biblijski leksikon

KRSOANSKA SADASNJOS.T

PRIRUCNICI

BIBLIOTEKA CENTRA ZA KONCILSKA ISTRAzIVA DOKUMENTACIJU I INFORMACIJE »KR~CANSKA SA NJOST«, ZAGREB, MARULICEV TRG 14

SVEZAK 7

BIBLlJSKI LEKS IKON

BIBLIJSKI LEKSIKON

II

KRSCANSKA SADASNJOST ZAGREB 1972 c

Naslov originala: Kleines Stuttgarter Bibel-Lexikon.

© by Verlag Kath. Bibelwerk GmbH Stuttgart und Christli Verlagsanstalt Konstanz.

Preveli: MARtIAN GRGIC, JOSIP KOLANOVIC, MIUENKO ZAGAR Strucna lektura: ADALBERT REBIC Iezicna lektura: MATE KRIZMAN, MARIJAN NEZMAH

Korektura: MARIJAN NEZMAH

Graficki uredio: MARIJAN NEZMAH Omot: VLADIMIR ROZIJAN

Tipografi: GRGO RUMORA, JOSIP STOR. ZELJKO PINTAR

Meteri: ANTUN BAKAN i SLAVKO NAVRATIL

Izdaje: Kdeanska sadaSnjost. Zagreb, Marulicev trg 14 Odgovara: dr VjekosJav Bajsic, Zagreb, KaptoJ 31 IZdano u Zagrebu 1972.

© za hrvatski prijevod: Tisak: »Vjesnikc, Zagreb

Kr~eanska

sadasnjost, Zagreb

PREDGOVOR

Poslije Rjecnika biblijske teologije, koji je iZaSao kao p knjiga u nasoj biblioteci ,>Volumina theologica« godine 1 izdajemo - evo - jos jedan biblijski rjecnik: Biblijski le kon. Premda opsegom manji, ovaj ce Leksikon znatno pr moci citaocima Biblije, studentima i propovjednicima, jer red biblijskih pojmova donosi i bibliiska realia. Time ce odret1eno vrijeme, dok ne dobijemo velikog univerzalnog bi skog leksikona, zadovoljiti otvorene potrebe. Zato ti ga, cijenjeni Citaoce, predajemo u ruke s uvjeren da ces se moci korisno njime posluziti. Zagreb, Cvjetnica 1972.

KRSCANSKA SADASNJ

PREDGOVOR NJEMACKOM IZDANJU

Sastavljaci ovog Leksikona zele pomoCi citaoeu da b razumije biblijski tekst koji se stvarao tijekom mnogih sto Ca, dijelom u okviru nama stranih kultura i razlicitog misao svijeta. Stoga je svrha ovog Leksikona pokazati i razjasnit mnogovrsnost biblijskih pojmova. Citalae ce radi toga mnogih naziva naCi odgovarajuce raziasnjenje. Biblija nije nikakav skolski povijesni prirucnik. Nije nairne, svrha da izvjescuje 0 povijesnim dogadajima. Kad povjesniear opravdano tvrdi da neka predaja nije povije toena, to jos nije nikakav temelj sumnje u istinitost Bib iIi opravdanje za slijepo poricanje njezine povijesne vrijed sti. Njegova je tvrdnja vise povod za razmisljan.ie kakav sao hoce Biblija naglasiti u nekom tekstu (usp. npr. natu eu »Aj«) i sto on znaci za sadasnje vrijeme. Nije svrha izlaganja da dovedu citaoea do nasilne promjene njegovih sadasnjih shvacan.ia. Ovaj Leksikon ne moze nadomjestiti velike biblijske i o teoloske strucne rjecnike. Citalae ce kod pojedinih natuk dobiti razlicite odgovore. One ce svratiti pozornost na slo tost biblijskih pitanja. Kod tema kao sto su brak, ljubav dost, trpljenje, drZava - necemo se osvrtati sarno na one redovito Citaju Bibliju nego i na sve one koje zanimaju pitanja. Da bi ova knjiziea ispunila ocekivanja citalaea, zele

Sastavljaci i Izdava

Na~in pisanja biblijskih vlastitih imena uzet je prema Bibliji .Stvarn Kratice biblijskih knjiga priIag04ene su na~eJima kojima su se ravnali njaci pri izradi BibJije .Stvarnosti«, izdane u Zagrebu 1968.

..

KRATICE BIBLIJSKIH KNJIGA Am Bar Br Dj Dn Ef Est Ez Ezr Fil Flm Gal Hab Hag Heb Hos Iv lIv 2 Iv 3 Iv Iz Izl Izr Jak Jd Jdt Jl Job Jon Jr JS

Kol I Kor 2Kor I Kr 2Kr Lev Lk 1 Ljet

Amos Baruh Knjiga Brojeva Djela apostolska Daniel Poslanica Efeianima Estera Ezekiel Ezra Poslanica Filipljanirna Poslanica Filemonu Poslanica Galacanima Habakuk Hagaj Poslanica Hebrejima Hosea Evandelje po Ivanu Prva I vanova poslanica Druga I vanova poslanica Treca I vanova poslanica Izaija Knjiga Izlaska Mudre izreke Jakovljeva poslanica J udina poslanica Judita Joel Job Jona Jeremija Josua Poslanica Kolosanirna Prva poslanica Korincanima Druga poslanica Korincanima Prva knjiga 0 Kralje· vima Druga knjiga 0 Kral.ievima Levitski zakonik Evandelje po Luki Prva knjiga Ljetopisa

2 Ljet IMak 2Mak Mal Mih Mk Mt Mudr Nah Neh Ob Otk p. .1

Pnz Post Prop Ps I Pt 2 Pt Rim Rut I Sam 2 Sam Sef Sir 1 Sol 2 Sol Suci I Tim 2 Tim Tit Tob Tui Zab

Druga knjiga Ljeto sa Prva knjiga 0 Ma bejcima Druga knjiga 0 Ma be.icima Malahija Mihej Evandelje po Ma Evandelje po Mat Knjiga Mudrosti Nahum Nehemija Obadija Otkrivenje Pjesma nad pjesm rna Ponovljeni zakon Knjiga Postanka Propovjednik (Koh let) Psalmi Prva Petrova pos nica Druga Petrova pos nica Poslanica Rimljanima Ruta Prva knjiga 0 Samuelu Druga knjiga d Sa muelu Sefanija Knjiga Sirahova Prva poslanica S njanima Druga poslanica S lunjanima Knjiga 0 Sucima Prva poslanica T moteju Druga poslanica T moteju Poslanica Titu Tobija Tuial.ike Zaharija

OSTALE KRATICE akad. - akadski aram. - aramejski arap. - arapski armen. - arnlenski asir. - asirski babil. - babilonski bibl. - biblijski djel. - djelomicno dosl. - doslovno dot. - doticni ego - egipatski Ev. - Evandelie Ev-a - Evandelja evan. - evandeoski fen. - fenicki filist. - filistejski g. - godina, godine gl. - glava grc. - grcki hebr. - hebrejski helen. - helenistieki 1 - istok i. - istocni. istoeno i e. - i cesce i dr. - i drugi i sl. - i slieno istoc. - istocnjaeki itd. - i tako dalie izr. - izrae1ski izv. - izvorno iz yr. - iz vremena J -jug j. - juini, juino JI - jugo-istok ji. - jugoistocni, jugoistocno judo - judejski jz. - jugozapadni, jugozapadno kan. - kanaanski kat. - katolicki knjiz. - knjizevni kr. - kratica krsc. - krscanski lat. - latinski leg. - legendarni c

LXX - Septuaginta m - metar Ml. - Mladi mn. - mnozina nadm. vis. - nadmorska visina namj. - namiesto nay. - navodni. navodno nar. - naroCit(o) npr. - na primjer NZ - Novi Zavjet nz. - novozavjetni odn. - odnosno opc. - opcenito op. prey. - opaska prevod otpr. - otprilike pal. - palestinski perz. - perzijski p. Kr. - poslije Krista polito - politicki pos. - posebno pov. - povijesni pro Kr. - prije Krista prY. - prvotno, prvotni rab. - rabinski relig. - rcligijski, religioz rim. - rimski rkp.(i) - rukopis, rukopi s - slijedeCi redak, " - slijedeca strana ss - sliiedeCi reci, " - slijedece strane sem. - semitski sir. - sirijski Sj - siever sj. - sjeverni, sjeverno SjI - sjevero-istok sji. - sjeveroistocni, sje istocno Sjz - sjevero-zapad sjz. - sjeverozapadni, s rozapadno sl. - slika SP - Sveto pismo St. - Stariji

st. - stoliece St. 1. - Stari Istok sv. - sveti SZ - Stari Zaviet sz. - starozavjetni teol. - teolo~ki tj. - to jest tslj. - tisucl.iece tzv. - takozvani usp. - usporedi u yr. - u vrijeme v. - vidi Vg. - Vulgata v. g. - vidi gore vjer. - vjerojatno

Vel. - Veliki vI. - vIas tit v. n. - vidi nize v. sl. - vidi sliku Z - zapad z. - zapadni, zapadno za Yr. - za vrijeme zid. - zidovski -+

znak koji upucuje d rijec pred strelicom o duje pod natuknicom strelice.

