AutoCAD 2002-Prirucnik Sa Upustvima Za Rad

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

1

Razumjevanje sklopova AutoCada..................................................................... 1 Po etak rada sa Auto CAD 2002.................................................................... 1 Razumjevanje Auto CAD-ovih sklopova........................................................ 4 Status Bar ...................................................................................................... 5 Kori tenje Snap komande............................................................................... 6 Kori tenje Grid komande ............................................................................... 8 Kori tenje Polar SnapTracking....................................................................... 9 Pull-Down Menus (Povla ni-padaju i meniji) .............................................. 11 Dotatni meniji (Shortcut Menus) .................................................................. 11 Toolbars (spisak alata) ................................................................................. 12 Model i Lejaut Table.................................................................................. 13 Command Window ...................................................................................... 14 Text Window ............................................................................................... 15 Ekranski meni.............................................................................................. 16 Biranje komandi (Selecting Commands) ...................................................... 16 Startovanje komande iz menija (menus) ....................................................... 16 Startovanje komandi iz Toolbar-a ................................................................ 17 Startovanje komande sa komandne linije...................................................... 17 Kori tenje dodarnih (Shortcut) menija.......................................................... 17 Kori tenje mi a (Pointing Devices) .............................................................. 19 Ponavljanje jedne komande.......................................................................... 20 Transparentno kori tenje komandi ............................................................... 21 Korekcija gre ki........................................................................................... 21 Kori tenje User Documentation Help ........................................................... 22 Otvaranje jednog novog fajla (za crte )........................................................ 24 Otvaranje egzistiraju ih crte a ..................................................................... 27 Rad sa vi ezna nim crte ima ....................................................................... 29 Kori tenje Partial Open i Partial Load .......................................................... 30 paranje crte a i rada na crte ima ................................................................ 31 Pregledanje i a uriranje osobina crte a......................................................... 33 Izla enje iz AutoCAD-a............................................................................... 36

Razumjevanje sklopova AutoCada Po etak rada sa Auto CAD 2002 Da se po ne raditi sa Auto CAD 2002 ili bilo kojim drugim CAD programom potrebno je prvo i osnovno instalirati Program.Po to ova knjiga nosi naslov priru nik sa uputstvima za rad sa Auo CAD-om onda emo i po eti od po etka kako instalirati CAD program.Slede e navedene slike e vam to objasniti slike su uzete iz vodi a za instalaciju ,CD kojeg ste nabavili u komercijalnim trgovinama Auto CAD-a

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

2

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

Slika01.PR Control Panel odakle se uobi ajeno po inje instalirati Auto Cad program Kada kliknete na ikonu Install/Uninstall ustvari vi po injete staratovati kompjuterski alat za instaliranje programa ili za uklanjanja tj skidanje nekog programa koji vam nije potreban da se nalazi u va em kompjuteru. .Neznatne su razlike u principu instalisanja programa od toga koji je Windows instaliran u va em kompjuteru.Slike koje su uzete za primjer instalisanja programa su uzete iz Windows XP profesional to u svakom slu aju ne treba da bude smetnja za razumjevanje kako instalisati programa Auto CAD ili nekog drugog programa.

Slika 02-I Dialog box box-ovi posle po etka instalacije sa Control Panel-sa ikone Install/Uninsall

Slika03.I Slede i dialog box-ovi koji se pojavljuju nastavkom instalacije programa

Posle klikanja na ikonu CD or disket pojavljuju se slede i dialog box-ovi.Box koji vas da je strogo preporu eno da se zatvore sve aplikacije prije izvr enja instalisanja uklju uju i program i za kontrolu virusa lijevo dialog box.Ako je neka aplikacija otvorena izaberite Cancel pa ugasite aplikaciju a onda ponovite postupak instalisanja.Kada kliknete na dugme Next desno na slici se pojavi dialog box za izbor opcija instalisanja.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

3

Slika 04.I Dialog box za upozorenje i desno za izbor opcija instalisanja programa Izborom opcije instalisanja programa otpo inje tok instalisanja programa slede a ilustracija pokazuje izgled po etka toka instalisanja. Slika 05.I Instalacioni programa u toku Iz navedenih navednih slika i obja njenja mo ete razumjeti kako se otpo inje i kako te e instalisanje Auto CAD programa,u ovom primjeru Auto CAD 2000. to ne zna i da je velika neka razlika kod instalisanja i drugih Auto CAD programa.Ono to bih istakao je na ta morate obratiti pa nju da kada se pojavi Dilog Box na kome se unose oznake o autentin nosti programa tj KeyWord mora se pa ljivo i ta no unijeti jer u protivnom program ne ete mo i instalirati. Da bih imali pristup svim kompanijinim pobolj anjima programa kao i punopravno kori tenje programa pro itajte pa ljivo uslove koji su une eni u lijevi i Dialog Box koji se pojavljuje pri instalaciji programa kao i privatanju uslova za njegovo kori tenje i upotrebu.Posle prihvatanja ugovornih uslova (I accept) i nastavlja se instalisanje.Posle ega ete zavr iti instalisanje Auto CAD programa u va em kompjuteru Za rad sa AutoCAD 2002 preporu uje se karakteristike kompjutera: The recommended System Requirements are - Intel Pentium or AMD-based PC 450MHz or higher - 128 MB RAM - 200 MB or more free disk space - 1024x768 VGA display Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

4

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

- Mouse or other pointing device

Razumjevanje Auto CAD-ovih sklopova Auto CAD-ov prozor je podjeljen u est posebnih povr ina: • Title bar (Naslov) • Menu bar (meni tabla) • Toolbars (paleta komandi) • Document Widow ili povr ina crte a. • Command Window • Status bar Slika 06.I Prikazuje tipi nu sliku Auto CAD-ovog ekrana.

Najve i dio od ovih komponenti su standardne Windows karakteristike. Na primjer naslovna tabla du gornjeg vrha prozora pokazuje ime programa.(Ime aktuelnog crte a koji je u paran) Svaki otvoreni crte ima svoj vlastiti document Window.Ako je maksimirano onda je postavljeno u zagradama kao to je na slici i prikazano.Ako nije paran odnosno imenovan onda stoji Auto Cad 2002 [drawing1.dwg]. Meni nazivi (Menu bar) su locirani odmah ispod naslova i sadr e nazive komandi koji se koriste za crtanje i ure ivanje crte a. Toolbars -palete sadr e komande koje se koriste za kreiranje va eg dizajna. Status bar se nalazi du inom donjeg dijela prozora,pokazuje kordinate aktuelnog polo aja krsti a na razli itim polo ajima u crte u.Na status baru se nalaze i komande o kojima emo vi e govoriti o Status baru. Command Window jedna komponenta AutoCAD-a koja nije ekvivalentna sa najve im brojem drugih Windows programa.Vi sa nje mo ete startavati AutoCADove komande ukucavanjem imena komandi i pritiskom na Enter tangentu na tastaturi.Neke komponente- komande se nalaze na istim lokacijama druge kao Toolbarovi se mogu premje tati na razli ite lokacije, mogu se paliti i gasiti itd. Document Window je povr ina crte a koja zauzima najvi e prostora na ekranu.To je povr ina u kojoj ce crta aktuelni crte .Svaki crte ima svoj dokument Window. Druga dva dokumenta u ovom prozoru su ikona sa dve strelice koje se spajaju u jednoj ta ki pod uglom od 90 stepeni.Ova ikona reprezentuje kordinantni system koji se koristi (User Coordinate System ili skra eno UCS).Na povr ini crte a se Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

5

pojavljuje jedan znak + (Crooshairs)sa malim kvadrati em(Pickbox) u centru.Kad se pomjeri kvadrati iz povr ine crte a preobra a se u strelici koju usmjeravate na neki meni ili neku komandu time to klikanjem na komandu sa lijevim dugmetom mi a aktivirate komandu AutoCAD-a. UCS ikona UCS ikona prikazana na slici lijevo poma e vam da razumijete kako je va crte orjentisan.Ikona se sastoji od dvije strelice i jedne kvadrati a.Strelice vam odre uju pozitivne pravce X i Y ose. Presje na ta ka UCS-a je kordinantni po etak Pickbox (izborni kvadrati + znakom) Pomjeranjem Apature sa krsti em preko povr ine crte a kao to smo naveli mijenjaju se kordinate centra kvadrati a koji slu i da se fiksiraju ta ke na crte u iz kojih mo ete zapo eti odnosno zavr iti jednu komandu. Ako pomjerite Pickbox sa krsti em preko povr ine crte a on se mo e promjeniti u strelicu ili neki drugi oblik Windows Pointer-a koji se nalaze kao standardni Windows pointer za fiksiranje . Na OptionsDialog Box-u pode ava veli inu izbornog kvadrati a pomjeranjem kliza e plo ice na slici.Zajedno sa pode avanjem Apature Size (veli ine otvora) vi mo ete podesiti object snap mode.Veli inu krsti a mo ete podesiti izborom slede e komande: 1.Command: cursorsize Enter 2.Enter new value for CURSORSIZE : 100 Enter Posle une ene vrijednosti veli ina krsti a prekrije cijelu povr inu prozora crte a

Status Bar Status bar se nalazi izlo en na dnu Auto CAD ekrana.

Slika 07.I Sastavni dijelovi (komponente) Status bara Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

6

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

Status Bar se satoji od slede ih komponenti pogledaj sliku:O svakoj navedenoj komandi slijede obja njenja u poglavljima koja slijede: Izlaganje polo aja kordinata krsti a se mo e paliti i igasiti on/off pomo u tangente F6. Bilje ka:Ako gledate pa ljivo opis komande na status bar-u mo i ete vidjeti desno od kolone komandi opis koji vas upu uje ta treba da raditite,specificirate ta ku odnosno birate odgovaraju e opcije posle kucanja komande na komandnoj liniji i pritisnutog Enter-a.Ove Auto CAD komande vas obavje tavaju i o slede im koracima koje preduzimate sve do zavr etka aktuelne komande.

