BANKARSKI POSLOVI

BANKARSKI POSLOVI

BANKARSKI POSLOVI •

•

OSNOVNI OBLIK REGULISANJA NOVČANE CIRKULACIJE U JEDINSTVENOM SISTEMU U OKVIRU JEDINSTVENE KREDITNO-MONETARNE KREDITNO-MONETARNE POLITIKE POLITIKE SU BANKARSKI POSLOVI. POSEBNA VRSTA VRSTA PRAVNIH POSLOV POSLOVA A U ROBNO-

NOVČANOM PROMETU , PRIMJENJUJU SE OPŠTA NAČELA I PRINCIPI ROBNO-NOVČANOG PROMETA, AKO NISU PREVIĐENA POSEBNA PRAVILA.

BANKARSKI POSLOVI •

•

OSNOVNI OBLIK REGULISANJA NOVČANE CIRKULACIJE U JEDINSTVENOM SISTEMU U OKVIRU JEDINSTVENE KREDITNO-MONETARNE KREDITNO-MONETARNE POLITIKE POLITIKE SU BANKARSKI POSLOVI. POSEBNA VRSTA VRSTA PRAVNIH POSLOV POSLOVA A U ROBNO-

NOVČANOM PROMETU , PRIMJENJUJU SE OPŠTA NAČELA I PRINCIPI ROBNO-NOVČANOG PROMETA, AKO NISU PREVIĐENA POSEBNA PRAVILA.

BANKARSKI POSLOVI •

SPECIFIČNOST BANKARSKIH POSLOVA IZRAŽAVA SE U IZUZETNOM ZNAČAJU PISMENE FORME , U JEDNOOBRAZNOM, JEDNOOBRAZNOM, MASOVNOM I TIPSKOM

•

SARŽAJU OVIH POSLOVA. SLOBOA UGOVARANJA JE SUŽENA I UGLAVNOM SE SVOI NA OLUČIV OLUČIVANJE ANJE A LI PRISTUPITI ILI NE POJEDINOM TIPU,

STANAR ST ANARU U UGOVORA UGOVORA ILI OPŠTIH OPŠTIH USLOVA USLOVA POSLOVANJA POSLOVANJA BANKARSKIH ORGANIZACIJA.

BANKARSKI POSLOVI •

BANKARSKI POSLOVI SE SMATRAJU SVI POSLOVI

IZMEĐU BANKARSKIH ORGANIZACIJA, KO KOJIH SU OBA SUBJEKTA BANKARSKE ORGANIZACIJE, POSLOVI GDJE JE SAMO JEDAN SUBJEKT BANKARSKA ORGANIZACIJA A DRUGI SUBJEKT U POSLU

OMADE ILI STRANO FIZIČKO ILI PRAVNO LICE. •

POSEBAN VID ODGOVORNOSTI KOD OVIH POSLOVA

JE VEZAN ZA OBAVEZU ČUVANJA BANKARSKE TAJNE O POSLOVANJU KLIJENATA BANKE(ČUVA UGLE BANKE).

BANKARSKI POSLOVI •

VRSTE BANKARSKIH POSLOVA - PREMA TERITORIJALNOM PRINCIPU(PORUČJE NA

KOME OBALJAJU POSLOVE) RAZLIKUJU SE OMADI I MEĐUNARONI POSLOVI, - PREMA POLOŽAJU A LI JE BANKA UŽNIK ILI POVJERILAC (AKTIVNI I PASIVNI BANKARSKI POSLOVI), - SPECIJALIZOVANI BANKARSKI POSLOVI U PLATNOM PROMETU U ZEMLJI I INOSTRANSTU.

BANKARSKI POSLOVI •

U STRUČNOJ LITERATURI NAVOE SE TRI GRUPE POSLOVA: - NOVČANI POSLOVI, - KREDITNI POSOVI, - POSLOVI U PLATNOM PROMETU. TRI OSNOVNE GRUPE PRAVNIH POSLOVA SU: - POSLOVI U KOJIMA JE BANKA POVJERILAC-AKTIVNI - POSLOVI U KOJIMA JE BANKA UŽNIK-PASIVNI - NEUTRALNI BANKARSKI POSLOVI.

BANKARSKI POSLOVI •

Aktivni bankarski poslovi: ugovor o kreditu, eskontni poslovi, lombard, 1. UGOVOR O KREDITU BANKARSKI POSAO KOJIM BANKA DAJE ZAJAM

SVOME KLIJENTU(OREĐENU SUMU NOVCA), A KLIJENT SE OBAVEZUJE DA ZAJAM (PRIMLJENU SUMU NOVCA) VRATI U UGOVORENOM ROKU I

NA UGOVORENI NAČIN I A PLATI OREĐENU NAKNADU (KAMATU).