II = usporedna mjesta

Osim toga, poslufit cemo se i drugim, opcerazumljiv jasnim kraticama. BuduCi da npr. hebr., arap. i grc. jezik imaju gla kojih nema u hrvatskom, mogu se imena itd. najcesce p jeti u pribliZnoj transkripciji, a da se pri tom odvec ne po za dodatnim znakovima (npr. tockama, naglascima), zbog k bi rijeci postale veoma neobicne. Stoga se cesto tih zna odriCemo. Postoje razliciti poku~aji opisivanja glasova izvo jezika. Ovaj se Leksikon ne moze na sve obazirati. Ako ci poznaje neki odredeni naCin transkripcije, lako ce sam p znati istu rijec u Leksikonu i kad je donesena u druga transkripciji. Tako npr. moze naci: mjesto »C« cesto "k« (npr. mjesto Cir - Kir), mjesto cesto »5« (npr. mjesto Aser - Mer), mjesto »C« cesto (npr. mjesto Cion - Sion). Daljnji problem predstavlja pisanje bibl. vlastitih im (uklj. i pisaca pojedinih bib!. knjiga). S iedne strane po oblici koje su na temelju hebr. tekstovne predaje utvrdil ucenjaci prije ne~to viSe od tisueu godina. S druge stran stoje oblici koje upotrebljava grc. prijevod SZ (LXX, prije od 2000 g.) ~to se dijelom oslanjaju na tada~nji izgovor gla u hebr. jeziku, a dijelom na odlike grc. jezika. Taj poslj naCin slijedi lat. prijevod Biblije i veCina suvremenih kat. nja, dok onaj prvi nacin (u velikoj vecini!) slijede Reforma Tako i u na~im prijevodima Biblije postoje znatne razlike primjer, u nekim prijevodima nalazi se »Abdija« iIi ,.Sofo (grc. - lat. - »kat.«), a u drugima »Obadijac, odn. ,.Sefan Te razlike ne pokrecu nikakvih dubljih nacelnih pitanja, odraZavaju povijesne »sIucajnosti«. Molimo citaoce da n mjere ako naidu na koji oblik koji im je neobiean. Kod n nica ovog Leksikona na.ice~ce se obaziremo na oba oblika nja vlastitih imena i dijelom izricito upucujemo s jedno drugi. Za kratice naziva bib!. knjiga upueujemo na na~ p kratica.

A A (alta) i 0 (omega), prvo i zadnje slovo grc. alfabeta, oznacuju Boga kao pocetak i sVrSetak svijeta i povijesti (Otk 1,8; 21,6; usp. Iz 41,4; 44,6; 48,12). U Otk 22,23 tako se naziva proslavljeni Krist (usp. Otk 1,17; 2,8). AARON -+ Aron ABADON Mjesto unistenja, propasti (Job 26,6; 28,22; 31,12; Ps 88,12; Izr 15,11). Personificirano kod Job 28,22; Otk 9,11 (»andeo Bezdana«, grc. apollyon). ABANA J edna od glavnih rije· ka u podrucju -+ Damaska (2 Kr 5,12: inacica: Amana). Danas: nahr baradah. ABBA Iz aram. izvedeno oslovljavanje u NZ = Otac (izraz od milja); Isus upotrebljava prvi put tu rijec u moIitvenom odnosu s Bogom (Mk 14,36); to su oslovljavanje preuzeli takoder krScani grc. govomog podrucja (Rim 8,15; Gal 4,6). ABDIJA -+ Obadija ABDON (»uslufan«) Ime nekih osoba, npr. jednog »malog« -+ suca (Sud 12,13ss; -+ Barak). A. se zove i grad u podrucju plemena Aserova (-+ plemena) (15 21,30). ABECEDA -+ slovo (3) ABEL 1. (usp. hebr. hebel = prolaznost) Prema Post 4,2 drugi sin -+ Adama i -+ Eve, prema Post 4,8 ubijen od svoga starijeg brata -+ Kajina (usp. Mudr 10,3). Bog je primio Abelovu frtvu, a Kajinovu nije (-+ nomadi). U NZ A. se smatra mucenikom (Mt 23,3511) svoje vjere (Reb 11,4) i svoje pravednosti (1 Iv 3,12). c

2. (»potok«) Dio naziva mno mjesta (npr. Abel-Kera Abel-Misraim). ABIB -+ kalendar ABIGAJILA (»otac se r je«?) 1. Zena Nabalova koja se smrti svoga mufa udala Davida (1 Sam 25,2-42). 2. J edna od Davidovih ses (1 Ljet 2,16). ABIRU (»otac je ON«) Pr kasnijoj predaji drugi s Aronov koji je sa svoja brata postavljen za svecen umro bez djece za kaznu obrednog prijestupa (Izl 28,1; Lev 10,1). ABIJA (»Jahve je otacsabor« u danasnjem smislu ,ijeCi, nego sastanak predstav~ika (Pavao, Barnaba) zajed· r,iee u -+ Antiohiji (-+ krsea:-:i iz poganstva) s predstavni· cima zajednice u -+ Jeruzalemu i tamosniim -+ apostolirna i starjesinama (oko 49. p. Kr). Sporazumjeli su se da se od -+ krscana iz poganstva nece traziti obdriavanje zid. bogostovnih propisa (npr. obrezanje) i s1. Tako krseanstvo niie postalo neka unutadid. sljedba. Prema Dj 15,20 bile su

ARABIJA

25

im nametnute sarno »Jakobove odredbe« (uzdriavanje od mesa zrtvovanog idolima, od krvi. od razvrata i od udav· ljenih zivotinja, tj. onih kojirna krv nije istekla prilikom ubijanja). Osim temeljnih od· redbi tu su saddani i vreme· nom uvjetovani propisi, kako bi omogueili euharistijsko zajednistvo s -+ judeokrseanima. Prijeporno je da Ii to treba povezivati sa samim A. s. ka· ko to opisuju Dj. APOSTOLSKO VJEROVANJE Obrazac vjere (jedan od mnogih nastao iz krsnog oogoslliZja i tumacenja vjere). Ne na· lazi se u SP (danasnji je tekst iz 8. st. a nastao je prosirenjem teksta iz 4. st.); tek je u 4. st. smatran »apostol· skim« (legenda tvrdi da su ga sastavili -+ apostoli kad su se razilazili iz Jeruzalema). ARABA Geoloska usjeklina koja Palestinu dijeli u smjeru S-J: dolina Jordana i njezin prodliZetak izmeau Mrt· vog i Crvenog mora. U Bibliji A. oznacuje gotovo iskljutivo dolinu Jordana (pnz 1,7; IS 18.8 i c.). Danas je to iskliucivo naziv za udolje j. od Mrtvog mora. ARABIJA Poluotok u Aziji; pradomovina Semita koji su odavde neprestano u novim skupinama prodirali u plodne krajeve oko Sredozemlja (-+ »Plodni Polumjesec«). SZ naziva stanovnike danasnjeg Arapskog poluotoka JiSmaelcima (Post 25,12ss), Joktancirna (Post 1O,26ss) i Keturitima (25,1ss). Arapin u SZ znaci isto sto i -+ nomad (Iz 13,20; Jr 3,2) i ope. oznacuje pripadnika pIemena sir.-arap. pustinje i j. -+ Negeba (2 Ljet 17,11; Iz 21,13; Jr 25,24). Ti »sinovi

BIBUOTfKA OBITELJ

26

ARABIJA -

Istoka« (Post 29,1; Suci 6,3) vee rano sudjeluju u karavanskoj trgovini (1 Kr 10,15). Unatoe njihovoj trgovini sa """* Salomonom. Arape su smatrali neprijateljima izabranog naroda (2 Ljet 9,14; Neh 2,19); za """* Jorama su upali u """* J. judo kral.ievstvo i opljaekaIi kraljevsku palacu u Jeruzalemu (2 Ljet 21,16s). U kasnijim spisima SZ Arapi su stanovnici perz. pokrajine A., neposredni susjedi pokrajine Judeje (Neh 4,1). Kasnije osnivaju kraljevstvo """* Nabatejaca; to je A. koju spominje Gal 1,17; 4,25. U 2 Mak 5,8 njihov se vladar naziva »arapski vIadar«. ARAD (tell arad) Rusevine grada koji se nalazi 30 km i. od """* Beer-Sebe. Tvrdava iz· Salomonova vremena, s do sada jedinim otkrivenim Jabvinim hramom s predvorjem i zrtvenikom (10-7. st. pro Kr.). Vjer_ podatak iz Suci 1,16 hoee tamosnje sveeenstvo povezati s Mojsijevim tastom. Kako to mjesto nije bilo naseljeno izmedu 2700. i 1050, treba kan. kraljevski grad A. (Br 21,1; 33,40) traziti na drugoj toeki j. pustinje. ARAMEJCI Sem. etnieka skupina izmedu Sirije i Eufrata koju spominju pisma iz """* Amarne i jedan natpis Tiglat-Pilesera I. SZ naziva podrueje izmedu gornjeg toka Eufrata i Tigrisa Aram Naharajim, »Aram obiju rijeka« (Post 24,10; mlada predaja: Padan Aram. Post 25,20 i c.). Ondje se nalazio"""* Haran, Abrahamova domovina. Uz taj je kraj vezana predaja 0 Jakovu koga Pnz 26,5 naziva A. U vr. Davida i Salomona postoie medu ostalima i aram. ddave: Sam'al u sj. Siriji, """* Soba izmedu AntiIibanona

ARARAT

i sir.-arap. pustinje u visi skoj dolini Leontesa (2 Sa 8,3ss), """* Bet-Rehob (2 Sa 10,6), """* Maaka. """* Gesur i Damask. Asirci su dokrajc nezavisnost tih plemena i d zava, a 732. pro Kr. srusili kralievstvo Damaska. A. su Asiriji imali veIik utjecaj. N hov jezik ( ..... aramejski) p stao je trgovaekim, a kasni i svjetskim jezikom. U med vremenu se aram. pleme K dejaca naselilo u podruc usea Eufrata i Tigrisa i s viSe sirilo svoiu moe. Ono arameiziralo to carstvo i vrijeme novobabil. dinast zauzelo vodeCi polito poloz ARAMEJSKI Sjz. sem. jez tijesno povezan s hebr. i pu skim; postanjem sem. narje je ..... Aramejaca. Nakon pr pasti aram. ddava postaje trgovackim i diplomatsk jezikom a u novobabil. ra doblju uopee jezikom Blisk Istoka. Nakon povratka iz izgnanstva sve do krsc. v mena narodni jezik u Pales ni i Isusov materinski jez SZ dijelom je napisan A. ( 2.4-7,28; Ezr 4,8-6,18; 12-26). NZ nalaze se razlieite A. ri ei (Mk 5,41; 7,34; 14,36; 15, 1 Kor 16,22). Prijeporno je Ii su Ev-a napisana prem aram. predloscima. Sirenj islama pocetkom 8. st. ara potiskuje A. Danas se nji govori samo u nekim seli u Iraku (oko MosuIa) i Si (npr. u Antilibanonu). Kv ratno pismo koje je potisnu starohebr. abecedu izv. aram. ARARAT Naziv brdovitog k ja u Armeniji uz srednji t Araksa, gdje se prema P 8.4 zaustavila ..... Noina kor lja. A. je vjer. kraljevs Urartu na armen. visorav poznato iz nekih izvora pi