Kori tenje Snap komande Komandu izaberete prema slede oj ilustraciji: Snap Spacing-opcija Aktivira se na in Snap-a sa specificiranom vrijedno u.

1.Command: snap se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije Specify snap spacing or [ON/OFF/Rotate/Style/Type] :Pritisne se Enter ili specificira nova vrijednost pa se onda pritisni Enter On/Off-opcija Ako ukucate na komandnu liniju ON ili Off i pritisnete Enter pali se odnosno gasi se na in Snap-a ali zadr ava aktuelna postavljena vrijednost intervala Snapa.. Aspect-opcijom Se postavljuju razli iti intervali ograni enja kretanja Snap-a u X i Y osi.Ova opcija ograni enja kretanja Snapu nije mogu a u izometriskom gridu-crtanja. Rotate-opcija Postavljate kordinanantni po etak i rotirate mre u relativno za aktuelni UCS kori teni kordinanantni sistem.Specificirate rotaciju izme u -90 i 90 stepeni.Pozitivna rotacija je u smjeru suprotnom kazaljci na satu oko bazne ta ke. Negativna rotacija je u smjeru kretanja kazaljke na satu.Ovu opciju je korisno primjeniti kada imate objekte koji se spajaju ili se sije u pod nekim uglom.Rotacija se vr i slede im nizom komandi: 1.Command: snap se upi e i pritisne Enter 2.Specify snap spacing or [ON/OFF/Aspect/Rotate/Style/Type] : ropcija 3.Specify base point : mi om markiraj ta ku da se specificira ugao Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

7

4.Specify rotation angle : 25 i pritisnite Enter.Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komandi. Povratak na osnovno postavljanje snapa vr i se na komandnoj liniji uno enjem prethodnih 0 vrijednosti nizom komandi koje ste koristili i za postavljanje ugla snapa.

Slika 08.I Ilustracija postavljanja ta kica mre e izborom Snap ,Rotate opcije

Promjene bazne ta ke snapa mogu biti neophodne da se podese osnove rafiranja. Promjene bazne ta ke i ugla rotacije mo ete mijenjeti na komandnoj liniji nizom komandi kako je navedeno u prethodnom primjeru stim to mijenjate njihove vrijednosti.Ovaj metod vam omogu ava lak e crtanje objekata pod nekim uglom u odnosu na osnovno postavljanje na pr(linija,poligona,pravougaonika i sl) Style opcija Vam nudi dva na ina izbora Standard ili Isometric. to mo ete primjetiti nizom prikazanih komandi na komandnoj liniji. 1.Specify snap spacing or [ON/OFF/Aspect/Rotate/Style/Type] : s-unesi i pritisnite Enter 2.Enter snap grid style [Standard/Isometric] : i-izaberete i pritisni Enter 3.Specify vertical spacing :unesete vrijednost ili pritisnite enter ako ste saglasni sa va om 10 vrijedno u

Slika 09.I Ilustracija rasporeda ta kaste mre e primjenom Snap komande Style opcije Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

8

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

Kori tenje Grid komande Izla e se ta kasta mre a aktuelnog pogleda na ekranu.Mre a je samo vizuelno upustvo.Ona se ne tampa i nije dio crte a. Grid je jedan pravougaoni ablon ta kica koji se prote e preko povr ine koju ste specificirali kao granicu crte a.Kori tenjem grida pojednostavljuje se crtanje na prostoru crte a.Grid vam poma e da lak e poravnjate i vizuelizirate objekte. Ako ih zomujete tj.pove avate ili smanjujete va crte ,ponekad je potrebno za vrijeme crtanja.pode avati rastojanje izme u ta kica da bih bilo podesnije za novo uveli avanje Mre a se mo e paliti i gasiti sa opcijama On/Off :Da se izlo i mre a na crte u izabere se komanda :

: 2.Specify grid spacing(X) ili [ON/OFF/Snap/Aspect] : Specificira se jedna vrijednost za(X na pr. 10,00), ili ulaz jedne opcije. Grid spacing(X) opcija Posle uno enja X vrijednosti postavljaju se intervali ta ki u prostoru za specifiranu vrijednost X ili pritiskom na Enter zadr ava se postoje a vrijednost intervala. Ako ste odabrali X pravilno interval grida on e se vidjeti na ekranu.Ako ste odabrali X premali na komandnoj liniji ete dobiti obavijest da je gustina grida velika.Za veli ine crte a A4 ili A3 formata interval grida e se pojaviti na ekranu.Za ve e formate birate ve e intervale rasporeda grida. ON/OFF Ako se izabere opcija pali se /gasi se mre a ta kica posle pritiska na Enter.. Snap :Ako se unese opcija na komandnu liniju onda se postavlja snap interval i pritisne Enter. Aspect :Ako izaberete opciju onda se unose vrijednost X i Y rastojanja (intrerval) X i Y vrijednosti mre e.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

9

Uno enjem ortho na komandnu liniju i pritiskom na Enter , birate opcije da bude upaljen On ili uga en Off ortho kako bi mogli lak e crtati kose odnosno ortogonalne linije. .Snap mode Ograni ava pomjeranje krsti a (crosshairs) za intervale koji su definisani .Kad je Snap mode upaljen ON,krsti izgleda da se dr i ili se kop a ”snap”za jedan nevidljivi pravougaonik mre e.Snap je uspje an za specificiranje ta aka sa strelicom ili ta kastom napravom (pointing device).

Kori tenje Polar SnapTracking Polarno vo enje kop anja je jedan precizan alat crtanja koristi se da se pove e rastojanje du polarnog pra enja i regulisanja staze.Kada crtate ili modificirate objekte mo ete koristiti Polar Tracking da se izlo i povremeno pode avanje staze definisane sa polarnim uglom koji specificirate.Mo ete koristiti Polar Snap da se odredi specificirana distanca du pode ene staze. Na primjer na slede oj ilustraciji crtate liniju veli ine dvije jedinice od ta ke 1 do ta ke 2 a onda crtate liniju dvije jedinice od ta ke 2 do ta ke 3 pod uglom od 45 stepeni.Ako je upaljen polar 45-stepeni prira taja, AutoCAD izlo i jedan pode avaju i tip alata kada va krsti sije e 0 ili 45-uglove. Pode ena staza i tip alata nestanu kada udaljujete krsti iz uglova. Isto tako pomjerite va krsti ,od pode ene staze, tip alata se izlo i kada pomjerite krsti bli e uglovima pola.Osnovna uglovna mjera je 90 stepeni.Koristite pode enu stazu i tip alata da nacrtate va objekat.Vi mo ete koristiti Polar Tracking sa Intersection i Apparent Intersection object snaps da na ete gdje je jedna polar pode ena staza presjekla drugi objekat.

180+35 =215

Slika 10.I Crtanje linijskih segmenata kori tenjem Polar Tracing-a i Polar uglova

1.Command: _line komanda Specify first point:markira po etnu ta ku Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

10

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

2.Specify next point or [Undo]: 60 unese du inu i pritisne Enter 3.Specify next point or [Undo]: >Specify snap spacing or [ON/OFF/Aspect/Rotate/Style/Type] : 5 Resuming LINE command. Specify first point: Bilje ka:Ve ina komandi koje ne biraju objekte,kreiraju nove objekte ili uzrokuju da crte i budu regenerisani da bi se koristili transparentno.Promjene su ura ene kori tenjem dialog box-ova koji bi bili otvoreni transparentno da se ne uzima u obzir efekt dok ne bi bila orginalna komanda kompletna.

Korekcija gre ki Auto CAD odr ava trag svih kori tenih komandi i promjena koje su napravljene sa njima.Ako izvr ite promjene va om ne pa njom i napravite gre ke Auto CAD je Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

22

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

obezbjedio komande da ispravite tako ura ene gre ke.Gre ke mogu biti suprotne od zadnjih akcija ili nekih prethodnih akcija.Sa Standard Toolbar-a birate: Undo-ispravke prema prethodnim akcijama

Redo –Ispravke prema zadnjoj Undo akciji

•

Da se izvr i jedan odre eni broj operacija Undo unesete eljeni broj u ovom slu aju je to 5 Vi tako e mo ete izabrati neku od navedenih opcija.Auto/.... Command: Undo Enter the number of operations to undo or [Auto/Control/BEgin/End/Mark/Back] : 5 • Mo ete tako e izabrati i kombinaciju tangenti Ctrl+Z • Iz Edit menija mo ete izabrati Undo Ako ste izbrisali jedan ili vi e objekata gre kom mo ete koristiti komandu OOPS da se ona ispravi na crte u. Da se ispravi jedna akcija radi se na slede i na in: Pored navedenog na slici lijevo vi mo ete koristiti i kombinaciju tangenti Ctrl+Y. Bilje ka:Komanda Redo je suprotna komandi Undo.Vi morate koristiti komandu Redo odmah posle kori tenja Undo komande.

