Autogeni Trening 1x1 -Dr.med. Hannes Lindemann

Dr.med. Hannes Lindemann

AUTOGENI TRENING

sima medicine, imaju psi

-

s jedne strane i sve slabije tjelesne aktivnosti s druge, po ikada ranije. Prije ili kasnije dolazi do smetnja koje potkopavaju posljednji osta kojega ne mogu prekinuti ni najbolji lijekovi. Ostaje nam autogeni trening (AT) kao idealna metoda, ako ne za potpuno ozdravljenje a ono barem kao mo -

pokusi. AT je znanstvena metoda kojom se prenijeti na tijelo. AT je, dakle, utjecanje na todu postavku da trenira i da se koncen Ako

Tvorac AT-a je profesor dr H. C. Schultz. Umro je 27. rujna 1970. nakon dugog bi od 86 godina. Otac govorio da se njegov otac trudio da izgradi

je ostao vje ambulanti za hipnozu, razvio je auto-geni dine mogao kom monografijom napetosti uz k ka

potreba za ATprije. ljude, da brzo predahnu i okrijepe se, da vodnu sposobnost, a

sindroma, stanja iscrpljenosti, nesanice, stanja tjeskobe i uznemirenosti (ako nisu odraz istinvanredno i svestrano primjenljiv bilo sam ili u kombinaciji s drugim psiho-terapeutskim

Predgovor

vjek se mora tvorne i druge organizacije - i sam brinuti od

predavanja na srednjo svi vodi obrazovanje. Isto tako nemaju medicinsko obrazovanje ni sve one -

tre

lud -

-tima jasne upute i propisuje im kako da p treninga.

13

U

MEDICINE

- broj bolesnika se i dalje

p

eve U mnogim se pogonima strojevi ne mogu kretati punom

M -ali on, osim toga, i sam sebi natovaruje nepotrebne te zdravlju. Natjerava sam sebe i svoju okolinu pa i sebi i njoj postaje teretom. Prije ili kasnije dolazi onda do smetnji koje potkopavaju dati probiti ni najboljim lijekovima. Bez obzira na to radi li se o vegetativnoj distoniji koju narod jednostavno naziva nervozom, 15

odnosno o smetnjama u vladanju u smislu neuroza, o takozvanim bolestima civi -

Ovdje se autogeni trening (AT) nudi kao idealna metoda, kao

Znanstvena metoda Mnogi ljudi imaju nejasne ljaju na --pokuse. Drugi obavljaju to na sportskim igra

h zna da se

je u

kako n koncentra

-

- uz pretpostavku da trenira i da se koncentrira na mir i -a uzmogne osloboditi briga i

problema, probit ATnekoliko godina. Sami su svladali boli i tjelesne nedostatke,

sam ih sam, z

-

utjecanja na samog sebe raz usmjereno i sistematski primjenjuje.

Pokus izveden na samom sebi ablanci, upoznao sam ondje

bez ikakvih zaliha hrane i pitke vode odjedriti preko Atlantika. u tvrdnju, da brodolomci mogu piti morsku vodu.

-vrgnem Ratzeburgu, a kasnije i - sam samcat - na Atlantiku. Zanimali su me i drugi problemi brodolo-maca, na primjer problem prehrane, o na otvorenom moru. U ono su vrijeme sigurnosne mjere za 17

posadu i putnike na brodovima bile nedovoljne. To sam dobro enje u Liberiji, obale, takozvani kru-kanu. U toj sam orahovoj ljusci godine 1955. nom cilju, otoku Haiti, sestrinskoj republici

tvorenom moru, ali jedna mi stvar nije uspjela: nisam uspio ovladati ma vezanim uz takvu plovidbu. Za nju sam nisam pripremio. Uslijed toga sam zapao u krajnje opasnu krizu

sam sebe pitati kako bi se moglo utjecati na psihu, p

da to mnogi ljudi nisu mogli shvatiti. Ne bi imalo smisla da sam

Na temelju svojih iskustava s kanuom uspio sam sklopivi

prebrodim tu pustolovinu. Sad je sve ovisilo jedino o meni.

za taj plan, pa ni mo

-

kadar izvesti. Mora poznavati granice, svoje vlastite i one svoga - vjera u ostvarenju; to vrijedi za svaki pothvat. Osim toga, pozitivni je snage.

Uspjelo mi je Nak

-a koji

19

rano po podne, trenirao na pro - dok hoda, sjedi, jede, u svim identificira se s njim, tako da mu ono postane drugom prirodom i moto po

iznova

dati put. Uvijek svijest kako bih u snu ili kao

Za vrijeme plovidbe preko oceana taj mi se moto automatski uvijek ponavljao kad je trebalo svladati neku krizu. Pogotovu onda kad sam se prvi put izvrnuo, upravo me je osupnulo kad je potreslo i gotovo opojilo. ihovom sam

halucinacije napale. Ta su mi gesla za vrijeme najopasnijih sati plovidbe djelovala

zoru uspio okrenuti.

Kako duboko mogu biti takva gesla usidrena u podsvijesti,

Pravac: zapad!

bih ma i najmanje skrenuo s kursa prema zapadu, trebalo je u ac i spavao. olujni pasatni vjetrovi, pa sam zbog nespavanja bio gotovo ka o

1

.

iz dubine moje podsv Jednom sam najjasnije vidio nekog Afrikanca i -

-

-

probudila pa sam smjesta pogledao na kompas da ispravim smjer plovidbe.

sugestije. premio za moja gesla djelovati kasnije na moru. Pa upravo na tom primjeru iko ona mogu pomagati i kako pod 21

1

West -

(Op. prev.)

preventivu. -

-

1

sjed

slana voda. No to je imalo i druge razloge. Tko se autogeno

- da u

1

Seelenverkdufer: tako se naziva (Op. prev.)

reakciju. preko oceana, a za vrijeme mukotrpne plo -a sam bar

pustolovinu. Nje

stigao prijeko. Pa -om, neke se

autogenom tre osobitu milost, a istodobno i kao obavezu.

prij

sam sam sebi prije odlaska. Za vrijeme plovidbe to mi je uvjerenje omo 23

neke odluke odvagnuo sve okolnosti - mora iz misli istjerati sve sumnje i sva okli

Napoleon je jednom r

Ako smo, dakle, razabrali cilj, krenimo ravno naprijed. Veliki

iz bati, a pogotovu nas ne smiju navesti na to da odustanemo od pothvata. uspj puta utuvljivati u svo samo toliko pre

- i to upravo kod AT-

sam uvijek imao jedinicu iz mate dovoljno jednostavno protuma vidimo kod ljudi koji mucaju. Kod posve malog djeteta su gube, ali kod nekih traju malo dulje. Ako se sad poremeti

na primjer dovode do govornih smetnji: hipnotizirani mucavac govori bez

-teuznapredovale. Neki su

uvijek normalne slike,

pravilnog postupka, te sam mu mogao ob stoje obrnuto. Nakon toga su meditiranja.

Wilhelm von Humboldt (1767-1835) rekao je jednom vrlo trati sramotom

o je

Postupati tako kao da...

htjeli biti, veoma je stara. Vjerojatno su je uvijek iznova Kant spominje da se prema brigama - i

mora se vladati i kretati tako kao da je potpuno slobodan i

sve dotle dok nam ona ne postane drugom prirodom. vnije i najjeftinije -genim treningom, svatko

-1882.) i Prentice Mulford (1834-1891) je neumor e nedostatke i slabosti, ne obaziri se se odnosi prema svom tijelu kao alatu duha u svim njegovim 29

bolesnika vezanog za postelju, pa ni onda ako ti je tijelo prolazno

bila potaknuta da se potpuno razvije

To se i kasnije neprekidno iznova ponavlja u brojnim

ATSvakako bismo trebali nekoliko puta dnevno, pogotovu u osobitim situacijama, ispitati jesmo li se zaista opustili i vladali se

-19. pr. n. e.) prastara je. I zaista: mogu obo

su bolesni. Nije li onda -1836) u predgovoru voljom

ovlada svojim bolesnim osje mi namjeravamo provesti. 30

autosugestije. Misli posjeduju snagu ostvarenja. Slobodan je samo onaj koji osjetimo (1871-

orijentirani ljudi rijetko oboljevaju, a ako jednom stvarno obole,

be su gore od raka

utvaranja. Poznajem mnoge ljude koji su nakon dugih godina u -u. Prema z

Pokus s njihalom dokazuje koliko je organizam pro mislima. 31

Pokus s njihalom 1 5 do 30 centimetara

vodoravnom crtom raz da se pri tom

ndi izvoditi

prema njemu, moramo vrlo intenzivno zamisliti taj pokret. Pri

32

o zivno

promatraju pokrete njihala nego ako pokus izvode sklopljenih

kojih nismo svjesni. godinama mogu kupiti u trgovinama. Navodno se po

tih pitanja. znati treba je postavio njihalu dobio je odgo pokusa za odg

bio (to je ustanovljeno promatranjem nakon pet godina). rugih pitanja dobiti i takve odgovore

drugome da je njegova

33

u njima je pisao Albert Schweizer. U zapadnoj Africi, ali i u nekim T skim pravilima. Za vrijeme mog boravka u Lambareneu pripovijedao mi je Schweiz

a dara i zato bio stavljen

2.34

glavu, imao na kne od straha. radnika zabunom zatvorili u automobil-hladje hlad mrtvog i to sa svim simptomima smrzavanja. Pri rekonstrukciji

smrzavanja - pa se tako i dogodilo. pravke na dalekovodu. estu mrtav. Pri analizi nezgode ustanov Bez obzira jesu li ta tri nesretnika - a oni su ovdje spomenuti umjesto brojnih drugih - umrli zbog autosugestije ili od straha, njihova je smrt svakako bila psihogene prirode.

Novo znanje, nova nada

bama umiranje odgodi.

izgubio vjeru. astitom sna objavljenoj godine 1928. u Jeni, opisao je C. Hamburger brojna 2.35

lij

iznenada bolesnica preselila u drugi stan, a njezini novi znanci uzdrmali su u njoj povjerenje u metodu tak

AT-a predstavlja najdjelotvorniju silu u borbi protiv na

-sve su to

To nam dokazuju sudbine brodo-lomaca. Cak i pokusi provedeni

ugi

zajedno

bazen s vodom, oni su uginuli mnogo kasnije od ostalih. 2.36

ninga - ali u posve drugom obliku. Pozitivna iskustva i iskrena pripravnost

sebe ili zbog drugih. Ne samo da bi oni sami morali napeti svu

psihohigijenska nastojanja. AT je djelotvorna metoda da se ovdje nastojati da to pomognemo. U psiho-socijalnom pogledu

rali bismo bar smo

tako

nezreli, tako -genim treningom. No bez obzira na to radi li se o rukovodiocima ili o tajnicama, o pripadnicima slobodnih zvanja ili o radnicima, svi u samo katastrofalno velik manjak prilika da provedemo autogeni m volje, morale bi aktivnije po

2.37

2 autogenog treninga

Johannes Heinrich Schultz TVORAC AT-A JE PROFESOR DR DR H. C. SCHULTZ. Umro je 27. rujna od 86 godina. upozoravao na to da se njegov otac trudio da izgradi nauku o

U mladim danima su Schultza -

svojoj - njegovi drugovi u igri

Frankfurtu. Za vrijeme jednog - konkretno o hipnozi -

obrtniku na hrbat ruke metalni novac i sugerirao mu da je taj -crvenjela niti

bezbolni mjehur koji za nekoliko sati opet Schultz dosjetio da za vrijeme prve hipnoze nije opozvao

knjigu

otvorio u Ber Ti su njegovi radovi u prvom redu dali vrlo vrijedne poticaje metode AT-a koja je neraskidivo povezana s njegovim imenom.

0 porijeklu AT-a

medicine koju danas po nom godine 1920, razabire se osnovna koncepcija AT-a. Osobe s

39

U

- jednako kao kod AT-a o-

(prema Kraepelinu). Sad se radi o tome, rekao je Schultz sam sebi, da bolesnici je prema

sebi

je napetosti uz izdanja, a i prijevodi. sao je Schultz o tome da se mnogi nepozvani ljudi iz pomodnih razloga ningom da bi kod sebe ili kod

trebnije. Danas ponovo govorimo o modi, a pri tom ne uzimamo u obzir koliko su veliki zahtjevi i kako je veliko

vrijeme kad za njom vlada potreba. Tako je stigao i AT. Posvuda

40

geni

neutralno odnosi prema nekoj stvari, ali bolje je ako se prema njoj odnosi pozitivno. Treba pretpostaviti da za nju postoji

lje nego da sjedi ovdje,

stitoj individualnosti, ali nerazvijena sposobnost identificiranja. Slabo -a

prikladniji za AT od nemirnog, nervoznog, aktivnog i nepovjer-

41

metode ili jednog medikamenta dokazuje nam takozvani placebo-efekt. Placebo je preparat bez djelovanja, prividni lijek. Dajemo ga umjesto kakvog djelotvornog preparata na koji je vanjskim

pravom lijeku, govorimo o dvostruko slijepom pokusu. Prilikom 60 posto ivna djelovanja placeba. Pozitivno glavobolje. -

vlastitoj sklonosti pasiviziranja i prihvatiti to stanje. -om.

sustavnouspjeha u granicama

42

nosti u dionika bolje je voljnije.

trening je apsolutno potreban. I

nuta, vara sam sebe. To

jutarnjeg t

To geslo moramo sami sebi govoriti i onda ako po podne treniramo u uredu, odnosno na radnom mjestu gdje bi bilo

vjek koji trenira nema na raspolaganju posebnu

se slo

internom gimnastikom, autogenim treningom kako bih zaustavio daljnji razvoj moje boles

sjedio u jednom. Ostavite me bar za to vrijeme na miru kako bih se mogao potpuno usredo

svoju individualnost. treninga.

Svakog dana deset minuta bu otprilike

jednom dnevno.

geni trening. Ako smo neposredno prije treninga pili kavu, op

du

va pre

-u, to

tati - psi

laju, ali karavana prolazi.

. prema tome ne smijemo nagnuti naprijed. Glava labavo visi prema naprij

rivati jer njavaju s natkoljenicama kut od 90 stupnjeva pa dakle stoje okomito na tlu. dosad sam otkrio samo jednog koji je radije

raju ostati otvorena. zauzeti bilo gdje da se nalazimo i u svako vrijeme. slon stolca.

stolici.

druge da se udob malo uzdignuta. I u tom stavu su ruke blago svinute u laktovima,

podmetnuti jastuk. Ako

napetosti. ljena petosti i

trenirati AT i le ki put

uspjeh.

da li se osje

govi odnosi prema okolini -one

Bez obzira n

- u

49

vaka

pretjerane napetosti.

vog pravcatog

napetosti. Time donekle djelu Julius Fast na kratku fo ces, ipak - da bismo kao usporedbu po-segli za poznatom slikom iz sporta Ratkliff da pretjerano optere nam po-

51

- polagano tumaranje po prirodi, tempera gimnastika i i izmjena u vrsti zaposlenja - na primjer, zamjena rada s hobijem i obratno -u i zbog pomanjkanja vremena. Metodom stitom interesu i neprekidno je

AT-

dozrije

i. znaje da ne

samo smeta. Autosugestija se mora odvijati bez napora volje. Tko ti upravo

zaboravljanje samog sebe. Ono nam osigurava uspjeh u mulirao je je -

-

-

prvoj formu

nismo osjetili, ipak moramo provesti opozivanje. Gesla (formule) za opozivanje glase:

koliko puta napnu i opuste. Koliko sam mogao zapaziti, djelovanje je jednako jamo. Opoziv ne djeluje uvijek ruku i duboko di-

staviti kama

pravilno opozvana. vanje, to zvati. U

54

ostavimo samoga - u stvari samo zato da bismo opozvali geslo.