ARARAT -

ARHEOLOGIJA

nih klinovim pismom. Svoj procvat dozivjelo je izmedu 9. i 7. st. Onamo su pobjegla 'Jba sina -+ Sanheribova posto su umorili svog oea (2 Kr 19,37). Danas se dvije planine u Armeniji nazivaju A. ARAUNA (iIi Ornan) -+ Jebusejae Cije je gumno David kupio radi podizanja zrtvenika, orema 2 Sam 24,16-25, kako bi zrtvovanjem otklonio po~ast. Prema 2 Ljet 3,1 bilo je co mjesto gdje je Salomon kasnije podigao -+ Hram. AREOPAG (»Aresov brezu]iak«) sjz. od Akropole u Ateni, od rijeCi A. izveden naziv za vrhovnu vlast u Ateni.-+ Pavlov govor na A. (Dj 1i .19-34) ne treba shvatiti kao pav. zgodu, vee je to usporedivanje prave spoznaje Boga s grc. mudroscu i isticanje :1admoCi krscanstva nad tom rnudroscu (usp. 1 Kor 1,22ss). ARETA (»Kovinar«) Ime nekih -+ nabatejskih kraljeva. ARHELAJ -+ Herod ARHEOLOGIJA je nauka 0 proslosti koja se zasniva na sacuvanim materijalnim ostacirna. Ti svjedoei proslosti ~umci razvalina (tell), gradeyine, grobovi s pogrebnim Dredmetima polozenim uz pokojnika - najcesce se istrazuju iskapanjem. Bibl. A. pro;natra iskopine i nalaze (oruiie, keramiku, nakit) bib!. rnjesta i nastoji da joj ne prornakne nista od onoga sto je rna u kakvoj vezi s Biblijom. ,\;ije njezin zadatak da potvrdi navode bib!. izvjestaja, neIW da utvrdi pov. istinu. Po\'ijest pal. A. zapocinje 1890. iskapanjem koje je poduzeo Flinders Petrie u tell el hesi. ~jegova su saznanja znacajna za daljnji arheoloski rad.

27

1. Humci, koje Arapi nazivaju

tell, umjetni su humci od razvalina, a sastoje se od razliCitih slojeva naselja koja su gradena jedno povrh drugogao Najstarije naselje pociva na stijeni iIi golom tIu. Ono je razoreno iIi napusteno. Glinene se opeke raspadaju. SlijedeCi naseljenid poravnavaju tIo i grade na starim rusevinama. Visina razvaline raste s brojem naselja. Tell-+ Megido dosize npr. visinu do 21 m. 2. Svrha iskapanja nije skupljanje muzejskih predmeta, nego povijest nekog mjesta. Zbog toga sve nalaze, a narocito raspored slojeva, treba pafljivo promatrati. 3. Oblid kerarnike mijenjaju se prema kulturnim razdobljirna. Nerazbijeni lond od pecene gline vafno su sredstvo za medusobno razgranicavanje slojeva i odredivanje vremena kad su nastali. Daljnja su pomoc za odredivanje vremena postanka iskopanih slojeva radio-karbonske metode (za razdoblje prije 3000. pro Kr.) i nalazi kovanog novea (tek od perz. vremena pa dalje). Poslije Petriea razvile su se dvije metode iskapanja. Prva skida slojeve tella jedan za drugim. Pri tom se najprije izmjeri humak, zatim se oslobodi prvi slo.L otkriveni zidovi unesu u plan, fotografiraju, nalazi popiSu, glineno posude i kovani novae sakupe, razbijeni lond se sastave, oznace brojevima, toeno opisu i, ako je moguce, odredi vrijeme njihova postanka. Potom se sloj skine i s drugim postupa na isti nacin (primjer: -+ Hasor) Prema metodi presjeka (son diranja) koju su razvili Mortimer Wheeler i Kathleen

ARHEOLOGIJA

28 o,"'_ _ _ _ 25 sokm '====fl

Najvaznije iskopine u Paiestini sa svojim arap. i bibl. nazi, vima: 1. tell el-fare c 2, tell dzemme 3. tell cadzul 4. tell el-hezi = Eglon 5. tell ed-duwer = Lakis 6. tell bet mirzim = Debir 7. es-sebbe = Masada 8. hirbet caskaliin = ASkelon 9. tell sandahanne = Maresa 10. camat el-halil = Mamre 11. hirbet et-tubeqa = Bet-Sur 12 bet dzibrin 13. tell ed-dzedede = Moreset Gad 14. tell zakarije = Azeka 15. tell es-safi 16. tell er-rumele = Bet Semd 17. bet lahm = Betlehem 18. bet sahur = polje pastir{i. 19. el quds = leruzalem 20. der en-nasbe = Kirjat learim 21. 'amwas = Emaus 22. tell dzezer = Gezer 23. tell el· -ful = Gibea 24. tell en-nasbe = Mispa 25. riis el-harrube = Anatot 26. hirbet qumran 27. cen feska 28. murabba 'at: spilje sa svitcima 29. tell es-sultiin = lerihon 30. et-tell = Aj 31. betin

ARHEOLOGIJA -

ARNON

= Betel 32. hirbet selun = Silo 33. tell balata = Sekem 34. se· bastije = Samarija 33. tell el-flir'a = Tirsa? 36. tell el-hOsn = Bet Sean 37. tell ta'annek = Tanaak 38. tell el-mutesellim = Megido 39. tell 'amr = Haroset Goim 40. et-tantura = Dor 41. tell el-'oreme = Kineret 42. tell hum = Kafarnaum 43. hirbet kerlize = Korozain 44. tell el qedah = Hasor 45. meron = Merom 46. amm el-awamid = Hamon 47. sur = Tir 48. dieras = Gerasa 49. 'amman = Rabat Amon, Filadelfija 50. telellit ghasul 51. dibiin = Dibon 52. miideba = Medeba 53. telt der'allii = Sukot? Kenyon, tell se presJece dubokim iskopom. Daljnji se is· kopi (sonde) nastavljaju u pravom kutu prema pronadenim zidinama (primjeri: Jerihon, Ofel u Jeruzalemu). U Palestini djeluju razlicite arheoloske ustanove: Ecole Biblique et Archeologique Franc;aise, Deutsches Evange· lisches Institut fiir Altertumswissenschaft des Heiligen Landes, Israel Exploration Society, American Schools of Oriental Research i dr. Znacajan je doprinos A. za bibI. znanost: ona potvrduje Bibliju (npr. osvajanje Samarije: 2 Kr 17), pomaze boljem razumijevanju Biblije (usp. tekstove iz nalazista _ Nuzu i -+ Mari), nadopunja podatke bibI. povjesnicara (znacenje -+ Omrija, Jehuov danak i dr.), uklapa Bibliju u vecu cjelinu povijesti i kulture starodrevnog Istoka (lutanja Amorejaca i Aramejaca kao pozadina pretpovijesti Izraela). Ona sili u nekim slucaje\-ima da ponovno razmislimo o odredenom bibI. odlomku (kao izvjestaj 0 osvajanju_ Jerihona).

vijecnika Josipa iz Arimateje koji je pokopao Isusovo tije10 (Mk 15,43//; Iv 19,38). _ Ra-

ARHIP (»krotitelj konja«). "Suborac« Pavlov (Flm 2), krscanin u _ Kolosima (Kol

ARNON (sel el-modsib) Pritok _ Mrtvog mora; prema Br 21,13 granica izmedu _ Moabaca i -+ Amorejaca. J. granica zemlje koju su zaposjeli Izraeld (Sud 11.13; takva je' granica na S -+ Jabok).

4,17).