Kori tenje User Documentation Help Auto CAD se uklju uje na sistem Online Help koja sadr i sve ispisane dokumentacije koje dolaze sa Auto CAD-om,kao i razli ite dodatne dokomentacije obezbje ene samo u electronik formi.Da se izlo i Auto CAD-ov sistem pomo i uradite slede e kao to je prikazanao na slici :

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

23

Slika 25.I Kori tenje AutoCAD Help dokumentacije Slika 26.I Pronal enje obja njenja za komande u AutoCAD Help -u

Kada pritisnete Sadr aj i navedete klju nu rije u ovom primjeru Line odmah vam se pojavi u doljnjem boxu markirana rije odnosno svi citati koji po inju sa rije Line.Ako ste upravo to tra ili a u ovom slu aju jesmo onda se na desnoj strani box-a pojave sadr aji :Concept,Procedure i References. Concept sadr i opis linije(line) onoga ta ste tra ili ponekada i slike kako bih to bolje razumjeli ono to elite da uradite. Procedure vas upu uju kako ete to uraditi sa nizom komandi koje treba da primjenite da bih to uradili a ponekad i sa skicama koje vam poma u u definisanju i rje avanju problema. Reference Sadr e veoma kratka upustva o komandama koje mo ete primjeniti i o sistemu varijabli potrebnih u datim situacijama za pobolj anja Auto Cad postavljanja i dobijanja onih karakteristika koje su potrebne za to ta nijim i kvalitetnijim izvr avanjem kreiranja objekata na va em crte u. Kada sa mi om prelaziti preko navedenih sadr aja pokazivaju a strelica se pretvara u aku iznad navedenih sadr aja i ne samo njih nego kada prelazi i preko drugih Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

24

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

dijelova u sadr ajima.Klikanjem mi om na tom dijelu gdje se strelica preobra a u apu uvijek ete nai i na odre ena poja njenja problema bilo da su vam upu ena u pisanom ili crtanom obliku.Kada kliknemo mi em na mjestu gdje se strelica preobra a u apu dobijemo jedne nove sadr aje sa novim mjestima preobra anja strelice u apu.Da bih se vratili na prethodni i prethodne sadr aje Auto CAD-ove pomo i, mi emo u tom slu aju klikniti na strelicu Back-nazad kao to je to na slede oj slici pokazano. Sliaka 27.I Primjer nala enja AutoCAD komandi u ovom slu aju Line-komande

Savjet: Ovaj primjer mo e da poslu i za sve AutoCad komande.Obzirom da je dokumentacija o Auto CAD-u op irna i da je obuhva eno sve ono to ste radili ili to ete raditi to ete je samo koristiti onda kada je trebate.Obzirom da je ova pomo napisana na engleskom jeziku ,a oni koji budu imali problema sa razumjevanjem mogu se koristiti rije nicima prevodiocima koji se nalaze na Internetu ili se mogu nabaviti u komercijalnim ku ama, koje mo ete instalirati u svoj kompjuter tako da u slu aju potrebe radi to potpunijeg razumjevanja mogu se i korisno upotrebiti. Bilje ka:Kada startujete jednu komandu i pritisnete tangentu F1 vi ete aktivirati Help komandu sa konceptom procedurom i referencama same komande.

Otvaranje jednog novog fajla (za crte ) 1. Startajte program AutoCAD-a. 2. Na Auto CAD 2002 Today dialog box-u se odabere Create Drawings tab. 3. Iz padaju e liste izaberi Template, Start from Scratch, ili Wizards. o Template: Dvostruko klikni na jedan DWT format za uzorak formata. o Start from Scratch:markiraj English or Metric. o Wizards: Dvostruko klikni Quick ili Advanced Setup. 4. Da ugasi AutoCAD Today dialog box, izaberi Tools > Options. 5. U Options dialog box-u, odaberi Show Traditional Startup dialog da se izlo i original startup dialog box,ako ste odabrali ovu opciju onda ete uvijek mo i startovati novi crte sa Startup dialog box-a koji se pojavljuje kada startujete program , ili Do Not show a Startup dialog,da se ne izla e dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

25 Izaberite OK. Osnovno postavljanje fajla crte a je kreirano

Slika 28. I Dialog za startovanje jednog novog fajla skupa sa Create Drawings tab

Kreiranje fajla skupa iz Open Drawing plo e U AutoCAD okru enju mo ete koristiti jedan postoje i fajl crte a kao jedan novi fajl crte a . Da koristite AutoCAD dialog box,prije nego to po nete, kreirajte jedan fajl parajte ga .Po nite sa jednim novim fajlom crte a. 1. Izaberite File > New. 2. Na AutoCAD 2002 Today dialog box-u, odaberite Open Drawings tab. 3. Iz padaju e liste odaberite jedan od slede ih na ina za listanje postoje ih kataloga. o Most Recently Used o History (by Date) o History (by Filename) o History (by Location) Dvostruko kliknite na jedno ime iz kataloga.

Slika 29.I Dialog box za otvaranje novog fajla skupa iz ve postoje ih falova Open Drawing

Na primjer A2002M.dwg i otvori ete navedeni crte .Posle Primjenite komandu Save AS i dajte va em crte u novo ime i smjestite ga u odgovaraju u mapu. Sve Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

26

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

objekte koji se nalaze na crte u izbri ete (Delete) i parajte ,tako da zadr ite sve ostale osobine koje je fajl imao na prethodnom crte u po ev i od lejera ,blokova i drugog o emu emo u slede im poglavljima vi e govoriti. Da kreirate fajl crte a 1. Odaberi File > New . 2. Na AutoCAD Today dialog box, odaberi Create Drawings tab. Slika 29.I. 3. Iz padaju e liste odaberi jednu od slede ih: o Template: Dvostruko klikni jedan dwt file format za ablon. o Start from Scratch: Dvostruko klikni English ili Metric. o Wizards: Dvostruko klikni Quick ili Advanced Setup. 4. Da ugasite Auto CAD Pack Today dialog box,izaberi Tools > Options. 5. Na Options dialog box, odaberi Systems tab. 6. Na Startup field, uradi jedno od slede eg: o Izaberi Show traditional Startup dialog, da se izlo i original startup dialog box o Odaberi Do not show startup dialog,da se ne izla e original startup dialog box. Izaberi OK. Osnovno postavljanje fajla je kreirano. Bilje ka: U fajlu crte a mo ete crtati i oblikovati va dizajn prema va im potrebama. Otvaranje fajlova sa Startup dialog box-a Kao to je navedeno u nizu kamande otvarase jedan novi fajla crte a kad se na Options plo i markira Startup field- Show tradicional Startup dialog. Da se postavi Startup dialog box: Slika 30 . I Options dialog box -system plo a za postavljanje Startup dialog box-a

1.Izaberite iz Tools menija >Options da vam se pojavi Options dialog box. 2.Kliknite na plo u System ,a potom na zalistak Startup i markirajte Show traditional dialog. 3.Izaberite OK da vam se pojavi Startup dialog box Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

27 4.Na Startup dialog box-u mo ete izvr iti otvaranje fajlova klikanjem na ikone:

Slika 31.I Startup dijalog boxovi za izbor ablona fajla za crtanje va eg dizajna

•

• • •

Open drawing –otvara se Open Drawing dialog box iz kojeg mo ete odabrati postoje i fajl koji elite da koristite kao ablon za novi va dizajn.Vi na ovaj na in mo ete i otvarati i va prethodni fajl za nastavak rada na njemu. Markiranjem fajla i klikanjem na OK otvori se izabrani fajl.Kada markirate fajl koji elite da otvorite na desnom oknu prozora se izlo i slika fajla ,koja vam mo e slu iti kao kontrolna slika dali ste izabrali pravi fajl. Start from Scratch-Otvara se novi fajl.Vr i se samo izbor mjernih jedinica i klikanje na dugme OK. Use a Template-otvori se Use a Templete dialog box iz kojeg sa liste koja se pojavi mo ete da izaberete ablon fajla za va u novu kreaciju. Use a Wizard –otvori se Use a Wizard dijalog box iz kojeg mo ete da kreirate jedan novi ablon kori tenjem nekoliko Advanced Setup ili Quick Setup dialog box-ova za oblikovanje va eg ablona-odnosno fajla.

Otvaranje egzistiraju ih crte a Sada ako vi e poznajete Auto CAD-ovu sredinu vi ste spremni da nau ite kako se otvara jedan postoje i crte .Vi ete vjerovatno vi e otvarati postoje e crte e nego kreirati nove. Da se otvori postoje i crte koristite jedan od slede ih metoda:

AutoCAD se sje a zadnjih crte a koji su ura eni. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

28

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova Lijevo ilustracija takva 4 crte a koja se brzo otvaraju biraju i ime iz liste u donjem dijelu File padaju eg menija. Za ostale crte e kada se izabere jedna od gore navedenih komandi izlo i se Select File dilog box iz kojeg birate koji crte ete otvoriti. Slika 32.I Kori tenje Select File dailog boxa za otvaranje AutoCAD crte a

Kada izaberete i markirate crte koji elite otvoriti na desnoj strani dialog boxa vam se pojavi prethodno slika crte a . Isto tako mo ete primjetiti i kada je zadnji put promjenjen crte odnosno kada je zavr en sa datumom i vremenom zavr etka,kao i veli ina crte a izra ena u KB. Na Select File Dialog box-u se nalaze mape u kojima se mo e nalaziti ve i broj crte a u zavisnosti od broja u paranih u toj mapi iz koje mo ete na isti na in da izaberet koji ete crte koristiti. Vi tako e mo ete otvarati postoje e egzistiraju e crte e pomo u AutoCAD 2002 Today window.Komandu mo ete izabrati prema dole prikazanoj slici:Primjetite da Slika 33.1 Otvaranje AutoCad crte a sa Auto CAD Today boxa

na lijevoj strani Dialog box-se nalazi jezi ak Open Drawings na koji kliknete da vam se u produ etku na dole pojavi jedan niz slova sa brojevima u zagradi.To zna i da se na odre enom slovu nalazi u paran jedan broj crte a tj.onoliki broj koji je naveden u zagradi.Koji crte elite izabrati i pod kojem azbu nom redu odre ujete sami prema potrebi za otvaranjem nekog crte a.Kada ste se odlu ili za red i crte vi kontroli ete dali ste izabrali onaj pravi koji ste zaista i eljeli prethodno pregledju i crte to je prikazano na slici.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

29 Kori tenjem AutoCAD Design Center vi mo ete na i i otvoriti svaki Auto CAD crte uz pomo Find Dialog Box. Slika 34.1 Otvaranje crte a pomo u Find dialog box-a

Sa navedenim dialog box-om vi mo ete na i sve crte e koji se nalaze u kompjuterskoj memoriji.Da bi ograni ili broj ako ste ukcali zvjedicu posle koje ste pomo u dugmeta Find Now po eli tra iti crte e koji vam se pojavljuju u donjem dijelu box-a pritisnite dugme Stop. Ako ga ne na ete posle toga nastavite tra enje pomo u dugmeta New Search.Na dialog Box se nalazi i drugih varijanti koje i sami mo ete prostudirati.