BANKARSKI POSLOVI 

UGOVORNE STRANE :

-BANKA , KAO POVJERILAC -BANIČNI KLIJENT, KAO UŽNIK, PREMET UGOVORA, OREĐENA SUMA NOVCA . VRSTE UGOVORA: - PREMA NAMJENI KREDITA, - NAČINU AVANJA KREITA, - NAČINU OBEZBJEĐIVANJA KREITA, 



- NA SREDSTVA IZ KOJIH SE KREDIT DAJE, I PREDMET KREDITA.

BANKARSKI POSLOVI •

PO NAMJENI RAZLIKUJEMO KREDITE NA:

-



NA PRIVREDNI – DAJE SE PRIVREDNIM SUBJEKTIMA RADI

OBALJANJA ILI UNAPREĐENJA JELATNOSTI, - POTROŠAČKI – AJE SE FIZIČKIM LICIMA RAI ZAOVOLJENJA POTREBA U ROBI ŠIROKE POTROŠNJE. PO NAČINU DAVANJA:

- NEPOSREDNI KREDIT, BANKA DAJE KREDIT SVOM KLIJENTU IZ SOSPTVENIH SREDSTAVA ,

- POSREDNI, BANKA DAJE KLIJENTU KREDIT IZ SREDSTAVA KOJA SU KOD NJE DEPONOVANA .

BANKARSKI POSLOVI PO NAČINU OBEZBJEĐENJA:

•

- PERSONALNI KREIT, TREDE LICE PREUZIMA KREIT ZA

PLADANJE, - REALNI KREIT, OBEZBJEĐENJE SE SASTOJI U ZALOŽNOM PRAVU BANKE NA IMOVINU KLIJENTA. 

PO SREDSTVIMA KREDITI SE DJELE NA: - INVESTICIONE, DAJU SE IZ DUGOOROČENIH SRDSTAVA BANKE, - KRATKOROČNI, AJU SE IZ EPOZITA PO VIĐENJU I ZAJMA DRUGE BANKE,

Bankarski poslovi •

Prema trajanju kredita razlikujemo:

kartkoročne(o goinu ana) srenjoročne ( o pet goina) ugoročne ( preko pet goina).

BANKARSKI POSLOVI •

PO PREDMETU KREDITA : - NOVČANI ( U GOTOVOM NOVCU), - ROBNI (AVANJE ROBE ILI VRŠENJE USLUGE NA KREIT).



ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O KREDITU - spada u grupu formalnih ugovora, - ugovorom se moraju utvriti uslovi avanja , korišdenja i

vradanja kreita kao i sva ruga prava i obaveze ugovornih strana.

Bankarski poslovi •

SADRŽAJ UGOVORA - označenje ugovornih strana, - namjenu i vrijednost ugovora, - način puštanja kreita(vrijeme i tranše), - način vradanja kreita, - obim i značaj uticanja promjenjenih okolnosti, - naknadu za korištenje kredita(kamatu), - naležnost sua , - odredbe o stupanju na snagu ugovora.

Bankarski poslovi •

Prava i obaveze ugovornih strana

obaveze banke -banka je obavezna da korisnik kredita stavi na

raspolaganje ugovoreni iznos novca, na način i u vrijeme kako je to oređeno ugovorom, - ako ne izvrši ovu obavezu paa u ocnju , što znači a de biti obavezna a korisniku kreita naoknoi štetu koju je on pretrpio zato što mu ugovoreni iznos kredita nije stavljen na raspolaganje blagovremeno.

Bankarski poslovi •

Obaveze korisnika kredita - obavezan je da krdit koristi namjenski, - a banci plati kamatu u vremenu i na način kako je to ugovoreno (kamata je cjena kredita), - visina kamate izražava se u obliku kamatne stope, onosno

u viu procenta o glavnice za oređen vremenski perio, - može biti ugovorena kao fiksna ili kao promjenljiva koja  štiti vrijenost novca ako ođe o promjena na tržištu, - uz kamatu korisnik kreita užan je a plati banci stvarne troškove koji su nastali iz kreitnog onosa.

Bankarski poslovi •

ZAKLJUČIVANJE UGOVORA - smatra se zaključenim kaa ga potpišu obe stranke,



PRESTANAK UGOVORA

stranke ugovorom oređuju prestanak ugovora, po pravilu prestaje ispunjenjm , a može prestati i raskiom. 2. ESKONT

Postoje elementi ugovora o zajmu i elementi ugovora o

kupovini i proaji neospjelih potraživanja. Ovim ugovorom banka kupuje od svog klijenta neko njegovo

potraživanje prema tredim licima,

Bankarski poslovi 

To je bankarski posao kod kog banka kupuje hartije od vrijednosti pre njene dospjelosti.