6X)

rekao da formulu posve tiho izgovara sam za sebe. Ali na kraju varao.

nom pojave ideje, misli i U

za Ut

U

Vrijeme u toku ko prilike 5 sekundi. Ta 8 puta jevaju zajedno otprilike jednu minutu. prekidamo je i opozivamo. mule

tek nakon tri do

pomoglo. Mog

56

dimo redovito kroz deset

Pojave li se i najmanje odmah opozvati.

Nova formula glasi:

XJ

(i X J

X) X) X)

ostvarenje. For

-12 X) Opoziv:

i jasno sve dok naposljetku ne bude dovoljno da samo pomislimo n je posljedica popu Obratno, hlad zako ne odvijaju stvarne tjelesne promjene i da se pri tom, dakle, ne radi

g

priliv krvi. Osjetljivim specijalnim termometrima uspjelo je dokazati da

niska. -u pa se dobno zagriju mokre i hladne

Vegetati nim vlaknima da se stanje skupinu. Ako je, dakle, popustila napetost jedne ruke, dolazi

58

z tih prijenosa utjecaja for bi mogle djelovati. Prema tome je potpuno pravilno ako pokreta postoje zakonski odnosi. Uostalom, to je bilo oduvijek poznato.

Generalizacija Os ljuju i u drugoj o

osim u desnoj ruci (odnosno u lijevoj, voj polovini tijela, no tavom tijelu. - osobito djeca i omladinci javi naprije u onoj ruci na koju smo se koncentrirali. To nije toliko u vezi s generalizacijom koliko s faktorima koji se ne mogu uvijek Kod nekog se pro tu, menuta ta

u rukama obzir

-

-

pravom pripominju da bi odma

zabunu pa su se najprije koncentrirali na jednu, a zatim na drugu

mogli ubrojiti i dosad navedene formule. To posebno vrijedi za generali ostvari -

60

bojao da bi se sud coueizam,

autosugestiju

tvornog ljavanje topline

narne sudove. Uslijed toga dobiva srce rivanje srca o to uvjerljivo tim, ipak ostali kod Schultzove sheme. kazuju, no ipak su, sve u

sam izvo

-

Na tu formulu reagira srce izvanredno osjetljivo, tako da

vore stare ce; srce mi je stalo od prepasti; to me je predbacivanje pogodilo u srce; 62

srce mi poskakuje od radosti; kamen mi je pao sa srca; ta me je vijest pogo

ljivo prvo sisaljke. Ali srce je moglo vjerovati kako je ono sje

- tako -

tek pri

kakve drama identifi

- dobio je

smicalicama da ga prizovemo u svijest. Svoje srce mo

da bilo osje

glasi: Xj X) X) X) X) X) - duboko disati -

dionici da ostaje mir Nova formula glasi:

cati. Naprotiv, disanje bi se trebalo razviti samo po sebi pa bi mu se

namjerne pokrete disanja, svjesno disanje. Zbog toga je Schultz odabrao kao pot-

64

to su je izmislili

To nam pok

volumen udisaja.

brojne ljude s osjetljivim vege da nije posve sigurno da formula za

-

65i

X) X) X)

. X) X)

X| o .eP._0 X) X) - duboko disati -

pleksus solaris

ili

pljujem otro itd.

67i

spontano isprazne. Naprot

zatim jelo. -novnice osjeti n manje osjetljivo. Tko i dalje sum U toku posljednjih stotinu godina mnog 1

u koju je potajno zaljubljen. uje u

te iste osobe -

A 1

(Op. prev.)

69

-a da u

a drugom dotaknimo pupak, u -

gornjem dijelu trbuha. Katkad im se zagrije

70

je odstranjen da bi se vid

Jednjak Aorta

splet splet se toplina najprije osjetiti u predjelu bubrega. Ako se i nakon dva tjedna

-

Bubreg izdigornjeg dijela trbuha; da nam jarko sunce sije na tijelo; da smo eludac

ili da nam toplina iz termofora prelazi u gornji dio trbuha. sebi

autogene

stanke pri izdisaju. To pogotovu vrijedi za osjet topline u gornjem dijelu trbuha.

rijetko

i program treninga, dakle, glasi:

X)

izmijeniti

u

X) X) X) X) X)

po glavi; obo

bolju, a u prvom redu napadaje nesvjestice.

X) X) (otprilike 6 X)

(otprilike 6 X) X) X)

do 30 X )

Dok sigurno ne ovla

-

-

- dobro disati -

Zapisnici

- duboko disati -

svojim zapisnicima po kojima kasnije listaju kao po obiteljskim kronikama. Evo kako je neki 331.

2. m brzo zaspao a da

tio te

14-

redovito jek, za tren oka. Generalizacija mi

-

I kod sa

tog us toplinu.

sam, nisam po

akasnila, ali naposljetku je sve dobro uspjelo. -a. Jutarnja i po autosugestivno ge am sigurno

prostoru. 99. dan: Sve u svemu, s ATi u razgovoru s agresiv

da je mi izvaci iz zapisnika.

sposoban da trenira, a k to dvostrukom pogledu.

nesistemaruju da je dovoljno da jednom dnevno v -

nimalo brinuti.

dovoljno jasno pro

- to je stara mudrost mogu

bi nam autogeni trening postao unutarnjom potrebom.

3 za zdrave ljude

AT se ne

ONA VELIKA SKUPINA LJUDI koji

-

je razjasnimo pojam

steknemo? Ili bi se taj odgovor mogao prot Iz takozvane Midtown-Mannhattan studije proizlazi:

60 posto

im smetnjama

socijalnih skupina jednog velikog podu

Na poticaj badensko-

10.187 pregledanih nisu bile potrebne nikakve medicinske mjere. Ostalim pregledanima (68 posto) moralo se savjetovati da se ustanovljene su nove, dotad nepoznate bolesti, a u skupini

o

da se taj v

Na svaki

profesor M. Schar, ravnatelj Instituta za preventivnu medicinu dataka za i presuda radnog suda

nikotina dolazi do smetnji

gledu prekida radnog odnosa. sljedice pogotovu ako se radi o ponov njegova pri u skladu svih zdravstvenih pravila, osim ako njegova pedantna savjesnost

-

-

stati

To pogotovu vr

vim

ciju

zdravlja

Svjetske 80

Zdravlje je tjelesno, psi samo odsutnost

-a nam katkada

pogotovo nije iden

i jeste - san.

- sposobnost da se uskladi odnos sa samim

samom sebi. Takvo zdravlje pr slobodu od stra

svakome odnosi slobodno i naklono

82

-higijenu,

psihohigijenska na -

stolovina dokazala koliko pri tome

svojih roditelja i oko ranja u zvanju i u braku, te oskudicu u starosti. Mali uzroci, sporedni uvjeti mogu upravo u i sistematski autogeno trenirali - svijet bi postao malo bolji, a ci ugodniji. trenirali, morao bi svijet iznutra ozdraviti. Jasno je da time tome

autosugestivne zamisli

Ljudi koji autogeno treniraju

kojoj je bio podvrgnut onaj obrtnik. Schultz mu je u hipnozi a hrbat ruke

nastavlja se i dalje pa djeluje postAko, dakle, potpuno besmislena i nemotivirana sugestija tivirana od - bar tako bismo mogli povjerovati. No stvari se ipak ne odvijaju (1772 miloj volji. Svakog smo dana izvrgnuti sugestijama. Ruski neurolog Vladimir Behterev (1857 1927) rekao je jednom za sugestiju da

sugestije. Svijest nema s time nikakva posla. Sugestije su u krajnjoj liniji uvijek autosugestivne. To isto vrijedi i za hipnozu.

mjestu smetala i da na novom bolje izgleda. 84

-1936), izvanredno intenzivno djelovanje takvih sugestija zasniva se na je aktivnost smanjena. Ni danas ne

vrijeme hipnoze. I -a udubimo u sebe i ako k tome, kako se to redovito Schultzovom treningu, odaberemo vri zaspati. Pri tom automatski zapadamo u stanje izmijenjene svojstva s hipnozom. sugestivne zamisli katkad djeluju i bez velikih priprema. Ljudi koji su jedrili

su i mnogi borci na frontu u prvom svjetskom ratu: pri vatra utihnula, probudili bi

mogu trgnuti iz sna stoga sata pogledavali na budilicu.

86

U vrijeme kad sam radio kao asistent u jednoj ham-

minuta spavao. Nikad se nisam odvezao predaleko, pa ni kasno

mjeseci s uspjehom primjenjivao, p samo jednom. Onda je to glasilo ovako: za 25

(2-5 X ) 2-5 X) Toplina (2-$ X )

za 25 za 25

za 25

(2-5 X )

Tijelo strujno toplo za 25

(2-5 X )

za 25

(2-j X )

bacio sam zapadanja u san, bila vrlo djelotvorna. za 25

sebi

-

gestivnim zamislima AT-

izjed

dijagnozu.

uju organske funkcije. Kod

Tako je jedna 39og sata da joj je to sada

Neki 55e da su se njegovi napadi migrene, od kojih je patio od rane uzimati tablete. stiti snagu zamislima (geslima). stiti za - toplina (tijelo) prelijeva toplina -

-

moraju biti upravo 88

dualni time da autosugestivne zamisli poveNeki ih radije povezuju s kucanjem srca i to tako da sebi pri svakom otkucaju usade po jedan slog iz gesla (zamisli). To nas pod

srca i tako postaju dio onoga koji moli. - na primjer buka -

se prodre u podsvijest.

automatski odvojiti refleks: mir -

gestivne zamisli, gotovo - toplina. Ne samo to:

novnih formula. On -gestivnih zamisli. Za

jeme sudionic

lako shvatljivim sti

Koje autosugestivne zamisli najbolje djeluju? U tom pogledu daje vrlo iskusni psihoterapeut Klaus Thomas iz Berlina brojne upute. Prva preporuka glasi: Autosugestivne zamisli moraju biti kratke.

apovijedi ima svojih prednosti kao jaca. Samo je po sebi razumljivo Druga preporuka glasi:

I

pozitivne.

pozitivne sugestije pa je upozorio na to da su zabrane jednako

kao autosugestivno geslo, trebao bi promisliti ne bi li se ono isto tako moglo izraziti i u pozitivnom obliku. Tko, dakle, odabere

dolazimo do drugog zahtjeva: Autosugestiv

S time je usko povezan zahtjev da treba da odgovaraju i

-

djeluje intenzivnije, pa se po koncentrirati. To isto vrijedi za autosugestivna gesla oblikovana u rimi.

ke. alteracijama, tj. kad se jedan suglasnik u geslu ponavlja. To neki

Thoms zamisli.

stavovi iz kojih ne

prvom redu prednost ondje gdje postoje osobito intenzivna Kako se vrlo lijepo namjeri, dokazuju nam stihovi neke 65zvali glasan smijeh:

sed Stolica me meka, svakog

bodnom alo mu vremena preostaje za zabludi da se mogu oporaviti u gostionici ili pred televizijskim autogeni trening. Svaki autogeni treni

-

akon svega nekoliko

pripadnike slobodnih zvanja. Oni se mogu u roku od svega nekoliko minuta - za vrijeme stanke na sjednici, u toku objeda, u bolje im uspijeva onda ako su trening povezali s autosu-gestivnim zamislima.

kav mi je kratak san, nekoliko puta ponovljen u toku dana, vrlo mnogo pomogao na mom prijelazu su provesti Napoleon te general Foch i bez AT-a. umora - na primjer oko 14 sati -

kivanog bamo ili kratko

toga novu snagu. 29-

-vanje od pet

sati. Sposobnost da se brzo oporavimo, da brzo zbacimo sa sebe nih opasnosti, -

-

e sam

ubija ovdje skrivaju. Psiholozi jednostavno tvrde da se otprilike dvije umiru -

0 stresu koji izaziva bolesti -

-a, a vrijedi u prvom redu za ljuti. Kako do Selye, ravnatelj Instituta za eksperimentalnu medicinu i kirurgiju

profesor Selye usporedbom s automo kretati, onda uzrok tome

-

kraju smrt. Reakciju organizma na bilo ko buka, nikotin i drugo. Selye ih je nazvao stresorima. Kod pokusa

-

- u kojima nastaje noj stijenki.

proiz Selye naziva to rezistentnim stadijem. Ali kad se na organizam postave preveliki zahtjevi, ako

e starenja. gori

strah - stanje iscrpljenosti, slom vegetativnih reakcija - bez obzira

- bar to vjeruje. Da ne bi -

- morao potra -

kojima se intenzivno bavi stav prema -

sebi. Bud mi pripovijedali o AT-

jem postao mnogo uljudniji. Ostanem li u uredu dulje, on mi se zahvaljuje i uvijek me unaprijed zamoli da ostanem. Nikad ne bih vj Razlog za stres -

mehanizam djelovanja stresa; za to su broj i raznovrsnost

u energiju

krajnju uzbunu, drugi odbija od sebe, a da mu se pri tom bilo

da ih navedemo nekoliko.

, psiholozi priznaju da dugotrajne reakcije stresa mogu dovesti do bitnih kemijskih izmjena u tijelu. svladati dovesti do psihosomatskih oboljenja. Svaki stres ne

bavimo sportom. Opasan je tek

povezane sa stresom.

