Benjamin - Estetika

Benjamin, Estetički ogledi

Walter Benjamin, ESTETIČKI OGLEDI (Školska knjiga, Zagreb, 1986.)

1

Benjamin, Estetički ogledi

2

Benjamin, Estetički ogledi

UMJETNIČKO DJELO U RAZDOBLJU TEHNIČKE REPRODUKCIJE PREDGOVOR: Karl Marx (1818.-1883.) prihvatio se analize kapitalističkog načina proizvodnje kad je taj način proizvodnje bio u svojim počecima: njegova su istraživanja dobila prognostičku vrijednost: od kapitalističkog načina proizvodnje valja očekivati: ne samo sve jaču eksploataciju već na kraju i stvaranje uvjeta koji će proletari-jata omogućiti njegovo vlastito dokidanje bilo potrebnim pola stoljeća da preobrazba nadgradnje promijeni uvjete proizvodnje na svim područjima kulture: navodima o tome u kakvom se to obliku zbivalo treba postaviti stanovite prognostičke zahtjeve: odgovaraju im: ne toliko teze o umjetnosti: proletarijata nakon preuzimanja vlasti besklasnog društva koliko teze o razvojnim tendencijama umjetnosti u sadašnjim uvjetima proizvodnje: njihova se dijalektika očituje jednako u nadgradnji kao u ekonomiji: takve teze ostavljaju po strani niz u teoriju se po prvi put uvode novi uvriježenih pojmova: poj-movi: njihova nekontrolirana primjena potpuno nepoporabljivi za do-vodi do prerađivanja činjeničnog rabljivi za ciljeformuliranje rematerijala u fašističkom smislu ve fašizma volucionarnih zahtjeva umjetničke publike I novi standard umjetničke reprodukcije: umjetničko se djelo u načelu uvijek moglo tehnička reprodukcija umjetničkih djela re-producirati: nešto novo: ono što su ljudi uradili, ljudi su uvijek Grci poznavali samo odljev i otisak mog-li i oponašati grafika: prvi se put pojavljuje s drvorezom reprodukcija pisma tiskom drvorezu se pridružuju: bakrorez u srednjem vijeku bakropis litografija: mnogo precizniji postupak pružio grafici mogućnost da svoje tvorevine donosi na tržište: ne samo u već prvi put veli-kim u svakodnevno količinama novim oblicima fotografija: prvi put u procesu slikovne reprodukcije ruka oterećena najvažnijih umjetničkih zadataka: preuzelo ih oko oko 1900. g. tehnička reprodukcija dosegla standard: objektom joj postala ne samo sveukupnost samoj sebi izborila mjesto među naslijeđenih umjetničkih djela: raznovrsnim umjetničkim postupcima 3

Benjamin, Estetički ogledi

nije samo njihovo djelovanje podvrgla najdubljim promjenama za proučavanje tog standarda najpoučniji način kako su dvije različite manifestacije tehničke reprodukcije djelovale na umjetnost u njezinu tradicionalnom liku: reprodukcija umjetničkog djela filmska umjetnost II i kod najsavršenije se reprodukcije gubi hic et nunc umjetničkog djela: njegova jednokratna egzistencija na mjestu na kojem se nalazi u toj se jednokratnoj egzistenciji odvijala povijest kojoj je djelo bilo podvrgnuto u toku svojeg trajanja: promjene koje je tijekom vremena promjene posjedovnih odnosa koje je dožipretrpjelo u svojoj fizičkoj strukturi: vjelo: trag im se može utvrditi samo kemijskim trag im je predmetom predaje: ili fizikalnim analizama: ne mogu se izvršiti na reprodukciji valja ju pratiti od prvobitnog prebivališta originala hic et nunc originala tvori pojam njegove autentičnosti: čitavo se područje autentičnosti izdvaja iz sfere reproduciranja: autentičnost se ne može reproducirati: intenzivno prodiranje stanovitih tehničkih postupaka reprodukcije pružilo povoda za razlikovanje i nijansiranje autentičnosti: važnom je funkcijom trgovine umjetninama upravo izgrađivanje takvog razlikovanja iznalaskom drvoreza autentičnost bila nagriženom u korijenu još prije nego što je urodila plodom autentično zadržava svoj potpuni autoritet: u odnosu prema manuelnoj ne i u odnosu prema tehničkoj reprodukciji: reprodukci-ji: obilježava ju patvorinom dva razloga: tehnička reproreprodukcija se dukcija u odnosu originala može spram originala dovesti u situacisamostalnija ne- je nedostupne sago manuelna: mom originalu: može omogućuje istaknuti originalu da aspekte origipođe u susret nala nedostuppotrošaču ne ljudskom oku okolnosti u koje može dospjeti proizvod tehničke reprodukcije umjetničkog djela: ne moraju nauditi strukturi umjetničkog u svakom slučaju obezvređuju njegovo hic dje-la: et nunc: dotiču autentičnost umjetničkog djela: srž svega što ono prenosi od svojeg postanka: temelji se na materijalnom trajanju od njegove materijalne postojanosti: do njegove vrijednosti kao povijesnog svjedočanstva: u reprodukciji čovjek lišen ovoga: i ovo poljuljano: tako se počinje gubiti vjerodostojnost stvari ono se, što ovdje nestaje, može sažeti u pojam aure: u doba tehničke reprodukcije umjetničkog djela propada njegova aura 4