Banka ispladuje klijentu (imaocu hartije) 

nominalni iznos na koji ona glasi, uz odbitak nedospjelih kamata i provizije. Kupovinom ove hartije od vrijednosti banka

postaje njen vlasnik , stiče sva prava i obaveze kao njen vlasnik. •

Kupovina se vrši po ospjelosti,

•

Predmet eskonta su hartije od vrijednosti,

Bankarski poslovi •

Pojavio se u Engleskoj Engleskoj krajem krajem XVII vjeka , označio  je početak transformacije mjenice o srestva za zamjenu novca u kreditno sredstvo. sredstvo.

•

•

Hartije Hartij e koje se steknu eskontom mogu se dalje prodati drugoj banci, banci, i tada se govori govori o reeskontu. Reeskont,bankarski Reeskont,bankarski posao kod koga banka prodaje drugoj banci eskontovanu hartiju od vrijednosti, isto prije njenog ospjeda.

Bankarski poslovi •

PASIVNI BANKARSKI POSLOVI

BANKA-UŽNIK, U OVU GRUPU POSLOVA SE UBRAJAJU: -EMISIONI POSLOVI, - UGOVOR O ŽIRORAČUNU, - UGOVOR O ULOGU NA ŠTENJU, - ULOG NA BLAGAJNIČKI ZAPIS.

BANKARSKI POSLOVI •

•

KO EMISONOG EMISONOG POSLA BNKA VRŠI EMISIJU (IZAVANJE) NVČANICA I KOVANOG NOVCA KOJI U OREĐENOJ ZEMLJI VRIJEI KAO ZAKONSK ZAKONSKO O SRSTVO PLADANJA, U BIH TE POSLOVE VRŠI CENTRALNA CENTRALNA BANKA BIH,

BANKARSKI POSAO •

IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI, ODNOSNO OBVEZNICA I AKCIJA, LAKO PRENOSIVIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

(IZAVANJE ČEKOVA I MJENICA NE PREDSTAVLJA EMIS. POSAO), •

•

KOD OVOG POSLA BANKA POVEZUJE EMITENTA I STICAOCA EFEKTA, FAZE POSLA ZA REALIZACIJU EMISIJE SU:

BANKARSKI POSLOVI •

IZAVANJE OGOVARAJUDIH HARTIJA O VRIJEDNOSTI UZ UPISIVANJE OBAVEZE EMITENTA NA HARTIJI OD VRIJEDNOSTI,

•

PRENOŠENJE PREUZIMANJA HARTIJA O VRIJENOSTI O STRANE PRVOG PREUZIMAOCA ŠTO JE KO BANKARSKOG EMISIONOG POSLA BANKA A KOD SAMOSTALNE EMISIJE DRUGA ZAINTRESOVANA LICA KAO PRVI STICAOCI EFEKATA GDJE SE BANKA

MOŽE POJAVITI KAO STICAOC HARTIJE I U ULOZI ZASTUPNIKA EMITENTA HARTIJE OD VRIJEDNOSTI.

BANKARSKI POSLOVI •

•

•

U TREDOJ FAZI BANKA PREUZETE HARTIJE O VRIJENOSTI PLASIRA NA TRŽIŠTE, ONOSNO PRENOSI IH NA TREDA ZAINTRESOVANA LICA. OVAJ POSAO SE JAVLJA KAO SLOŽEN POSAO IMA ELEMENTE RAZLIČITIH PRAVNIH POSLOVA ZAPODINJE OBRADANJEM EMITENTA BANCI ZAHTJEVOM DA SE EMISIJA EFEKATA OSTVARI PREKO NJE,

BANKARSKI POSLOVI •

KAD BANKA PRIHVATI PONUDU EMITENTA ZA

ZAKLJUČIVANJE BANKARSKOG EMIIONOG POSLA DOLAZI DO REALIZACIJE EMISIJE EFEKTA, •

BANKA MOŽE IMATI OBAVEZU A EFEKTE SAMA OTKUPI I A IH ZA SVOJE IME I SVOJ RAČUN SAMA PLASIRA NA TRŽIŠTE (ČVRSTO PREUZIMANJE EMISIJE)

•

RUGA MOGUDNOST JE A BANKA PREUZIMA OBAVEZU PLASMANA EFEKATA U SVOJE IME ZA

RAČUN EMITENTA, ONOSNO A U IZVRŠENJU POSLA ISTUPA KOMISONO.