Stres na radnom mjestu vezno stanovn

30 ustaja

s izazivaju bolesti. i konflikti igraju,

baciti uvredu.

hladnu i bistru glavu: isplati li se reagirati? Tko se danima zbog je povrijedio. j anonimnosti, svijest da je samo radna sila. Radno se mjesto

imati

zdravi stres. m rada u

va

prekomjernog vegetativnog opte su i onako osjetljivi na buku a u zdravstvenom su pogledu labilni.

dolazi do vegetativnih smetnji na srcu, krvotoku odnos Tko pati od buke, a n autosugestivna gesla dolaze u obzir:

99

smjenama

radni

- sve se tjelesne funkcije ravnaju prema biolo

njama u krvotoku i farktom. -zovim odgovoriti na pitanje gdje bi radnik koji

pitanje gdje je na

jega. Na - ja sam,

takvim smjenama, vrlo su prikladni za treniranje, ali radnici

ljedice. -rolda G. Wolffa pokazali su

bile pove

ari koje su janje bilo

kakve sirene uzbuna godina nakon rata reagi smetnjama.

tijelo. Osobama koje

istodobno snizio i u desnoj ruci, koja nije bila udarena. Ako je sad voditelj pokusa samo zamahnuo na udarac, ali je zamah prekinuo rale kao da je ruka bila stvarno udarena. 101

Kod nekog je drugog pokusa umjesto tjelesnog stresa pokus podsjetili na neku neugodnost u njezinoj obitelji. I

jedinstvenom planu obrane. Uostalom, to ima svoj smisao samo onda ako opasnost stvarno po

jarke.

frustracije, svako zakazivanje n potreba.

promjena u krvi, tako na pri bijelih krvnih tjele-

Jasno je, dakle

nje pilula za smirivanje ipak donekle

Ovdje je AT prava metoda. Gotovo i ne postoji sigurniji put da se

-

103

riti ih treninga. oslobodi zlovolje, da ne dopusti

nim p sti i u

Vegetativna distonija neprilici

u

. Tako psihijatar

smijemo shvatiti kao dijagnozu. Taj sindrom prati sva bolesna usko vezan sa svim normalnim procesima u tijelu. sistem

lova vegetativnog

izgradnje impulse simpa

zu - i obuzdava pretjerane

tnja prenosi, simptomi

ca bolesti mogu se skrivati iza vegetativnih simptoma. Pri stvaranju slike simptoma mogu igrati ulogu slije nje kao, na p

oji pokazuje vegetativne simptome trebao bi zajedno tativnu labilnost, morali bismo u

Autogeni stav mirovanja

ustanovili smo da 98 posto sudion

30-

Od 400 osoba koje su odgovorile na to pitanje, samo su dvije

-

-

pretjeranih bojazn

-a postajem mirna i hladnokrv

Neka 41Nakon AT-a, svakodnevne se sit -

tako da sam morala uzimati sredstvo za spavanje. Otkako primjenju sam ranije nakon napornog dana provedenog u radu odlazila u postelju kao da me je netko izubijao, a ujutro ustajala isto tako

Jedna 17premda dnevno samo jednom trenira, autosuge-stivno geslo

Neki 37-

Neka 30-

jesu li se pokazale kakve neugodne popratne pojave, ona

kom mjestu, u svako doba rezultat je zapisala jeme i pri

Razd - ukratko, svi ti simptomi odaju da je kod njega parasimpatikusa.

nost vegetativnog odmor, odmor povezan s dovoljno tjelesnog gibanja. Glasovita

a

zadanih rokova -

mogu stres

d se vegetativni simptomi ne pojavljuju ili se pravodobno mogu anje.

bro da malo promislimo

nedavno umrlog profesora K. Mierkea pod pojmom koncentracije razumijemo discipliniranu organiza svoje

Ja.

Koncen

izmore-nosti, ekonomik

ko.

neprijatel signa riramo. Samo trajn

minimum. Povrh toga treba imati u vidu da bi nam dobro mogli igranjem i izmjena miljea.

geslima.

I

S tim autosugestivnim geslima trebalo bi svladati nesvjesne

( . . . slobodno i

kontrolirao jesu li mu ruke stvarno opu

Koncentracija, sabranost, tajna je mnogih vrhunskih sportskih rezultata. I ona toliko slavljena volja mora se kod mnogih vrsta sporta podrediti koncentraciji. Volja je sigurno - sjetimo se samo Emila Zatopeka, koji je odnio mnogo zlatnih medalja, te disciplinama ipak radi o tome da se volja podvrgne koncentraciji Uvijek su postojale prirodne nadarenosti i prirodno nadareni ljudi. Sjetimo se samo Boba Beamona koji je svojim potpuno dalju u skoku u dalj. Njegov fenomenalni skok od 8,90 metara u Meksiku nije bio samo mla

postizavanjem rezultata.

AT-om, ali postizanje vrhunskih rezultata.

geno. Iz zen-budizma znamo da je kod japanskog strije

-

nstven

uspjeh autogene koncentracije. Suprotno od toga je startna neuroza. Ako je nosilac nekog

nedostatak zrelosti i hladnokrv-nosti, koji se mogao ukloniti -a uspjeli osloboditi predispitne treme.

u moral. No i

glasovitog Beamonovog skoka; prvobitni favoriti, Ralph Boston i do golemi Beamonov uspjeh nimalo djelovao, jer se on i onako od samog po od 8,19 metara osvojio je srebrnu medalju.

pri tom zaboravljamo da

-a mogu pokreti uskladiti tako da se njima

sebno treniramo u nom postojalo. Sje disci dotjerati

e po

-izveden na jednom sv preka. Time su svoje vrijeme u disciplini 110 metara sa zaprekama popravili za 0,57 sekundi. U usporedbi s kontrol otprilike 100 posto. Smijemo, dakle, pretpostaviti da mentalni tvorniji. Na

primjene ATOlga Pali vjeruju da svoju pobjedu u skijanju mogu uglavnom zahvaliti AT-u.

koncentracija pri - povezana s nesanicom - prije sportskog natjecanja i takozvana trema. ATlovanje autogenog treninga

Vrlo je bitno da ponovo probud

autosugestivne zamisli:

i dajem sve od s

Jedna 13-

ningu, ako

60 godina pripremao se pustolovina - da se pomo mi je s Uhuru-Peaka da bez Schultza i mene nikad ne bi mogao svladati taj vrhu priti

Ne postoji nijedna vrsta sporta, nijedna ekspedicija koja se

osjetiti samo subjektivno, nedostatak je samo za onoga tko nije navikao na biolo

kodnevnih

-

bila kola i toliko ih podigla - da joj se sin dao joj je nadljudsku snagu. Jaki afekti mogu - za to postoje i brojni drugi primjeri stiti otprilike 70 posto svoga radnog kapaciteta, a preostalih 30 posto da su rezerve za

ruke. Pod djelovanjem alko nja 1 ti popelo na 4,7 funti, nakon uzimanja amfetamina (doping) na 9,5, funte. prije natjecanja podvrgnuti hipnozi dopinga - dovesti do poja

115

1

funta,

500 gr.

liko sati pa su se zatim istakli

Ludv

T-

- motivacija je banjima koja se

-a. Schultzov trening z

opasnosti da im strada proces dozrijevanja ili da bude

psihotera

nosioca zlatne medalje, dva nosioca srebr voljnom utjecaju AT-a u okviru natje gim ostao bez vidljivih uspjeha. Iz doba kad sam se aktivno bavio sportom znao sam ovo: AT pr

putem procesa psi

njenica moliti da kontroliraju

Uostalom, ima dovoljno ljudi koji se moraju potruditi kako bi -preduju u zvanju. Evo

odredi daleke ciljeve. Bliski ciljevi imaju prednost da se uspjesi mogu giju. A uspjeh je, kako je to poznato, zarazan. U odre nice kao:

117

Osim toga treba pomisliti o daljnjim autosugestiv-nim da

godine 1972.. okoristio u trans-atlantskoj regati, njegov je motiv pore moraju savladati profesionalni pomorci.

-pripremljenog koji je sklon prenaglim akcijama. Takav trening protiv stresa dolazi u obzir i za vojnike. Prema su zapali u sjevernokorejsko za su bili izvrgnuti. Bojali su se nesigurne sudbine. U korejskom je ratu ozebline dobilo sedam puta toliko Crnaca koliko su ih mogao brojnim sovjetskom za dini koji klonu pod teretom svoga rada. I

h situacija, ako se u njega pojave iluzionarne po autogeno trenira. Tko je sklon tome da budan sanja ili naginje hip-noidnim stanjima - to vrijedi za pilote, pomorce i uprav vozila geslima, na primjer:

Takve autosugestivne zamisli su kod tih ljudi samo zbog toga

rekli. Zaprijeti li vam, dakle, kakva opasnost, treba joj autosugestivnom zamisli otup-

-

dovoljni dovoljni sami avike pri vitim kretanjem smanjit

plivanja ne pojedemo 119

glad. biti na nine, bombona). Po

-

pira. Korisno je ako umjesto tri - pri Kod mnogih je ljudi - a upravo to nas ovdje posebno zanima u neku ruku povezana s du

radnom mjestu ili u obitelji, bojazan pred neugodnim vijestima,

-

a ih nitko nije upitao,

ka

hrane. Na pomanjkanje ljubavi reagiraju i brojni odrasli ljudi uzima avog individua mora, prema tome, svakako

sugestivno geslo nude nam se:

ioo

Kure

nji s

kilogramima onoliko ko

Psiha i stolica uvijek su bili povezani. Godine 1908. objavio je nja njegovih drugova po struci. U njoj je iznio da se za-

upot

terapeutu Giintheru Cl

101

Ivi

sklonost tome da se rasipava. Proljevom ne reagiraju uvijek samo vezana s nastojanjem da se steknu imovinske vrijednosti. Tako proljev na alternativni zahtjev sudbine

mnogi drugi faktori. Pedeset posto stanovnika srednje Evrope starijih od pedeset vjeruje lijekovima nego vlastitoj aktivnoj suradnji. stva:

crijevima) va)

Svaki drugi stanovnik srednje Evrope - tako bar kazuju ankete - nije zadovoljan svojim spavanjem: htio bi spavati dulje

spavanje. Smetnje pri spavanju postale su modernom po

spavanja. Kr izbjegavati uzrujavanja nego u sebe samoga. Ne uspije li odmah zaspati - tableta za

sna. otu. On ih uz svaku cijenu prekidno ispravljati. su danas ovisni o sredstvima za spavanje. Dozu treba u pravilu ovisnosti. Uskoro se sve stanice tijela naviknu na taj udobni mehanizam. Bez temeljne promjene, bez odgoja na zdravlje, vim nja mirovanja u

prikladna auto podsvijest. Evo dvaju primjera iz zapisnika:

brala je -

spavam do jutra bez sredstava za spavanje, a pu

Autosugestivne zamisli kod smetnji pri spavanju

1XJ X)

Z.

Smetnje pri spavanju:

124

4.

-

svijetu

5. Raznovrsne smetnje:

mora poduzeti obrambene mjere. Pojavljuju se vegetativni lazno, a kasnije i u vrijeme kad buku na zna jed m anketi provedenoj 1970. da ih buka vrlo smeta.

organizam. Ona po

-no-duhovno i

nom u domet za

ges

126

miran i veseo,

Pokusne primjene tekovina autogenog treninga

mladosti blijeda, ali krvni tlak joj je normalan. Ne bi li joj ljivo da je postavljeno i takvo pitanje. u prvom redu pojavljuje onda ako odjednom spadne krvni tlak ili je li s njegova gle zamisli. Iza blje-dila se, naime, mogu skrivati i bolesti, na primjer kro koristi autosugestivnu zamisao:

-u, malo popravio. nom nakon autogenim treningom. Najprije sam joj savjetovao da provede -

sekundi -

toga sam joj savjetovao da

ale opseg prsiju za

avljaju

128

4 autogenog treninga kod nevolja i bolesti

N

AJNO STANJE:

neprestano ga moramo iznova avlja njemu gotovo nema

premca.

kova savjeta tanje. Opasnosti su

u koji bolesniku

voljniji trenutak za lja sebi da je zdrav. Trebao bi lize krvi i rendgenske pretrage. 129

kve ili koje druge bolesti, trebali bismo postupati u

130

lijevom ramenu, p angine pecroris? To vrijedi i za druge simptome. Radi li se o

bolest kod koje se autogenim treningom ne bi mo farkt.

Stres -

umire od posljedica arter

nici nisu u to koji

su

bili

poznati

i prije

Fra-minghamovih

masovnih

kr

titi.

- koja su potvrdili i kardiolozi - i koja dokazuju da je stres jedan od glavnih Takve se provjerene istine ne smiju toliko bahato zaslabosti - kojoj ni vima i u svom radu usmjerenom na stjecanje zdravlja re bolesnik i sam postane specija bude li njegov bolesnik raspravljao s njime, jer sam sebe radije lja o bolesti, a to avi.

infarkt, a kod drugoga, na U niz

krvi, koja, bar tako na

holezaposlenih u tri radne smjene, kod radnika koji rade u dvije smjene te kod

-

Do ni

kruga Evans u kojem je u toku deset godina u zdravstvenom pogledu kontrolirao 3000 osoba, izvijestio pedantnim radom ispitivani su u tom okrugu svi stanovnici stariji od 40 godina te polovina

troliran krvni tlak, sastav krvi i rad srca.

onda ako su se kod njih mogli utvrditi faktori

protiv, - ipak njih

prethistorijskih vremena. Zaprijeti li mu opasnost, i u njega se, aktivira uz

lin u krv. Time se mobilizacije svih tjelesnih rezervi. Bilo, krvni tlak i ritam disanja naglo se uspinju, pro-bavni trakt prestaje jednim mahom radom a ne kiseline. I kemijski sastav krvi se donekle mijenja kako bi se u spreman za borbu ili za bijeg. protiv njegova

A tada mobilizacija

do koje druge bolesti, ovisi redov faktorima.

or

hlepan je, Mountsta nalazi sada svoju znanstvenu potvrdu.

AT protiv faktora rizika

-a. Na prvom mjestu moramo spomenuti previsoki krvni tlak. Visoki krvni

lesti J. Moeller iz Hildesheima

Nema li visoki tla

tlaka, na tje opte ti bolesnici pretjerano popustljivi i uljudni. On smatra da njihova

ima opet kao posljedicu komplekse manje vrijednosti koji -

r. akcije koja - to je slijed pokusa s regresivnim javljanjem -

biofeedbacka,

svo

psihosomatskih bolesti.

krvni tlak. K tome bi trebao jesti hranu s malo soli, u prvom redu

- a to vrijedi i za druge bolesti - izgledi za uspjeh su sve manji. Oblikovanje autosu-gestivnih zamisli trebalo bi se odnositi i na

slobodan

- on po

arterioskleroze i do p je gojaznost. Zbog toga i ona spada medu faktore rizika. Osim

simb smanjuje radnu sposobnost. -

-mann, shofenu, farkta 56,4 posto njegovih

infarkta lesnike od infarkta AT -sanatorija u Bad Rothenfeldeu, Herbert Mensen, prigodom rehabilitacije svojih pacijenata oboljelih od infarkta, u toku godine skupio s AT-om vrlo dobra

iskustva. Isto su tako pacijenti uzorne LVA-klinike u Hohenriedu

nog T-a. Bolesniku mora biti

se odvoji od svoga dota efekt, da potpuno smetne s uma svoj

lom, nije dovoljno ma rezultatima velikih pregleda u brojnim zemljama, u prvom redu u Sjedinjenim

bu protiv ponovnog napadaja infarkta. Predsjednici Eisenhovver i Johnson dokazali su da se i nakon

Kod LVALieselotte von Ferber iz Bielefelda otkriti da je polovina tih pacijenata smatrala kako je rad glavni faktor bolesti. Ako se takvi

AT-

ljelim od infarkta:

Nervozno srce ionalnoj postoje. Ni oliko

senzacije, ako ih prilike prisiljavaju n tomi mogu opet brzo nestati,

sportom, a ponekad psihoterapeutski. zvanju,

511

1

sistola klijetki. (Op. prev.)

koje su,

Nepravilno kucanje srca, aritmija s nepravilnim si-stolama nito brzo ukloniti. autosugestivne zamisli:

ni

Astma -

emocionalni utje - kako smo to zapazili kod stanje da emocion napadaj. petosti i disanja. Tako, na primjer, govorimo o prizoru zbog kojeg nam je benicima govorilo o

asthma nervosa,

nervnoj

konfliktu koji izvire iz ekcesivne, nerazrj zano je da kao trajna pogonska sila te bolesti postoji u podsvijest potisnuta ovisnost o

i majku pa su

vezano u bolesti. Napadaje astme treba shvatiti ozbiljno, jer su oni - iako rijetko

psihosomatske bolesti. Prema podacima ravnatelja Klinike i Dietricha Langena, astma je tjelesna bolest kod koje se mogu igraju ko

Langen je donekle izmijenio metodu ATtim bolesnici

ljenosti od pet do deset centimetara 141

po

-a ne .provode.

knadnog dozrijevanja, te prirodno odvajanje od majke koje se provodi Gerd Biermann iz Kolna, majka i dijete ne bi smjeli zajedno trenirati. Prostorno odvajanje od majke igra ulogu, a u prvom samostalnosti. disa time dobre uspjehe. Tako

143

IZI

banja

je neka 23znatno popustile. Neki sedamnaestogo

tima

bolesnici geni

I kod nje sk kvim sredstvom koje bi moglo esto ne dolaze uzalud. Evo primjera koji vrijedi za brojne druge: Neki 34roku od tjedan dana, a najkasnije za dva tjedna nakon prvog sata Popratne s 146.2

treniram, moja mi aler izostao s posla zbog bolesti I -

imali mla

-om. Zena se vice koja je trajala nekoliko godina -

njegov odnos prema njoj.