ARIMATEJA (vjer. = rentis) Grad u Judeji, rodno mjesto

rna (2)

ARISTARH (>>Qajbolji vIadar«) Suradnik (Dj 19,29) i sudrug u suianjstvu (Flm 24), apostola _ PavIa, rodom iz_ Soluna (Dj 20,4). ARISTEJ (»odlican vladar«) Nav. kraljevski Cinovnik (ok 250. pro Kr.) koji je, po predaji, iz Jeruzalema doveo u_ Aleksandriju 72 prevoditelja Mojsijeva Petoknjiija. Oni sa navodno u 72 dana odjelito izradili svaki posve isti prijevod. Sve je to legenda (0 kojoj govori Aristejevo pismo iz otpr. 140. pro Kr.), dok je u pozadini toga izvjestaj 0 pocetku prevodenja SZ na grc. ( _ Septuaginta). ARISTOBUL (»najbolji savjetnik«) VI. ime, npr: 1. Eg. Zidov na koga je upravljeno pismo iz 2 Mak 1,10-2, 18, moZda relig. filozof (_ helenizam). 2. _ Makabejd. ARKANDEO _ andeo

30

ARON -

ASA

ARON (hebr. znacenje nepoznato) Za razliku od »Mojsija'< spominje se sarno u mla-dim predajama. Prema tim predajama brat -+ Mojsijev (Izi 4,14; 6,20) i njegov pomocnik (npr. Izi 7,1; 17,10-13; 19,24). Prema jednom ogranku predaje ( -+ Mojsijevo Petoknjifje) naCinio je ziatno tele (-+ bik), usprotivio se Mojsi.iu (Br 32,1-6.21-24; 12,1-15; usp. Dj 7,40s), umro na brdu Hor (Br 20,22-29; 33,38s; Pnz 32,50; ali prema Pnz 10,6 u Mozeru). Prema drugom ogranku predaje praotac »sinova Aronovih«, vainog svecenickog pIemena (Izi 28,1), prvi -+ veliki svecenik (Izi 28s; 39; Lev 8-10). Zbog toga se svi svecenici nazivaju »kuca Aronova« (Ps 115,10.12; 118,3; usp. Lk 1,5). »Aronski (iIi svecenicki) blagoslov« zovu se rijeci Br 6,24-26. Po Isusu, Velikom sveceniku, prv. je sveceniStvo postalo izliSnim (Heb 7,11-19). ARTASASTA Perz. kralj. Za njegove su vladavine djelovali -+ Ezra i -+ Nehemija (Neh 5,14). Po svoj prilici istovjetan s Artakserksom I. Dugorukim (464-424. pro Kr.). ARTEMIDA Dievicanska bo'fica plodnosti (prv. istoc. podrijetla) koja se napose stovaia u -+ Efezu. Njezin se hram smatrao jednim od svjetskih euda i u njem se cuvao kip koji je nav. pao s neba. Protiv PavIa su se pobunili proizvodaCi nabofuih predmeta (Dj 19,23-40). Cesto se krivo poistovjecuje s Dijanom (boficom Mjeseca i Iova). ARVAD Fen. grad i otok ispred sir. obale (Post 10,18; Ez 27,8.11). 1 Mak 15,23 naziva ga Arad.

Artemida iz Efeza

AS-+novac ASA (kraCi oblik od »Asahel« »uCinio je Bog«) Kralj -+ J judo kraijevstva (914-874. pr Kr.; 1 Kr 15,9-24). SP hvali nje govu borbu protiv idolopo klonstva i obredne prostituci je (-+ bludnica). Pritisnut od -+ Sj. kraijevstva sklapa save s -+ Damaskom. Prema 2 Lje 16,7 vidjelac Hanani protivi s

ASA -

tome savezu. Ljet navodi jos neke borbe i pobjede. ASAF (»on se smilovao«) VI. ime, npr: prema 1 Ljet 15,17ss; 16,5ss.37; 2 Ljet 5,12 (usp. Ezr 2,41; Neh 7,44); stalez za hramsku sluzbu odredenih pjevaca potjece od A., koji je djelovao u vrijeme Davida i Salomona. ~jemu se pripisuju Ps 50; 73-83. ASAHEL (»stvorio je Bog«) VI. ime, npr. »junak« Davidov (2 Sam 23,24), brat~Joaba i~ AbiSaja; umorio ga je ~ Abner (2 Sam 2,18-32). ASAR HADON Drugi naziv za -+ Esar Hadona.

Asarhadonov spomenik

-\SENATA (»posvecena bozici Prema Post 41,45.50ss kcerka ~ Poti-Fere, zen a -+ Josipova i majka ~ Manasea i - Efrajima. ASIDEJCI ~ Hasidejci ASIRIJA Zapravo ASur, sj. dio \iezopotamije. NajvaZniji grajO\i u srediSnjem dijelu zemi 'e: -+ Asur, Arbailu, Dur-Saru~ati«)

ASIRIJA

kin, Kalah i ~ Niniva. Od cetka pov. vremena do 7 vladalo je u neprekinutom zu 116 kral.ieva. Vee na p lazu u 2. ts1.1. osnovali su A trgovacke naseobine u An liji. Eili su posrednici su sko-babil. kulture koju su usvojili. Svoj prvi polito us A. ima zahvaliti uzurpa Samsi-Adadu I. (1750-1717) je osvojio ~ Mari, stvorio Ijevstvo koje povezuje Eu i Tigris i siri se preko o obiju tih rijeka. Teznju A prevlascu zakoeili su: ~ murabi iz Babilona, drlav Mitanaca i ~ Hetiti. Ostra dusobna razracunavanja i ra klima razvijali su bo nost toga naroda. Njegov vode stvorili disciplinir odlicno opremljenu vojsku 13. st. Asirci prodiru pr Sj, Z i J. Tukulti-Ninurt (1242-1206) osvaja Babilon glat-Pileser I. (1112-1074) iz na Sredozemno more i Va jezero. Drugo razdoblje nja (novoasir. kraljevs predvodi Adadnirari II. -889. pro Kr.). Vojni se poh vode sve bezobzirnije i ok nije, zarobljeni se neprija zlostavljaju, pueanstvo se vojenih podrucja preselja SaImanasar III. (858-824) napada IzraeI. ~ Jehu mu Ca danak. Tiglat-Pilesera (745-727) ~ Ahaz zove u po protiv ~ Sirije i ~ Izr (usp. 2 Kr 15,19s; 16,7-18; I Njegov sin Salmanasar (727-722) opsjeda ~ Sama Sargon II. (722-705) zauz taj grad (2 Kr 17,6.30s) Sanherib (705-681) za ~ kije opsjeda Jeruzalem (2 18,13-16). Svoj vojni po protiv Palestine opisuje u nim sacuvanim natpisi opsada ~ LakiSa prikaz je na jednom reljefu njeg

32

ASIRIJA -

palace. Za Asarhadona (681-669) i Asurbanipala (668-626) prufa se asir. kraljevstvo od Perzijskog zaljeva i gorja Zagros do Egipta, od armen. planina do Arap. pustinje. Asurbanipal promice umjetnost i znanost. ureduje biblioteku u svojoj palaci koja obuhvaca oko to.OOO glinenih plocica najvaznijih djela babil.-asir. kniizevnosti: Ep 0 'Gilgamesu s babil. pricom 0 ,opcem -+ potopu, ep 0 bogu zatorniku Eri, spjev Enuma ,eliS 0 stvaranju svijeta. Za Nabopolasara iz -+ Babilona i medijskog kralja Kijaksara padaju ASur (614. pro Kr.) i Niniva (612. pro Kr.). A. je razbijena (usp. Nah 3), novo-

ASURBANIPAL

babil. carstvo zagospodari je Medurjecjem. ASKEZA -+ etika ASMODEJ (Asmodi) U zid. l gendama (npr. Talmudu) za duh. U Tob 3.8 on je ubio s dam Sarinih muZeva. Ime predodZba 0 njemu mozda s u vezi s perz. demonom esm

-deva.

ASTIJAGA Posljednji kraljMedijskog kraljevstva, kog je oko 550. pro Kr. pobijed dotadasnji njegov potkraljKir. ASUAN -+ Sevan ASURBANIPAL Kralj nov asir. (-+ Asirija) kraljevstv (668-626. pro Kr.).

Razvitak asir. drZave. U 14. st. pro Kr. Asirija je jos bi ogranicena na podrucje oko Ninive i Asura. Najvise se pros rila u 7. st. God. 854. sukobio se Salmanasar III. s vojsko 12 saveznickih kraljeva, met1u kojima je bio i Ahab izr. 732. Tiglat-Pileser III. zauzeo je Damask a 722. Sargon I (2 Kr 19) pokorio Samariju. Ovaj je 689. razorio Babilo Asir. kralj Asarhadon (681-669) osvojio je g. 670. Egipat i pob iedio Tirhaku, etiopskog kralja (2 Kr 19,9).

ASDOD -

ASDOD Anakitski (JS 11,22), a od 12. st. filist. grad-ddava. Glasovito ~ Dagonovo svetiSte (1 Sam 5,2-5). Vzija (~Azarja) srusi njegove zidine (2 Ljet 26,6). 711. pro Kr. grad zaposjeda Sargon (Iz 20,1). Faraon Psametih, prema jednom Herodotovu izvjestaju, ospjeda grad 29 g. pocev otpr. od 620. pro Kr. Ruse ga ~ Makabejci, a rim. zapovjednik Gabinije opet ga podize. Prema Dj 8,40 u njem propovijeda -+ Filip. Danasnji se A. nalazi 7 km sj. od starog naselja. M~ER (»Sretnik«) 1. Jedno od izr. plemena. Njegovo je podrucje na z. padinarna Galilejskog gorja (JS 19,24-31 polaze na nj pravo koje tada jos nije bilo ostvareno). Kasnija povijest tog plemena

Bozica Astarta

ASTARTA

3

nije poznata. Iz njega potj ce -+ Ana (Lk 2,36). 2. Prema Post 49,20 bio je J kovljev osmi sin, praotac pl mena pod (1). A~ERA Fen.-kan. bozica plo nosti, zena ~ Baalova (u -+ V garitu zena oca bogova Ela Njezin se kip stovao u Jer zalemu (1 Kr. 15,13), u Izrae (1 Kr 16,33), u Baalovu hram u -+ Samariji (2 Kr 10,25) pokatkad i u J ahvinu hramu Jeruzalemu (2 Kr 21,3.7). Nj zin je znak - takoder zva asera - bilo sveto drvo obredni stup pokraj Zrtvenik Pnz u viSe navrata zahtijev da se asere obore (7,5), spa (12,3), odn. da se uopee ne p stavljaju (16,21). A~KELON (hirbet askeUi Kan. grad-ddava i luka. Sp minje se vee u natpisima 19. st. 1280. zauzima ga Ramzes II. Od 1200. jedan od pet najvaznijih filist. gr dova (JS 13,3). -+ Proroci m cesto prijete osudom (Am 1 Jr 25,20; 47,5.7). V helen. v neprijateljski raspolozen pr ma Zidovima (1 Mak 10,8 11,60). Od 104. pro Kr. slobo ni grad s v!. kovnicom novc Mozda rodno mjesto -+ Her da (1), koji je u njem sagrad krasne gradevine.