BANKARSKI POSLOVI •

BANKA SE MOŽE POJAVITI U ZASUPNIČKOJ ULOZI AKO UGOVOROM PREUZME OBAVEZU

A DE EFEKTE PLASIRATI NA TRŽIŠTE U IME I ZA RAČUN EMITENTA. 



ČVRSTO PREUZIMANJE EMISIJE EFEKATA NAJVIŠE ODGOVARA EMITENTU JER BANKA SNOSI RIZIK PLASMANA EFEKATA, OVAJ MODEL IMA ELEMENTE KREDITNOG ODNOSA JER

BANKA OMAH U CJELOSTI EMITENTU ISPLADUJE VRIJENOST PREUZETIH EFEKATA A ONA O NOVČANE PROTIVVREDNOSTI TIH EFEKATA DOLAZI U TRENUTKU

NJIHOVOG PRENOSA NA TREDA LICA.

BANKARSKI POSLOVI •

KO EMISIJE AKCIJA BANKA MOŽE PREUZETI OBAVEZU AKCIJA KOD SAMOG OSNIVANJA

•

•

AKCIONARSKOG RUŠTVA I EMISIJU PRI OKAPITALIZACIJI AKCIONARSKOG RUŠTVA. RAZLIKUJE SE ČVRSTO PREUZIMANJE I KOMISIONO (AGENCIJSKO) PREUZIMANJE EMISIJE. KOD POTPUNOG PREUZIMANJA EMISIJE AKCIJA BANKA KAO I KOD OBVEZNICA PREUZIMA POTPUN RIZIK

PLASMANA AKCIJA JER BANKA NE MOŽE

NEPRODATE AKCIJE VRATITI AKCIONARSKOM

RUŠTVU, BANKA PREUZIMA AKCIJE U SVOJE IME I ZA SVOJ RAČUN.

BANKARSKI POSLOVI •

UGOVOROM SA AKCIONARSKIM RUŠTVOM BANKA PREUZIMANJEM AKCIJA STIČE PRAVO U AKCIONARSKOM RUŠTVU A ZA UZVRAT BANKA PREUZIMA OBAVEZU DA PLATI

•

AKCIONARSKOM

RUŠTVU PREUZETE AKCIJE PO USLOVOM OREĐENIM U OLUCI O EMISIJI AKCIJA. UGOVOROM SE OREĐUJE KURS PO KOJEMDE BANKA PROAVATI AKCIJE KOJI JE VEDI O KURSA KOJIM JE BANKA PREUZELA AKCIJE OD AKCIONARSKOG

•

RUŠTVA. RAZLIKA KURSA JE NAKNAA BANCI ZA IZVRŠENI POSAO.

BANKARSKI POSLOVI •

KA SE BAKA OBAVEŽE KAO KOMISIONAR , RIZIK PLASMANA SNOSI EMITENT,

•

KOD KOMISIONOG PREUZIMANJA EMISIJE

AKCIJA BANKA PROAJE AKCIJE TREDIM LICIMA U SVOJE IME I ZA RAČUN AKCIONARSKOG RUŠTVA.

BANKARSKI POSLOVI •

MODALITETI PRODAJE: - SLOBODNA PRODAJA , - PRODAJA NA OSNOVU JAVNOG POZIVA NA UPIS I KUPOVINU EFEKATA, - PRODAJA NA OSNOVU POZIVA NA

KORIŠDENJE PRAVA PREČE KUPOVINE I - PRODAJA NA OSNOVU LICITACIJE.

BANKARSKI POSLOVI •

PO OSNOVU BANKARSKOG EMISIONOG

POSLA BANKA STIČE VIŠE PRAVA PREMA EMITENTU O KOJIH SU NAJVAŽNIJA: - PRAVO NA PREUZIMANJE EMISIJE RADI PRODAJE EFEKATA, - PRAVO NA NAGRAU (PROVIZIJU) - PRAVO NA NAKNAU TROŠKOVA - PRAVO IZ PREUZETIH AKCIJA.

BANKARSKI POSLOVI •

KAA SU UGOVOROM OREĐENE OBAVEZE BANKE A EFEKTE OTUĐI U OREĐENOM ROKU , PA TO ONA NE UČINI, EMITENT PO ISTEKU ROKA IMA PRAVO DA ZAHTJEVA

PRESTANAK VRŠENJA TIH PRAVA O STRANE BANKE.