Smanjena osjetljivost prema prehladama

ninga, koji je trenirao AT pos

Z5

-osjetljiviji na promjene

hlade ili

sredstvima, ne bi se smio povesti za njima: vjetar i propuh opasniji su od hladnih vanjskih temperatura. Formulacija autosugestivnih zamisli za obranu od infekcija ovisi o danoj situaciji:

147.2

godine 1952.. usred ljeta morao nekoliko mjeseci raditi na rubu ljude koji su goleme razlike u temperaturama mogli svladati bez prehlada i pot

s potpuno ukloniti. Kao autosugestivna gesla pokazali su se korisnima:

nje autosugestivnog gesla: 148.2

vjeruju da su male uspjehe postigli ovom autosu-gestivnom formulom:

I radnji sa vidualne

specijal formulacije.

I vite pripovijesti, inje svrbjeti; za akne govore da su u 149.2

On nekad povoljno -stivna gesla:

Kod jakog nervoznog znojenja: otpuno sam miran i

davicu koju

iz6

pretposljedn

otpuno

utjecati.

svjesnog otpora

samo kao dodatna potpora. D reno djelovati

kazuju mnogi ginekolozi, autogeni se trening

151

-dilje koje drugih rodilja. Isto tako je znatno poroda.

-om dobre uspjehe igodom dismeno-reje, posebno bolnog

ili bakte autosugestivne zamisli

koitusu osobito suhe, korisno primijeniti autosugestivne zamisli

I

-

ATmakterij. Isto tako odvratiti

Smirenje bolesnika koji boluju od bazedovljeve bolesti - iako samo kod nasljednih bolesti - jednako kao kod simptoma mnogi bolesnici koji boluju od bazedova posebno

a bolesnika oboljelih od bazedova ni izdaleka

153

jih trpe bolesnici oboljeli od bazedovljeve bolesti, smatra se AT prema

bolovali od -a i to s dobrim uspjehom. -a djelovati i na

I

Smanjena osjetljivost prema atmosferskim prilikama

tako, ali atmosferske prilike u Bonnu, gdje odr

-

-a postati manje osjetljiv na atmosferske prilike. menskim prilikama znak koji opominje. ka mogu djelovati na ljude koji se, osim toga, ne nje pri spavanju, nevoljkost na radu,

radi radije i temeljitije te izaziva manje nezgoda. tljivo reagirati na izmjene u atmosferskim prilikama. ovjeka morali bi u prvom redu ispuniti oni ljudi koji su osjetljivi na promjene atmosferskih prilika: trebali bi se svakog dana jednom tjelesno dobro razgibati mptome osjetljivosti prema atmosferskim pri smetnje pri spavanju, glavobolja, nemir i nesposobnost za koncentraciju.

Dobri uspjesi kod migrene Kao svaku drugu dijagnozu, tako i dijagnozu migrene postavlja ziva i da bi bolesnik najradije tresnuo glavom o zid. Te bolove prati smetnje u vidu

napadaja. lijekovi mogu izazva nekad dolazi do napadaja i

prvom redu emocionalni faktori. -a znatno smanjili broj napadaja odnosno 155

i, prvi put

ih ne smetaju pri radu. Od autosugestivnih zamisli opet dolaze u

I Oprez kod bolova

to primijeniti i autosugestivne zamisli AT-a, mora znati kojem se uzroku moraju pripisati njegove boli. Nije li njihovo porijeklo

-om ili ih prekrijemo njime. Iskus rashladimo:

vanju:

ljka:

obrazu):

Ponekad moramo autosugestivnu zamisao izmijeniti i u o Kod fantomskih bolova na amputiranim udovima pokazalo se dobrim:

Ili kako je to formulirao neki pravnik:

Ljudi k tuje Langen

Ub 157

jete kad

sigurnosti. Obratno, strah pred g njicom) bez obzira na to da u razvijenim zemljama go

bolesno po

sugestivne zamisli:

AT kao dodatna potpora. U ne

jedenja.

Kod smetnji pri gutanju ne uspijeva bolesnik progutati

-dera je . . . njegov je

ga netko voli i da mu daje darove, odnosno da silom uzima ono

bolesniku s

1

potvrdila su: na nesigurnost i

kod osoba disponi-

slijedi izmijen zamisli:

otpuno sam

1

fistula je umjetno izveden kanal koji povezuje neki oboljeli organ s (Op. prev.)

159

konflikta - uspjeli su istr

evni konflikt.

autosugestivne zamisli:

Dobro je da autosugestivna gesla uvijek odaberemo zajedno s izmijeniti. crijevnog trak redovito pojavljuju, kod odre I

Opravdana nada kod reume nog vima, karakterizirana je

prijateljstva i agresivnosti; ona je stanjem kro bolesnikova pobuna protiv toga da njime gospodare drugi ljudi, ili pak pobuna protiv utjecaja vlastite pretjerano osjetljive

uspjeh primijeniti AT. Prikladna autosugestivna gesla glase: iran, spokojan i slobodan, zglobovi su

desno koljeno ugodno toplo i

stivne zamisli za samoga sebe. Pri tom treba ponovo podsjetiti da autosugestivne zamisli imaju pa autosugestivnih zamisli, ali one su se gotovo sve u praksi pokazale korisnima.

Je li AT univerzalno sredstvo?

161

mjene ATa - a nismo ih sve ni naveli neka vrsta univerzalnog lijeka za sve bolesti i tjelesne tegobe. ps

primijen potpunosti. funkcionalnih povratnih smetnji. vegetativni simptomi ili gdje

Posvuda

gdje

smetaju

-a. -

ojnim

koristiti, njegova je primjenljivost stvar AT, na primjer, s dobrim uspjehom primijenjen u velikom broju kirur

sugestivnu misao:

stvena organizacija

nih smetnji u dijagnozi pokazuju kvantitativna odstupanja od norme,

reurediti ga, izmijeniti sam sebe pa se nova pitati ne bi li za svoje zdravlje I sam autogeni trening po ovdje mora izmij

ljenju i

minuta dnevno autogenog treninga. Da bih to objasnio, moram akcije (neuroze uslijed vanjskih uzroka psihogene reakcije)

1. Reakcije kratkog spoja 2. Eksplozivne reakcije 3.

smislu (slojevne neuroze, to jest 7/7 i. Trajna psihopatska stanja 163

IV V

Ovisnost o drogama Smetnje spolnog nagona

V I Vegetativne

regulacione

smetnje,

odnosno

psiho-

Uzmimo jedan primjer. Bolesnik je sklon eksplozivnim

-

vla

zivne

utosugestivna formula bila je od koristi po

ljude iz svoje okoline. I nekoj 6o-

razveselim li ih, razveseli

ravlja na vici koja je

vjek, naposljetku sam

primjenj stivne zamisli moraju mobilizirati upravo ono svojstvo koje pacijent dovoljno ne

nosti. Ako su nim djelima i gube

Na pitanje kako bi se mogla svladati agresivnost -o kojoj se danas toliko pripovijeda naginju agresivnosti trebalo bi odgojiti tako da na stvarno ili giraju konstruktivno, a ne destruktivno - agresivno. Pristalice Freud-Lorenzove teorije agresivnih nagona pred da da se otvore nosti. Cak i gledalac na sportskim priredbama (nogo sivne tendencije. stitom tijelu, kako

i ovdje dolaze u obzir formule za postizavanje mira:

165

Osim toga, pri izboru autosugestivne zamisli moramo se prilagoditi pojedinim oblicima izbijanja agresivnosti. Ako, na primjer, postoje neki

i

To isto vrijedi i za pretjerani tek kojemu je uzrok frustracija, za

ovdje samo uz put spomenuti. Droge su materije ko psihu, odnosno na tijelo i na psihu. To su, dakle, u prvom redu opojna

pretjeranim nekoliko puta upozorio provedenog treninga spontano izjavili da su se potpuno oslobodili tableta ili da ih trebaju znatno manje. Ako se kod tih

ustanovio da ima mnogo manje napadaja. Htio je znati smije li

simptom, kao znak smetnji do kojeg je do djelovanje brojnih faktor bez prijateljstva. U jed mladih narko zajedno sa svojim roditelji

volje. Tko mazi

djecu dokazuje da je sam nezreo. ATpovoljno djelovalo na obiteljsku atmosferu. Ovdje su roditelji i razgovora, drugarski su razgovarali i jedni druge pitali za uspjehe

rezultat djelovanja ATtrening -

- vodi do prave -

jeniti ove formule:

(od droga)

167

sam,

i vnja, sutra pravo cilj mi je jasan, neizmjenjiv:

organizam i mobilizirati prikrivene obrambene snage, valja malo svoju posebnu puno ovisan o

ditacija.

sam sebe razara drogama.

Jelo i pi

- ako umijemo s njima pravilno

sm

tom, ali motiv je ostao isti. I palac i ju sve do

oralnu potrebu majka zadovoljavala svojom ljubavlju.

0

nikotinu. Nebroj

takve metode i mjere kod strastvenih puV

V

saca. s AT-om. To je aktivni

razvio je nju1

nika izazove

jednu po j

puno automatski, dobiva ocjenu samo to vo ni

169

kojoj drugoj osobi u koju imaju povjerenja. Obitelj ne smije sabotirati takvo Frederickson. -a pripomogla je

ATTako je, na primjer, jednom 45tre

- za njega su to

bi Kad razmislimo o tome koliki su se ljudi uvijek iz

jetuje razbor, ali duboko u podsvijesti hvataju se za stare navike kojih se ne mogu osloboditi. Takvi bi se mogli mulama:

-sugestivnu -

ne formule:

psihijatri smatraju da je ovisnost o a

zadovoljstvo zvanjem, lo

po k njima. svakako su

- te

-napredovalog alkoholizma i

171

koristan. stivne zamisli:

slobodan a ostajem kon-ze-kventan ap-sti-

Seksualne smetnje

h partnera. Neki vjeruju a ona

se zadubemo, da se olabavimo i prepustimo se trenutku -

Thomas je jednoj 26autosugestivnu formulu:

i to s uspjehom.

postaje potentan ili

liranu

tencija se

ih neuroza,

sa biljno.

u u ranom dje seksualne krivnje - da ih navedem samo nekoliko. krivnju pridaje

i. Kako se to po dugotrajnoj impotenciji po jedan 2,5njegova impo jed samog osnovnog treninga i bez stvaranja autosugestivnih zamisli. Drugi jedan student, koji je

- odabrati 173

- njezina impotencija zove se frigidnost - mogla prilagoditi situaciji. preranog izbacivanja sjemena autosugestivnom za se odabrati i zamisao:

same ma

a koju su ranije davali

osjetljivih mladih ljudi mogli pojaviti kompleksi krivnje koji bi ih

brom:

Mnogi autori vide u strahu osnovni znak neuroze ili njezinu

bo

odgovorio je na to pitanje danski filozof Soren Kierke-gaard (1813-

Kierkegaard u svom djelu nom va krvni tlak, a prvenstveno u znojenju. Istodobno mogu nastupiti i

stanju da

- kako je rekao Freud. I mrvicu nesigurnosti, jer i nesigurnost spada k U tom smislu bili su nekad rod i obitelj zajednice za obranu od opasnosti koja je pomagala slabe. Svi za jednoga. Danas je

uspjesi medicine.

nato,

175

podnositi svoje stanje.

Evo nekoliko autosugestivnih zamisli:

li posjeta zubaru ne ljudi koji se ne boje. autosugestivne zamisli:

Ovdje

mogu

po

I ATglavobolja ili bolovi u bokovima. Vjerojatno ne postoji ni jedan jedini tjelesni simptom iza kojega se ne bi mogla skrivati depresija

se dobrima:

am i slobodan,

i

kujemo nekoliko u djetinjstvu. Djeca sklona tome posebno su ozbiljna i toliko pedantna da takvoj djeci dopustiti da ponekad budu i neuredna: trebali bi pripaziti na to da se dijete ne za remonija. votu pa se

pri vrata zaista zak svjetlo u svim prosto

vjetovano joj je da odabere autosugestivnu zamisao:

177

se prisila uspostavljen.

nekoliko praznovjernih obreda, na primjer izbjegavanje brojke trinaest ili kucanje u drvo. smrt nekog prijatelja, umorstvo, ne obras Jednostavnom autosu-

5 popratne pojave

D ANJE U autogenog treninga razlikuje se od normalnog stanja, ali i od sna ili hipnoze. Psiho-a moramo shvatiti kao f energije organizma. stigne -gramom, Prema is

u roku od jednog sata sn

dicinskoj poliklinici u Wiirzburgu 0,8 stupnjeva.

nim neurozama nisu

179

nika moglo navesti na to da se potpuno odrekne autogenog treninga. gove izvrsne radove.

kako to zahtijeva i Schultz, tek onda pri provesti: na njima se radi prema neizmjenjivom raspo

te

javljuju ko

kao da se stapa s

180

-

baju dalje i da se na te pojave ne -

Tako Schultz govori o nekoj 56-gonako

elovima

-

u biti

popratne pojave. paradoksne reakcije, tako da ruke postanu hlad

usporedo s nastavkom treninga. Kad nikako ne bi nestale - kod - morali bismo razmisliti o tome nije li

181

Katkad se pojavljuju jaki trnci koji mogu potrajati i kratko

vjetovati da prve dvije jatno

ju. Najprije je osjete u podlaktici, kad nastave

e i

no. Toplina se ionako sama po sebi izgubi najmanje za jedan sat jer su

naglasili, dovesti do lakih smet naprotiv, sama po sebi.

zamoljene su osobe koje su se podvrgle pokusu da sebi aktivno

182

Osjeti u srcu za vrijeme treniranja su po prirodi stvari

6i -

kapetan trgova To se dogodilo i jednoj izvanredno osjetljivoj profesorici kojoj je u to vrijeme bilo 38 godina. U mla kasnije jo

i se u njem

novio da su hom. 183

Ako se ta sporedna djelovanja pojave samo jednom - to su, -

Razumljivo je da se sva ostala u p

ljima

za disanje.