Rad sa vi ezna nim crte ima Ponekad ima potrebe a i koristi da se radi paralelno sa dva crte a istovremeno kako bih se mogle izvr iti odre ene kontrole na crte ima i vr iti korekcije ili pore enja. Da bih to mogli uraditi prvo trebate jedan pa zatim drugi crte otvoriti kako bih Auto CAD memorisao u redu kako je to prikazano br 1 i 2 dole na slici: Kliknite posle na Window meni da vam se pojavi dole navedene opcije izbora postavljanja crte a.. Slika 35.I Kori tenje Window-u prozora za pore enja crrte a

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

30

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

Kori tenje Partial Open i Partial Load Vi mo ete koristiti Partial Open opciju da otvoriti upravo onaj dio kataloga crte a da bih pobolj ali AutoCad-u performanse kada radite sa velikim katalozima (Files) crte a.Kada koristite Partial Open da otvorite crte vi ga punite samo geometrijom sadr anom u prvobitno u paranom pogledu na jednom specifi nom layer-u. Otviri se jean egzistiraju i crte (Open an Existing Drawing) Da se otvori dio ve eg crte a (Partial Load) Da se djelimi no otvori jedan crte : 1. Iz File menu, izaberi Open. 2. Na Select File dialog box, odaberijedan crte . 3. Clickni strelicu slede u za Open i izaberi Partial Open. 4. U Partial Open dialog box, odaberi jedan view; default view je EXTENTS. Vi samo mo ete puniti geometriju iz model space views koji su parani na aktuelnom cre u. 5. Odaberi jedan ili vi e layers. Ako niste odabrali jedan layer ili layers za punjenje, nisu layer geometrija punjene u crte u ali sve drawing layers egzistiraju u crte u..Ako niste specificirali geometriju za punjenje u crte ,nisu geometrije punjene ravnomerno iako je geometrija iz jednog pogleda specificirana za punjenje.Ako crtate objekte na jednom layer koji nije napunjen, vi ete mo i crtati na vrhu postoje e geometrije koja nije napunjena u crte . Bilje ka: Xref-dependent layers je izlo ena na Layer Geometry to Load list samo ako je izabrani crte bio poslednji paran sa VISRETAIN system variable postavljenim za 1. Neki layers su kreirani u xref od kada je xref bio napunjen u crte u i nije se izlo io u Layer Geometry to Load list. 6. Ako crte sadr i jedan prostorni index, mo ete odabrati Use Spatial Index option. Jedan prostorni (spatial) index je jedna lista kojom se organizuju objekti osnovani na njihovim lokacijama u prostoru. AutoCAD se koristi jednim prostornim index – om da locira dio crte a koji je itan,ovim se minimizira vrijeme tra enja za otvaranje crte a.Ako crte sadr i xrefs ali ga ne elite puniti njime odaberite Unload All Xrefs on Open. Bilje ka: Ako pojedina no otvorite crte koji sadr i povezan bound xref, samo dio od xref koji je napunjen (definisanim sa odabranim view) je vezan za parcijalno otvoreni crte . 8. Odaberi Open. Vi mo ete za punjenje odabrati dodatne informacije na va aktuelni crte toliko dugo koliko je crte parcijalno otvoren. Command line PARTIALOPEN Da se napuni jedan parcialno otvoreni crte sa dodtnom geometrijom 1. Iz File menu, odaberi Partial Load. Partial Load option je mogu a samo ako je aktuelni crte parcijalno otvoreni cre . Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

31 2. Na Partial Load dialog box, odaberi jedan pogled ili izaberi Pick Window da se defini e pogled. Slika36.1 Partial Open Dialog box

Osnovni default view je Extents. Mo e se puniti geometrija samo iz model space pogleda koji su parani na aktuelnom crte u. 3. Odaberi jedan ili vi e layers. Ako niste izabrali jedan layer ili layers za punjenje, nepuni se crte geometrijom ali svi crte i layers existiraju u crte u.Ako nijedna layer geometrija nije specificirana za punjenje u crte nijedna geometrija se ne e puniti ravnomjerno iz pogleda koji je specificiran za punjenje.Ako crtate objekte na layer koji nije napunjen vi mo ete crtati samo na vrhu postoje e geometrije koja se ne nalazi napunjena u crte u.Vi ne mo ete isprazniti neku geometriju kojom je napunjen aktuelni crte . 4. Odaberi Open.

paranje crte a i rada na crte ima Kada radite na jednom crte u poriodi no je potrebno da svoj rad parate da se nebi nekim slu ajem desila neka pogre ka kojim bih va dotada nji rad bio uzaludan. Kada ste prvi put startovali novi va crte on nije nosio neko ime koje ste mu vi dali.Prvi puta kada parate va crte AutoCAD izlo i jedan dialog box i obavijesti vas za ime kataloga.Vi mo ete dati neko podesno ime crte u (samom katalogu) onakvo kakvo sami proizvoljno izaberete,kako bih ga pri novom otvaranju i nastavku rada na njemu to lak e prona li.Me utim vi ne ete uraditi samo jedan crte .Crte a e biti vjerovatno mnogo mnogo vi e.Da bi sebi olak ali njihovo pronala enje mora se razmisliti kako organizovati njihovo paranje.Ovde se ne misli samo na ono jednostavno pritiskanje na dugme Save- paraj.Pored rada sa Auto Cad-om vjerovatno radite i sa drugim programima pa i radi toga potrebno je na neki na in organizovati smje tanje informacija u odre ene mape i podmape.Osnovno je kada upalite kompjuter da do va ih crte a do ete prijekim i najbli im putem kako ete to uraditi ovde emo predlo iti jedan na in koji sledi premda mo e biti mnogo vi e na ina. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

32

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova Slika 37.I Kreiranje mape za smje taj i paranje crte a

Prvi put kada formirate mapu idate podesno ime ,u parajte crte u toj mapi sa imenom koje navedete za crte .U kojem dijelu i na kojem mjesto ete smjestiti mapu odlu ite sami.I ovde ima vi e mogu ih izbora.Da smjestite mapu na eljeno mjesto Save dialog box vam omogu ije da to mo ete uraditi po va oj elji. Kada ste imenovali mapu i u njoj u parali crte koji posle dora ujete svaka nova dorada se para koriste i se alternativnom komandom koja je prikazana na dialog box-u paranje crte a.Posle kada parate crte periodi no ne e vam se vi e pojavljivati ovaj dijalog box . Ovaj dialog box e se uvijek pojavljivati kada se koristi jedna od alternativnih komandi Save As.Kada isti crte kojem ste dali ime i parali prije nego to koristite komandu Save As, parate sa komandom Save As koja se primjenjuje da se promjeni ime crte a a eventualno i ime mape,radite to iz slede ih razloga: • Da zadr ite prethodni format crte a sa svim geometrijama ,lagerima boja,linija i blokovima koje ste imali na prethodnom crte u itd o tome e biti vi e govora u narednim poglavljima ta se sve nalazi na jednom katalogu (file) crte a. Dozvolite mi da se vratimo formiranju na e mape odnosno ponovo Save Drawing As Dialog box-u.Pogledajmo sliku. Na a mapa se zove New Folder kao to vidite sa prethodne slike.Da bih mapi dali eljeno ime kliknomo na mapu da je markiramo a potom desno kliknimo da nam se pojavi kratki meni pogledajte sliku

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

33

Slika 38.I Formiranje CADmape i slanje iste da se izlo i na ekran kompjutera

Kada ste uradili ono to vam je prikazano na slikama i kada je mapa izlo ena na ekranu slede i put kada elite da radite sa Auto CAD-om startajte ga iz CADmapa-(Pathgenveg)e,da vam se pojavi slede a slika. Slika 39.I Dialog box CADmapa gdje se formiraju mape za sve crte e koje u njih smje tate

Ono to treba ista i da u ovom dijalog box-u mo ete jednostavno mijenjti imena mapa,crte a,uklanjati suvi ne crte e upu ivati za druge format kataloge i sl.Aktivnosti sa kojima to posti ete mo ete izabrati sa desne strane dialog boxa,kao pomo u komandi koje se nalaze na samom dialog box-u. Komande za manipulaciju je crte ima iz mapa su uobi ajene komande.Pored komandi koje se nalaze na dialog box-u vi mo ete koristiti i kratki meni komande. Dvostrukim klikanjem na lijevo dugme mi a mo ete otvarati crte koji elite.

