorije hrapavsti terena - Evrokod 1, deo 1-4

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Profil brzine vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 Koeficijenti u jedn. (1) su: - cr (z) . . . koeficijent hrapavosti terena - c0 (z) . . . koeficijent topografije terena

Koeficijent hrapavosti terena usvojen je u obliku   z cr (z) = kr ln zmin ≤ z ≤ zmax = 200 m z0   zmin cr (z) = cr (zmin ) = kr ln z ≤ zmin z0

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

(2)

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Profil brzine vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 Koeficijent hrapavosti terena cr (z) pretstavlja logaritamski zakon raspodele osrednjene brzine vetra po visini U izrazima (2) sa kr je označen koeficijent terena, koji je konstantan za svaku kategoriju terena Koeficijent terena kr je za svaku kategoriju terena dat u tabeli, a izračunava se prema izrazu:  kr = 0.19

z0 z0,II

Stanko Brčić

0.07 = 0.19

 z 0.07 0 0.05

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Profil brzine vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 Koeficijent topografije terena co (z) pretstavlja efekat lokalnog povećanja brzine vetra na terenu koji je lokalno brdovit (nije ravan) Za izolovan uspon u topografiji terena, koeficijent topografije može da se prikaže u obliku co (z) =

vm vmf

gde je - vm . . . osrednjena brzina vetra na brdu na visini z - vmf . . . osrednjena brzina vetra na ravnom terenu

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Profil brzine vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 Konfiguracija terena na lokaciji brda može da se prikaže preko koeficinetna uspona H Φ= Lu gde je - H . . . visinski nivo brda u odnosu na podnožje - Lu . . . horizontalna dužina uspona od podnožja do vrha uzvišenja

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Povećanje brzine vetra usled uticaja topografije

Ilustracija povećanja brzine vetra usled uticaja topografije

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Profil brzine vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 U zavisnosti od koeficijenta uspona Φ izračunava se koeficijent topografije co : co = 1 co = 1 + 2 s · Φ co = 1 + 0.6 s

za za za

Φ ≤ 0.05 0.05 < Φ < 0.3 Φ > 0.3

Sa s je označen faktor topografske lokacije koji se određuje iz grafičkih prikaza i zavisno od efektivne dužine uspona Le

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Faktor s za kosine

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Faktor s za grebene i usamljena uzvišenja

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

Uvodna razmatranja Promenljiva opterećenja: sneg i vetar

Opterećenje snegom Opterećenje vetrom

Promenljiva opterećenja: sneg i vetar Profil brzine vetra, prema Evrokodu 1, Deo 1-4 Efektivne dužine uspona Le data je u zavisnosti od koeficijenta uspona Φ: - za 0.05 < Φ ≤ 0.3: Le = Lu - za Φ > 0.3: Le =

H 0.3

Uticaj lokalne topografije na određivanje profila brzine vetra prikazan je u Evrokodu EC1, Deo 1-4, na kompleksniji način (od ovde datog prikaza)

Stanko Brčić

Betonske konstrukcije 2

View more...

Comments

Copyright ©2017 KUPDF Inc.
SUPPORT KUPDF