A~KENAZ Prema Post 1 J afetov unuk. Od srednjeg jeka = Njemacka, askenas zidovstvo = njemacki i poljs Zidovi (koji govore pos. n rjccje, zvano »jidiS«). -+ S farad. A~TAROT (»AStartina m sta«) Kan. grad, prijestolni basanskog kralja Oga (pnz 1 JS 9,10). A~TARTA Sem. bozica plo nosti. Stovala se na cijelo Bliskom Istoku. Bozanst

34

ASTARTA -

grada -+ AStarota (Post 14,5) i -+ Sidona (1 Kr 11,5.33; 2 Kr 23,13), srodna je asir.-babil. bozici zenske plodnosti -+ IStar. stovanje joj je izrazito seksualno i povezano s prostitucijom. Njezini likovi narocito naglasuju spolne oznake. U SZ A. se najceSee navodi u mnozini poput -* Asere i -+ Baala (Suci 2,13; 10,6; 1 Sam 7,4). AsUR Grad na Tigrisu (Post 2,14), -+ Asirija. ATALIJA (»svoju je uzviSenost posvjedoCio Jahve«) VI. ime, npr: kneginja iz -+ Sj. izr. kraljevstva, prema 2 Kr 8,18 keerka -+ Ahaba i -+ Izebele, zena -+ Joramova (kralja -+ J. judo kraljevstva 849-842. pro Kr.); ima utjecaja na kralja i na svog sina -+ Ahazju (kult Baala). Nakon niihove smrti uklanja kraljevsku obitelj (asim -+ Joasa), vlada sarna (842-836), dok je sveeenicki krugavi nisu svrgli i ubili. ATENA Najvaznije kulturno srediste antike. U nz. vrijeme nema polito znacenja. Dj 17,15-34 govore 0 djelovanju apastoIa -+ PavIa u Ateni (-+ Areapag). AUGUST (»UzviSeni«) Rim. vladar (31. pro Kr-14. p. Kr.). Za njegove vladavine rodio se lsus (usp. Lk 2,1). Za vrijeme A. vladao je dugo vremena mir u Rim. carstvu. AUTENTICNOST -* Vulgata AVA (takoder: Iva) Grad koji se ce5ee spominje u vezi s-+ Hamatom (2 Kr 17,24; 18,34; 19,13; Iz 37,13). Nalazio se po svoj prilici u sir. dijelu Velikog asir. carstva. Oko 722. pro

AZIJARH

Kr. preseljeni su stanovn Ave u -+ Samariju (2 17,24.31). AZARJA (»pomogao je Ja ve«) VI. ime, npr: 1. Kralj -+ J. judo kraljevst (779-738. pro Kr) koji se u Ljet 26,1-23 naziva Uzija. N govo se vrijeme odlikuje g podarskim procvatom, pri te1jskim odnosima sa -+ izr. kralievstvom, podizanje vojnih i dr. gradevina. A. op zauzima luku Elat. Potkr svoie vladavine razbolio se -* gube, 5to 2 Ljet 26,16-21 maci time da je on povrijed sveeenicka prava. Suvladar m je bio sin-+ Jotam (2 Kr 15,1 2. Drug -+ Danielov, nay. sa tavljac »Azarjine molitve« (D 3,26-45 LXX).

AZEKA (tell zakarije) Mjes u -+ sefeli, 27 km sjz. od H brona. Kaie se da je Josua pobijedio udruiene kan. kr ljeve (JS 10,10), a tu se sabra i filist. vojska s -+ Golijato za borbu protiv saula (1 Sa 17,1). Utvrdio ga je-+ Roboa (2 Ljet 11,9),-* Nabukodonoz zauzeo, a nakon povratka suzanjstva u Nehemijino v jeme ponovo nastanjen (N 11,30).

AZIJA u SP ne oznacu kontinent, vee iIi kraljevst -* Seleukoviea (1 Mak 8,6), ri pokrajinu Aziju (Mala Azi Dj 6,9), iIi sarno obalna po rucja Male Azije (Dj 2,9).

AZIJARH Naslov visokih novnika u rim. pokrajini Az (usp. Dj 19,31). NiSta pobli nije poznato 0 zadaeama n hove sluzbe (kult?).

B BAAL (»Gospodar«) Veoma prosiren naziv bozanstva (takoder u imenima mjesta i 0soba, npr: Baal-Hermon, Suci 3,3; Baal-Gad, IS 11,17; Baal-Hasor, 2 Sam 13,23; Esbaal i Merib Baal, 1 Ljet 9,39s). Tim se imenom oznacuju veoma mnoga bozanstva koja imaju medusobno vrlo malo veze. Nekoliko primjera: »B.« nekog drveta, mjesta itd. (npr. Hadad-Rimon megidski, Zah 12,11). Nar. se u Kanaanu zacetnik plodnosti naziva B. (-+ uzviSice), a cesto nosi obiljezja koja potjecu iz starijeg vremena, udomacena u dot. kraju i koja s kultom B. nemaju niSta zajednicko (npr. Resef). Baali su bili veoma obljubljeni (usp. Suci 6,30) a u grc.-rim. svijetu

Broncani lik fenickog Baala

(npr. kod sem. robova) poisto vjeCivali su se s tamo pozna tim bozanstvima (npr. Zeu som, Jupitrom). U Ekronu s castio Baal Zebub (kojega j posjetio -+ Ahazja, usp. 2 K 1,2-16; -+ Belzebul). -+ Ahab -+ Izebela, -+ Ataliia i dr. pro micu stovanje B. (1 Kr 16,31ss 18,17ss; 19,1s; 2 Kr 11,18),-+ H ja i -+ Jehu bore se protiv to stovanja (1 Kr 18,19-40; 2 K 10,18-27). Poseban slucaj pred stavlja Baal-Berit (= Baal Sa veza) iz ~ekema (Suci 9,46;-+ Bozja imena). i;ensko pocelo kulta plodno sti najcesce se zove -+ Aser iIi -+ Astarta. BAALA (»Gospodarica«) Im nekih gradova, npr. pogranic ni gradic u Judeji (IS 15,9). BAALAT Drugi izraz za-+ Ba alu. BAALBEK (»gospodar doli ne«) Grad na visoravni izme du -+ Libanona i -+ Antilibano na (-+ Ce1esirija). U fen. vrije me mjesto stovanja Baal-Ha dada, -+ Astarte i Adonisa (-+ Tamuz). Mozda pripadao Ve likom -+ Davidovu kraljevstvu U helen.-rim. yr. kao Heliopo lis vaZno srediSte stovanj Zeusa Heliopolita = Jupite H eliopolitanus, Afrodite = Ve nere i Hermesa = Merkura Glavno bozanstvo B. stovalo se i na Z rim. carstva. Rim vojnici prosirili su njegov kultne simbole sve do Koblen za. U B. se od 2. st. pro Kr. do 3. st. p. Kr. gradio ve1ebn hramski prostor. Glavni hram s prostorom za zrtvenik, pred vorjem i propilejima, veliCine 300 X 120m, bio je posvecen Ju pitru, zatim hram izduzena

36

BAALBEK -

tlocrta posvecen Veneri i mali, okrugli Merkuru.

BAANA je sa svojim bratom Rehabom ubio ISbaala, ...... Saul~va sina....... David ga je osudio na smrt (2 Sam 4,1-12). BAASA Inacica za ...... Basa BABEL ...... Babilon BABILON (= grc.; hebr. Babel) Glavni grad ...... Babilonije na Eufratu. Ime se tumaci akad. puckom etimologijom kao bab-ili (»vrata Bozja«), a u Post 11,9 rijecju baIal (»pobrkati«). U povijesti je znacajan kao prijestolnica ...... Hamurabija koji je B. ucinio polito i duhovnim sredistem a gradsko bozanstvo ...... Marduka bozanstvom cijelog kraljevstva, i izgradio hramsku kulu Etemenanki. Mada je bio dva puta rusen - za Tukulti-Ninurte I. (1242-1206. pro Kr.) i -+ Sanheriba (689. pro Kr) zaddao je B. stanovitu premoe. ...... Nabukodonozor II. (605-562. pro Kr.) velebno izgraduje taj grad. 539. pro Kr. -+ Kir zauzima B. ...... Aleksandar Vel. htio ga je uciniti glavnim gradom svoga carstva. Tada poCinje opadati njegovo znacenje. Mlade slojeve gradevin~ (IStarine dveri, Ophodna uhca. Mardukov hram sa ziguratom Etemenanki veliki gradski dvor s viseCin:~ vrtovima) otkopala je jedna njemacka ekspedicija od 1899. do 1917. U Bibliii se B. smatra simbolom Bogu neprijateljske svjetske sile (Iz 13,1). Zbog toga je B. u NZ nadimak za Rim (1 Pt 5.13; Otk 14,8; 17,5). Zigurat Etemenanki (= kuca koja je. temelj neba i zemlje) visok .1e 91 m, a zauzima povrsinu od 8281 m2; na nj se nad?vezuje prica 0 gradnji Babtlonske kule. Ona donosi ......

BABILONIJA

etiologiju imena B. i mno st~kosti jezika,. zatim d sVOJ sud 0 babIl. kultur svjetlu vjere u Jahvu, osud oholo pouzdanje u vlas snagu i polito postupke te kazuje kako Ijudi i narodi Boga ne mogu napredovati. kraju ...... prapovijesti pobud kod Citaoca pitanje: nije li nos Boga prema Ijudima uvijek prekinut. Tako se pravlja odgovor koji Bog d u ...... Abrahamu.

BABILON I BIBLIJA Ozn z';\ zastar.ielu znanstvenu p plrku 0 utjecaju babil.-sum kulture na religiju Izrael Bibliju.