Pregledanje i a uriranje osobina crte a Da bih mogli parati uobi ajene informacije kao to su naslovi,autori,objekti ,lozinka (keywords) i hyperlink bazu.popunite te podatke u slede em dialog box-u. Da se izlo i Dialog box osobina (Properties) izaberite alternativnu komandu:

Posle pritiska na enter pojavi se: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

34

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

Dialog box u koji unesite podatke koji nisu automatski une eni prilikom kreiranja crte a.Na dailog box-u primje ijete plo ice General,Summary,Statistic i Custom. Klikanjem na neku od ovih plo ica pojavi vam se novi izgled dialog boxa sa odre enim rubrikama koje popunjajete. Posle une enih podataka kliknete na dugme OK posle ega e se osobine u parati kada parate va crte . Drawing Properties Dialog Box Izla u se statisti ke i op te informacije o va em crte u,postavljaju se zbirne osobine i postavljaju se imna i vrijednosti za posebne osobine.Sa ovim posebnim osobinama se mo e identifikovati va crte . General: Izla u se informacije samo za itanje oko fajla crte a.Ovi podaci su dodjeljeni od operativnog sistema programa .. File Name:Pokazuje se ikona fajla i naziv fajla File Type,Location ,Size :Pokazuje se tip fajla,lokacija i veli ina. MS-DOS Name, Created, Modified, Accessed : Pokazuje se ime MS-DOS kad je fajl kreiran i podaci o vremenu kad je zadnji put modificiran i poslednji pristup fajlu. Attributes : Pokazuje se system nivoa atributa fajla.Ove vrijednosti mogu biti modificirane u Windows Explorer. Read-Only :Indikuje se koji fajl se samo ita ; nemo e biti promjenjen ili izbrisan slu ajno. Archive :Indikuje se koji od ovih fajlova bih bio arhiviran. AutoCAD se koristi ovim postavljanjima da determini e koji fajlovi bih trebali biti povra eni. Hidden: Indikuje se koji fajl je skriven,nemo e se vidjeti ili koristiti dok se ne zna njegovo ime. System :Indikuje se koji fajl je sistemski fajl.Jedan AutoCAD ne mo e imati System attribute postavljene. Summary : Izla u se osobine takve kao to su :autor,naslov i subjekat koji je definisna .Na primjer mo ete dodti lozinke za sve va e fajlove crte a a onda ih koristi AutoCAD® DesignCenter™ da se tra e svi fajlovi crte a sa parcijalnom loyinkom. Title: Specificira se naslov koji eli da koristi kad se tra i ovaj crte .Naslov se mo e razlikovati od imena fajla crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

Upustva za rad sa Auto CAD 2002/2000

35 Subject :Specificira se subject crte a.Mo e se koristiti ime subjekta za grupu crte a koji imaju isti subject. Author :Upi e se autor crte a.Ime autora mo e biti samo upisano ili promjenjeno od korisnika.Da se promjeni autor ,izbri e se postoje e ime i upi e se novo ime. Keywords :Upi e se lozinka koja se eli koristiti da se locira crte . Comments : Upi u se komentari koji se ele koristiti za lokaciju crte a. Hyperlink Base : Specificira se bazna adresa kojom se koristi AutoCAD za sve relativne veze umetnute u crte .Na primjer mo e se specificirati Internet lokacija http://www.autodesk.com, ili staza za jednu mapu za jedan network drive. Statistics : Izlo e se podaci takvi kao to su podaci crte a kad je bio kreiran i zadnji put modificiran.Ove osobine fajla su automatski zadr ane za vas i mogu vam pomio i da tra ite za odre ene periode kad je bio kreiran i modificiran. Bilje ka: Ako AutoCAD –om se detektuje koji crte je bio poslednji u paran kori tenjem druge aplikacije nego to je Autodesk® software, jedna poruka upozorenja se izlo i.Ova vrijednost je uskladi tena u DWGCHECK system variable. Created :Izla e se vrijeme i datum crtanja dizajna –crte a.Ova vrijednost je uskladi tena u TDCREATE system variable. Modified: Izla e se datum i vrijeme zadnjeg modificiranja crte a.Ova vrijednost je uskladi tena u TDUPDATE system variable. Last Saved By :Izla e se ime poslednje osobe koja je modifikovala fajl.Poslednje parano ime je uskladi teno u LOGINNAME system variable. Revision Number : Izla e se revizioni broj. Total Editing Time : Izla e se totalna koli ina vremena ure ivanja crte a.Ova vrijednost je uskladi tena u TDINDWG system variable. Custom : Obezbje eno je deset posebnih polja za primjenu imena i vrijednosti.Na primjer vi bih trebali nacrtati jedno posebno polje nazvato "Project" i primjeniti aktuelno ime projekta kao vrijednost. Da osigurate to va em crte u koristite isto posebno polje imena kojim bih trebali keirati posebna imena polja u va im ablonima crte a.Posebna polja mogu biti kori tena u tra enju da se pomogne lokaciji jednog crte a takvog kao kad se koristi Find dialog box u AutoCAD® DesignCenter™. AutoCAD je dakle obezbjedio Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

I Poglavlje

Razumjevanje Auto CAD sklopova

pristup za podatke osobina kori tenjem programskih interference kao to je AutoLISP®. Custom Properties :Listaju se imena i vrijednosti za posebna polja aktuelnog crte a.Upisuje se tekst u ime(Name) kolone.Da se upi e jedna vrijednost za posebno polje upisuje se tekst u Value kolonu.

Izla enje iz AutoCAD-a Kada ste zavr ili posao na crtanju vi bih trebali iza i iz programa .Za izlazak iz programa Auto CAD je obezbjedio slede e komande.

Ako niste parali crte Auto Cad vas pita ho ete li to uraditi,na ta vi odgovorite.Kliknite Yes ako ete parati ,No za izlazak iz programa a Cancel za zadr avanje u programu.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

1

O Osnovama crtanja u AutoCadu...................................................................... 1 Startovanje jednog novog crtanja ................................................................... 1 Postavljanje za jedan crte ............................................................................. 5 Slojevi –(Layers) ........................................................................................... 6 Postavljanje aktuelnog lejera.......................................................................... 7 Kreiranje novih Layers-a................................................................................ 7 Rukovanje osobinama lejera (Layer Properties Manager ).............................. 8 Postavljanje aktuelne boje............................................................................ 13 Postavljanje aktuelnog Linetype................................................................... 14 Postavljanje razmjere (scale) Linetype ......................................................... 16 Potavljanja aktuelnih debljina linija (Lineweight) ........................................ 17 Postavljanja jedinica crtanja......................................................................... 18 Razumjevanje faktora Scale ......................................................................... 19 Postavljanje faktora scale ............................................................................. 21 Postavljanje granica crte u (Drawing Limits)............................................... 22 Postavljanje alata za ta nost crtanja............................................................. 22 Postavljanje snapa i grida na Snap and Grid tabli ........................................ 23 Postavljanje polarnih uglova za vo enje crtanja objekata ............................. 25 Postavljanje objekata kop anja za ta no crtanje objekata.............................. 28 Na ini rada snap objekata ............................................................................ 29 Crtanje linija pod uglom sa une enjem vrijednosti ugla ................................ 32 Kori tenje AutoTrackinga ............................................................................ 33 Kori tenje Filter kordinata ........................................................................... 35

O Osnovama crtanja u AutoCadu Startovanje jednog novog crtanja Auto CAD vam poma e da organizujete informacije na va em crte u na najefikasniji mogu i na in.Mo ete crtati objekte reprezentuju i razne tipove informacija sa razli itim lejerima ,koje onda mo ete koristite za kontrolu vidljivosti boja ,tipove i debljine linija objekata koje crtate.Sa Auto CAD-om mo ete kreirati nove crte e mnogo br e i ponovo koristiti informacije iz egzistiraju ih crte a,tako da mo ete zadr ati kori tene standarde kroz sve crte e koje kreirate kori tenjem istog ar afa (Sheet layout),istih stilova teksta i simbola.Uop teno gledaju i ovo razmatranje vam poma e da mo ete startovati jedan novi crte ,a Auto CAD e vam pomo i osnivanje zajedni kog postavljanja kada po injete novi crte .Kada startate jedan novi crte vi treba da odlu ite o tipovima jedinica mjera i broju decimala.Mo da bih trebali razmisliti i o razmjeri sa kojom ete kasnije tampati va crte . U ovom poglavlju ete u iti kako se radi slede e: • Startovanje jednog novog crte a Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

2

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u •

Kori tenje pomo nih sredstava kao to su grid,snap i ortogonalna postavljanaja (settings) kao to su polar tracking i polar snap tracking da se crta ta nije.Mi smo jednim dijelom objasnili to u I poglavlju . Uvijek sa po etkom crtanja odnosno prije po etka samog crtanja mi startamo program i kada nam se pojavi ili prozor AutoCAD Today window ili ako smo na Options dialog box-u izvr ili postavljanja po teka rada sa Startup dialog boxom onda nam se pojavi Startup dialog box tada moramo da se odlu imo za neka postavljanja.Kako emo to uraditi slijede obja njenja Da startate jedan novi crte koristite jednu od dole navedenih komandi: Auto CAD je konfigurisan da koristi Auto CAD Today Window pomo u koga startujete jedan novi crte . Auto CAD izlo i jednu paletu Create Drawing na My Drawings povr ini od Auto CAD 2002 Today windowa. pogledajte sliku .Iz tablice mo ete koristiti slede • • •

e metode: Da koristite Wizard da vas vodi za postavljanje jednog novog crte a . Da koristite jedan postoje i Template kao osnovu za novi crte . I startanje novog crte a sa Scratch-a kori tenjem obadava postavjanja (feet inches) ili metri ko postavljanje. Vi mo ete koristiti bilo koji od navedenih metoda.Osnovni (default) metod izlo en je jedanput onda kada je zadnji put kori ten Auto CAD Today window. Mjerne jedinice koje se pojavljuju pri formiranju novog crte a od kojih mo e da se koristi jedna od slede ih: • Decimal decimalne mjere (units) (15.5000) • Engeenring Feet i decimalni inches (1’-3.5000”) • Architectural stopa i razlomak in i (1’-3 ½”) • Fractional Razloma ke jedinice (15 1/2) • Scientific Nau ni znakovi (1.5500E+01)