BANKARSKI POSLOVI BANKARSKI USLUŽNI POSLOVI POSLOVI KOJI SU VEZANI ZA SVA PLADANJA U •

PALTNOM PROMETU. NA STRANI NALOGODAVCA POJAVLJUJU SE SVA

PRAVNA I FIZIČKA LICA . POSLOVE PLATNOG PROMETA OBAVLJAJU

BANKE I RUGE OVLAŠTENE ORGANIZACIJE.

BANKARSKI POSLOVI •

GRUPA BANKARSKIH POSLOVA JE:

- PRENOS SRESTAVA SA JENOG NA TEKUDI

RAČUN, - UPLATA ISPLATA SA RAČUNA ILI NAPLATA IZ SRESTAVA NA RAČUN. - U PLATNI PROMET NE SPADAJU NEPOSREDNA

PLADANJA GOTOVIM NOVCEM , NA OSNOVU NEKOG PRAVNOG POSLA.

BANKARSKI POSLOVI •

POSLOVI PLATNOG PROMETA SE UREĐUJU ZAKONOM O PLATNOM PROMETU. SUBJEKTI PLATNOG PROMETA

Učesnici i nosioci platnog prometa su korisnici usluga koje daju nosioci platnog prometa,

To može a bue fizičko i pravno lice, koje preko neke banke ili druge fin. organizacije vrši određeno plaćanje ili prima novac.

Bankarski poslovi •

•

Šta je uloga te organizacije preko koje se vrši pladanje? Pojavljuje se kao zastupnik lica koje daje nalog

za pladanje ili kome se vrši pladanje. •

Ko su nosioci paltnog prometa?

banke, preuzeda PTT saobradaja, ok ruge finansijske organizacije osnovane za obavljanje

platnog prometa otvaraju račun ko banke.

Bankarski poslovi •

Banke voe račune pravnih i fizičkih lica koja obavljaju jelatnost, voe račune fizičkih lica koja ne obavljaju jelatnost, učestvuju za račune koje voe u međubankarskom kliringu i obarčunu izvršenih pladanja, utvrđuju za svakog klijenta nevni promet i o tome ih obavještavaju, primaju uplate u korist računa fizičkih lica koji se voe u toj banci, primaju uplate u korist računa koji se vode kod druge banke, organizuju izdavanje platnih kartica i dr.

Bankarski poslovi Vrste platnog prometa: •

Unutrašnji platni promet , ovija se između omadih lica i to klijenata koji imaju otvorene račune ko banaka , ili rugih nosilaca platnog prometa,

•

Međuanroni platni promet , obavlja se između omadih i stranih lica.

Bankarski pravni poslovi •

ZAVISNO KAKO SE OBAVLJA PLATNI PROMET RAZLIKUJE SE:

-GOTOVINSKI PLATNI PROMET KOJI ČINE SVE UPLATE GOTOVOG NOVCA NA RAČUN I ISPLATE GOTOVOG NOVCA SA RAČUNA KO ORGANIZACIJE KOJA OBAVLJA POSLOVE PLATNOG PROMETA, - BEZGOTOVINSKI PLATNI PROMET SASTOJI SE U

PRENOŠENJU NOVCA SA RAČUNA JENOG NA RAČUN DRUGOG LICA.

BANKARSKI POSLOVI •

•

ZA PRAVNA LICA I PREDUZETNIKE BEZGOTOVINSKI PLATNI PROMET JE OBAVEZAN, SVE POSLOVANJE MORA DA SE

OVIJA PREKO ŽIRO RAČUNA, ZA FIZIČKA LICA BEZGOTOVINSKI PALTNI PROMET NIJE OBAVEZAN.

ŠTA SU PREDNOSTI BEZGOTOVINSKOG PLAĆANJA?

BANKARSKI POSLOVI •

Ostvaruju se uštee u troškovima, u rau, u vremenu, omogudava a se postigne vedi stepen sigurnosti, i kontrola arspolaganja

novčanim srestvima o strane učesnika paltnog prometa. •

Vrlo bitno: povedava se kreitni potencijal banaka , srestva koja se nalaze na računima mogu da preusmjere preko kredita u privredno korisne svrhe.

BANKARSKI POSLOVI

•

•

UGOVOR O TEKUĆEM RAČUNU BANKARSKI POSAO KOJIM SE BANKA OBAVEZUJE DA SVOM KLIJENTU OTVORI KOD SEBE POSEBAN

RAČUN, NA KOJEM DE VOITI SVA KLIJENTOVA PRIMANJA I IZAVANJA NOVČANIH IZNOSA. •

PASIVNI BANKARSKI POSAO JER SE BANKA JAVLJA

KAO KLIJENTOV UŽNIK.