I

jim samo

t

Dvije su mi majke rekle da su njihova jedanaestodjeca za vrijeme treninga zaboravila disati pa da su zapala u zapazili. Uo

autosugeS cjelokup men udahnutog

im se ritam disanja uskladio i 184

izmjena u radu srca. nost kod bolesnika

u

nom je soboslikaru pozlilo samo onda ako je bio podvrgnut stranoj sugestiji. Tome sam i ja bio kriv. Bu vrijeme

ne m nije javio. Svakako se duboko u podsvijesti osjetio solidarnim sa svojim drugovima girao -

185

ini bez smetnji pokreti -

Neki se 24-

ustanem, primjenju tom m

. . (pri

oda

I alo

mjeru. aca izjavljuju 186

-

Ne obazir

izvanredno rijetko, govoriti.

Druge popratne pojave

pa -vljenosti ili napetosti osjet da je neko udo odvojeno od tijela;

187

glasovi, glazba, zujanje ili drugi zvukovi. Nekad se javljaju

o njega zbiva. Posve je druga stvar kad zvukovi iz okoline. gu javiti tim u toku daljnjeg treninga

tak stitom sklopu koji neutraliziraju i bitno pridonose normaliziranju i

Vizionarne i intelektualne popratne pojave tome kao

188

govora.

50

ajaca ima po

koncentracijom. Od prave poplave ideja i mi - Luthe ih -

45

daljnjem toku

7,1 posto.

tipnim prisilnim mislima.

amo kratko upozoriti na

Tako nam jedna 55-

-a javila

it 189

i bolje. Dok lemi su

Neki 48-

-

epravilne - potpuno su

60

sistole Neki

30-

pa stem i krvotok. To sam

-goprijeko mi je bila potrebna

triram i

- gotovo bih

Neki 51-

mo spada

nice i operativnog odstranjenja desnog bubrega. Medu ostalim, imam labilni visoki krvni tlak, nedovoljno prokrvljene noge, a unatrag deset godina patim od reci-u, ali nisam zastao bi mi dah, a i love u srcu i neugodan osjet pritiska -

-

-giju. Vrlo sam lako uspio

-

-noge tople - toplina struji - zatiljak topao

- glava bez funkcija da ih izgovaram njuju. Svoje bih uspjehe mogao nakon tih sedam tjedana sabrati vrlo brzo, isto se tako brzo pojavljuje i osjet topline u nogama

Usporedo s time smanjuju mi se trigeminusni bolovi, a ponekad i nisu mogli ukloniti.

191

6 autogenog treninga

N

SLIKE

e ljude mogao sam zapaziti da -tete formula za otprilike jednu minutu, ispunjava uvjete za sudjelovanje na -

12 do 18 te m klupama ne smeta banja te o

195

-

druge) -

-

ci

kad se mogu

nja u trans. Kratkovidni ljudi moraju pri tom biti opre-

196

pornih mjera. strukih sati nastave jednaka: -

- toplina -

-Mir se produbljuje -

tijelo strujno toplo -

mi se slika (3-5 X J Slika (boja) postaje sve jasnija (otprilike z X ) Slika stoji preda mnom posve jasna (otp.

slike postaju nejasnije Brojim dva: ruke su lagane - duboko udahnuti i otvoriti

o traje otprilike 10 do 20 minuta. Osjetimo li

primjer, pripovijeda

198

-nja na javi, za koju se

njama i ljudima, a u prvom redu o granicama livade. njem okupaju,

-

vada je . . . bacio sam se odjeven u potok. . . vrelo je -djenuti prenesenom smislu, izostao

pa da se ne razotkrije ni u

e najmilije

je.

p Tu je neki student, koji je upravo od

nim druma do tavana.

gajnu, otvorio je plamenikom za autogeno zavarivanje, ugledao u njoj brojne male zlatne figure, izvuka

plasti

pojavi. pojmova. K. bama mira, davanje egzistencijalnih i druge vednost, dobrota, ljepota i druge.

Taj za druge, ravnam se po svojoj sav tako dalje.

-

tima dovesti i do neugodnih reakcija tako da je moramo izmijeniti u manje 200

odbaciti. kama. Kod mom sebi koje se

em sa

na do nalazilo veliko zrno bisera.

o. I

kao U toku petog sata put nas vodi na dno mora. S obzirom na jim mogu odbiti svaku opasnost, preobraziti svaku neman i otvoriti svaki zatvoreni prolaz. Isto tako mogu po osvijetliti prostor pa bio on ne znam kako taman. Ako treba, podmornut

e agresije - i protiv njih samih koralje. tog smjera koja se

sa

kod svih svojih privatnih odluka najprije upitala za savjet tog pustinjaka koji je imao predstavljati utjelov jedini s kojim se mogu iskreno po U posljednjem satu prelazimo naposljetku na frustracije, na

zuje razloge moje bojazni nja iz o damo samog sebe u ogledalu; ili

o

tode. tivne i 202

-

javljuje,

Pogled u

budemo li se latili djelotvornog zdravstvenog odgoja. Takozvane

u

ljudima prila avna provodili vrsne uspjehe s kratkim lje, medicinske sestre, skupine gove. No to nije dovoljno.

-a ni

pla

samo malo izm psihohigijenskog odgoja, moraju ovdje su i pedagozima.

lama. ista stalo do

204

7

IVOT

Srodne metode

-

A TIME i ZNANOST - neprekidno se nastavljaju. Nove ideje

zasnivaju se uvijek na mislima drugih l semo sve metode srodne au poznatije metode.

Kueizam cuskog ljekarnika Emila Couea (Kue, 1857-192.6).

sumnjivo velike uspjehe posti autosugestivnim pro

-

205

uzima prije spavanja, ali dakako i u drugim stavovima. Njegova gesla

p statak koji sam pogodnija prilika za operaciju. znatu

natjerajt

nas je upozorio na to da svatko mora pridonijeti svom ljenja nije

Najprije bi postavio dijagnozu, a zatim bi naveo bolesnike da stivne zamisli, prikladne za

Progresivna relaksacija Postoje brojne kolektivne, pasivne autosugestivne metode i

206

gove rasprostranjenosti u zemljama u ko

jim postiza kacije za nju su smetnje pri rukama, zatim u no Uslijed nom idu ukorak sa snage.

Gimnastika

drugi

vom djelovati sam

207

asana.

Joga Uostalom, a joga? zaprezanje.

nim - njegovi nagoni, e i drugo - svim time treba ovladati

indijske knji

svijes

1

cilj sastoji se u tome da se spozna U tekstovima joge pojedine su stepenice nazvane an-gas. Posljednja stepenica je, uostalom, utonulost, trans, samadhi, u svojom koncentracijom, svojom me

auto

nog

1

(Op.

prev.)

208

burne okoline, zapao u stanje u kojem

na tu posljednju stepenicu. Nalazio sam se u stadiju

nirvane, kako

Zen U japanskom se zenu taj posljednji cilj meditacije zove

inten

autogenog treninga. Isto tako, a to je posebno zanimljivo, AT-om se bave i indij Indiju.

-a, a poznato nam je

svijeta. putovanja u 209

pokrenuti svoju podsvijest da mi odgovori, da mi se otvori. Odgovor je - bio koz postave kontakt sa tvrdili da im je ta vrst zagledanja u samog sebe pomogla.

Literatura Alexander, F., Psychosomatische Medizin, de Gruyter, Berlin, 1971. Berchem,

K. E. Frh. v: Der Mensch in der Katastrophe, DRK, Bonn, 1971.

Binder, H., Seminar iiber Gruppentherapie mit dem Autogenen Training, Lehmann, Munchen, 1964. Clausner, G., Psychoterapie-Fibel,

Thieme, Stuttgart, 1967. Delius, L. i Fahrenkrug, J., Psychovegetative Syndrome, Thieme, Stuttgart, 1966.

Freud, S., Abriss der Psychoanalise, Fischer, Frankfurt, 1956. Langen, D., Die

gestufte Aktivhypnose, Thieme, Stuttgart, 1969. Langen, D. i Spoerri, T., Hypnose und Schmerz, Karger, Basel, 1966.

Lebert, N., Psychopotenz, Bertelsmann Ratgeberverlag, Munchen, 1969.

Levi, L., Stress, Musterschmidt, Gottingen, 1964. Lindemann, H., Allein iiber den Ozean, Societats-Verlag, Frankfurt, 1971.

Lindemann, H., Suchtstoffe, Linnepe Verlagsgesellschaft, Hagen, 1971. Luthe, W., Autogenes Training, Correlat. Psychosomat., Thieme, Stuttgart,

1965.

Mitscherlich, A., Krankheit als Konflikt, Suhrkamp, Frankfurt, 1968.

Schultz, J. H., Die seelische Krankenbehandlung, Fischer, Stuttgart, 1963.

Schultz, J. H., Das Autogene Training, Thieme, Stuttgart, 1951. Schultz, J. H.,

Obungsheft fiir das Autogene Training, Thieme, Stuttgart, 1969.

Schultz, J. H., Lebensbilderbuch eines Nervenarztes, Thieme, Stuttgart,

1964. 210

Selye, H., Stress beherrscht unser Leben, Econ, Diisseldorf, 1957. Spoerri, T., Hypnose und Autogenes Training in der psychosomatischen Medizin, Hippokrates, Stuttgart, 1971. Thomas, K., Praxis der Selbsthypnose des Autogenen Trainings, Thieme, Stuttgart, 1972.. Wallnofer, H., Seele ohne Angst, Hoffmann und Campe, Hamburg,

1969.

211

B

, PSIHOTERAPEUT HANS STRO-

TZKA

-

na onoga

-

onoga

uvijek) razgovor; -

ku teoriju;. tehnikama koje je mo

koja se

drugim metodama medicinske znanosti. Uostalom, nije tome tako davno - kad je psihol u medicinskim discipli

hajku protiv nje, nisu ni slutili da psihoterapija pod drugim ruhom -

217

umrijeti. Magija, vjekove ciljeve ili ukloniti njihov izabranici, ponekad vla

i izabranom Samani s takvim funkcijama - ili svi prethodnici tog zanimanja - imali (40.000 do 10.000 godina cus (borno sapiens diluvialis).

218

previj lesnika aka i njegove demonske slike svijeta u cije-

njega -

e Na-

-

raznih biljaka i sokova za ozdravljenje bolesnika cijela cere

iti da pune zdvojnosti i u

o rak na putu istinskog ozdravljenja. povezana, a katkad sasvim isprepletena s religijom. U svijetu primitivnih ljudi na mnogim mjestima tvene grupe izrazito zabranjen (dodir s

219

sukobi i povrede. Ispovijed sama po sebi je veoma

vaju takvi

brojnih indijanskih plemena u cijeloj Americi. Kao ispovjed

ovodi i do katarze. Nerijetko je ispovijed i grupna odnosno javna i zanimljivo droge. li nosnog

Asklepije i snovi

220

M

(293.

Eskulap (Aesculapius). Najpoznatiji

Peloponeza. Epidaur s Asklepijevim hramom mogli bismo u pogledu popularnosti danas jednostavno usporediti s Lurdom ili nekim drugim

prespa povijedanja bolesnikovih snova

va

san u hramu nije tako djelovao. Brojni darovi iz zahvalnosti koje su otkrili u razvalinama hra nom od tih hramova - u Kosu -

psihoterapeutskom po

-

- ne

221

vjek

ozno obojeno -

svoje tjelesnosti i svijesti o vlastitoj osobnosti, te se utapa u neki

svako njak lako

ekstaze kadar je -

-

hove

ljudi.

nekom lutanju, kao da im je raskomadano tijelo, kao da su umrli te se

nost. ceremonijama u ko

222

Savladati tehniku ekstaze za Spomenuo bih i to d Al-lah

-lah, Al-lah, no stanje promije-

predmeta po licu ili drugim mjestima. -dhi? Joga je indijska mudrost izrasla u 3000 godina indijske kulturne povijesti, bogatom filozofijom poduprta tehnika nad-

samadhiju, koji

je krajnja stanica dugotrajnog postupanja koje traje iz godine u godinu. -

223

zaj znati su opisi izvanrednih sposobnosti jogina da ovladaju takvim tjelesnim funkcijama na predstavlja iza

bi spadala u okvir tako

ditacije govore pa tako i o jasnom djelovanju

do da Zen-budizam je isto tako kao i joga na Istoku r

iskustava s kineskim duhom, koji se od 12. ukorijenio u japanskoj kulturi. Naziv zen

224

misli na meditaciju kakvu ga

dnog, posebno. Svoju utrobu isprazni i s vodom proplahni, obuci se i pripravi sebi

-

koja zabljekoji intenzivno

radosti. To je svjetlo koje se probija kroz gustu tamu. I otkrije-ti se sam bitak oslo

Opisao sam neke - ni izdaleka sve -

najel susretati kad se budemo upoznavali s bogatom paletom psiho-terapeutskih

225

Iz tog svijeta da

jeme kad se znajemo.

Mesmer i animalni magnetizam sugestija i hipnoza Mesmer nije ni sam shvatio s kakvim silama ima posla. Od onih koji su

da svojim postupkom za ozdravljenje bolesnika mobilizira neke materijalne sile iz svemira. Franz Anton Mesmer rodio se 1734. kao sin lovca na s zeru. O njegovu se dirao teologiju i prirodne nauke, a kao doktor filozofije latio se medicine. Godine 1766. doktorsku disertaciju s naslovom: -medicinska rasprava o utjecaju

jedni na druge.

226

fluiduma,

jelu ulazimo u trag osobinama i zakonitostima koje se podu-

n govorimo 0

netizma tako da se on

preseli s jednog mjesta tijela u drugo 1

romjene u organizmu. Bolest je posljedica nepravilne 27 teza o napokon dobiti jeg

Danas se smijemo tim Mesmerovim spekulacijama i ne vrijeme. Njegove su teze - osim jedne - pri akademije.