Benjamin, Estetički ogledi

reprodukcijska tehnika izdvaja reproducirano iz područja tradicije: umnožavajući reprodukciju nadomješta dopuštajući reprodukciji da pođe u susret njegovu jednokratnu pojavu umnogostruče- potrošaču bilo u kojoj njegovoj situaciji, nom: ona aktualizira reproducirano: oba procesa vode do snažnog razaranja predanog: time i do snažnog razaranja predaje: naličje sadašnje krize i sadašnje obnove čovječanstva: najtješnjije povezani s pokretima masa ‘30.-ih g. XX. st.: njihov najmoćniji agent film: njegovo društveno značenje nezamišljivo bez njegove destruktivne, katarktičke strane: likvidacije tradicionalne vrijednosti kulturnog naslijeđa: najočitije u velikim povijesnim filmovima III unutar se velikih ljudskih razdobalja s čitavim načinom života ljudske zajednice mijenja i način njezina osjetilnog opažanja: način na koji se organizira osjetilno ljudsko opažanje: medij u kojem se izražava uvjetovan: ne samo prirodno već i povijesno društveni uvjeti promjena u mediju opažanja: samo ih suvremenici mogu pojmiti kao razaranje aure: aura prirodnih tvorevina: jednokratna pojava daljine ma koliko bila blizu društvena uvjetovanost sadašnjeg razaranja aure počiva na dvjema okolnostima: obje vezane uz sve veće značenje masa u današnjem životu današnje mase podjednako strastveno teže: približiti stvari sebi: prevladati jednokratnost svake datosti prostorno društveno posezanjem za njezinom reprodukcijom: svakodnevno se sve više očituje potreba za ovladavanjem predmetima iz najveće blizine: pomoću reprodukcije oslobađanje predmeta njegove ljuske: obilježje opažanja kojega je smisao za istinu toliko porastao da ga pomoću reprodukcije oduzima i jednokratnom: i na području se vizualnoga očituje ono što na području teorije možemo zamijetiti kao sve veće značenje statistike: utjecaj realnosti na mase i masa na nju proces neograničenog dosega i za mišljenje i za promatranje IV jedinstvenost umjetničkog djela identična s njegovom ukorijenjenošću u kontekst tradicije: tradicija: nešto iznimno živo: nešto izvanredno promjenljivo prvobitni način uranjanja umjetničkog djela u kontekst tradicije našao izraz u kultu: definicija aure kao jednokratne pojave daljine ma koliko bila blizu formulacija kultne vrijednosti umjetničkog djela u kategorijama prostorno-vremenskog opažanja: nedosežnost glavna vrijednost kultne slike: blizina koju sugerira materija umjetničkog djela ne uklanja tu daljinu najstarija umjetnička djela nastala u službi rituala: jedinstvena vrijednost autentičnog umjetničkog djela utemeljena u ritualu u kojem je posjedovala svoju izvornu i prvu uporabnu vrijednost:

5

Benjamin, Estetički ogledi

ona se i u najprofanijim oblicima služenja ljepoti može prepoznati kao posvjetovljeni ritual: koliko se kultna vrijednost slike posvjetovljuje, toliko pojmovi o supstratu njezine jednokratnosti postaju neodređenijima: jednokratnost pojava koje vladaju u kultnoj slici u predodžbi primatelja sve više potiskuje empirijska jednokratnost umjetnika ili njegova likovnog djela pojam se autentičnosti, doduše, nikada ne iscrpljuje u dokazivanju autentičnosti: s posvjetovljenjem umjetnosti autentičnost nadomješta kultnu vrijednost profano služenje ljepoti: razvija se u renesansi traje tristotinjak godina pojava fotografije: prvog uistinu revolucionarnog reprodukcijskog sredstva istodobno s nagovještajem socijalizma umjetnost na krizu pokušava reagirati učenjem o l’art pour l’art: teologijom umjetnosti iz njega proizlazi negativna teologija o čistoj umjetnosti: odbacuje: svaku društvenu funkciju svako određenje predmetnošću tehnička reprodukcija umjetničkog djela prvi put u svjetskoj povijesti oslobađa djelo njegove parazitske egzistencije o ritualu: reproducirano umjetničko djelo postaje sve više reprodukcijom umjetničkog djela namijenjenom za reprodukcije: pitanje o originalnoj (fotografskoj) kopiji postaje besmislenim utemeljenje se funkcije umjetnosti u ritualu nadomješta njezinim utemeljenjem u politici: kod filmskih djela tehnička reproduktivnost: ne izvana nametnut uvjet njihova već temelj njihove proizvodnje: masov-nog proširenja: tehnička reproduktivnost filmskih djela prisiljava na njihovo masovno širenje: proizvodnja preskupa da bi si pojedinac mogao priuštiti film zvučni film u početku ograničio publiku na jezične granice: u isto vrijeme kad je fašizam počeo naglašavati nacionalne interese: istodobnost obiju pojava počiva na ekonomskoj krizi: iste su smetnje uzrokom: pokušaja da se održe postojeći ubrzanja predradanja krizom posjedovni odnosi otvorenim na- ugroženog filmskog kapitala za siljem zvučni film uvođenje zvučnog filma za neko vrijeme donijelo smirenje: solidariziralo nove kapitale iz iznova dovodilo mase u kino: elektroindustrije s filmskim kapitalom: izvana poticalo nacionalne iznutra još više nego prije inin-terese ternacionaliziralo filmsku proizvodnju V recepcija se umjetničkih djela odvija uz različite naglaske između dvaju polarnih: naglasak na kult(ur?)noj vrijednosti umjetnaglasak na izložbenoj vrijednosti ničkog djela: umjetničkog djela:

6

Benjamin, Estetički ogledi

prijelaz od prve vrste umjetničke recepcije prema drugoj označuje tok povijesti umjetničke recepcije uopće: bez obzira bi se na to u načelu moglo dokazati kako se svako pojedino umjetničko djelo koleba između dviju polarnih vrsata recepcije umjetnička proizvodnja započinje tvoreviemancipacijom pojedinih umjetničkih nama koje stoje u službi kulta: zada-taka iz krila rituala raste mogućnost za za njih važnije da postoje negoli da se izla-ganje njihovih proizvoda mogu vidjeti danas nam se čini da kultna vrijednost kao takva upravo teži sakrivanju umjetničkog djela mogućnost izlaganja umjetničkog djela s različitim metodama tehničke reprodukcije znatno porasla: kvantitativno približavanje njegova dva pola izaziva kvalitativnu promjenu njegove prirode: slično: umjetničko djelo u umjetničko djelo danas: pretpovijesti: apsolutnim naglašavanjem apsolutnim naglašavanjem kultne vrijednosti u prvom izložbene vrijednosti postaje redu bilo instrumentom matvorevinom posve novih gije funkcija: kao umjetničko djelo steklo ističe se umjetnička: priznanje tek kasnije danas smo je svjesni jednom će se kasnije činiti sporednom VI fotografija i film pružaju najuvjerljivije dokaze za tu spoznaju: u fotografiji izložbena vrijednost počinje na svim linijama potiskivati kultnu vrijednost: kultna vrijednost slike nalazi zadnje utočište u kultu sjećanja na daleke ili preminule: portrait nije slučajno bio u središtu rane fotografije kad se čovjek povlači iz fotografije, izložbena vrijednost prvi put nadvladava kultnu: Atget: oko 1900. g. snimao puste pariške ulice: ovjekovječio taj proces skriveno političko značenje: fotografije iziskuju pristup u određenom smislu: ne valja im pripisivati slobodnu kontemplaciju istovremeno i ilustrirane novine počinju postavljati putokaze promatraču: u njima prvi put obveznim postalo kraće objašnjenje: sasvim drukčiji karakter od naslova slike u filmu direktive, koje promatrač slika u ilustriranim novinama prima posredstvom legende, postaju još preciznijima: poimanje svake pojedine slike određeno slijedom svih prethodnih VII film: danas bespredmetnom i konfuznom djeluje borba koja se tijekom XX. st. bila između slikarstva i fotografije oko umjetničke vrijednosti njihovih proizvoda: ta borba izraz svjetsko-povijesnog obrata: nije ga bio svjestan niti jedan od dva partnera vrijeme tehničkog reproduciranja razrješavalo umjetnost njezina kultnog temelja: 7