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

3

Slika 01.II Dialog box za izbor tipa otvaranja novog crte a sa:Wizards,Templete ili Start from Scratch

Kori tenje Wizard-a za startovanje novog crte a Bilo da ste po etak startovanja sa Wizard-om izvr ili sa AutoCAD 2002 Today Window ili sa Startup dialog boxa vi imate mogu nosti da ga startate kao Advaced Setup ili kao Quick Setup. Auto CAD je to zna i obezbjedio dva wizard-a koji se mogu koristiti za specificiranje postavljanja za va novi crte . Advanced: Izla e se Advanced Setup wizard, u kojem mo ete specificirati ,jedinice ,ugao,uglovne mjere ,direkciju ugla i povr inu va eg novog crte a. Quick: Izla e se Quick Setup wizard,u kojem mo ete specificirati jedinice i povr inu za va novi crte . Sa Quick Setup wizard-om se mijanjaju postavljanja takva kao to je visina teksta i rastojanje snapa za jednu podesnu skalu. Da se navedeno uradi pojavljuju se odre eni dialog box-ovi u kojima se vr i specifikacija navedenih veli ina.Slede e ilustracije prikazuju dialog box-ove u kome se vr e navedena specificiranja..

Slika 02.II Dialog box-ovi za izbor tipa Wizarda i postavljanja mjernih jedinica

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

4

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

03.II Dialog boxovi za postavljanje uglovnih mjernih jedinica i orjentacije uglova

Slika 04. II Ilustracija dialog box-a za odre ivanje povr ine crte a

Upisujete vrijednost povr ine tj.du ine i irine kojom se eli da reprezentuje povr ina kori tenjem pune skale mjernih jedinica .To jest upisuje se vrijednost povr ine na kojoj se mogu postavljati dijelovi odnosno svi objekti u punoj orginalnoj veli ini.Na primjer da se nacrta povr ina irine 12 m i du ina 9 m onda se te veli ine upisuju u box-ove u zavisnosti od izabranih mjernih jedinica ili naknadno postavljenih mjernih jedinica koje elite postaviti.Ako se radi o milimetrima upisuju se vrijednosti 12000 i 9000 ,za centimetre 1200 i 900 cm.Po zavr etku upisivanja izabere se Finish i ablon povr ine crte a je formiran. Kori tenje Template za formiranje ablona za crtanje Listaju se svi DWT koji aktuelno egzistiraju u AutoCAD-u Izabere se fajl za kori tenje kao po etna ta ka za va novi crte .Predhodna slika odabranog fajla se izlo i na desnoj strani . Template crte je uskladi tio sva postavljanja za crte gdje se mogu uklju iti predefinisani lejeri ,stilovi dimenzija i pogledi.drawings store all the settings for a drawing and may also include predefined layers, dimension styles, and views. Template crte i su istaknuti od ostalih fajlova crte a sa razli itim zavr etkom fajla, .dwt. Oni su uskladi teni u template directoriju.Nekoliko ablona template crte a je uklju eno sa AutoCAD-om Mogu se napraviti i dodatni abloni crte a promjenama zavr etka fajla crte a imenuju i ih sa jednim dwt zavr etkom. Slede a ilustracija dialog box-ova vam prikazuje kako se box-ovi koriste za izbor ablona crte a Template .Na lijevom box-u kliknite Browser da vam pojavi desno dialog box Select Template File iz ije liste mo ete izabrati odgovaraju i ablon za kori tenje i reprezentovanje jednog va eg novog crte a.Po markiranju eljenog ablona izaberite Open i vi ste postavili ablon za kori tenje. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

5

Slika 05.II Startovanje i izbor ablona za novi crte a kori tenjem User a Template dialog boxa

Startovanje novog crte a sa Scratch-a Jedan novi crte a mo ete startovati bilo da koristite AutoCAD Today window koji se prvi put pojavi izborom Plo e Create Drawing>Start from Scratch ili kori tenjem Startup dialog box-a plo e Start from Scratch. Slika 06.II Dialog box za startovanje jednog novog crte a

Specificira se dali da se koriste English ili metric measurements u crte u i izabere se OK.Mogu se mijenjati mjerna postavljanja za va crte kasnije kori tenjem MEASUREMENT systema variable.Mogu se kontrolisati osnovna postavljanja za nove crte e kori tenjem MEASUREINIT system-a variable.

Postavljanje za jedan crte Bez obzira koji metod koristili za startovanje novog cre a ,vi mo ete na i za neophodno da promjenite neka od osnovnih na ina osnivanja postavljanja po etka.Naravno ako na ete da je to pravilna promjena postavljanja,vi ete u budu nosti u tedjeti veliki dio vremena sa kreiranjem jednog prihvatljivog sadr aja svih ovih postavljanja.Kada vr te postavljanja za jednan novi crte prvo to se opredjeljujete je da odredite ablon koji ete koristiti u va em novom crtanju. Kada ste odredili ablon da bih nacratli jedan objekat ili vi e objekata na va em crte u potrebno je odrediti kako ih reprezentovati na crte u sa kakvim bojama,kojim tipom linija ,kojom debljinom linija.Ti objekti prekrivaju jedan dio povr ine u crte u i da bih se mogli razlikovati od preostalog dijela povr ine onda su oni grupisani u slojeve . Da bih mogli raditi dalje na kreiranju objekata mi moramo izvr iti slede e postavljanja: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

6

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u • • • • • •

Postavljanje lejera Postavljanje mjernih jedinica crte u Postavljanje skale –tj razmjere Postavljanja granica crte u Postavljanje grida i snapa Postavljanje alata za ta no crtanje objekata kao to su Objekti snapa,polarno vo enje .Ortho i dr to slijedi. Savjet:Tipovi postavljanja i determinisanisanja se vr e pri startovanju novog crte a.Ako izvr ite pravilno sva postavljanja u po etku onda ete u budu em radu tedjeti dosta vremena . Posebno i iz tih razloga to po etni ili eventualno neki drugi podesni ablon mo ete da koristite ne brojivo mnogo puta u kojem slu aju ne ete gubiti toliko vremena za njegovo ponovno kreiranje.U tom slu aju ako ocjenite da je ablon podesan za va dizajn vi ete uvijek mo i izvr iti startovanje jednog novog crte a sa tog podesnog ablona i direktno i i na rad dizajniranja va ih objekata.Kako mo ete izvr iti postavljanja za crte bi e obja njeno u slede im poglavljima.

Slojevi –(Layers) Layers-slojevi su ekvalilent prekrivanju kori tenom na papiru osnovanog crtanja.One su osnova organizacionog alata u Auto CAD-u i koristite ih za grupiranje informacijske funkcije a da se primjene tipovi linija ,boja i drugih standarda. Kreiranjem slojeva mo ete jednostavnije udru iti tipve objekata dodjeljivanjem im istog sloja.Na primjer,mo ete postaviti konstrukcione linije ,tekstove,dimenzije ,i naslovne blokove na separatne slojeve. Vi onda mo ete kontrolisati : • • • • •

Da li su objekti na jednom sloju vidljivi u nekim pogledima. Da li i kako su objekti plotirani. Kakve su boje postavljene za sve objekte na jednom sloju. Kakve su osnovne linije i debljine linija postavljene za sve objekte na sloju Da li se objekti na jednom sloju mogu modificirati

Kad po injete jedan novi crte , AutoCAD kreira jedan special layer nazvat 0. Sa osnovnim (default), layer 0 je postavljeno 7 brojeva boja (bijele-white ili crneblack zavisno od boje podloge na prozoru crte a), CONTINUOUS linetype, osnovna debljina linije postavljena za .01 inch ili .25 mm), i NORMAL plot style. Layer 0 ne mo ete ga izbrisati ili mu promjeniti ime. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

7

Broj slojeva se obrazuje u zavisnosti od namjene jednog objekta naprimjer:Ako isti crte se koristi za arhitektonske i za instalacijske potrebe onada je potrebno odrediti toliki broj Layers-a da bih se mogli razlikovati objekti na istom cre u.

Postavljanje aktuelnog lejera Svaki crte ima barem jedan layer.Osnovno default postavljanje je nazvato ”0”.Vi mo ete dodati crte u neki broj dodatnih slojeva (layers).Jedan layer mora se izabrati kao aktuelni current,ili aktivni.Kada kreirate jedan objekat vi to radite sa aktuelnom current layer-om.Po to Layers-i mogu kontrolisati tipove i debljine linija i boje i dodjeljivati ih objektima,zato ih mo ete koristiti da organizujete crtanje objekata za jedan mnogo finiji stupanj nego kad bih to radili ru nim crtanjem.Na primjer kreirate jednu centralnu liniju sa njenim layer-om i dodijelite jednoj centralnoj liniji tip linije za taj layer.Onda kada crtate jednu centralnu liniju vi palite taj layer (u inite ga aktuelnim) i onda crtate liniju.Da se postavi aktuelni layer na Drawing Properties toolbar-u izaberete current layer iz Layer drop-down liste. Sa pa ljivim planiranjem mo ete podijeliti va e crtane objekte u izolovane kategorije sa objektima koji reprezentuju razli ite elememte crtanja kao to su dijelovi spoljnih konturnih linija , rafure, teksta,dimenzije ,centralne linije koje se nalaze svaka na svom layer-u pogledajte dole sliku.