Bankarski poslovi •

UGOVOR O ŽIRO RAČUNU

•

NA OSNOVU UGOVORA PRAVNA LICA I

PREUZETNICI OTVARAJU ŽIRO RAČUN KO BANKE ILI DRUGE FIN. ORGANIZACIJE, VODE

•

SRESTVA NA TOM RAČUNU I VRŠE PALDANJA PREKO TOG RAČUNA. BANKA JE UŽNA A IZVRŠAVA KLIJENTOVE NALOGE SA ŽIRO –RAČUNA,

BANKARSKI POSLOVI •

PRAVNA LICA I PREUZETNICI UŽNI SU A GOTOVINU NOVCA, PO BILO KOM OSNOVU UPLATE NA ŽIRO-RAČUN ISTI AN,A NAJKASNIJE NAREDNOG DANA,

•

SA RAČUNA PLADANJA I ISPLATE SA RAČUNA MOGU A SE VRŠE NA OSNOVU ORIGINALNE OKUMENTACIJE KOJA SLUŽI A SE UTVRI IZNOS, OSNOV I NAMJENA PLADANJA,

BANKARSKI POSLOVI •

NALOG ZA PALDANJE RAČUNA - može biti u pismenoj formi ili elektronski, - usmeni nalog za pladanje banka i klijent

moraju prethodno predvidjeti ugovorom o

otvaranju i vođenju računa, - mora a sarži poatke o izavaocu i priamocu naloga i njihovim bankama , podatke o iznosu,

Bankarski poslovi •

Nalog za pladanje koje ispostavlja vlasnik računa potpisuju lica čiji su potpisi deponovani kod nosioca platnog prometa kod

•

kojeg se voi račun izavaoca naloga, Obaveza banke je a ko izvršavanja naloga za pladanje postupi sa užnom pažnjom (ako postoji neusklađenost poataka vratide nalog podnosiocu)

Bankarski poslovi •

•

Ako u toku istog ana primi više naloga za pladanje ili ruge instrukcije za povlačenje novca sa računa , nalozi za pladanje se izvršavaju prema atumu ospjeda i reosleu prijema. Prvenstveno se postupa po zahtjevima za

povradaj pogrešno označenih srestava , a zatim se izvršavaju rješenja poreskih, carinskih i rugih naležnih organa, suska rješenaj , nalozi povjeroca na osnovu dospjelih hartija od vrijednosti.

Bankarski poslovi •

•

Šta se ešava ako banka ne izvrši nalog učesnika u platnom prometu? Banka kao nosilac platnog prometa užna je a učesniku u platnom prometu plati ugovorenu kamatu, zateznu kamatu i naknadu

 štete, ako je šteta veda o iznosa koji je obio na ime zatezne kamate.

Bankarski poslovi •

Kaa se može izvršiti paldanje sa računa klijenat bez anloga?

•

•

U slučaju prinune naplate na osnovu izvršnih poreskih, carinskih ili suskih rješenja. Obaveza nosioca platnog prometa je da u

roku koji je previđen ugovorom o otvarnju žiro -računa korisnicima računa ostavljaju izvještaj o isplati uga.

Bankarski poslovi •

Banka je užna a poštuje tajnost računa i a informacije o računu aje samo klijentu, osim ako je rukčije propisano zakonom , ako postoji sudski nalog ili nanalog nekog drugog organa , ili ako je klijent saglasan da se informacije mogu darti i nekom drugom licu.

Bankarski poslovi •

Insrumenti platnog prometa:

- ZA GOTOVINSKO PALĆANJE: nalog za uplatu i nalog za isplatu, - ZA BEZGOTOVISNKO PLAĆANJE: nalog za prenos i nalog za naplatu, - INSTRUMENTI PLAĆANJA : ČEK, PLATNA KARTICA, I AKREDITIVI KAO INSTRUMENT ZA

RASPOLAGANJE SRESTVIMA SA RAČUNA ,

BANKARSKI POSLOVI AKREDITIV

BANKARSKI POSAO KOJIM BANKA PO NALOGU KLIJENTA IZDAJE SVOJ NALOG DA SE KOD ISTE

ILI RUGE BANKE TREDEM LICU STAVI NA RASPOLAGANJE OREĐENA SUMA NOVCA , AZ OREĐENO VRIJEME (INSTRUMENT PLADANJA). U PRAVNOJ NARAVI TO JE UGOVOR U KORIST

TREDAG LICA.

BANKARSKI POSLOVI •

ODNOS IZ AKREDITIVA NASTAJE IZJAVOM VOLJE BANKE, BANKU PREMA KORISNIKU AKREDITIVA

OBAVEZUJE SAMO ONO ŠTO JE NAZNAČILA U IZJAVI O OTVARANJU AKREDITIVA. •

NA MEĐUNARONOM PLANU PRIMJENJUJU SE JEOOBRAZNA PRAVILA I OBIČAJI ZA DOKUMENTARNE AKREDITIVE KOJE JE UTVRDILA

MEĐUNARONA TRGOVINSKA KOMORA U PARIZU.