Benjamin, Estetički ogledi

privid autonomije umjetnosti izblijedio zauvijek promjena funkcije umjetnosti dugo bila skrivena rješavalo se pitanje nije li fotografija nije se postavljalo pretpitanje nije li se umjet-nost pro-nalaskom fotografije izmijenio čitav karak-ter umjetnosti teoretičari filma ubrzo preuzeli isti brzopleti stav prema problemima: teškoće koje je fotografija priredila tradicionalnoj estetici dječja igra u odnosu na one koje joj je zadao film početke teorije filma obilježava slijepa silovitost: težnja da film proglase umjetnošću prisiljava teoretičare da u nj unesu neusporedljivo bezobzirno kultne elemente: i ‘30.-ih g. XX. st. osobito reakcionarni autori traže smisao filma u istom smjeru: ako ne baš u sakralnom tada u nadnaravnom VIII glumac u filmu: umjetnička se kreacija glumca na pozornici u konačnom obliku prezentira publici u njegovoj osobi

umjetničku kreaciju filmskih protagonisata publici prezentira aparatura: dvojaka posljedica: aparatura nije filmski glumac spo-sobna kreaciju gu-bi mogućnost da filmskog protago- za vrijeme nista poštovati kao predstave prilagodi totalitet: svoju igru publici: kreacija publika u pologlumca žaju ocjenjivača: podvrgnuta nizu ne smeta ju optičkih ogleda nikakav osobni kontakt s glumcem u glumca se uživljava samo onda kad se uživi u aparat publika preuzima stav glumca: testira nije stajalište kojem bi se smjele izlo-žiti kultne vrijednosti

IX filmu mnogo više stalo da glumac predstavi sebe aparatu nego nekoga drugog publici: filmski glumac igra za aparaturu po prvi je put čovjek u situaciji da djeluje svojom realnom osobom, ali lišen njezine aure: aura vezana uz njegovo hic et nunc: ne postoji kopija te aure u filmskom atelieru aparatura nadomješta publiku: mora otpasti protagonistova aura: ujedno i aura onoga što on prikazuje kazališna pozornica najodlučnija opreka u odnosu spram umjetničkog djela koje u potpunosti podliježe tehničkoj reprodukciji: u filmskom se prikazu najjače djelovanje postiže kada se što je moguće manje glumi: 8

Benjamin, Estetički ogledi

Rudolf Arnheim (1904.- ): FILM ALS KUNST (Berlin, 1932.): najviši je stupanj kad se s glumcem postupa kao s karakterističnim rekvizitom koji se izabere i postavi na pravo mjesto: dobri glumci i redatelji pokazali da se najbolji efekti skoro uvijek postižu uz minimum „glumljenja”: veliki glumci: troše malo mišićne energije bitan efekt postižu samom svojom na-zočnošću razvoj išao prema: sve većem ograni-čavanju mimike lica sve češćoj porabi glumca kao „re-kvizita”: izabran zbog tipičnosti treba djelovati isključivo svo-jom pojavom u odgovarajućem kontekstu odglumljeno se duševno stanje mora u svakom trenutku moći potpuno objas-niti onim što se dešava oko njega sve rjeđoj uporabi glumaca povećanju broja slučajnih sudioni-ka koji pripadaju odgovarajućem ti-pu film prvo umjetničko sredstvo koje može pokazati kako materija igra zajedno s čovjekom: može biti izvanrednim instrumentom materijalističkog prikaza filmskom glumcu vrlo često uskraćeno uživljavanje u neku ulogu: njegova kreacija sastavljena od mnogih pojedinačnih kreacija: elementarna ograničenja materije razbijaju igru glumca na niz epizoda koje se mogu montirati u film se može umontirati i snimljena glumčeva realna emocija: umjetnost pobjegla iz carstva lijepog privida: dosad vrijedilo kao njezino jedino prebivalište X promjena funkcije glumca u filmu: neugodan osjećaj glumca pred aparaturom potpuno isti kao i neugodan osjećaj svakog čovjeka pred svojim odrazom u zrcalu: ovdje se odraz može odvojiti od njega: odnose ga pred publiku kupaca koji tvore tržište: promjena funkcije svakoga tko nastupa teži izlaganju ispitljivih radanja film na razaranje aure odgovara umjetnim konstruiranjem personality izvan ateliera: kult zvijezada podstican kapitalom konzervira čar osobe: već odavno se svodi na čar njezina robnog karaktera tehnika filma navodi svakog da dostignućima koja izlaže prisustvuje napola kao stručnjak: filmski žurnal svakom pruža izgled da od prolaznika postane filmskim statistom: u određenim se okolnostima može naći čak i u umjetničkom djelu pogled na povijesnu situaciju današnje književnosti: stoljećima manji broj pisaca bio suočen s tisućostrukim brojem čitatelja sve se većim širenjem tiska sve više čitatelja pomalo našlo među onima koji pišu: razlika između autora i publike počinje gubiti svoj načelni karakter na filmu su se takve promjene odvijale tijekom desetljeća, a ne stoljeća: praksa ruskog filma: dio protagonisata: ne više protagonisti u našem smislu već ljudi koji predstavljaju sebe: u prvom redu svoj radni proces XI (zvučno-)filmska snimka pruža pogled koji se prije nikada i nigdje nije mogao zamisliti: 9