Slika7.2 Ilustracija postavljenih lejera sa izborom aktuelnog lejera za crtanje objekata

Kreiranje novih Layers-a Da se kreira ime layers-a koristi se Layer Properties Manager dialog box. Da se izlo i Layer Properties Manager izabarite jednu od slede ih komandi 1.Kliknite da se izlo i Layer1 gdje upi ete novi naziv radi primjera Kontur 1 2.U koloni Colar kliknite na osje enom dijelu boje White da se pojavi Select Color dialog box-paleta da izaberte vrstu boje za va u liniju.Izaberite OK Lajer koji ste formirali je napunjen izabratom bojom u Select Menager dialog box-u. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

8

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

3. U koloni Line Type na osjen enom nazivu tipa linije kliknite da vam se pojavi Select Line Type dialog box u kome izaberete tip linije za va novi lejer.

Slika 8.II Dialog boxa pomo u koga pode avate osobine lejera

•

•

Ukoliko je Select Line dialog box napunjen samo sa jednom linijom a vi elite postaviti drugi tip linije. Kliknite na dugme Load da vam se pojavi drugi Load and Reload dialog box u kome izaberete tip linije i kliknete na OK.Da vam

se napuni Select Line dialog box. • U Select Line dialog box-u kliknite na tip linije i izaberete OKLayer Properties Menager je napunjen sa odabranim tipom linije 4. U koloni Linewight od Layer Properties Menager dialog boxu na osjen enom dijelu debljine linije kliknite da vam se pojavi Linewight dialog box u kome izaberete debljinu linije a potom izaberte Ok:Va novi lejer je napunjen izabranom debljinom linije. 5.Kliknite na Current u Layer Properties Manager dialog box-u da linija postavi za aktuelnu liniju koju ete primjenjivati. 6.Izaberte OK da se zatvori Layer Properties Manager dialog box . Bilje ka : Za ostale lejere se postupak ponavlja sve dok se ne izvr i odre ivanje svih potrebnih lejera za crtanje va ih objekata.Ilustracija slika 09.II pokazuje jedan broj lejera koji se koriste za razne vrste objekata. Layer Properties Menager vam omogu ije promjene boja,tipova linija ili debljina linija za neki sloj.On vam omogu ava tako e da zamrznete(Freeze) ili aktivirate (On) odre ene linije ili birate razli ite Layers-e kao aktuelne za va rad.

Rukovanje osobinama lejera (Layer Properties Manager ) Postavlja se aktuelni lejer,dodaju se novi lejeri ,bri u se lejeri i vr i se ponovno imenovanje lejera.Mogu se primjenjivati osobine za lejere ,paliti ih ili gasiti (turn layers on and off), zamrzavati (freeze) ili odmrzavati (thaw) ili sa viewportom zaklju avati i otklju avati (lock and unlock layers) postavljati stil plotiranja za lejere paljenjem i ga enjem lejera..Mogu se tako e filtrirati lejeri naimenovanjem Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

9

izlo enog u Layer Properties Manager box-u i mogu se parati i ponovo uspostavljati , formulisati i osobine i postavljanja. Named Layer Filters Determini e se koji lejeri da se izlo e u listi lejera.Lejeri se mogu filtrirati osnovani bilo na zavisnim xref-dependent, ili njihovim sadr anim objektima.Mogu se filtrirati lejeri osnovani na imenu ,vidljivosti boji,tipu linija,debljini linija,imenovanju stila plotiranja,bilo da su plotirani ili da su zamrznuti na aktuelnom viewport-u ili na novim viewportama. [...] Button : Izla e se naimenovan Named Layer Filters dialog box. Invert Filter : Izla u se lejeri osnovani na suprotnim mjerilima u naimenovanom filteru lejera.Lejeri koji se pode avaju suprotno kriterijumima su izlo eni u listi lejera. Slika 09.II Dialog box za rukovanje postavljanjima lejera

Apply to Object Properties Toolbar Izla e se u Object Properties toolbar samo lejeri koji odgovaraju aktuelnom filteru.Alat liste lejera na Object Properties toolbar-u izlo i status filter lejera u crte u.. (Da se izlo i alat liste lejera pozicija strelice mi e se nalazi preko liste lejera na Object Properties toolbar-u.) New : Kreira se novi lejer.Posle izbora New, na listi se izlo i imenovani lejer LAYER1. Ovaj lejer mo e se odmah preurediti.Da se brzo kreiraju vi ezna ni lejeri mo ete odabrati ime lejera za ure ivanje i uno enjem imena vi estrukih lejera sa zarezom. Ako unosite novi lejer ,novi lejer nasle uje osobine aktuelno odabranog lejera sa liste kao to su (Color, On/Off status itd). Da se kreira lejer sa osnovnim postavljanjem provjerite koji lejeri nisu odabrani u listi ili koji su odabrani sa osnovnim postavljanjem prije po injanja kreacije lejera. Current :Postavlja se odabrani lejer kao aktualni lejer. CLAYER system variable uskladi tuje ime lejera. Delete : Bri e se odabrani lejeri iz definicija fajla crte a.Mogu se izbrisati samo ne referencni lejeri.Referencni lejeri uklju uju (layers) 0 i DEFPOINTS, lejeri Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

10

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

sadr avaju ih objekata (uklju uju i objekte u definicije bloka -block definitions), aktuelni lejer i xref-dependent layers.Lejeri koji ne sadr e objekte (uklju uju i objekte u definicijima bloka),nisu aktuelni i nisu zavisni mogu biti izbrisani sa kori tenjem PURGE komande. Upozorenje! Budite pa ljivi oko brisanja lejera ako radite na jednom crte u u podjeljenom projektu ili osnovanom na jednom postavljanju standarda lejera. Show/Hide Details :Kontroli e se dali da se detalj sekcija izlo i u Layer Properties Manager. Save State :Izla e se Save Layer States dialog box u kojem se para status lejera i postavljanja osobina lejera svih lejera u crte u.Mogu se odabrati koji statusi i osobine koje se ele da sa uvaju.Status lejera se para primjenom njegovog imena. Ako je jedno ili vi e ovih postavljanja o eno Layer Properties Manager ne e uspostaviti ponovo ova postavljanja.Neki parani statusi lejera u crte u koji nisu umetnuti u va aktuelni crte kao blok su dodati za aktuelni crte . Statusi paranih lejera referencnih crte a (xrefs) nisu pristupa ni iz aktuelnog crte a. Ako koristite WBLOCK da nacrtate jedan novi crte iz aktuelnog crte a , parani statusi lejera su zadr ani samo ako su specificirani kao cio crte (Entire Drawing)isto kao izvorni u Write Block dialog box (equivalent to -wblock /* na komandnoj liniji.Ovi statusi u paranog lejera e se uputiti samo za lejere koji sadr e objekti. Restore State :Izla e se Layer States Manager, u kojem se mo e rukovati rukovati naimenovanim statusima lejera. List of Layers : Izla e se lista lejera i njihovih osobina.Da se modifikuje jedna osobina klikne se njena ikona.Da se brzo izaberu svi lejeri desno se klikne i koristi se dodatni meni. Names :Izla u se imena lejera.Mo e se odabrati jedno ime a onda se klikne i upi e jedno novo ime. On/Off :Pale se i gase lejeri.Kad je lejer upaljen on je vidljiv i mogu e ga je plotirati.Kad je lejer uga en on je nevidljiv i nije mogu e plotiranje i ako je Plot upaljen. Freeze/Thaw in All Viewports: Zamrzavaju se lejeri u svim viewportima.Mogu se lejeri zamrznuti da se ubrza opcije ZOOM, PAN, i mnoge druge operacije:pobolj alju performance selekcije objekata i reducira vrijeme regeneracije za kompleksne crte e. AutoCAD ne izla e plotiranje ,skrivanje ,izra avanje ili regenerisanje objekatana zamrznutim lejerima. Zamrznite(Freeze) lejere koje ne elite da budu ne vidljivi za du i period.Kad odmrzavate (thaw) zamrznuti lejer , AutoCAD om se regeneri u i izla u objekti na tom lejeru.Ako se eli paljenje povremeno statusa izme u vidljivo i ne vidljivo koristite postavljanja sa On/Off . Mogu se zamrznuti lejeri na svim viewportima na aktuelnom lejautu ili u novim vieport-ima lejata ako su kreirani. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