BABILONIJA Nizina povrs od oko 30.000 km2 u donj toku Eufrata i Tigrisa u nasnjem Iraku; plodna je u jed povremenih poplava r ka i sustava umietnog nav njavanja. Vazni gradovi: Akad. Sipar ....... Babilon, K Borsipa, Nipur, Izin, Lag Uruk, Larsa ....... Ur i Eridu. heoloski nalazi svjedoce prethistorijskoj naseobini ( 30000. pro Kr.) i preko 20 k turnih sredista nastalih vr~mena pretpismene pov stI (od 5000 pro Kr.). Sredin 4. tslj. pro Kr. upali su u Sumerani; privremeni na dak kulture uskoro je nad naden zamahom graditeljs i kiparstva (preporod sku ture). Glavno mjesto i sjedi njihovog vrhovnog nebes bozanstva najprije je Ur Tada se srediSte prevlasti izmjence nalazi u KiSu, U Umi odn. Uruku. Pronalask pisma oko 3000. pro Kr. (...... vo) poCinje za B. prava p jest. Najstarije isprave im gospodarski znacaj. Kasn se nalaze kraljevske list kraljevski natpisi i Ijetop

BABILONIJA -

Sargon iz Akada (2350. pr. kr.) zapoCinje prvo razdoblje sem. vladavine u Mezopotamiji, osniva prvo veliko kraljevstvo u povijesti. Kraljevstvo njegovih nasljednika poslije 160 godina postaje plijenom Gutejcima. Novo veliko kraljevstvo osniva Umamu (oko 2070-1960). U glavnom gradu -+ Uru ponovno se gradi bramska kula u cast Nane, bozanstva Mjeseca. U 19. st. pr. Kr. nadiru z.-sem. nomadi (-+ Amorejci) u to kraljevstvo, preuzimaju vlast u Larsi i A~uru te osnivaju prvu babil. dinastiju. -+ Hamurabi (1728-1686) najpoznatiji je njihov vladar. On osvaja cijelu B., pokorava -+ Mari, prikljucuje -+ Asiriju svome kraljevstvu. Njegovi nasljednici ne mogu zadrlati to podrucje. Ipak, tek 1530. pr. Kr. -+ Hetiti ruse prvu babil. dinastiju. S istoka u zemlju prodire planinsko pleme Kasiti, postaju vladajuCi sloj i vladaju otpr. do 1150. pr. Kr. B. tada gubi svoj polozaj velike sile i svoju kultumu nadmoe. TeziSte polito moCi prelazi na Sj (-+ Asirija). Povijest slijedeCih st. vrlo je promjenljiva, obiljezena i prodorom -+ Aramejaca. Nakon smrti asir. kralja -+ Asurbanipala prodiru s juga -+ Kaldejci. Nabopolasar osvaia Babilon i 625. pr. Kr. proglasava se kraljem. B. nanovo postaje ve1esilom: naziva se novobabil. iIi kaldejsko kraljevstvo. Sjajno doba za Nabukuduriusura II. (-+ !'ol"abukodonozor II. 605-562. pr. Kr.). Njegovo se kraljevstvo prostire od Perzijskog zaljeva do Mrtvog mora. On zauzima Jeruzalem (597. i 586. pr. Kr.) te odvodi vodeCi sloj u izgnanstvo. Posljednji babil. kralj jest Nabonid (556-539. pr. Kr.). Za njegova boravka u pustinjskom gradu Temi suvladar mu -+

BALTAZAR

je u -+ Babilonu -+ Be1s 539. pr. Kr. -+ Kir zauzima grad. B. postaje perz. po jinom. BABILONSKO SUZANJS -+ izgnanstvo BADAN Prema 1 Sam 12 sudac u Izraelu. B. je po prilici kraCi oblik za -+ Ab (Biblija »Stvamosti« pr LXX i jos nekim starim deksima cita »Barak«). BAHURIM Miestance sji Maslinske gore, prema 2 3,16 po svoj priIici pogran mjesto. Rodno mjesto Si (2 Sam 16,5-13), skroviSte ju Davidovih glasnika (2 17,18); rodno mjesto Azm ta, jednoga od Davidovih naka (1 Ljet 11,33; usp. 2 23,31). BAJKA U njoj se govoro ponasanjem zivotinja iIi b ka iznosi neka istina (npr ci 9,8-15; 2 Kr 14,9; usp. 2 11,15-22). K tome, bajkom se naziv galica, besmisleno umov laz (usp. neke prevodioce sta Jr 24,9; 1 Tim 4,4; 1,16).

BAKID (»sin boga Bak Vojskovoda (do 159. pr. Antioha IV. Epifana i -+ metrija I. Sotera protiv de Makabeja i -+ Makab J onatana. Zalagao se za lenizam i za priznanje -+ rna -+ velikim sveeenikom BALAK Kral.i -+ moapski zvao je -+ Bileama da pr ne Izraelce koii su nad jer se plasio bitke (Br 2 Mih 6,5). Midraska (pou preradba te zgode pretpo lja se u Otk 2,14. BALTAZAR 1. Babil. ime za -+ Daniela 1,7; 2,26). 2. -+ BelSazar

38

BALZAM - BARTOLOMEJ

BALZAM Ulje (koje se brzo skrucuje) , smola s balzamova grma (= baka-grm?), jedanod darova kraljice od Sabe Salomonu (1 Kr 10,2.10). Trgovacka roba (...... Tir, Ez 27,22; ...... Ezekijina riznica, 2 Kr 20,13) vazna za kozmetiku (Pj 4,10.14.16; Est 2,12), takoder za pomazivanje mrtvaca (2 Ljet 16,14; usp. Mk 16,1; Lk 23,56; 24,1; Iv 19,40) i kao kadivo (IzI 25,6). B. je jos i zajednicki izraz za raznovrsne mirisave smole (...... smola). BAR (aram. »sin«) cesto se javlja kao sastavni dio imena (npr. Baraba, Bamaba, Bartolomej). BARABA (»sin ocev = uciteljev- biblijski rukopisi), izvrs ne su mnoge preinake (np pogreske, pogresni isprav prepisivaca ili Citaca predlo ka, preuzimanje uhodanih fo mulacija). Svaka knjiga i skupina knjiga (npr. Pavlov poslanice) ima razliCitu pov Jest teksta. Evo samo nekolik napomena: 1. Knjige hebr. predaje -+ SZ ->- Masora, --+ Kumran, ->- pr jevodi Biblije. 2. Knjige grc. predaje SZ (kanon): grc. tekst ovdje nij prijevod, nego izv. tekst, po najcesce prema hebr. predlo sku (za Knjigu Sirahovu pro ~aden 1900). Njegova se pov Jest podudara s povijescu tek sta ->- Septuaginte. 3. B. t. u himnima, molitvama vjerskim obrascima itd. obli kovao se i pod utjecajem Iitur gijskih obicaja. 4. Cetiri Ev-a mnogo su utje cala jedno na drugo, nar. s ob zirol!l na. usporedna mjest (-+ smopslS), pogotovu kad j oko g. 170. evan. harmonija sa ~tavljena (Tacijan), preraden 1 prevedena (grc. izvornik iz gubIjen). 5. U prenosenju B. t. zadrfa Ie su se neke inacice iz ten denciozne nz. redakcije krivo yjer~!l Marci?na. U Ev-a i D JaSlllJe se naZlre uz »neutralni

BIBLIJSKI TEKST -

tekst (posljedica neke starije recenzije koja je pokusala uspostaviti pratekst) jos i »zapadni« tekst! yise nego u dr:ugim nz. SPlSl~~ (»z~p~dn.l«, jer se tek kasm.le pnml]etllo da se on dijelom temelji na sir. predaji): on je iskvaren (utjecaj usporednih mjesta, glosa itd.) , ali saddi i nan~­ cite inacice zagonetna podnjetla. Osim »zapadnog« teKsta s prayom razlikujemo i druge recenzije (osobito: cezarejsku; -+ Heksapla, -+ prijevodi Biblije). Povijest B. t. ne moze se raziasniti samim rasclanjivanjem svjedocanstava prema recenzijama. Na kraju povijesti grckog B. t. (NZ, Septuaginta) nalazi se poprecan tekst (koim!-tekst) bez tekstovno-kriticke vrijednosti. BIBLIJSKO TUMACENJE. U Bibliji se navijesta da Bog djeluje medu Ijudima. Pri to~ se sluzi niihovim naCinom mlsljenja i obazire na njihovu okolinu. Biblija je, dakle, Bozja rijec (-+ nadahnuce), ali se De moze tumaciti ako se ozbiljno ne uzme u obzir taj ljudski naCin miSljenja. B. t. dakle ne znaci sakupiti i rasporediti sto viSe bibl. navoda koii su nastali, stilizirani i preradeni u raznim st. odn. civilizaciiama. Takoder nije ispravno bibl. rijeci upotrebljavati kao nakit za ukrasavanje osobnih -+ etickih shvacanja ili suvremenih iskaza (npr:-+ zena, -+ mir, -+ rat, -+ ddava); naivno doslovno tumacenie cesto ne zadovoljava. Nerijetko je takoder potrebno za razjasnjenje koristiti i izvanbibl. svjedocanstva, buduCi da treba pretpostaviti stanja i naCin miSljenja odredene sredine. Pogotovu se struc-