Benjamin, Estetički ogledi

kazalište u načelu poznaje mjesto s kojeg nije lahko proniknuti iluzionistički karakter zbiva-nja

snimljena scena na filmu ne poznaje mjesto s kojeg nije lahko proniknuti iluzionistički karakter zbivanja: iluzionistička priroda snimljene scene na filmu drugog reda: plod montaže u filmskom atelieru aparatura tako duboko prodrla u stvarnost da je njezin čisti aspekt, u kojem nema stranog tijela aparature, plod posebne procedure: njezin najartificijelniji aspekt: aspekt realnosti neometen aparatom izgled neposredne stvarnosti: priviđenje u svijetu tehnike

usporedba situacija u: slikarstvu: slikar u svojem radu održava prirodni raz-mak prema danom slikareva slika totalna

filmu: snimatelj duboko prodire u tkivo danosti

snimateljeva slika rascjepkana u mnogo djelića: slažu se po novom zakonu filmski prikaz realnosti današnjem čovjeku neusporedljivo značajniji: pruža aspekt realnosti: u kojem je aparat nevidljiv koji od umjetničkog djela ima pravo zahtijevati: upravo na temelju najintenzivnijeg prožimanja umjetničkog djela i aparature XII tehnička reproduktivnost umjetničkog djela mijenja odnos mase prema umjetnosti: obraća se: iz najzaostalije: u najnapredniju: n.pr. u odnosu spram Pabla Picassa n.pr. u odnosu spram Charliea Chaplina (1881.-1973.) (1889.-1977.) naprednost stava obilježena neposrednom i dubokom povezanošću: radosti uživljavanja stava stručnog ocjenjivanja važan društveni pokazatelj: što se više smanjuje društveno značenje neke umjetnosti, to se u publici više razilaze: uživateljski stav promatrača: kritički stav promatrača: nekritički uživa u konvencionaluistinu novo kritizira s nom negodova-njem u kinu se kritički i uživateljski stav publike podudaraju: nigdje kao u kinu reakcije pojedinaca, kojih zbroj tvori skupnu reakciju publike, nisu unaprijed toliko uvjetovane zbijanjem u masu: očitujući se, one se kontroliraju poredba sa slikarstvom: slika uvijek zahtijevala da ju promatra jedna ili nekoliko osoba: kolektivno promatranje slika sve do kraja XVIII. st.: ne simultano već postupno: hijeratskim redom simultano se promatranje slike po velikoj gomili javlja u XIX. st.: rani simptom krize slikarstva: 10

Benjamin, Estetički ogledi

relativno neovisna o pojavi fotografije: zbog zahtjeva koje je umjetničko djelo postavljalo masama: ma koliko pokazivali slikarstvo masama, nije bilo načina da se mase u toj recepciji kontroliraju i organiziraju XIII obilježja se filma očituju: ne samo u načinu na koji čovjek aparaturi za već i kako njezinom pomoći predstavlja sebi snimanje predstavlja sebe: svijet: pogled u psihologiju kreacije ilustrira sposobnost aparature da testira: Sigmund Freud (1856.-1939.): PSIHOPATOLOGIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA: izolirala i ujedno otvorila analizi put do stvari koje su nekada neprimjetno plivale u struji opaženog posljedica filma: veliko proširenje percepcije vizualnog svijeta: potom i produbljivanje percepcije akustičnog naličje takvog stanja stvari: kreacije se koje prezentira film mogu analizirati mnogo egzaktnije i s mnogo više aspekata nego kreacije u slici ili na pozornici: viši stupanj izdvojenosti filmske kreacije od one kazališne: ta okolnost pokazuje tendenciju poticanja i međusobnog prožimanja umjetnosti i znanosti: teško je reći čime ta sprega jače zaokuplja: svojom artističkom vrijednošću svojom znanstvenom porabljivošću jedna od budućih revolucionarnih funkcija filma: omogućiti spoznaju identičnosti umjetničke i znanstvene vrijednosti fotografije: prije se uglavnom dijelile priroda se kameri obraća drukčije nego oku: prije svega zbog toga što prostor prožet ljudskom sviješću nadomješta prostorom prožetim nesvjesnim: tek nam kamera sa svojim tehničkim mogućnostima otkriva optičko-nesvjesno kao što nam je psihoanaliza otkrila nagonsko-nesvjesno XIV jedna od najvažnijih zadaća umjetnosti oduvijek bilo stvaranje zahtjeva koje još nije kadra zadovoljiti: svako dovršeno umjetničko djelo stoji na sjecištu triju linija: ono nastoji primijeniti tradicionalne umjetničke nevidljive društvene tehni-ku na određenu forme u određenim stadijima promje-ne često izazivaju umjetničku formu: svojeg razvoja teže efektima promjenu recepcije: koje nova umjetnička forma koristi tek novoj kasnije postiže bez ikakva naumjetnič-koj formi pora: takve ekstravagancije i nasilja: javljaju se osobito u t.zv. razdobljima kriza zapravo izviru iz njezina najbogatijeg povijesnog središta snaga tek sada shvaćamo njihov poticaj: dadaizam je sredstvima slikarstva i literature pokušao stvoriti učinke koje publika danas traži u filmu svaki temeljno novi, probojni zahtjev premašuje svoj cilj: dadaizam to provodi u tolikoj mjeri da za volju značajnih htijenja, kojih nije svjestan u navedenom obliku, žrtvuje tržišne vrijednosti toliko svojstvene filmu: postiže uništavanje aure svojih tvorevina: sredstvima im produkcije udara žig reprodukcije 11

Benjamin, Estetički ogledi

nasuprot se udubljivanju, koje je s propadanjem građanstva postalo školom asocijalnog stava, javlja odbacivanje kao vrsta socijalnog stava: dadaističke tvorevine osiguravale odbacivanje učinivši umjetničko djelo središtem skandala: ono je prije svega moralo zadovoljiti ovaj zahtjev: izazvati javno negodovanje umjetničko djelo u dadaista od privlačnog privida postalo izazovom: time potiče potrebu za filmom: njegov odbojni element počiva na mijenjanju poprišta zbivanja i aspekata koji se naizmjence nameću gledatelju: razlika: slikarske slike: filmske slike: promatrača poziva na ne može se fiksirati: kontemplaci-ju: tek što ju promatrač obuhvaća pred njom se može prepustiti pogledom, ona se već promijeslijedu svojih asocijacija nila udarna vrijednost filma počiva na tome da slijed asocijacija promatrača filmske slike ometa njihovo smjenjivanje: kao i svaka slična vrijednost zahtijeva veću nazočnost duha: film je umjetnički oblik koji odgovara sve većoj životnoj opasnosti kojoj je danas čovjek izložen zahvaljujući je svojoj tehničkoj strukturi film fizičko djelovanje šokom oslobodio iz omota moralnosti, kojim je svoje skandale donekle obavijao dadaizam: iz filma se važni zaključci mogu izvući: i za kubizam: i za futurizam: javljaju se kao slabi pokušaji umjetnosti da sa svoje strane izrazi prožimanje stvarnosti i stroja svoje nastojanje ostvarili: ne uporabom aparature za umjetveć svojevrsnim stapanjem ničko prikazivanje stvarnosti: prika-zane stvarnosti i prikazane za razliku od filma aparatu-re: glavnu ulogu ima slutnja o glavnu ulogu ima slutnja o konstrukciji te aparature: djelovanju te aparature: počiva na optici dolazi do izražaja u brzom protjecanju filmske vrpce XV masa je matrica po kojoj se danas preobražavaju svi uvriježeni stavovi prema umjetničkim djelima: kvantiteta se preobraća u kvalitetu: mnogo veće mase sudionika izmijenile način sudjelovanja: to se u početku javlja u sablažnjivu obliku: oni, koji su se strastveno držali te površine stvari, naricali staru tužaljku kako mase traže razonodu, a umjetnost od promatrača traži sabranost: ne predstavlja li to opće mjesto stanovište za istraživanje filma? suprotnosti: sabranost: razonoda: onaj se, koji se sabire pred umjetrastresena masa upija umjetničko ničkim djelom, udubljuje u nj: djelo ulazi u to djelo zakoni su recepcije arhitekture u tom slučaju najpoučnijima:

12

Benjamin, Estetički ogledi

arhitektura oduvijek bila tipom umjetničkog djela koje se doživljava kolektivno i dekoncentrirano građevine prate čovječanstvo od njegove prapovijesti: mnogi ostali umjetnički oblici nastajali i čovjekova potreba za obitavalištem nestajali postoja-na arhitektura ne poznaje prekida: njezina povijest dulja nego povijest bilo njezina aktualnost značajna za svaki koje umjetnosti poku-šaj ispitivanja odnosa masa spram umjet-ničkog djela građevine se prihvaćaju dvojako: porabom: opažanjem: taktilno: optički: taktilna se recepcija ostvaruje navioptička se recepcija ostvaruje kom pomoću pozornosti na području taktilnog nema odgovarajućeg pojma za kontemplaciju s područja vizualnog: u odnosu na arhitekturu taktilna recepcija određuje čak i optičku recepciju: ta recepcija u odnosu spram arhitekture u određenim okolnostima ima kanonsku vrijednost: zadaće se, koje se u razdobljima povijesnih prevrata postavljaju ljudskom aparatu za opažanje, ne mogu riješiti pukom optikom: kontemplacijom uvođenjem ih taktilne recepcije postupno nadvladava navika: i rastreseni se može naviknuti: svladavanje određenih zadaća u stanju rastresenosti dokazuje da je njihovo rješenje postalo navikom: rastresenošću se, koju pruža umjetnost, može lahko kontrolirati rješivost novih zadaća percepcije: pojedinac uglavnom podložan iskušenju da se izvuče takvim zadaćama: umjetnost se laća najtežih i najvažnijih zadaća ondje gdje se mogu mobilizirati mase: danas se to događa u filmu recepcija u stanju rastresenosti u filmu našla svoj pravi instrument djelovanja: film svojom šokantnošću upravo pogodan za taj oblik recepcije: kulturnu vrijednost potiskuje: ne samo dovodeći publiku u položaj već i time što ocjenjivački stav u kinu ocje-njivača: ne zahtijeva pozornost: publika je ispitivač: ali rastreseni POGOVOR: dvije strane istog zbivanja: sve veća proletarizacija današnjeg svijeta: sve veća masovnost: fašizam: ne želi dirati u posjedovne odnose: nastoji organizirati novonastale prolemase teže njihovu odstranjenju terske mase svoj spas vidi u tome da masama dopusti da dođu: nikako do svojeg prava: već do svojeg izraza: masovnoj reprodukciji odgovara reprodukcija masa: u masovnim događanjima 13

Benjamin, Estetički ogledi

ma-sa gleda sebi u lice mase imaju pravo na promjenu fašizam im nastoji dati izraz čuposjedovnih odnosa vanjem posjedovnih odnosa fašizam dosljedno teži estetizaciji političkog života: podjarmljivanju masa, koje kultom vođe baca na koljena, odgovara nasilnost aparature koja mu služi za stvaranje kulturnih vrijednosti sva nastojanja estetizacije politike završavaju u ratu: samo on može istovremeno: očuvati tradicionalne posjedovne odnose postaviti cilj masovnim pokretima najvećih razmjera apoteoza rata u fašizmu: ako je posjedovni poredak održavao prirodno iskorištavanje proizvodnih snaga, povećanje tehničkih pomagala, tempa, izvora energije teži neprirodnom: nalazi ga u ratu: svojim razaranjem dokazuje: kako društvo nije dovoljno zrelo da kako tehnika nije dovoljno razvijena učini tehniku svojim oruđem da ovlada elementarnim društvenim sna-gama imperijalistički rat: određen protuslovljem: snažnih proizvodnih sredstava njihovom nedovoljnom primjenom u proizvodnom procesu: nezaposlenošć nedostatkom u tr-žišta ustanak tehnike koja ljudskim materijalom namiruje potrebe: društvo joj uskraćuje njezin prirodni materijal fiat ars – pereat mundus fašizam od rata očekuje umjetničko zadovoljenje osjetilnog opažanja: očiti kraj pokreta l’art pour l’art samootuđenje čovječanstva doseglo stupanj kad samouništenje predstavlja estetski užitak prvog reda komunizam na ovakvu fašističku estetizaciju politike odgovara politizacijom umjetnosti MALA POVIJEST FOTOGRAFIJE počeci fotografije zamagljeni: ubrzo po uspjehu Louis-Jacques-Mandéa Daguerrea (1787./9.-1851.) i Joseph-Nicéphorea Niepcea (1765.-1833.) da zaustave sliku u tamnoj komori, država otkupila izum proglasivši ga javnim: stvoreni uvjeti za neprestano ubrzavani razvoj: za dulje vrijeme isključio svako osvrtanje cvat se fotografije odvijao u njezinu prvom desetljeću: prethodilo njezinoj industrijalizaciji ograničen pojam o umjetnosti, kojem je tuđe svako tehničko rasuđivanje: osjeća kako provokativna pojava nove tehnike donosi njegov kraj teoretičari su se fotografije s tim fetišističkim pojmom umjetnosti bezuspješno razračunavali gotovo stotinu godina znanstvenici su pak novom izumu pristupili otvorenije: pružili dovoljno široku panoramu da se u njoj izgubi sumnjiva potvrda fotografije pred slikarstvom razvili istinski domašaj pronalaska 14