227

misao

vila je po strani Mesmerove

neki u sebe uvu

70 godina, ovako

kozmopolitizam, a uz to i iskrena prijaznost, visoko su ga uzdizali iznad iza 78njegovoj aktivnosti; tinje, volio je glazbu i vin

jem: magnetizmom.

postavljao veliki magnet. Brzo mu je postalo jasno da bez tih naprava

228

prenositi na bolesnika. Izradio je pravila kako se na pacijenta - gledanjem i potezima po njegovu tijelu i udovima - prenosi magnetizam. Njegovi su detalja. -

- nije uspio. 1778. godine, u

-

ceremonijal. Zajedno s mnogim drugim bolesnicima svakog bi bolesnika nom prostoru. Nitko od bolesnika nije se klavira. Na

Mesme com u ruci. Obilazio bi bolesnike, prodorno ih gledao, nekoga bi dodirnuo svojim

229

osjetili. Druge s takvih bolesnika magnetiziranja pre-

- koje su se u toku

postao moda. Sam nije mogao svladati silnu navalu bolesnika, pa su njegovi

se da bi Mesmer ili neki od njegovih u

razgranate prakse imao je 250

1000

No, onda je Mesmerovoj slavi u Parizu odzvonilo. Sastala se komisija Mesmerov postupak i njegove teo

spektivi mogu prije

230

nanijet

njavalo. Ugled

Gefoelin, ali osmrtnica

je

u

istom

broju

novina

objavljena

i

njegova

od giljotine, Mesmer je radije djelatnosti do 81. Ne sumnjamo u to da je Mesmer ponekog pacijenta doista oslobodio raznih tjelesn -najvjerojatnije se radilo o romila zbog tizma, kojega je

231

a, ziranja, grupna terapija i napokon povjerenje bolesnika u djelotvornost Mesmerova postupka. Mesmer nije og ozdravljenja. Trebalo je za to 19.

Mesmerov animalni magnetizam postao je u svom pravovjernom jiv i Mesmerovim

naveliko raspravljati o tome kakva je to zapravo sila koja se skriva iza takozvanog magnetizma. Odstupali su od prvotnog Mesme-rova uvjerenja

-

-

blagonaklonost. I u svojoj metodici je magnetizam krenuo novim putovima. Oko 1813. -vu metodu. Kod nekih je

232

svojih pacijenata htio izazvati onu poznatu krizu ozdravljenja, ali su mu

obavljao razne

stvar tako

nadnaravne sposob

aj ima svitak kose u crijevima, onaj ima

inu iz konjskih bradavica itd. Dr Clapier se jednom pohvalio da je takvom metodom uspio u dva mjeseca

233

- moja

Uz ljudi regrutiraju vidoviti som-

magnetizma u toj drugoj fazi nisu bili samo brojni naivni ljudi i opsjenari, jima je znanost prirasla k srcu. Dvadesetih i tridesetih godina 19.

magnetizam je u toj drugoj fazi pomalo izgubio povjerenje ljudi. Pedesetih godina 19. nik koji se bavio magnetizmom kvario svoj ugled. U Francuskoj je mesmerizam prvi put pustio korijenje, ali u toj zemlji se i razvi D

mesme-rizmu u Francuskoj, u stvari, nije poznavanje tog vio Mesmer. To je postigao blem izmakne tlo ispod (1843) on je

sabrao iskus - tako je Braid po prvi put imenovao tu metodu e je da onog posrednika koji na bolesniku odnosno hipnotiziranoj osobi izaziva razne opisane Z234

pod vodstvom hipnotizera; osim toga, te su pojave uglavnom ovisne o jakosti pacijentove ma sto godina postavljena na teoretski zdravu osnovu psihoterapijska metoda hipnoza.

-lidnijim oblicima hipnotizma

se bila od

Spomenimo samo Charcota, koji je bio poznat sa

Koji je tome uz

roze, koje su

kakav su danas, kad nam je dobro stvo za borbu protiv bolova prilikom operacije treba zahvaliti stvo. Ima, u cijelom svijetu je u to vrijeme uputio i

vrije

probaviti. Kad se koncem 19. sto

Z235

uvo ao zakonita zdravstvena

takozvanih

2

3

smetnja.

Sigmund Freud i dubinsko6. V 1856.

djelovao sve do n

1938,

Nakon svoje promocije za doktora sveukupne medicine 1881. godine, prilozi na pod 1885. upoznao s radom (1825-1893). Taj se tada bavio

2

, promjena osjetila dodira, bolova itd. gdje nema konflikti. 3

Z236

opet uklonio takve simptome koje je Freud vidio da se spontano javljaju

e situacije Freuda.

progovorio jezikom koji se sasvim razlikovao od onoga koji je vri konca 19. sto

-giziranja i filozofiranja. A sada se razumjeti, objasnio

-

vima kao izraz ovih ili djevojke

nica da su se znaci bolesti

Freud se kas seksualne naravi, a s

im toga je Freud umjesto hipnoze uveo drugu tehniku za otkrivanje podsvjesnih konflikata. Bila je to takozvana psihoanaliza, izmijenjenom stanju kao kod hipnoze. Slijedile su godine kroz koje je sakupljao iskustva s neu

ji

Svjestan sam koliko je t

nagon, u okviru koj - libido. Drugi je nagon smrti (koji je Freud kasnije uveo u svoj sustav, da bi poslije opet posumnjao u nj) koji je suprotan prvome i predstavlja razornu silu okrenutu protiv samog individuuma i njegove o

vao posebnu kovim djelatnostima koje na

Taj podsvjesni

kul

-

slojeve

4

ena stvarnost. slijepo za vrijeme i realnost -

-

titi da dolazi da

konverzija, regresija, preoblikuju, na primjer u

-

Determinizam

svjesnom inventaru, ona je najvjerojatnije povezana s nekim reminiscencama koje su potopljene u podsvijesti. Na tu tezu se oslanja ako - najbolj - tok svojih misli samom

u snu

4

-per-ego, Id.

tip, ona vr

svoj san: Oficir sa crvenom kapom je otvorila vrata i zalupila ih za so Progonjenje, oficir sa crvenom kapom, penjanje po stepe alnog akta. To da je usnula samo je primjer inverzije, p izta-

plakanog oficira simboliziraju i

bi sad probile put na svjetlo dana. Kad se bolesnik od uspomenama i

ponikao, nestaje. Istina je da su potrebni sate i sate dugi razgovori koji neuroKazali smo da se Freud morao godinama braniti od napada svojih struci prije nego je dobio zaslu

anomalija kojima seksualna sim vjeka (na primjer znamenita Kinseveva poje danja na 19. sto

smetnji i dra dova djela. Gdje je nekada carevalo samozadovoljno nezna duzeti bilo koji samo onaj koji je dugo radio p koji je i

2,OQ

d su u pitanju

ko e Freudove metode jednostavno savladale storove misli Abraham, Sandor Ferenczi, Carl Gustav Jung, Alfred Adler, Wilhelm Stekel, Otto Rank i drugi.

njihove poglede kasnije negirao u svim detaljima -samo ako su iole odstu (1870-1937),

(1911) napustio put ortodoksne mljiva, pa je stoga postala popularnijom. Adler u svojoj kretno seksualne) jzad stoje iza rije -

242

ono na srodnom. Tak

Psihijatar koji postupa po Adlerovu psihoterapeutskom postupku

prihvatljivi. (1875-1961) tako

d

191 3.

moramo poseg -

tu i u -

tipo

-

reakcija.

okolinu i iz nje u prvom redu crpi pobude za svoju djelatnost; ljudima tog

pojedinac pri

opisati vodila je Junga i

a stremljenja sa svjesnim stremljenjima, konflikte koji moraju biti osnova neurotskom reagiranju. Freud ostaje samo na analizi i vjerovanju da svjesne opreke treba prepustiti

pacijenta dovesti do sinteze, sku koji ga

snovi koji -

sloja kolektivne podsvijesti - po titi kao korisne smjernice za usmjeravanje giju kao branih; autoru

244

No tko bez predrasuda gleda na Jungovo doksne Freudove glavni rad obavila u Chicagu i New Yorku. Sargent njene poglede ukratko -

teljstva prema osobama iz okoline pojedinca, a splet - neurozu.

raznih sklonosti. Neuroze su u od

like pojedinaca u pogledu iste zato teljskih

stremljenja. S time

spoznaje svoje naravi, svojih uzoraka reagiranja

ti dosad nepoznate podsvjesne razlo njegovog neu ciji kad skine

noj mjeri osvijetliti, jalnu kojih bismo uvijek susretali gore opisane elemente.

kama njihova -hoterapeutske metode koje

razine

odbijaju operiranje s raznim pod (1848-1918), profesor neuro-patologije u

Bernu, postao je poznat 1904. On svoju metodu primjenjuje samo kod neuroza ili psihoneuroza, to jest obo

-u svoju rom ihoasteni-

strahova melankolika -

- obuzima

tjeskoba vlastite propasti. om napadu, i to

2.246

og

sistemu nije priznavao sile koje ne bi mogle sudjelovati u ozdravljenju. Jako je zamjeravao onima koji su mu predba zahvaliti jedino svom sugestivnom nastupu i djelovanju raznih drugih mijera u svojem sanatoriju. (Bolesnik je prilikom ulaska u sanatorij morao, gih, a u te dane Nje

hoterapija koja tovao je protiv sugestivnih

utjecaja i hipnoze, koju su upotrebljavali Mesmer i njegovi nasljednici, kovu lakovjernost, te da je cijela

pacijent

zama autosugestije. Ipak priznaje da se

ti nikakvog posebnog

nema vrijednosti. govor, u kojem

bolestima

i

strahovima

na

-

247

-

i uznemiri.

Tada

u

tijelu

ponekad

moramo

preko

takvih

osjetimo

tegoba

neku

prelaziti

neuralsa

smi-

nosti tlak

I

tako

i

ne

predstavlja

nikakvu

opasnost.

Poznato

-

je

da -

neka

lije -

vanje - smatra Dubois.

\ a. Tu je po

-

. . . Poznajemo nije trpljenje, nego da im pokazujete svoju vlastitu ne

guste Forel (1848. do 1930) 1906,

l

2.248

. . . Uvijek stupajmo prema

1906.

ja kola prema zvijezdama. Oni koji . . . Svatko mora

Pierre Janet se zaustavlja kod tih misli i d

breme da ul kako su je u Bernu

krivnja. Osim toga ne znam kako da se promije sanatorij nego Duboisova metoda. Ta vrsta samouvjeravanja jako joge. John Watson se 1919. toda introspekcije usmjereni ranije opisani dubinsko psi dovoljno objektivna, te da je kao znanstvena metoda sasvim neprihvatljiva. matranju dostupne su samo dvije stvari: na jednoj strani vanjski

249

U tome se Watson u prvom redu oslanja na znamenite eksperimentalne 1897. godine dalje.

da je jedno

jecala. Poznato je da je refleksno

sline pri dodiru hrane s usnom sluznicom i drugim osjetilnim organima u ustima je odno samom pogledu na hranu jest reflekse Pavlov je lako stvarao dodavanjem novih i zapravo besmislenih a primjer, za vrijeme

se taj uvjetni refleks postepeno gasio, ako nije bio poduprt bezuvjetnim refleksom, konkretno hranjenjem. Sada ne bismo nastavljali opisivanjem Pavlovljevih genijalnih eksperimenata, koji je na toj osnovi izgradio teoriju ju i postupanju, u prvom redu one koje se sasvim oslanjaju na samopromatranje. zakonitosti

jega

bolesnika neposredno utjeca

tome

vjeruju da nastaju kao besciljni uvjetni refleksi. Kad je u pitanju besmislen i pridobivaju bolesnika, ne uzne-

ije koje -psiholog, navodi za 37 godina, koja se od mladosti

2.250

privikavali na stvari ko

Drugi Evsenckov primjer neka n

jed

jepljeni s istim tapetama kakve su bile u sobi u kojoj se do igru. Uzorak tapeta u toj sobi mogao je putem uvjetnog refleksa omesti normalan tok spolnih odnosa. U tom je primjeru terapija impotencije bila -

251

psihoanalize pa zato i nije zaboravio napomenuti da je to da veliki i najv kojima bi druge jednostavnije metode psihoterapije polomile zube.

terapiju bila bi - danas manje upotrebljavana -

odvratnije, jer paci-jenti-

-peutskim postupcima kod

(enuresis nocturna),

-

Z2.0

n To su zanimljivi terapeutski postupci koji imaju svoje -ipak relativno usko -

-skih metoda.

ovnih skupini cilj koji povezuje nak i proizvodnost rada sl du

situacija postaje ra civili je velik da bi za njih

psihoterapiju nastale su uglavnom nakon drugog svjetskog rata i to u prvom redu zbog pomanjkanja terapeuta. No pokazalo se da se u grupnoj hoterapije. Te - psihoferapeutske - grupe su male, u njima je otpri 7i

12

odbore ili druge od ovakva skupina, istina, ima svoga

potisnut iz svijesti sno u odnosima prema pojedincima u njoj. U maloj psihoterapeuitskoj grupi situacija marni neuro

nos prema drugim ljudima. U daljnjem procesu grupa vodi pojedinca k boljoj uvinosu na sebe i druge. Grupa mu je kao

dru

za svoje u kojemu pacijent nekako nadokna o da

namijenjeno za narkomane itd.

terapeutsku zajednicu. To su

njih grupa. U prvom redu to se odnosi na one koji prebivaju (bolesnici i osoblje) u psihijatrijskim bolnicama. Tu postoji samouprava bolesnika i osoblja u

ako biva dugo vremena u takvom zavodu. Sa terapeutskom zajednicom rarhijska struktura bolnice. To je dakako sko razumijevanje.

Mjesto autogenog treninga u psihoterapiji mentaran. biti, na primjer: - grupna. S drugog s -

u koje spadaju Freudova psihoanaliza i

dubinsko-

- zdrav ili bolestan koje se ne bave pozadinom

-

U tu drugu kategoriju spadala bi - osim opisanih metoda: persuazije, 1971), autogeni trening.

nog treninga nabraja 13 postupati grupno ili pojedi potpuna, a na drugoj strani na to da vjerojatno svaka od njih ima neke - iako u pojedinostima - s kojim u ovoj knjizi

H. Schultza - dana

oj metodi citirati

onima koji su tje nja iscrpljenosti, problema sa spavanjem, stanja tjeskobe i uznemirenosti (ukoliko nisu odraz prave d svestrano primjenljiv bilo sam ili u kombinaciji s drugim psihoterapeutskim

somatske smetnje kod svakodnevice i ostvariva - 25 posto njegovih pacijenata. Vi

-a Strotzka na

kao na pri

tacije i kontemplacije. Upravo tu se ta

-

panj stazica

pogledu. Pa ipak se AT slijeva u onaj u davnini potekli tok tra harmonije.

Literatura

Bally, G., Einfiihrung in die Psychoanalyse Sigmund Freuds, Rowohlt, Munchen, 1961. Battegay, R., Der Mensch in der Gruppe, Huber,

Bern, 1967-1969. Brovra, J. A. C, Freud and the Post-Freudians, Penguin, Harmondsworth, 1961. Delay, J. i Pichot, P., Medizinische Psychologie, DTV-Thieme, Stuttgart,

1970. Eliade, M., Schamanismus und archaische Ekstasetechnik, Rascher, Zurich,

1957.