BANKARSKI POSLOVI •

NAČELA AKREITIVA:

•

NAČELO AUTONOMIJE, ŠTO ZANČI A JE AKREITIV ODBVOJEN U ODNOSU NA UGOVOR O PRODAJI ILI U ODNOSU NA NEKI DRUGI PARVNI POSAO POVODOM KOJEG JEA KREDITIV OTVOREN,

•

TEMELJI SE NA JEDNOSTRANOJ IZJAVI VOLJE BANKE,

OK SU OBIM I NAČIN ISPUNJENJA BANIČNE OBAVEZE OREĐENI AKREITIVOM, ŠTO ZNAČI A JE BANKA UŽNA A ISPLATI AKREITIVNI IZNOS ČAK AKO JE PARVNI POSAO NIŠTAV.

BANKARSKI POSLOVI •

NAČELO FORAMLNOSTI.

-AKREDITIV SE IZDAJE U PISMENOJ FORMI, BEZ PISMENE FORME NEMA AKREDITIVA, - OVA FORMA OMOGUDAVA A SE JASNO EFINIŠE OBAVEZA BANKE PREMA KORISNIKU AKREDITIVA I IZBJEGNU SPOROVI U POGLEDU ISPUNJENOSTI

USLOVA ZA IZVRŠENJE BANIČNE OBAVEZE, - IZDAJE SE NA OBRASCU KOJI JE SASTAVILA BANKA, U KOME SU UTVRĐENI SVI BITNI ELEMENTI AKREITIVA.

BANKARSKI POSLOVI •

NAČELO POSLOVANJA DOKUMENTIMA

-OLAZI O IZRAŽAJA KO OKUMENTARNOG AKREITIVA, ZNAČI A BANKA U AKREITIVNOM POSLU SVOJU OBAVEZU ISPUNJAVA ISKLJUČIVO NA OSNOVU DOKUMENATA, TAKO DA JE OBAVEZA BANKE

USLOVNA I GASIM SE AKO JOJ U OREĐENOM ROKU NISU PREDATI DOKUMENTI. Banka ispituje samo dokumente a ne robe na koje se odnose.

Bankarski poslovi •

Banka je užna a okumente ispita sa razumnom pažnjom i u arzumnom roku, koji ne može biti uži o seam ana o prijema dokumenata, da ispita da li su dokumenti saobrazni uslovima i odredbama akreditiva i

a li su međusobno saglasni, a bez olaganja obavjesti banku od koje je primila dokumenta, ili korisnika kako bi se dokumenti ispravili, ili da ih obavjesti o namjeri da odbije dokumnte kao nesaobrazne sa akrditivom.

Bankarski poslovi •

U akreitivnom poslu učestvuju najmanje tri liaca:

-nalogodavac, - banka, - korisnik akreditiva.

Onos između nalogoavca i korisnika akreitiva se temelji na osnovu ugovora kojim je oređeno a de  jena strana obavezu pladanja izvršiti otvaranjem akreditiva u korist druge ugovorne strane.

Bankarski poslovi •

rugi onos je onos između nalogoavca i korisnika akreditiva, nastaje kada

užniknovčane obaveze iz jenog ugovoar sa akreitivnom klauzulom da banci nalog da

otvori akreitiv oređene saržine , a banka taj nalog prihvati. •

Prihvatanjem naloga od strane banke nastaje ugovor o otvaranju akreditiva( koji je po svojoj prirodi vrsta ugovoar o nalogu).

Bankarski poslovi Šta sadrži nalog za otvaranje akreditiva: - Naziv i aresu nalogoavca, firmu i sjeište •

korisnika akreditiva, vrstu akreditiva, akreditivni

inos, vrstu, količinu i kvalitet robe,poatke o transportu robe, modalitete isporuke, podatke o dokumentima koje korisnik treba da podnese

banci, rok važenja akreitiva, potpis nalogodavca.

Bankarski poslovi •

TREDI ONOS JE ONOS IZMEĐU AKREDITIVNE BANKE I KORESPODENTNE BANKE.

•

ČETVRTI ONOS JE ONOS IZMEĐU BANKE I KORISNIKA AKREDITIVA , NASTAJE ONOG DANA KADA BANKA OBAVJESTI KORISNIKA DA MU JE OTVORILA AKREDITIV. SMATRA SE DA JE

TOG ANA UŽNIK ISPUNIO SVOJU OBAVEZU OTVARANJA AKREDITIVA.