Benjamin, Estetički ogledi

najegzaktnija tehnika može svojim tvorevinama pridati magičnu vrijednost, koju za nas ne može nikada više imati naslikana slika: Daguerreove se unikatne ploče u ruci mnogog slikara pretvaraju u tehničko pomoćno sredstvo: freska prvog sinoda škotske Crkve 1843. g. Davida Octaviusa Hilla: veliki slijed portraitnih snimaka koje je sam izradio mjesto u povijesti stekao tim skromnim kao slikar uglavnom zaboravljen po-magalima za internu porabu bezimeni ljudski prikazi: ne portraiti ljudske studije bilo ih odavno na slikama: u obiteljima se tu i tamo govorilo tko su prikazani: nakon nekoliko pokoljenja to zanimanje zanijemilo: slike ostale tek svjedočanstvom slikara kameri se obraća druga priroda no oku: tek se pomoću fotografije otkriva optički-nesvjesno: kao što se pomoću psihoanalize otkriva nagonski-nesvjesno sve se mogućnosti te (nove) portraitne umjetnosti zasnivaju na tome što još nije došlo do dodira između aktualnosti i fotografije: Orlik: rani fotografski portraiti djeluju na gledatelja sugestivnije i postojanije nego novije fotografije upravo uslijed sinteze izraza postignute dugim mirovanjem modela bitna razlika: ranih portraitnih fotografija: trenutačnih fotografija: modeli su se morali uživjeti u trenutak: Siegfrid Kracauer (1889.-1966.): ne živjeti za njega hoće li neki sportaš postati tako za dugo vrijeme trajanja tih snimanja pozna-tim da ga fotografi slikaju na urastali u sliku narudžbu časopisa ovisi o istom onom djeliću se-kunde koliko traje osvjetljenje negativa Bernhart von Brentano: 1850. g. fotograf bio na istoj visini sa svojim instrumentom prvom žrtvom fotografije bila portraitna minijatura: a ne pejzažno slikarstvo, kako su se tada pribojavali oko 1840. g. većina bezbrojnih minijaturista postala profesionalnim fotografima: prvo usput kasnije isključivo pomogla im iskustva njihova prvotnog zvanja visoku razinu njihovih fotografskih djela valja zahvaliti: njihovom obrtničkom predznanju ne njihovom umjetničkom predznanju prijelazno pokoljenje: nestajalo vrlo polagano konačno odasvud u poziv profesionalnih fotografa nadrli poslovni ljudi: naglo počeo propadati ukus oprema njihovih portraita podsjeća na vrijeme kada se zbog dugog trajanja ekspozicije modelima moralo dati potpornje da se ne bi micali: protiv tih su se besmislica već ‘60.-ih g. XIX. st. pobunili sposobniji ako u prvotnim fotografijama naglašavamo umjetničko savršenstvo ili ukus, mi ih ponizujemo: slike nastajale u prostorima gdje su nasuprot jedno drugom stajali: fotograf: model: tehničar najnovije škole pripadnik klase koja se uzdiže: 15

Benjamin, Estetički ogledi

s aurom koja se smjestila u svaki ku-tak fotografije aura ne tek puki proizvod primitivne kamere: u to se rano doba objekt i tehnika podudaraju tako točno kao što su se u kasnijem razdoblju propadanja razišli: uskoro naprednija tehnika raspolagala instrumentima koji su potpuno prevladali tamu: pojavu iscrtavali kao u ogledalu fotografi vidjeli svoju zadaću da tu auru dočaraju svim umijećima retuša sve se jače isticala poza: ukočenošću odavala nemoć te generacije prema tehničkom napretku ono što odlučuje u fotografiji: uvijek odnos fotografa spram svoje tehnike: Atget: istodobno: virtuoz preteča besprimjerno umijeće spojeno s najvećom preciznošću glumac kojem se zgadio posao: zbacio masku: prihvatio se raskrinkavanja stvarnosti tražio odbačeno i napušteno počinje oslobađati objekt od aure: oslobađanje predmeta iz njegove ljuske: smisao opažanja za sve istovrsno na svijetu porastao: posredstvom ga reprodukcije postiže i u jednokratnom njegove slike prazne: ne opustjele već lišene svakog ugođaja nadrealistička fotografija priprema spasonosno otuđenje između svijeta i čovjeka: politički školovanom pogledu otvara polje gdje za volju rasvjetljavanja pojedinosti nestaju svi intimiteti novi pogled najmanje mogao udovoljiti tamo gdje se inače postupalo olako: u reprezentativnoj snimci portraita za koju se plaćalo fotografija se ipak nipošto ne može odreći čovjeka: jedno pokoljenje dopustilo da njegov životni prostor dospije na fotografsku ploču: to bijaše pokoljenje: kojem nije bilo do toga da se snimkama već koje se u takvim prigodama dopre do budućih povlačilo u svoj životni prostor tek ruski igrani film pružio priliku da se pred kamerom pojave ljudi koji nisu nimalo marili za svoju fotografiju August Sander: njemački fotograf odgovorio na pitanje što je to, što više nije portrait, a predstavlja novo značenje u kojem je ljudsko lice došlo na fotografsku ploču: snimio niz glava: cjelokupno djelo sazdano na sedam skupina: odgovaraju postojećem društvenom poretku trebalo biti objavljenim u otprilike 45 mapa od po 12 fotografija toj ogromnoj zadaći pristupio: ne kao učenjak: već neposrednim promatranjem nisu ga savjetovali: ni teoretičari ni istraživači 16

Benjamin, Estetički ogledi

rasa društva njegovo djelo: zacijelo lišeno predrasuda smiono ujedno i nježno djela poput njegova mogu preko noći steći nevjerojatnu aktualnost: promjene vlasti čine stvaranje razumijevanja fizionomija vitalnom nužnošću: dolazili zdesna ili slijeva, ljudi se moraju naučiti da ih procjenjuju odakle su došli Lichtwark već 1907. pomaknuo ispitivanje: s područja estetskih distinkcija na područje društvenih funkcija: samo odatle vodi put dalje značajno: rasprava se ponajviše zaoštrila kada je riječ društveno se manje problematičnom o estetici fotografije kao umjetnosti: ustrojstvu umjetnosti kao fotografije gotovo ne posvećuje ni pogled: djelovanje fotografske reprodukcije umjetničkih djela za funkciju umjetnosti mnogo važnije nego više ili manje umjetničko oblikovanje neke fotografije gdje doživljaj postaje plijenom kamere: svatko može zamijetiti koliko je lakše dohvatiti likovno umjetničko djelo kao fotografiju negoli u stvarnosti: u isto se vrijeme s razvijanjem reprodukcijskih tehnika izmijenilo shvaćanje velikih djela: ne više izumi pojedinaca već kolektivne tvorevine: presnažne da bi ih mogli asimilirati nesmanjene mehaničke reprodukcijske metode: tehnika smanjenja pomažu čovjeku da ovlada tim djelima toliko da ih može porabiti današnje odnose između umjetnosti i fotografije obilježava postojana napetost koja se javlja između njih na fotografijama umjetničkih djela: mnogi od onih koji određuju današnje lice te tehnike potječu iz slikarstva: okrenuli mu leđa jer su nastojali stvoriti jednoznačnu vezu između njegovih izražajnih sredstava i današnjeg života: što se više budio njihov smisao za obilježje vremena, to im se vlastito polazište činilo problematičnijim: fotografija i opet primila štafetu od slikarstva avangardu fotografske struke čine oni fotografi koji iz likovne umjetnosti u fotografiju nisu prešli niti slučajno, niti zbog udobnosti: svojim razvojem donekle osigurani od okreta prema umjetničkom obrtu: najveće opasnosti današnje fotografije fotografija koja se oslobodila fizionomskih, političkih, znanstvenih interesa postaje stvarateljskom: predmetom objektiva postaje obuhvatno gledanje: javlja se fotografski šund: što se ukočenije suočavaju pojedini momenti društva s početka ‘30.-ih g. XX. st. kao mrtve opreke, to više stvarateljsko postaje fetišem: njegova obilježja crpu život samo iz mijene modnih osvjetljenja stvarateljsko u fotografiranju: njegovo izručenje modi njegova deviza: svijet je lijep 17