-+

BIBLOS

no znanie ne moze nad stiti nizanjem bibl. navo Prije nego sto su nastal spisi, postojala je zaje koja je te spise preuz -+ kanon, djel. ih oblik (npr. -+ Evandelja), a dj pridala novo znacenje -+ Pjesma nad pjesmam danas B. t. nije samo pojedinca prema Bogu se zbiva vise u zajednic zaiednicu (-+ Crkva). Na nje da se B. t. izvede st hvatnije i brizljivije znanstvenim glediStima met je -+ biblijske znano BIBLOS (hebr. Gebal, iz blu. danas dzebelj Jed najstarijih naselia na fen Ii, 39 km sj. od Beiruta. naselja padaju u yr. oko pro Kr. U 4. tslj. pro K podarsko i relig. sredis govacke veze s Egipto voz cedrovine, ulja i bak snije takoder uvoz i pre -+ papirusa). Bozanstva: at, Gebal (»gospodarica sa«) i Resef (-+ Baal). se u 3. tslj. podizu hra Oko 2000. pro Kr. osvo B. sem. -+ Amorejci. I 1785. i 1580. pro Kr. zapo ju ga -+ Hiksi, a potom je ego protektoratom. U a sko doba (14. st. pr -+ Amama) moli Ri Egipcane za pomoc. Vr fen. nezavisnosti prip putopis Ven-Amona koj zeli kupiti drvo za gradn zanske lade Amonove, 5,15-32 gdje pomazu G odn. ljudi iz Gebala, ko premanja gradevnog ma la za hram. Giblijci se spominju samo jos u a grad Gebal samo k 27.9. Oko 1000. pro Kr. vlada kralj Ahiram. Na njego kofagu nalaze se najstar

48

BIBLOS -

pisi pisani fen. -+ slovima. U 8. st. B. pada pod asir.-babil., a 537. pro Kr. pod perz. vlast. Fen. se brodovi, u Kserksovoj sluzbi, bore u pomorskoj bitki kod Salamine. S opadanjem izvoza drva opada i gospodar· sko znacenje B. Jos u rim. vrijeme B. je relig. srediste s godisnjim svetkovinama u east Adonisu. Nejasno je u kojoj je mjeri grc. naziv »Byblos« ovisan 0 rijeCima bib lion iIi biblia = knjige (»Biblija«). BICEVANJE Iz SZ poznata je osuda na batinanje (Pnz 25,2s; usp. 2 Kor 11,24). Jedna od rim. kazni bilo je B. remenjem u koje su eesto bile umetnute metalne kuglice iIi komadiCi kostiju. Rim. gradanin nije mogao biti osuden na tu kaznu (Dj 22,25). Prema Mk 15,15// i Isus je bio bicevan. BIK Na St. I. simbol preobilja snage, zivotnosti i plodnosti. Velika bozanstva Babilona, Egipta i Fenicije prikazuju se u obliku B. Takoder se i Jupiter Heliopolski prikazuje 8 bikovima. Bibliia zabranjuje likove B. (usp. Hos 8,4s8; 13,2) i prezirno govori 0 »salivenom teletu« (Izi 32,4) iIi »zlatnom teletu« (1 Kr 12,28). Izvjestaj Izi 32 zeli u obliku povijesti iz Mojsijeva vremena osuditi kipove B. u -+ Danu i -+ Betelu (1 Kr 12,25-33). Bikovi u Jabvinim svetistima nisu imali prikazivati BozJi lik, nego su slliZili kao Jabvino podnozje. Kada psalmi govore 0 nasrtljivim bikovima (usp. Ps 22; 92,11), zele predociti dozivljaj siromaha koji osjeca da ga pritjesnjuje neumoljiva i ne· oeekivana sila. BILEAM Sin Beorov, pretkazivac. Prema Br 22-24 trebao je po nalogu moapskog kralja

BJELOKOST

Balaka prokleti izr. narod kad je ovaj prodro u moapsku zemlju na svom putu iz Egip· ta prema Kanaanu. Umjesto toga, Bog ga je pozvao da prorokuje (magarica koja govori, andeo na putu) i blagoslovi Izrael (Br 22-24). Kasnije se spominie kao zavodilac Izraelaca na idolopoklonstvo (Br 31,8. 16), i zbog toga se u NZ ubraja medu krive uCitelje (2 Pt 2,16; Otk 2,14).

-+

BILHA (»bezbriznost«?) Prerna Post 30 sluskinja -+ Rahelina i inoea -+ Jakovljeva, rna} ka -+ Danova i -+ Naftalijeva, prema Post 35,22 -+ Ruben ju je obescastio. BISKUP -+ nadglednik

Polozaj Bitinije BITINIJA Kraj u sjz. dijelu Male Azije. Od 65. pro Kr. rim. pokrajina. Pavao ondje nije mogao djelovati (Dj 16,7); 1 Pt 1,1 pretpostavlja da u Bitiniji postoji krsc. zajednica. BJELOKOST Tvar za izradu raskosnih predmeta (prijestolje: 1 Kr 10,18 - ukrasi u palaci: 1 Kr 22,39; Ps 45,9; Am 3,15, - postelje: Am 6,4); dobiva se od afriekih slonova. U lirskim slikama -+ Pjesme nad pjesmama 8 B. se usporeduje tijelo zaruenika i vrat zaruenice (Pj 5,14; 7,5).

BLAGDANI -

BLAGDANI su se slaviIi u obitelji (npr. svadba, Post 29,22) i u narodu, bilo u vezi s obradivanjem polja (npr. B. sjenica, tjedni B.) iIi sa svetko,:anjem -+ Saveza, uz preosmlsljavanje kan. obicaja (npr. Nova godina), ili pak s bogosluznim iscekivanjem bozanskog spasenja (ostra kritika-+ proroka, npr. Iz 1,13s). Uvode se i novi blagdani (npr. B. Jahvina ustolicenja). Iz vremena poslije izgnanstva potjecu npr. Purim i Posvecenje Hrama kao i obicaj da se 0 5 glavnih blagdana proCita 5 sz. knjiga (= Blagdanski svici, megillot). --' subota, -+ pasha, -+ hodocasce. Za krscane su stari blagdani postali izlisni (usp. Gal 4,lOs). BLAGDAN SJENICA bio je blagdan zahvale za zetvu (blagdan berbe: Izi 23,16). ~rv. se nije svetkovao na tocno odreden dan (usp. Lev 23,41). B. s. postaje kasnije hodocasnicki blagdan (Izi 34,22s) s tocno odredenim datumom, s -+ etiologijom (spomendan boravka pod sjenicama prigodom izlaska iz Egipta, Lev 23,42s) i s posebnim obredirna (Br 29,12-38). Prijepomo je kako je n~st~o B. s.: da Ii od novogodlsnJe svetkovine iii od nomadskog blagdana satora (prigodorn prelaska u poljodje1sku civ~­ lizaciju iIi poslije tog~). Pnjepomo .je takoder kohko SUI trajno iii prigodice, povezam s B. s. drugi blagdanski mot~­ vi koji se dijelorn ne spomlnju izricito u SP (npr.: »Blagd~m obnove Saveza«, usp. Pnz 3110ss; kral.ievska svetkovina Si~na odn. svetkovina ustolicenja; svetkovina posvecenja Hrarna, usp. 1 Kr 8,2). "Sjenice« su bile ispletene od palmina, vrbova i s1. granja (usp. Lev 23,40; Neh 8,15). U

BLAGOSLOV

4

doba nakon -+ izgnanstva p dizali su ih i na ravnim kr vovirna kuca. U posljednja vremena svi c narodi prema Zah 14,16ss hit ti u J eruzalern da slave B. U Isusovo doba postojali s odredeni obicaji. Tako su s npr. nosile u povorci svecan kite cvijeca, njima se mahal te se pri tom povikivalo»Hosana«. Svecano se crp voda te izlijevala na oltar z tava paljenica (usp. Isusov aluzije kod Iv 7,37s: »ziva v da« = izvor-voda). Na pr dan B. s. svecano se osvjetlj vao jedan dio Hrama (odno Ii se na to Isusova rijee »svjetlu svijeta« Iv 8,12?).

BLAGDAN USTOLICENJA V oma su nejasne znacajke i p iedinosti te svetkovine. Pov zujuCi je s babil. B. u. bog -+ Marduka, neki srnatraju d se sliena svetkovina moze pre postaviti i u Izraelu. Pr~ma t me bi se B. u. J ahvrna z jedno s -+ Blagdanom sjeni bio svetkovao kao -+ SvetkoV na nove godine; ta se pretpo stavka oslanja na odgovaraj ce tumaeenie psalama 0 ust licenju (47; 93; 96-99). Dru tumaci to ne prihvacaju i svr caju pozomost na to ~a -+ Ja ve nije bozanstvo pnrode k je bi u izrnjeni prirodnih to~o va urniralo i uskrsavalo. OSl toga, da p~alD:1e ustoIie~pja. v lja povezlvatl s ustohcenJem nekog zemaIjskog kralja. P stoji i drugo turnaeenje, u v zi s Iz 40-55, prema kojem B. u. bio svetkovina kojom s siavi svesvjetsko i vjecno kr ljevstvo Jah,:ino. l!v t~m ! smisiu psalml ustohcenJa b bogostovne popijevke za t prigodu.