1962.

Eysenck, H. J., Fact and Fiction in Psychology, Penguin Books, Harmondsworth, 1965. Freud, S., Die Traumdeutung, Deuticke, Wien,

1952. Fromm, E., i Suzuki, D. T., DeMartino R., Zen-Buddhismus und

Psychoanalyse, Szcesny, Munchen, 1963. Janet, P., Les medications

1925-1918. Jung, C. G., Psychologische Typen,

Rascher, Zurich, 1964. Kelman, H., Communing and Relating, The Am. J. of Psychoanalysis. Vol. XIX, No, 1, 1959. Kiev, A., Magic, Faith and Healing, The Free Press of Glencoe, Collier - Macmillan Ltd. London, 1964. Langen, D., Archaische Ekstase und asiatische Meditation, Hippokrates, Stuttgart, 1963. Proceedings of Seminar on Out - Patient Psychiatric Services, Geneva, ij-24. rujna 1964. Schulte, W. i Tolle, R., Psychiatrie, Springer,

Berlin, 1971. Scientific Research on Transcendental Meditation, MIV, Admini-

stration Center, Los Angeles, 1972. Stokvis, B. i Wiesenhiitter, E., Der Mensch in der Entspannung, Hippokrates, Stuttgart, 1971. Strotzka, H., Psychotherapie und soziale Sicherheit, Huber, Bern, 1969. Trstenjak, A., Oris sodobne psihologije 2, Obzorja, Maribor, 1971. Wyss, D., Die tiefenpsychologischen Schulen von den Anfangen bis zur Gegenwart, Vandenhoeck Ruprecht, Gotingen, 1966.

Indek s

A 139 140 140 Abraham, Karl 210 176 Adler, Alfred 2.10, 211 adrenalin 76, 95, 113 Aesculapius 192. afekat 79 83 141 agresivan 142 agresivna djela 141 114 agresivni klijenti 59 agresivni nagoni 141 134 agresivno 102, 140 agresivnost 113, 137, 141 akne 125 ak 30 aktivni odmor 88 145 aktivno sjedenje 35 165 alergeni 131 122 122 122, 123 119 alergija 122 Alexander, Franz 101, 114, H5,

alkohol, djelovanje 95148, 223 alkoholizam 148, 150 altruizam 216 amfetamin 95 133 212 214, 225 ke teorije neuroza 214 208 analiza krvi 109 anatomija mozga 204 angas 182 angina pectoris no, 140 animalni ili zam 196, 202 102, 211 aorta 53 apomorfin 220 211 arterioskleroza no, m, 114, 116 asana 181 Asklepije 192 asthma nervosa 119 astma 22, 46, 111, 119, 120, 122

alkohol 101, 103, 116, 131, 142, 148

259

astma, nervna 119 B

AT kao preventiva 14 AT AT AT AT porijeklo 28 AT AT AT AT 177 autodidakti 5 autodisciplina 27 ena koncentracija 90 autogeno

bakterije 128 Barnard, dr 48 Barolin, G. S. 96 Battegav, R. 222 Baudouin, Charles 25 bazedovljeva bolest 129 Behterev, Vladimir 67 Beer, Klaus 90 Bernheim 203

73 bezizlaznost 25 bezuvjetni refleks 218 Biermann, Gerd 121 bijela krvna Binder, Hellmuth 47, 163, 177 Binswanger, L. 214 biofeedback 115

autogeno stanje 156 autogeno

autopersuazija 46 autopsija 112 autosugestija 20, 24, 38, 46, 67,

65 bljedilo 107

2-15

bolesnici 153 bolesne misli 17 k 134 bolesti

autosugestivna formula 140, 167 autosugestivna gesla 58, 59, 70, 77, 8o, 88, 89, 90, 93, 97, 99, 100, 124, 130, 136 autosugestivna sredstva 31, 87, 102, 103 autosugestivne zamisli 66, 68, 8

69, 70, 71. 71, 75. 6, 94. 98, 104, 107, 115, 117, 119, 121, 123, 132, 133, 134, 142, 153, 169

132 bolovi u bokovima T 5 3 bolovi u 132 bolovi zuba 132 bol u tjemenu 132 Bombard, Alain 9 Boston, Ralph 90 bradavica 126, 129 Braid, James 202 Breuer, Joseph 205 bubreg 53, 54

budista 195 budizam 195 budni snovi 99 buka kao stresor 76, 80, 105, 106

106 C

106 29 cerebralna paraliza djece 204 Charcot 203, 205 cilj, bliski 97 cilj, daleki 97 Clapier, dr 201 Clauser, Gunther 101

51,

101, 102, 133, 167 crvena krvna 113 Coue, Emil 179, 180 coueizam 46

c 190

8, 190, 55, 56,

113 104 135, 136 22, 76, 81, 111,

193 115, 124

224 zdravlja 64 delirij 13 demoni 196 demonizam 190 Demosten 211 depresija 44, 100, 130, 153, 165 depresivne slike 153 193, 194 desenzibilizacija 119, 219 determinizam 207 di 130 dijagnoza 70 disanje 50, 56, 70, 161 disanje, predradnik srca 122 disanje u treningu 49 disfunkcija 120 dismenoreja 128 66 121

Dollard 218 doping 95, 96

9

38 trening 60 drhtanje 85, 158 droge 37, 142, 191 dubinsko204, 224 Dubois, Paul Charles 214, 215, 217 74 duhovne vrijednosti 174 191 52 zdravlja 65

167

131 stresa 78

216

64,

66 -duhovno zdravlje 106

65 125 25

uvjetovane navike 139,

D dalekovidnost 131 138 debelo crijevo 102 definicija

190

dvostruko slijepi pokus 31 djelovanje stresa 78 fluidi 196 fluid iz svemira 201

E Eberlein, G. 45 ago 207 egoizam 216 egzistencijalne vrijednosti 174 Eisenhower 117 ejakulacija 158 ekcemi 104, 126, 128 ekonomika hormona 89 eksplozivne reakcije 07 ekstaza 192, 193,

elektroencefalogram 156 elektrokardiogram 118 Emerson, R. W. 18, 217 emocionalna napetost i disanje 119, 191 emocionalni faktori 54,112,119, 131 enur

197, 200 fobija 214 Foch 75 Forel, Auguste 216 formula autosugestije 11 formula formula smirivanja 46 formula 41 formuliranja autosugestivnih zamisli u gesla 72 Foulkes, S. H. 222 Framingh 110 Frederickson, T. Donald 145, 146 Frenk, J. D. 192 Freud-Lorenzova teorija 141 Freud, Sigmund

27,71,101,152, 204, 205, 206, 207, 208, 209, 213, 221, 224 frigidnost 101, 149, 151 Fromm, E. 214 frustracija 83, 113, 142, 176 frustracija kao stresor 77 smetnja 118 funkcionalne povratne smetnje

esencijalna hipertonija 114 Eskulap Antonin 19 Evsenck, H. J. 219, 220

138

funkcionalne smetnje 45, 119 funkcionalne smetnje u trudno

127

F faktor rizika 110, 112, 114, 116 faktor smetnji 89 fantomski bolovi 133 Fast, Julius 37 faza uzdisanja 71

Feuchtersleben, von Ernst 20

G Galilejev dalekozor 24 Gebelin, de Court 200 generalizacija 44, 46, 56, 58 genitalni ekcemi 128 geslo 13, 15, 19, 32, 39 gimnastika 122, 181

glava, smetnje 54, 55, 115 glavobolja 31, 55, 131, 132, 153 glazba 165 Goethe 18, 27, 64 gojaznost 99, 116 Gonella 23 govorne smetnje 17

205

102 37 128 46

grupna psihoterapija 200, 221

221 gubljenje daha 50 gutanje 158 H

Halhuber 116 halucinacije 12, 13 Hamburger, C. 24 Hames, M. Curtis 112 Hardi, Istvan 24 98 harmonija u raspodjeli fluida

197 34

Hehner, Claus 98 Hengstmann, H. 177 herpes 126 Heyer, G. R. 38 higijena spavanja 103 higijena 216 higijenski 66 hiperfunkci

87, 129, 130 smetnje 115 hipertonija, uzrok smrti 114 hipnoidno stanje 68, 99, 120 23 70 108 202 hipnotizam 203 hipnotizer 67, 202 hipnotizirani mucavac 17 -

vanjem 29 hipnoza 17, 27, 28,

29, 67, 68, I 95, i2-7> 56, 196, 202, 204, 205, 206, 215, 224 hipohondar 214, 216 216 Hipokrat 192 214 napad 207 204 205 217 histerija 200, 204 hladni oblozi 55 hladnokrvnost 86, 90, 93 hobi 113 holesterol no, 112 holesterol, 112 homo sapiens diluvialis 190 hormonalne smetnje 85, 130 hormoni 77 106 Hornev, Karen 213 Hufeland 19 Humboldt, von Wilhelm 17 122, 123 hvatanje daha 50 I

101 172, 173 Ikai, M. 95, 96 iluzionantni zvukovi 165 impotencija 149, 150, 219, 220 211 infekcija 123 instinkti 213 intelektualne popratne pojave 165, 166 intenzivna koncentracija 21 amputiranog uda 133 interna gimnastika 32

43

introspekcija 217 tip 212 inverzija 208 masa 180 iscrpljenost 77, 95

77

71

183

ispovijed 191, 196 ispovjednik 191 crijeva 52 istjerivanje zlih sila 190

124

193

izmijenjena svijest 68 izmjena miljea 89 izmjena tvari 85,141 izljev suza 158 Iversen 177

kompleks krivnje 151 kompleks manje vrijednosti 93, 114, 150, 210 kompleksna psihologija 212 koncentracija 21, 38, 88, 89, 90, 93, 106, 129, 166, 167, 182, 194 koncentracija misli 34 koncentracija

107 J 207, 211 Jacobson, Edmund 18 r Janet, Pierre 216, 217 jednjak, v. skicu 53 jetra, smetnje 51 jezgrena neuroza 156 156 joga 171, 182, 184, 194 jogin 182, 194, 195 Johnson 117 Jolowicz, E. 180 Jung, Carl Gustav 210, 211, 212 Jussieu 199

konstitucija 7 kontakt sa kontrerni tipovi 93 konvergentni

117 kora mozga 68 koronarni sudovi 46 kosa 126

K

100 Kant, 122, Immanuel 18, 19, 20, 27 158 122 98

124

ma 191, 222 katastrofa

kemijske izmjene u tijelu 78 kemijski sastav krvi 113 Kierkegaard, Soren 152 kihanje 158 Kinsev 209 kirurgija 138 kisik 113 Kleinsorge, Hellmuth 47 124 Klinger, Bernd 90 kloroform 203 k

Kraepelin 29 kratkovidnost 131 Kretschmer, E. 121 krivulja mozgovne funkcije 156

i tlak 46, 76, 81, 87, 107, 112, 113, 114, 152, 216 krvotok 167 krvotok, smetnje 64, 80 krvotok 113 kucanje srca 48, 71 kueizam 179, kurativna medicina 66 L labilni ljudi 60 labilni visoki krvni tlak 168 laneno sjeme 102 Langen, Dietrich, 120, 133, 139 Lao Ce 79 latentne agresivne tendencije 142 Le Bon 31 Leuner, H. 172 Levi, I.ennard 82 libido 206 sa 78 Liebault 203 pilulama 83

26 ni

76

Lin- 195 lom kostiju 138 LSD 192 Luthe, W. 130, 157, 161,

Lj

30 M

30

165, 166

190 obredi 190 magija 8, 190, 196, 200 magnetizam 198, 200, 201, 202 magnetiziranje 199 bolesnici 214 214 194 194, 217 122 111 masturbacija 151 masturbacija u braku 151 Maver-Gros 209 Medardo 198 medicina rada 95 meditacija 145, 182, 194, 195, 225 meditant 195 meditiranje 17 melankolik 214 Mensen, Herbert 116 92 meskalin 192 Mesmer, Franz Anron 196, 197, 198, 199, 200, 201, 215 mesmerizam 202 179 Mierke, K. 88 migrena 55, 70, 131 Lev 187 mirenje sa usudom 195 64 misaoni 88 misli 39 misticizam 200, 213 napetost 106 44 43 37 137 mjehur, prehlada 124 mobilizacija tjelesnih rezervi 94, 113 Moeller, J. 114 112 53 mokrenje 131, 216 71 Morgenstern, Christian 20 motivacija 90, 93, 96 60 motivirana sugestija 67 mozak 89 kora 67 Mowrer 218 je 100 76, 77 mucanje 17 94, 131, 158, 162 Mulford, Prentice 18 51

N

25 76 207 190 nadnaravne sposobnosti 201, 202 187 napadaji astme 122

napadi migrene 70 napetost 73, 110, 224 napuhnutost trbuha 136 narkomani 143, 145, 148, 223 nasljedno 27 nedjelotvorna supstancija 31 nedovoljno prokrvljene noge 168 negativni polovi 196 negativni stavovi 97 nelagodnost 172 nemir 85

2 150 neurotsko reagiranje 212, 213, 222 neuroza 8, 139, 150, 152, 203, 209, 210, 211, 213, 214, 219, 221 nevoljkost 130 Nietzsche 152 nikotin 142 nikotin, pretj

neredovito kucanje srca 167 nervna astma 119 nervoza 7, 37, 81, 83, 87, 93, 104, 118, 214

lucu 163

stresa 76 niski krvni tlak 47, 87, 167 Novalis 67

O oblici meditacije 171 oboljenje od utvaranja 20 obrambene mjere tijela

civanje

nervozno srce 118 nervozno znojenje 126 nesanica 93, 102, 104 nesigurnost 9 neskladnost spolnih partnera 149 nesposobnost za koncentraciju 130 nesvjesne tjelesne funkcije 115 nesvjestica 55, 86 neuralgija 168, 216

poroda 128 omaglici 165 -07 opadanje temperature u crijevima 156 opojna sredstva 142 opozivanje topline 159

2-267

padanje u trans 171 Pali, Olga 93 panika 10, 86 paradoksne reakcije 159 paradoksni efekti 161

opoziv gesla 39, 40 opoziv hipnoze 67 opoziv sugestije 67

parasimpatikus 84, 87 pasivna koncentracija 15 autosugestivne metode

opsjenari 202 opstipacija 8 opstipant 101

nastike 181

tjelesno-

67,92, 218 Peale, N. V. 19 persuazija 224 perut 126 pilule za smirivanje 83 placebo, autosugestivno djelovanje 31 placebo-

podsvijest 12, 67, 71, 103, 147, 162, 206, 207, 208, 210,

211

bolesti 85 organske funkcije 50, 70 podsvjesna stremljenja 212 podsvjesne napetosti 221 podsvjesni 180 osamostaljeni kompleksi 140

osjetljivost na svjetlost 131 osjet

ma 148

44, 53, 54 osjet vrtnje 165 pokus s njihalom 20, 21 Polzien, 0.130, 156 pomanjkanje koncentracije 89 otkucaji bila 48, 152 Ovanesian, Ter 90 ovisnost o alkoholu 148 ovisnost o drogama 140, 144 ovisnost o nikotinu 145 ozljeda zbog prenapetosti 92