Benjamin, Estetički ogledi

pravo lice tog fotografskog stvarateljnjihova intimna opreka: stva: reklama raskrinkavanje asocijacija konstrukcija kamera postaje sve manjom: sve spremnija zadržati prolazne i tajne slike: njihov šok zaustavlja asocijativne mehanizme u promatraču valja uvesti slova: fotografija literarizacije svih životnih prilika bez njih sva fotografska konstrukcija ostaje nejasnom

18

Benjamin, Estetički ogledi

KRIZA ROMANA UZ BERLIN ALEXANDERPLATZ (1929.) ALFREDA DÖBLINA () nema ičeg epskijeg od mora: može se ležati na obali, osluškivati valove i morem se može i ploviti s ciljem i bez cilja: skupljati školjke: to čini epik: to čini romanopisac: obitava u puku odvojio se od puka pisati roman: prikazujući ljudski opstanak ono nemjerljivo tjerati do samoga vrhunca roman od ostalih oblika proze odvaja to što on niti dolazi iz usmene tradicije niti u nju uvire Alfred Döblin: GRADNJA EPSKOG DJELA: André Gide: DNEVNIK KRIVOTVORITELJA: majstorski i dokumentarni prilog krizi učenje o roman pur: roma-na: zanemarenje svekolike jednostavne počinje restitucijom epskoga: pripo-vijesti, koja se odvija u pravocrtnom poplava biografskih i povijesnih nizu, a u korist smislenih, čisto roma-na romanesknih postupaka ideal romana: pripovijedanje čisti pisani roman autor u epskom radu mora biti odlučno li-ričnim, dramatičnim, refleksivnim BERLIN ALEXANDERPLATZ: stilsko načelo knjige: montaža: razara roman: i u gradbi i u stilu otvara nove mogućnosti: uvelike epske: prije svega u formalnom pogledu gradivo montaže nipošto proizvoljno: počiva na dokumentu: autentičnost prvi put postala porabljivom za epiku vrlo gusta: autor teško dolazi do riječi: za sebe zadržao najavu poglavlja u svemu mu se ostalome ne žuri oglasiti se zašto je PRIPOVIJEST O FRANZU BIBERKOPFU tek podnaslovom knjige? Berlin je Alexanderplatz mjesto gdje se zbivaju silovite promjene: malograđanština lopovi koji se šire iz redova nezaposlenih Berlin Alexanderplatz vlada opstankom Franza Biberkopfa: ne udaljuje se od trga više od kilometra kako dolazi do toga da su ljudi bijedni usred vlastitih soba? nešto veliko: nešto ograničeno: stvarna bijeda nije onakvom kakvu ju zapripovijest mnogo ograničenija mišlja mali Ivica: porijeklom negoli tendencijom i za razliku od one koje se pribojavamo namjerom: nema ničega što bi bilo toliko loše da građanska: se neko vrijeme s tim ne bi dalo živjeti put Franza Biberkopfa od svodnika do malograđanina opisuje tek heroj-sku metamorfozu 19

Benjamin, Estetički ogledi

građanske svijesti trajanje: kriterij epskoga: posve na drugi način nego prema drugim pjesničkim djelima: ne u vremenu već u čitatelju: pravi čitatelj čita epiku da bi ju zapamtio: iz ove knjige sigurno pamti dvije stvari: kako dolazi do toga da Franza Bikako dolazi do toga da Franzu berkopfa bacaju pod auto tako da Biber-kopfu izmamljuju prijateljicu ostane bez ruke? Mieze i ubiju ju? Franza je Biberkopfa proždirala glad za sudbinom: na kraju ostaje bez sudbine: čak dobiva i drugo krsno ime Karl postaje drugim portirom u nekoj tvornici: na tom mjestu prestao biti egzemplarnim: živ prenesen u nebo likova iz romana tek što je junak pomogao sam sebi, njegov opstanak više ne pomaže nama ŠTO JE EPSKO KAZALIŠTE? PRVA VERZIJA o čemu je danas u kazalištu riječ? posrijedi je zatrpavanje orkestre: pozornica postala podijem na kojem se valja porazmjestiti još uvijek se pišu drame koje prividno raspolažu provjerenim scenskim aparatom: u zbilji on posjeduje njih danas se kazalište više ne temelji na sublimnoj književnosti: niti uobičajeni teatar: niti teatar Bertolta Brechta (1898.-1956.): u oba slučaja tekst u službi: služi održavanju pogona služi mijenjanju pogona čini se da je jedinu mogućnost da se podij predoči u pravom svjetlu pronašao politički teatar: samo pospješio dovođenje proleterskih masa upravo u one pozicije što ih je kazališni aparat bio stvorio za građanske mase: govoto nepromjenjenom ostala funkcionalna veza između: pozorn i gledateljstva ice teksta i izvedbe redatel i glumca ja epsko kazalište polazi od pokušaja da sve to iz temelja preinači: pozornica: ne više kakav začaran prostor već pogodno smješten prostor za izlaganje publika: ne više masa hipnotiziranih pokusnih već skup zainteresiranih: osoba njihovim zahtjevima treba udovoljiti izvedba tekstu: ne više stroga interpretacija već stroga kontrola tekst izvedbi: 20