BANKARSKI POSLOVI •

UGOVOR O ULOGU NA ŠTEDNJU

BANKARSKI POSAO KOJIM JEDNA UGOVORNA STRANA

(KLIJENT) PREAJE BANCI NA ČUVANJE OREĐENU SVOTU NOVCA , A DRUGA STRANA (BANKA) SE OBAVEZUJE DA TA

SRESTVA U CJELINI ISPLATI ULAGAČU , KAO I UGOVORENU KAMATU.

SUBJEKTI OVOG UGOVORA SU FIZIČKA LICA,( MOGU BITI I KOLEKTVI) , SPADA U GRUPU NEFORMALNIH UGOVORA, I AKO SE

PRILIKOM ZAKLJUČIVANJA POPUNJAVAJU OREĐENI OBRASCI.

•

•

•

•

RAZLIKUJU SE ŠTENI ULOZI PO VIĐENJU I ULOZI S OTKAZNIM ROKOM „VEZANI ULOZI“ AKO SE POVLAČI CJELOKUPAN ULOG BANKA PONIŠTAVA ŠTENU KNJIŽICU, A AKO JE JELIMIČNO EVIENTIRA SE U ŠTENOJ KNJIŽICI. POACI O ULOZIMA NA ŠTENJU PRESTAVLJAJU SLUŽBENU TAJNU. DINARSKA I DEVIZNA SREDSTVA.

BANKARSKI POSLOVI  –

NEUTRALNI BANKARSKI POSLOVI:

Poslovi gje banka nije ni povjerilac ni užnik ved uz naknau pruža oređene usluge klijentu. To su ugovor o depozitu, ugovor o sefu, devizni poslovi i bankarska garancija. UGOVOR O DEPOZITU:

Ugovor o ostavi, zaključen između banke i njenog klijenta. -pravi epozit(banka može a se koristi sretvima klijenta)

Bankrski poslovi •

•

•

•

Nepravi depozit( banka koristi deponovana stavri) uz obavezu da vrati istu vrstu stvari,

količinu i vrijenost) epozit rai čuvanja(samo čuva uz obavezu a stvari vrati u oređenom roku) epozit rai čuvanja i rukovanja ( čuvanje i obezbjeđivanje interesa klijenta) Zatvoreni epozit (čuvanje zapečedeni stvari)

Bankarski poslovi •

Otvoreni( nezapečedene stvari)

•

NOVČANI I NENOVČANI(HARTIJE O VRIJENOSTI, DRAGOCJENOSTI, PLEMENITI METALI).

•

OBAVEZ A PRIMI STVARI NA ČUVANJE,IZA EPONENTU BANIČNU ISPRAVU, A ČUVA PRIMLJENE STVARI A U OREĐENIM SLUČAJEVIMA DA RUKUJE DEPONOVANIM STVARIMA U CILJU

ZAŠTITE INTERESA EPONENTA, A VRATI STVARI DEPONENTU I DA PLATI KAMATU PO UGOVORU.

•

UGOVOR O SEFU

Sef oređene pregrae (kasete) koje banka stavlja na raspolaganje klijentima da u njima

čuvaju svoje stvari. Na osnovu ugovora o sefu banka je obavezna:

a oređeni sef stavi na raspolaganje, a primi oređene premete u sef, a čuva sef zajeno sa stvarima, da primljene stvari vrati. Ne odgovara

za štetu.

BANKARSKI POSLOVI •

OBAVEZE KLIJENTA:

•

a u sef stavlja stvari koje su previđene pravilima banke ( u protivnom odgovara za

•

•

 štetu), a plati naknau za korišdenje sefa, Da ostavljene stvari primi po proteku roka za

čuvanje.

Bankarski poslovi •

Devizni poslovi

•

Poslovi u platnom prometu sa inostranstvom,

•

•

Banka ima ulogu posrednika, regulisani su propisima o deviznom poslovanju, Devizni poslovi su kupovina i prodaja valuta,

rebna i nerobna pladanja, kreiti, kompenzacioni poslovi, robni akreditivi u spoljnotrgovinskom poslovanju, bakarske garancije, kupovina i prodaja plemenitih metala.

Bankarski poslovi •

Inkaso poslovi,gje banka napladuje potraživanja svog klijenta u inostranstvu, uz oređenu proviziju. Bankarska garancija

Neutralni bankarski posao kojim banka

garantuje a de ruga strana (kupac, investitor) izvršiti svoju ugovorenu obavezu( pladanje kupovne cjene, isplatu invest. radova i dr.)