Bizantsko Slikarstvo i Kiparstvo

BIZANTSKO SLIKARSTVO Slikarstvo ranih razdoblja – mozaici, dvorski stil, monumentalnost stroga kompozicija, frontalnost, svečani likovi, hijerarhijski poredak ikonografska perspektiva, ikonografska topografija, zakon plošnosti, vertikalna i obrnuta perspektiva pojava svjetovnih osoba i portreta: car Justinijan, carica Teodora s pratnjom, San Vitale, Ravenna portret biskupa Eufrazija i đakona, Eufrazijeva bazilika

Ranobizantska umjetnost • 527 – 726 / 6. – 8. st. • Pad Zapadnorimskog carstva – 5. st. • Car Istočnorimskog carstva ujedinjuje carstvo, kao što je bilo prije raskola • Justinijan – 6. st. pokreće Re- conquistu • Novo upravno središte na Jadranu – Ravenna, tzv. Ravenatski egzarhat

Kasna Bizantska umjetnost • za vrijeme Komnenske dinastije umjetnost ima obilježja romanike na Zapadu: vodoravno stremljenje, načelo zbrajanja relativno samostalnih dijelova, plošno slikarstvo jednostavnih kompozicija ..., dok umjetnost u doba paleologa teži građenju u visinu, naraciji u slikarstvu, izraženijoj osjećajnosti. što podsjeća na Gotiku. • U 13. st. Carigrad pada u ruke Križara i formira se latinsko carstvo, što dovodi do intenzivnijeg razvoja umjetničke djelatnosti u periferiji Bizanta kao što je Makedonija, Srbija i Rusija.

kasnija razdoblja – freske zamjenjuju mozaike, prevladava monaška umjetnost vezana za samostane i puk, ekspresivnost u boji, pokretu, slobodniji izraz, dekorativnost ikone – slike na dasci temperom, zlatna podloga evanđelistari, psaltiri – inicijali i minijature gobleni, tepisi, tapiserije

Ikonoklazam • Vjernici su obožavali ikone i kipove, ljubeći i moleći ispred njih, vjerujući kako da će im molitve biti djelotvorniješto su vjerske vođe tumačile kao nastavak poganskog idolopoklonstva. • IKONOBORAC (protivnici ikona) • IKONOFIL(pristalice ikona)

726. god. – Car Leon III. zabranjuje uporabu ikona

Bizant •

•

Bizant je povijesni naziv za "Istočno Rimsko Carstvo" koje "službeno" nastaje 330. godine kada car Konstantin Veliki prebacuje Rimski prijestolnicu u "Novi Rim" koji će u našim krajevima postati poznat pod imenom Carigrad. Konačna podjela između dva dijela države će nastupiti 395 godine kada car Teodozije I. Veliki daruje svom sinu Arkadiju Istok, a Honoriju Zapad. Dok će zapadni dio carstva u sljedećih 150 godina propasti Istočno Rimsko Carstvo s političkim sistemom cezaropapizma će preživjeti sve do 1460. godine kada njegovu posljednju provinciju imena Moreja zauzimaju Turci. Naziv Bizant se nije koristio u vrijeme postojanja države nego ga je tek u 18. stoljeću uveo francuski povjesničar Montesquieu. Kao i drugi povjesničari tog vremena on je smatrao da Bizantsko carstvo nakon 5. stoljeća nije vrijedno imena Rimsko. Zato je on uzeo latinizirano ime glavnog grada Byzantium - od grčkog Byzántion, današnji Carigrad (turski:Istanbul), za cijelo carstvo. Službeni jezik je bio isprva latinski, kao i u zapadnom dijelu Carstva, a od VII. stoljeća, odlukom cara Heraklija (vladao od 610. - 641.), grčki, koji je bio govornim jezikom većine stanovništva.

Bizant Razdoblja bizantske umjetnosti 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Rano razdoblje 527.-726 Doba ikonoklazma 726.-867. Makedonska dinastija 867.-1057 Komnenska renesansa 1057.-1224 Kriza metropole 1224.-1300. Paleološka renesansa 1300-1453

•

Carica teodora iz San Vitalea u Raveni, 547. mozaik

Rano Bizantska umjetnost • Mozaik, kao način ukrašavanja zidova u rimskoj umjetnosti, dobio je posebnu važnost u Bizantu i postao posvuda prisutan u carskim i sakralnim građevinama.

Justinijan s pratnjom, mozaik u apsidi crkve San Vitale, 547. god

Bizant

• Justinijan sa svojom pratnjom, San Vitale u Raveni, 547.

Justinijan s pratnjom, mozaik u apsidi crkve San Vitale, 547. god., 264x365 cm.

Bizant

•

Pantokrator između cara konstantina IX. I carice Zoe, 1028-1039. Istambul Sv. Sofija

Bizant

• Krist kao Pantokrator, 1148. katedrala u Cefaùu

Bizant

• Krist na prijestolju, 1151. Palermo

Bizant

• Krist kao Pantokrator, 1190. Monreale

Bizant

• Navještenje, tempera i platno na drvu, 92x68

Bizant

• Krist kao Pantokrator, 1100. Dafni kraj Atene

Bizant

• Molitva na Maslinskoj gori, 1220. mozaik

Bizant

• Smrt Marije, Klimentova crkva, Ohrid, 1295. freska

Bizant

• Krist kao spasitelj, tempera i platno na drvu, 92x68 , Ohrid,

Rano Bizantska umjetnost • Jedini očuvani rano-bizantski spomenik u Hrvatskoj je trobrodna Eufrazijeva bazilika u Poreču iz 5. st., s mozaicima iz 6. st. • Mozaici označavaju prekretnicu u prikazivanju - figurativni likovi s frontalnom kompozicijom, izrazito plošni i simetrični, te dostojanstvene smirene geste

Rano Bizantska umjetnost • Ikonostas je oltarna pregrada koja dijeli svetište od ostalog prostora crkve, a čine je kameni pluteji ili ikone. • ikonostas u Katedrali uznesenja u Moskvi, Kremlj, Teofan Grk, 1405.

Rano Bizantska umjetnost • Ikone su prenosive slike na platnenoj ili češće drvenoj podlozi. One su rađene po vrlo strogim pravilima prikazivanja likova. • Ikona iz 10. stoljeća

• Christ Pantocrator • 13 st.

• 12.st • Mozaik • Johannes der Täufe

• Početak 10 st. • Byzantinischer Maler um

• Početak 10.st • Byzantinischer Maler um

• Basil II • 11. st

• 13 st. • 131 × 77 cm

• Oko 1100 god. • Freska • Italija

• 11. st • Freska

• 1420 god. • Freska

• 14 st • Freska

• 1040. god. • Mozaik

• 12. st • Mozaik • Demetrius of Salonica

• 14. st • Mozaik

• Kraj 6 početak 7 st. • Mozaik

Bizant

• Melkisedekova žrtva, San Vitale u Raveni, 547.

Bizantsko kiparstvo • Kiparstvo je u bizantskoj umjetnosti bilo potisnuto, osim male plastike izvedene u slonovoj kosti i metalu s izrazitom plošnošću.

KIPARSTVO dominacija plohe: dominira reljef vezan za arhitekturu i male predmete, te kapitele stilizirane biljnim ornamentom, pune plastike gotovo i nema

Maksimilijanovo prijestolje, oko 547.g., bjelokost na drvetu

Ukrasni kapitel iz Aje Sofije

Eufrazijeva bazilika u Poreču