Benjamin, Estetički ogledi

ne više podloga

već stupanjska mreža: njezin se prinos u nju ucrtava poput novih formulacija

redatelj daje glumcu: ne više upute na efekte već teze radi zauzimanja stava redatelju glumac: ne više mimičar: već funkcionar: u sebi utjelovljuje kakvu ulogu ima ju inventarizirati tako promijenjene funkcije počivaju i na promijenjenim elementima epsko kazalište gestičko: materijal: gesta zadaća: svrhovita poraba tog materijala dvije prednosti geste: moguće ju patvoriti tek do određenog stupposjeduje učvrstljiv početak i učvrstljiv nja: kraj: to manje što je neupadljivija i nasuprot činima i pothvatima ljudi uobičajenija tek ta strogo okvirna zaokruženost svakog elementa određenoga stava jedan od te-meljnih dijalektičkih fenomena geste prednost prema posve varljivim prednost prema mnogoslojnosti i izjavama i tvrdnjama ljudi neprozir-nosti ljudskih čina što češće prekidamo nekoga tko izvodi radnju, to više dobivamo gestu: glavna se funkcija teksta u stanovitim slučajevima sastoji: ne od ilustriranja ili poticanja radnje već od prekidanja radnje: i suigračeve i svoje retardirajući značaj uokvirivanja: gestičko kazalište čini epskim epskom kazalištu više do prikazivanja stanja negoli do razvijanja radanja: činilo se da se ne radi o drugom doli o millieuu prijašnjih teoretičara: ponovno posezanje za naturalističkom dramom razlika: naturalističke drame: epskog kazališta: scena posve iluzionistička ne-iluzionistički podij mora potiskivati svijest da je kazalištem živu proizvodnu svijest zadržava upravo kako bi se nesmetano mogla posvetiti svotime što jest kazalištem me cilju: odražavnju zbilje stanja se nalaze na početku postupanja s stanja se nalaze na kraju postupanja s elementima zbilje u smislu pokusnog poele-mentima zbilje u smislu pokusnog retka: poret-ka: gledatelju se ta stanja približuju gledatelju se ta stanja odalečuju kao zbiljska ih stanja prepoznaje sa kao zbiljska ih stanja prepoznaje sa sa-modopadljivošću ču-đenjem: u onome se tko se čudi budi zanima-nje epsko kazalište prije otkriva stanje negoli ga odražava: otkrivanje se stanja obavlja pomoću prekida odvijanja još od Grka nije na europskoj pozornici nikada prestajala potraga za netragičkim junakom: dio njemačke tradicije 21

Benjamin, Estetički ogledi

za inat su svakom ponovnom rađanju antike veliki dramatičari držali najveći mogući razmak od autentičnog, grčkog lika tragike njegova se paradoksalna egzistencija na pozornici iskupljuje našom vlastitom već je Πλάτων (428./7. - 348./7. g. pr. n. e.) spoznao ono nedramatično u uzvišenom čovjeku: mudracu u svojim ga dijalozima ipak doveo do praga pozornice: epski teatar ne mora biti manje filozofičnim da bi bio dramatičnijim od dijaloga oblici epskoga kazališta odgovaraju novim tehničkim oblicima: filmu: radiju: publika u svakom času može ući publika u svako doba po svom nahođenju valja izbjegavati zapletene pretpostavke uključuje i isključuje glas svaki dio osim vrijednosti za cjelinu mora posjedovati i svoju vlastitu, epizodnu vrijednost u epskom teatru u načelu nema zakašnjenja: prekid sa zapadnjačkim poduzećem za zabavu kazalište kao društvena priredba: cabaret: varieté: pušačko kazalište: Brechtov projekt građanstvo se miješa s zatvara pukotinu stalni gosti proleteri bohemima između male i velike buržoazije literariziranje kazališta: prožimanje oblikovanoga formuliranim kazalištu omogućuje da se povezuje s drugim institutima duhovnih djelatnosti putem: formulacija plakata naslova pozornicu hoće i treba lišiti njezinih tvarnih senzacija bi li zbivanja što ih prikazuje epski glumac morala biti već poznatima? za početak bi bila najprikladnija povijesna zbivanja: tijekom bi rada i tu bile nezaobilazne određene slobode: naglašavalo bi se ono neusporedljivo, pojedinačno Brecht naša stanja dijalektički kritizira: njihovi se različiti elementi međusobno logički izigravaju epsko kazalište stavlja u pitanje zabavni karakter kazališta: uzdrmava mu društvenu valjanost: oduzima mu funkciju u kapitalističkom poretku ugrožava kritiku u njezinim povlasticama: sastoje se u strukovnosti: kritičara osposobljuje za određene nazore o režiji i glumi u trenutku kad se masa diferencira u pokušajima da utemelji svoja stajališta, kritiku snalazi dvostruka nevolja: otkriva svoj agentski značaj vidi da se našla izvan kursa postaje odvjetnikom theatokracije: vladavine masa što se temelji na refleksima i senzacijama u sporu se oko epskoga kazališta čuje samo kao stranka samokontrola pozornice mora računati s glumcima kojima djelovanje nije ciljem nego sredstvom: 22

Benjamin, Estetički ogledi

Всеволод Эмильевич Мейерхольд (1874.-1940?) smatrao da se njegovi glumci od zapadnoeuropskih razlikuju po dvome: znadu misliti misle materijalistički: ne idealistički u epskom se kazalištu odgoj glumca sastoji u načinu na koji ga upućuje na spoznaju: njegova mu spoznaja pak određuje cijelu igru: stil se glume mijenja već prema funkciji koju glumac ispunjava: mnoštvom mogućnosti vlada dijalektika kojoj se imaju pokoravati svi momenti stila najvažnije glumčevo postignuće u epskome kazalištu: postići to da je geste moguće citirati najviša zadaća epske režije: izraziti odnos izvedene radnje prema onoj koja se daje cijelom izvedbom vrhunski nalog epskog teatra: pokazivač biva pokazanim glumac stare pozornice bio u glumac se epskog kazališta nalazi tik uz propovjednikovu susjedstvu: filozo-fa: gesta demonstrira socijalno značenje i primjenljivost dijalektike: ona na čovjeku iskušava stanja dijalektika na koju epsko kazalište usmjerava svoje zanimanje: nije upućena na nizanje scena u objelodanjuje se već u gestičkim vremenu elementi-ma: u temelju su svakom vremenskom slije-du tek ih je u nepravom značenju moguće nazvati elementima: jednostavniji od samog toga slijeda stanje što ga otkriva epsko kazalište: dijalektika u mirovanju: Georg Wilhelm Friedrich Hegel epsko kazalište:: (1770.-1831.): vremenski tijek: majka dijalektike: ne majka dijaveć samo ne protuslovni nego sama lektike medij dijalektike slijed izjava ili gesta načina ponašanja u aristotelovsku formulu o djelovanju tragedije valja umetnuti čuđenje: valja ga vrednovati kao određenu sposobnost moguće ga je i naučiti

23