84, 132

P

2-268

razgovor 214 priliv krvi 43 priliv krvi u glavu 127 Prill, J .127 primitivna medicina 191

neprijateljski podstreci 137 anje sline 158

tode 224 -4 pozitivne sugestije 72 pozitivni faktori 26 pozitivni polovi 196 tode -

predskazivanje njihalom 22 prehlade, smanjena osjetljivost 123 prehrana 63 prekomjerno

vegetativno

opte-

prenapetost 32, 92 ca 88 preparat bez djelovanja 31 prerano sta 48 pretjerana glad, nesvjesne osnove bojazni 86 pretjerani tek 142

2-269

154 prisilne aktivnosti 155 prisilne misli 155 prisilni sindromi 154 pritisak u glavi 94 prividni lijek 31

optere

probavni trakt 113 proces

psihijatrija 204

profesionalne bolesti 106

210

progresivna relaksacija 180 projekcija 207 Prokop, Ludwig 96 proljev 101, 102, 152 promjene

206, 210, 215, 220, 224 -

proteza 133 protuslovna autosugestivna formula

hunjavica 123 psihogena priroda 24 psihogene reakcije 139 psihohigijena 66, 79 psihohigijena 66 psihohigijenska 66 psihohigijenski odgoj 178 psihologija 187 psihologija religije 183

psiho

106 e 82, 129, 138,

problemi 10

7

31

79

78

212 psiholozi. 96

psihoneuroze 214 psihosocijalni faktori 79 psiho-socijalno zdravlje 26 psihoso -

270

30, 106

naestercu 135 psihosomatska oboljenja 78 psihosomatska medicina 28 psihosomatske bolesti

115, 120, 140

psihosomatske smetnje 62, 204,

224

psihosomatski simptomi 62 214 psihoterapeut 96, 221 anja

213

148 psihoterapeutske seanse 145 psihoterapeutski postupak 120, 192 psihoterapeutski pravci 223 118 psihoterapija 27, 28, 187, 189, 196, 202, 206, 210, 220, 221, 222, 223 84, 225 puls 87 159 pupak 53 145 110, 142 kao navika 145 70, 147 Putnam, J. J. 217 Puvsegur 201 R

150

racionalna psihoterapija 215 tske metode 214 97 rak 20 109 rak u grlu 25 rana dijagnoza 109 Rank, Otto 210

Rath-Vegh, I. 23 Ratkliff, J. D. 37

271

165

-

37 87, 130 143 80 reakcije kratkog spoja 139

121 94

refleksna uvjetovanost osjeta te topline 44

218 regeneracione supstancije 139 212, 222 212 regresija 207 rehabilitacija 116, 117 Reich, Wilhelm 37 reintegracija 212 religija 191 rendgenske pretrage 109 reuma 136 137 artritis 136 136 137 rezervne energije 77, 94 rezistentni stadij 77 83

-

ritam disanja 113

91

91

rubne neuroze 140 Russi, Bernhard

93 S

58 sabranost 90 67 sebe 142 182, 194 194, 195 192, 196 223 samopovjerenje 214 196 samopromatranje 212, 218 samosavladavanje 148 samoubojstvo 150, 151 samozadovoljavanje 151 san 156, 208 sanjanje na javi 172 Sargent 213 183, 195 65 Schar, M. 63 Schulte, W. 224 Schultz, Johanries Heinrich

*7. *8> 29, 31, 38, 39, 44, 45. 46, 67, 72-. 73, 83. 94, 103, 115, 138, 151, 157, 158, 163, 170, 172, 179, "4 Schultzov trening 68, 70, 81, 84, 96, 117 Schultzova shema 47 Schweizer, Albert 23 sekret 135 seksualna simbolika 209 seksualne smetnje 149 seksualni akt 207 seksualni nagon 206, 209 seksualni odgoj 151

209

Selve, Hans 76, 77, 78 jezik snova 208

83

akta 208 simpatikus 84, 85, 87 simpatikus, pretjerani impulsi 84 sindrom prisile 154 sistole 167, 118 slabljenje sluha 106 slikovne 173, 176 sloboda od 65 sloboda od straha 65 208 slojevne neuroze 140 slom vegetativnih reakcija 77 88 sluh, slabljenje 106

165

135

203

smetnje krvotoka 64, 81

140

smetnje pri spavanju 85, 86, 98,

103, 104,130 165 smetnje spolnog nagona 140 129 smetnje vida 131 smijeh 158 smirenost 140

23

206

smrt od straha 23 smrt od stresa 75 smrt od trajnih tjelesnih i du

76 99 snaga imaginacije 19

8, 19, 52, 70 25

272

23, 24,

snovi 191, 212. socijalno zdravlje 106 somatska medicina 204

201, 202 201 samnambulno stanje 201 na z 69, 75 spavanje, smetnje 85, 86, 98 koncentracija zbog

133

38 spiritizam 8 splet bojazni 213 43 spolni nagon 151 spolni organi, nelagodni osjeti

165 sposobnost identificiranja 30 sposobnost koncentracije 34 nja

30 spoznaja o samom sebi 175

153 srce

46, 48, 51, 56, 70 113 48 118, 119 111, 112, 114 p kao posljedica visokog tlaka 116 116 162 46, 118 64 47, 140, 161 122 20, 48, 81, 110, in, 113, 114, 117 118 a kao stresor 76, 77, 83, 90, 110 65 sredstva za spavanje 102, 103, 143

nog zdravlja 144

225 stanje iscrpljenosti 77

stanje primijenjene svijesti 194 startna groznica 90, 93 startna neuroza 90 stav napetosti 34 Steinhaus, H. 95, 96 Stekel, Wilhelm 210

121 stezanje u grudima 78 stigma 126 46, 159 141 Stokvis 224 stolica 101 strah 9, 10, 24, 52, 90, 103, 110, 150, 161, 214, 217 strah, 152 strah od operacije 138, 153 strah od zubara 153 strah pred masturbacijom 151 strah pred narkozom 138 strategija 97 124 stres 75, 77, 78, 79, 80, 82, 88, 98, 110, ni, 112, 113 141, 148, 162 stres, g infarkta 110 stres i alkoholizam 148 111 stres na radnom mjestu 79 stresori 76, 77 stres, reakcija organizma na

76 stres, teorija 76

80

Strotzka, Hans 189, 225 struktura sti 224 stupanj izmorenosti 89 sublimacija 207 sugestija 28, 67, 68, 190, 196, 225 sugestivne formule 12 sugestivne metode 179 Sullivan, H. S. 214

52 51, 53, 54, 56, 70, 104, 163, 168, 169 51 super-ego 207 supstancije za smirivanje tijela 77 25

273

77, 160

114

89 svijest 67 svijest o vlastitoj individualnosti svjesna stremljenja 212 svjesno disanje 49 Svjetska zdravstvena organizacija 64 39, 126 136 Swami, A. C. Bhaktivedanta 182

s 190, 191, 193, 194 190, 193 128, 130 76, 81, 110 129 40

29

trajna psihopatska stanja 140 trajni stres 113 trans 173, 182 transcedentalna meditacija 171, 194 44 transferno djelovanje 92

195

T tablete za spavanje 103 tablete

143 tabu 23, 191 meditacije 170 8 Teichmann 116 201 temperatura 81, 130 teorija stresa 76 terapeutska zajednica 223 terapija igranjem 89 terapija 214, 219, 220, 224 e 68 termofor 54

196 trbuh 54, 102 trbuh, napuhnutost 136 53, 67, 162 130 organi 51, 53 trema 9, 93 treperenje srca 216 trigeminus 133 trigeminusna neuralgija 168 trigeminusni bolovi 168 192 trnci 159 trovanja 142 127 158 tuberkuloza 168 tuberkuloza, 138 tumaranje po prirodi 38 tumor 25 U ubrzano disanje 152

210 Thiele, W. 84 Thomas, Klaus 72, 74, 123, 149, 150, 153, 174, 177, 183 Thomson 73 thvmus 76 52

124

tjelesne reakcije 92 tjelesni stres 82 tjelesno prenaprezanje 85 tjelesno 36 tjeskoba 152 tjeskobni odnos prema svaki118 tkivo 112 tlak zraka 130 Tolle, R. 224 82, 83 topla kupelj 55 toplina 70 trajna buka 106

139

158 tjelesna 85 tjelesne aktivnosti 7

37

113

75 113

97 100 93

135

umor nakon jela, svladavanje 32

183 harmonija 195, 213

25

274

sabranost 38

46

90

popratne pojave 165 vizionarne

166

sukobi 213 upalne bolesti 138 rganskih funkcija 70 192 usmjerena terapija 11 usna sluznica 218 ustrajnost 148 utonulost 182 utroba 195 uvjetni refleks 218, 219, 220 68 uzbudenost u

135

50, 118

uzetost 205 uznesenost 195 uzrujavanje 103

195

82

143

V

7i 70, 103 vegetativna distonija 7, 84, 85, 86 vegetativna labilnost 85, 118 84 vegetativne funkcije, smetnje 84 vegetativne pojave 84, 85, 109 vegetativne regulacione smetnje 80, 140 vegetativne slabosti 119 vegetativne smetnje na srcu 80 vegetativni procesi 84 vegetativni simptomi 85, 88,106,

138

43,48, -, 53, 84, 88, 195

vegetativno upravljanje organa 106 vegetativno ustaljenje 92 155 vidne smetnje 94 Virgilije 19 visoki krvni tlak 110, 114, 115 218 vizionarne

25

275

sa

194

54 46, 49, 120,

166

122, 161, 169 54, 55, 69, 163, 164, 169 46, 47, 86, 160, 169 40, 130, 157, 166, 169 41, 42, 158, 169 51, 162, 169 kretanja 85 69 130 Vogt, Oskar 29, 75, 179 volumen udahnutog zraka 50, 162 volja 90 vremenske prilike 130, 131 vrhunski sportski rezultati 90 vrtoglavica 55, 131, 164, 165

zaprezanje 182 zatiljak 132 Zatopek, Emil 90 zdravi stres 80 zdravlje, definicija 64

65

zdravstvena pravila 64 zdravstveni odgoj 177 zelena mrena 125 zen 171,183, 184, 195 zen-budizam 90, 195

113

zijevanje 158

190

84

znojenje 85, 152 znojenje, nervozno 126 zujanje 165

125 125

W Walln6fer, Heinrich 50 Watson, John 217, 218 Winter, Esther 62 Wisenhiitter, E. 24 Wolff G. Harold

2

82

84 tula 52, 135

Z

8, 46, 52, 101, 102, 167

77

52

zabrana kao autosugestivno geslo 72 zagrijavanje nogu 43

140 192

205

zapisnici o autogenom treningu 56 zapovijedi 72

2,276

64 64 64

135

46 52 81

-crijevni trakt 136

133

135, 136 ludac 51, 54, 135, 167, 216 80 149 127 136 133 111 84 201 167

2.14 53 214

-vanje

88 51

15 77

zam 197 85

87, 167 v

25 52

^ 85,

77

51, 136

124

277

PREDGOVOR .................................................................................

5

......................................................

7

.................................................... Znanstvena metoda ................................................................................. Pokus izveden na samom sebi................................................................ U serij . . . Uspjelo mi je ............................................................................................ Pravac - zapad! .................................................................................... ................................................... ......................................................... ....................................................... Postupati tako kao da .............................................................................. ................................................................................... Pokus s njihalom ..................................................................................... .......................................................... Novo znanje, nova nada ..........................................................................

7 8 9 io

1

II

13 14 15 16 18 19 21 23 24

2 AUTOGENOG TRENINGA

.

.

.

.

Johannes Heinrich Schultz ..................................................................... O porijeklu AT-a ...................................................................................... ....................................................... 278

. 27 28 30

......................................................................................... Svakog dana deset minuta ...................................................................... ......................................................................................

31 33 34

........................................................... .................................................................................... ....................................................................................... ..................................................................................... Sto se zbiva u ruci? .................................................................................. Generalizacija ..................................................................................... .................................................................. .......................................................................................... srce? ................................................................. ..................................................................................... .......................................................................................... ................................................................................... Zapisnici................................................................................................... . . . .

37 39 40 41 43 44 45 46 48 49 51 54 56 59

3 ZA ZDRAVE LJUDE

-

62

......................................................

................................................................... ................................................................... ...................................................................

62 64 65 66

.......................................... Koje autosugestivne zamisli najbolje djeluju? . . . . ........................................................................ O stresu koji izaziva bolesti .................................................................... Stres na radnom mestu............................................................................ nama .............................................................................................. ......................................................... 279

70 72 74 76

79 81 82

Vegetativna distonija prilici ............................................................................................... Autogeni stav mirovanja ......................................................................... .................................................. .......................................................................... ................................................................................ ................................................... ................................................................................... ........................................................... ....................................................................... ............................................................................................ za spavanje................................................... Autosugestivne zamisli kod smetnji pri spavanju . . . ................................................................. Pokusne primjene tekovina autogenog treninga . . .

84 85 87 88 94 97 98 99 101 ioz 104 105 107

4 TRENINGA KOD NEVOLJA I BOLESTI Stres -

.

................................................................ -

.............................................. AT protiv faktora rizika ........................................................................... Nervozno srce .......................................................................................... Astma ..................................................................... ............................................ Smanjena osjetljivost prema prehladama .............................................. ................................................... ............................................................................ ............................................. Smirenje bolesnika koji boluju od bazedovljeve bolesti Smanjena osjetljivost prema atmosferskim prilikama . Dobri uspjesi kod migrene ..................................................................... 280

109

110 111 112, 114 116 118 119

12.2 123 124 125 127 129 130 131

Oprez kod bolova .................................................................................... 132 ................................................. 133 Opravdana nada kod reume ................................................................... 136 Je li AT univerzalno sredstvo? ................................................................ 138 .............................................................. 139 .................................................................................... 141 ............................................................... 142 ..................................................................................... 145 ................................................... 148 Seksualne smetnje ................................................................................... 149

5

2

............................................................................

15

............................................................................

154

AUTOGENA RASTER POPRATNE POJAVE

....................................................

.................................................................... . . .............................................................................. ................................................................................... .............................................................................. ................................................................................... ................................................................................. Druge popratne pojave ............................................................................ Vizionarne i intelektualne popratne pojave ........................................... ........................................................................ 6

VISI STUPANJ AUTOGENOG TRENINGA ..............................................

7

156 157 158 160 161 162 163 164 165 166

170

......................................................................................

171

............................................................................

177

SRODNE METODE ...........................................................

179

Kueizam ................................................................................................... 179 Progresivna relaksacija............................................................................ 180 281

Gimnastika .......................................................................................... 181 Joga ..................................................................................................... 182 Zen ............................................................................................................ 183 Literatura

..................................................................................... 185

I MJESTO AUTOGENOG TRENINGA U NJOJ

187

............................................. 190 Asklepije i snovi ....................................................................................... i9

282

z