BLAGOSLOV je u SZ radn (npr. izgovaranje blagoslova

50

BLAGOSLOV -

na dobrobit ljudi (protivno: prokletstvo). B. iIi prokletstvo poCinje dje10vati Cim je podi.ie1jeno (odn. izreceno). Zbog toga jednom podijeljen B. tesko se moze povuCi (usp. pripovijest 0 Bileamu, Br 22,2ss; izvjestaj 0 Izakovu B. nad Jakovom, Post 27,1-40). B. dolazi {)d Boga, stvorenje ispunja plodnoscu (Post 1,22.28), podjeljuje se -+ praoeima i narodu (Post 12,2), otae ga daje svojim sinovima (Jakovljev B., Post 48s), B. podje1juje i Mojsije (Pnz 33,1-29), David (2 Sam 6,18) te svecenici. Kad ljudi »blagoslivlju« Boga (npr. Suci 5,2.9, mnogi prijevodi: slave, hvale), to onda znaCi da oni priznaju Bozju moe i slave je. Obrazae B. u Br 6,24ss (u mnogim evangelickim obrednieima) naziva se »Aronski B.« U NZ nalazimo ista znacenja B.: Isus blagoslivlja svoje ucenike (Lk 24,50), djeeu (Mk 10,16), kruh (usp. Mk 6,41; 14, 22) tako sto za njih Bogu daje hvalu. On upozorava na B. suda za dobre, a prokletstvo za zle (usp. Mt 25,34.41). Takoder poboznici i ucenici slave i hvaIe Boga u svojim B. (Lk 1,42. 68; Rim 1,25; 2 Kor 1,3). Nz. poslaniee takoder sadde pozdravne B. (npr. Rim 16,24). BLAzEN je covjek koji prima -+ spas. Preduvjet za to jest -+ vjera (npr. Mt 16,17; Lk 11,28), ustrajnost u vjeri (Jak 1,12), budno iScekivanje Gospodina (Lk 12,37). -+ blazenstva. BLAzENSTVA predstavljaju narocit knjiz. rod «Blago ... , blago onome koji ... , Ps 1,1). B. su kod Mt 5,3-12 dio-+ Govora na gori i opisuju buduce stanje u -+ Kraljcvstvu Bozo jem. Kod Lk 6,20ss imamo sarno neka od tih B.; Mt je naj-

BLIzNJI

vjerojatnije nacinio susta osim izv. B. dodao jos druga (npr. na temelju sli -+ rijeci Gospodinovih). Lk je i okvir drugaCiji kod Mt: istaknuto je bu vrijeme spasenja koje sa born donosi temeljitu pro nu stanja; kod Lk se na B dovezuju povici »Jao vama

BLISKI ISTOK -+ Plodn lumjesee

BLIzNJI Pod tim se mis svakog covjeka s kojim kodnevno dolazimo u do osim toga na clanove iste telji, pripadnike is tog pl na, a nar. naroda koji je s gom sklopio -+ Savez. SZ konu Saveza ureduje pon nje prema B. (Izi 20,13-17; 19,9-18; Pnz 15; 24). Prijes protiv B. smatraju se po dom Saveza (Izi 22,21ss 1O,ls; Am 2,6ss) sto iza osudu, -+ sud (Mal 3,5). T nae se smatra B. onda boravi u zemlH (Lev 1 Ljubav prema B. istiee se vjerska obveza koja ne s niti neprijatelja iskljuCiti 19,13-18; Izr 25,21s; Jr 1 U zidovstvu u Isusovo ljubav prema B. obuhvaca sarno one koji su bili v Zakonu. To Isus otklanja 5,43). U NZ B. se smatra ko koji je potreban pom (Lk 10,25-37). Ljubav pr B. mjerilo je ljubavi pr Bogu (Mk 12,31ss//; Jak 1 Iv 4,20s) i krsc. zivota 13,8ss; Gal 5,14). Ona je guca samo kao plod Bozje bavi prema ljudima (Mt 1 Iv 3,16; Rim 5,5; Ef 1,5; sto se objavljuje u Isus ljubavi (Iv 13,1.34; 14,21; 1 Iv 3,16) kojom on svoj daje za ljude (Rim 5,8; 1 1 Kor 8,11). Krsc. ljubav m obuhvatiti bracu u vjeri,

BLIZNJI -

Ijude pa i neprijatelje, te t~­ ko biti svjedocanstvo za Knsta (Mt 5,44ss; Iv 13,34s; Rim 12,9s; Gal 6,1s.10). Ona se treba nar. oCitovati u milosrdu (Lk 6,36) i u davanju -+ milostinie (Mt 5,42; Rim 12,13.20; 2 Kor 9,lss; 1 Iv 3,17) . -+ ljubay. BLVD -+ bludnica BLVDNICA V starini se cesto ne razlikuje kultna prostitucija od profane. 1. Bludnistvo se smatra neCim obicnim i poznatim (usp. Post 38,15-23; 15 2,1; 1 Kr 3,16). 2. Narocit oblik prostitucije predstavlja djelatnost hijerodula (= muski, a jos viSe zenske, koje se odaju hramskoj prostituciji). Vjerovalo se da odnos s njima predstavlja dje10 poboznosti (npr. oponasanje nekog bozanstva koje proiz~o­ di zivot). S drugim kultmm shvaeanjima (agrarna kultura) i hijerodulstvo .ie doslo u okvir izr. religioznosti. Protiv njega su se borili (npr. 2 Kr 23,7) zbog njegove suprotnosti s vjerom u Jahvu (-+ nomadi; -+ Hosea: brak je slika odnosa Izraela s Bogom), a ne iz eudorednih razloga. 3. Prostitucija je slika -+ razvrata (Otk 17,1-6; 19,2; usp. Izl 34,15s) i izriCito se u 1 Kor 6,15s zabranjuje primaocima te poslanice (= Kristovim udovirna). 4. Na mnogim mjestima Luterova prijevoda Biblije gdje se spominje rijec »B.« (npr. Post 24,14) Luter je slijedio tadasnii nacin izrazavanja: kod njega izraz »Dirne« (danas = B.) nema nikakve veze s prostitucijom, nego znaCi naprosto »djevojka«. BLVDNOST jest -+ zakonom zabranjeno spolno opeenje, no nije istovjetna s pojmom -+

BOG

5

»meso«. Teskom se kazno (cesto i smrtnom) kaznjav -+ preljub, opeenje s blizo rodbinom, homoseksualnos opeenje sa zivotinjama, ope nje sa zenom u vrijeme mj secnog pranja (Lev 20,9-21 V NZ B. oznacuje seksualn razuzdanost helen. svije (Rim 1,24; 2 Kor 12,21), pr jestupe protiv spolnog zivo (Gal 5,19), preljub (Mt 5,32) idolopoklonstvo (Iv 8,41; O 2,21). BOANERGES -+ Sinovi grom BOAZ (osoba)

-+

BOAZ (stupovi)

Ruta

-+

Hram

BOG nije u SP apstraktn pojam, vee osoba koja se o krlva, npr. u -+ Savezu i Kraljevstvu Bozjem. Poku saji da se 0 B. govori jeziko filozofa ne protive se Bibli (usp. Rim 1,20), ali oni uvije dovode u opasnost da se n uoCi sliiedeee: kad se u SP go vori 0 B., ujedno je govor i povijesti (npr. »jednobostv? nije pry. pojam nego zaklJu cak, usp. tako Ps 97,7 s Iz 4 10) i 0 dozivljajima kao -+ i lazak iz Egipta, -+ osvajan zemlje, uspostava -+ kraljev stva i -+ bogostovlja, -+ i gnanstvo i povratak u domov nu, nada u -+ Mesiju; 0 pr znanju da je B. dosao u -+ Isu su i 0 zivotu prvotne zajedn ceo Taj u svijetu dozivljen B. -+ pravednosti ipak se n zamiSlia kao nadmoeni di svijeta. Stoga se uvijek nagla savala da se B. ne smije pr kazivati -+ slikama (Izi 20,4 ali usp. i -+ Dura-Europos). V NZ B. se oCitovao po svom bastiniku (Heb Us). KrSean smiiu B. nazivati »Ocem«, je su »braea« Kristova (Gal 3,26 -+ Ocenas). Sarno je B. »do bar« (Mk 10.18), on je stvor

BOG -

52

BOGOSTOVLJE

telj (Mk 13,19) i upravitelj (usp. Lk 12,24). S B. su povezani -+ mir (Rim 15,33), -+ nada (Rim 15,13), -+ strpljivost (usp. Rim 15,5), -+ vjernost (usp. Rim 11,29), istinoljubivost (Iv 3,33). On daje onima koji ga mole (Mt 7,11; -+ molitva). Ni krseani ne mogu »prozreti« Bozje tajne (1 Kor 2,11). Oni ga trebaju ljubiti (Mk 12,30//; 1 Iv 4,19; -+ ljubav). -+ Trojstvo; -+ Bozja nazocnost; -+ Bozja imena. BOGATSTVO vlasniStvo.

-+

siromastvo,

-+

BOGOBOJAZNI Naziv za pogane koji nisu, doduse, posve preSli na zidovstvo (-+ prozeliti, pridoslice), ali su prihvadvali zid. vjeru u jednoga Boga i obddavali jedan dio obaveza zid. zakona (npr. subotu, propise 0 jelu). Krse. misijska djelatnost (-+ misije) imala je medu njima velik uspjeh (Dj 17,4). BOGOJAVUENJE Bozja »pojava« u svijetu prouzrokuje zaokret povijesti, zbiva se kod poziva (Izi 3; Iz 6,1-13; Jr 1,2-10), obeeanja (Post 18; Sud 13,3ss) a mtr. kod sklapanja Saveza (Post 17,14; Izi 19,18· -20,19). B. se kao pov. dogadaj datira, lokalizira (Izi 19,18; Iz 6,1; Mk 16,2-8; Lk 24,1; Iv 20, 12) i dozivliava na naroeitim mjestima kao sto su: brda (Izi 3; 19; Mk 9,2), mora (Mk 6,48), sator sastanka (Izi 40, 34), Hram (Iz 6). B. ima obiljezje poziva koji je jaci od covjeka (Iz 6,5; Jr 20,7), kod njega izaziva strah (Post 28, 17; Mk 6,50; 9,6; Lk 2,9; 24,38; Iv 6,20), i od njega trazi odluku. Covjek pri tom moze Boga susresti sarno na udaljenosti (Izi 3,6; 33,22ss; Sud - Adam); nije nekl ,0~a~IJ~­ nik, vee pripada veeOj ejehni, npr. narodu Saveza. I u NZ na covjeka se gleda k~o na cjelinu, a ne kao na z~u dijelova (usp. Mt 10,28). NjegOY je bitak apsurd!ln. To se oCituje u tome sto lZ mudrosti nastaje ludost (usp. ~ Kor 1,20), a »sigurnost« kOja se postize djeIima (->- zakon) ne vodi k ->- spasu (usp. Ef 2,8s); ona su viSe povod za hvaIisanje (usp. Rim 3,27). Svaki 6talae mora te apstraktne tvrdnje primijeniti na svoje prilike: u kojoj je mjeri njegov