11

Lock/Unlock :Zaklju avaju se i odklju avaju lejeri.Objekte ne mo ete ure ivati na zaklju anom lejeru.Zaklju avanje lejera je korisno ako elite da pregledate informacije na lejeru za reference ali ne elite da ure ujete objekte na tom lejeru. Color : Mijenja se boja sa asociranim odabranim lejerima.Klikanjem na ime boje izla e se Select Color dialog box. Linetype :Mijenja se tip linije sa asociranim odabranim lejerima.Klikanjem na neko ime tipa linije izlo i se Select Linetype dialog box. Lineweight :Mijenja se debljina linije asocirana sa odabranim lejerom.Klikanjem na neku debljinu linije izla e se Lineweight dialog box. Plot Style :Mijenja se stil plotiranja asociran sa odabranim lejerom.Ako se radi sa color-dependent plot styles ( PSTYLEPOLICY system variable je postavljen za 1), ne mo ete promjeniti stil plot-a asociranog sa lejerom.Klikanjem na neki plot style izlo i se Select Plot Style dialog box. Plot/Don't Plot : Kontroli e se dali su odabrani lejeri plotirani.Ako ste ugasili plotiranje (Off) za lejer objekti na tom lejeru su jo uvijek izlo eni. Ga enjem plotiranja za lejer uti e se samo na vidljive lejere u crte u (lejeri koji su upaljeni On i odmrznuti).Ako je lejer postavljen za plotiranje ali je aktuelno zamrznut ili uga en u crte u AutoCAD ne plotira lejer.Ga enjem plotiranja za sadr avaju e lejere referencnih informacija takve kao to su konstrukcione linije mo e biti korisno. Current VP Freeze .(mogu samo iz lejaut-a) Zamrzavaju se odabrani lejeri u aktuelnom viewport-u lejauta.Lejeri se mogu zamrznuti ili odmrznuti u aktuelnom viewport-u bez uticanja na vidljivost lejera u drugim viewport-ima.Zamrznuti lejeri nisu vidljivi ,oni nisu regenerisani ili plotirani.Odmrzavanjem se uspostavlja vidljivost lejera. New VP Freeze (mogu samo iz lejaut-a ) Zamrzavaju se odabrani lejeri u novim viewportima lejauta.Na primjer; zamrzavanjem DIMENSIONS lejera u svim novim viewport-ima ograni ava izlaganje dimenzija na tom lejeru u nekom novom kreiranom lejautu viewport-i ali ne uti e se DIMENSIONS lejerom u ve postoje im viewport-ima.Ako se onda kreira viewport koji zahtjeva dimenzije ,mo e se prekriti osnovno postavljanje mijenjanjem aktuelnog viewpot postavljanja. Details Na dnu se izlo i produ enje Layer Properties Manager sa alternativnim pristupom Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

12

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

za osobine i dodatne opcije. Name: Izlo i se ime odabranog lejera koji mo e biti ure en.Ime mo e uklju ivati slova ,brojeve prazan prostor i neke specijalne karakteristike koje nisu kori tene sa Microsoft® Windows® ili sa AutoCAD-om za druge svrhe. Color : Izlo i se lista mogu ih boja da se primjeni za odabrane lejere.Da se primjeni druga boja od one izlo ene u listi izabere se Other. Lineweight :Izla e se lista fiksiranih debljina linija mogu a za primjenuu za odabrane lejere uklju uju i DEFAULT. Vi mo ete dakle uraditi poru binu po mjeri debljina linija da se izvr i plotiranje bilo koje debljine koju elite kori tenjem Plot Style Table Editor-a. Linetype :Izla u se tipovi linija za primjenu za odabrane lejere.Da se napune dodatni tipovi linija izabere se jedan tip linije u listi lejera za izlaganje Select Linetype dialog box, a onda se izabere Load. Plot Style :Izlo i se lista plot stilova mogu a za primjenu za odabrane lejere.Ako se radi sa bojom zavisnim stilovma plotiranja (color-dependent plot stylesPSTYLEPOLICY system variable je postavljen za 1), ne mo e se mijenjati asocirani stil plot-a sa jednim lejerom.Osnovni plot style je Normal. Off for Display :Pale se ili gase odabrani lejeri.Ga enje lejera regeneri e se sa crtanjem ako povremeno mijenjate lejere od vidljivih za nevidljive.Ga enjem lejera prave se njihovi objekti nevidljivim i izbjegava se regenerisanje crte a svaki put kad se uspostavlja vidljivost ponovo.Kad se upali lejer koji je bio uga en samo objekti koji su bili na tom lejeru su ponovo nacrtani. Lock for Editing : Spre avaju se objekti da se urede uju na odabranom lejeru.Zaklju avanje lejera je korisno kad se ele ure ivati objekti koji su asocirani sa pojedina nim lejerima ali se ele vidjeti objekti na drugim lejerima.Mada se ne mogu ure ivati objekti na zaklju anom lejeru oni su jo uvijek vidljivi ako je lejer upaljen na odmrzavanju.Mo e se uraditi zaklju avanje aktuelnog lejera a onda mogu se dodavati objekti za njega. Do Not Plot :Spre avaju se odabrani lejeri da budu plotirani.Ovom opcijom se uti e samo na vidljive lejere u crte u (lejer koji je upaljen ili odmrznut).Ako je lejer postavljen za plotiranje ali je aktuelni zamrznut ili zatvoren u crte u ,lejer nije plotiran.Ovo mo e biti korisno za ga enje plotiranja za jedan lejer koji sadr i referencne informacije da se ne pojavljuju na plotiranom crte u. Freeze in All Viewports :Zamrzavaju se lejeri u svim viewport-ima.Mogu se zamrznuti da se ubrza ZOOM, PAN, i mnoge druge operacije ,pobolj a performansa odabranog objekta i reducira vrijeme regenerisanja za kompleksne crte e. AutoCAD ne izla e plot, hide, render, ili regenerate objects na zamrznutim lejerima. Zamrznute lejere koje elite da budu nevidljivi za du i period.Kad odmrzavate jedan zamrznuti lejer AutoCAD-om se regeneri u i izla u objekti na tom lejeru. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

13

Ako planirate da povremeno palite izme u statusa vidljivosti i nevidljivosti koristite On/Off postavljanje.Mogu se zamrznuti lejeri u svim viewport-ima u viewport-u aktuelnog lejauta ili u novim vieport-ima lejauta ako su oni kreirani. Freeze in Current Viewport : Zamrzavaju se odabrani lejeri u aktuelnom viewportu lejauta bez uticaja na vidljivost lejera u drugim viewport-ima.Mogu se zamrznuti ili odmrznuti lejeri u aktuelnom viewport-u lejauta bez uticaja na vidljivost u drugim viewport-ima.Yamrznuti lejeri su nevidljivi ;oni se ne regeneri u ili plotiraju.Ovo mo e biti korisno na primjer;Ako elite kreirati jednu oznaku lejera koja je vidljiva samo u parcijalnom viewport-u.Odmrzavanjem se uspostavlja ponovo vidljivost lejera.Ova opcija je mogu a samo kad radite na lejautu. Freeze in New Viewports :Zamrzavaju se odabrani lejeri u novim viewport-ima lejauta.Na primjer Zamrzavanje lejera dimenzija u svim novim viewport-ima ograni ava se izlaganje dimenzija na tom lejeru u nekim novo kreiranim viewportima lejauta ali se ne uti e dimenzionim lejerom u viewport-ima koji ve egzistiraju.Ako onda kreirate viewport koji zahtjeva dimenzije ,mo e se prekriti osnovno postavljanje odmrzavanjem lejera u tom viewport-u.Ova opcija je mogu a samo ako se radi na lejautu.

Postavljanje aktuelne boje Izbor komande se vr i prema lijevo prikazanoj ilustraciji.Objekti su kreirani sa aktuelnom bojom.Postavljena boja determini e kako se objekat izla e za tampanje.Zavisno da li se va i crte i koriste jednom bojom (color-depedent) ili imenovanim named plot style.Boje objekata se mogu determinisati za tampanje ili koristiti za postavljanje razli itih debljina olovaka (pens) definisanih bojama. Slika 10.II Dialog box za izbor aktuelne boje ili postavljanjem sa ByLayer-a standardnih boja

Uobi ajeno je da se boje postavljaju za odre ivanje debljina linija za ampanje,a i za lak e razumjevanje i manipulaciju objektima na crte u pri njihovom samom kreiranju.Ako se radi o nekim instalacijskim poslovima (electrical-kablovi razli itih boja mo e se ampanje crte a podesiti za boju). Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

14

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

Vi mo ete koristiti 7 standardnih boja plus dvije koje su prikazane na Select Color dialog box-u i 255 regularnih boja sa 2 dodatne osobine boje.Da postavite aktuelnu boju koristite se sa Select Color dialog box-om koji je prikazan na slici 10.II. Izaberite alternativnu kmandu :

Postavljanje aktuelnog Linetype Da se izlo i Linetype dialog box koristite jednu od alternativnih komandi prikazanih dole na slici. Linetypes vam poma u isporu ivanju informacije o zna enju objekata na crte u.Vi ete koristiti razli ite tipove linija de se razlikuju ciljevi jedne linije od druge.Jedna definicija tipa linije se sastoji od jednog ablona ta kica crtica i praznog prostora.(dots,dashes and blank space).Tu mogu biti uklju eni i ponavljaju i abloni od teksta i drugih oblika.Definicija se determini e nizom i relativnom du inom ablona.Tipovi linija odre uju pojavljivanje objekata na papiru i na ekranu.Osnovna (default)postavka je da svaki crte ima barem tri tipa linija.CONTINUOUS,BYLAYER I BYBLOCK.Va i crte i mogu sadr avati neograni eno mnogo tipova linija.

Kada se kreira jedan objekat on se kreira kori tenjem aktuelne linetype.Osnovni aktuelni tip je ByLayer,takvog je zna enja da je objektova linetype determinisana sa postavljenim tipom linije za Layer.Za razliku od postavljanja boja Linetype treba prethodno napuniti(Load) da bi ih odabrali za aktuelni crte to se radi pomo u Select dialog box-a prikazanog na slici.

Slika 11 .II Dialog box-ovi za izbor i punjenje lejera sa tipovima linije Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

15

Slika 12.II Dialog boxovi za izbor fajlova tipova linija i njihovo punjenje u Line Menager box

Bilje ka : U Select LineType File dialog boxu se odabere fajl iz koje se mo e napuniti Line Type Manager dialog box za postaljanje tipa linije u odgovarju i lejer koji kreirate. u Layer Manager dialog boxu.Na slici 12.2 izabran fajl acadiso Definisanja na Linetype Menager dialog box-u Linetype Filters : Determini e se koji tipovi linija da se izlo e u listi linetype.Mogu se filtrirati tipovi linija osnovani bilo na njihovim referencnim zavisnostima (xrefdependent) ili njihovim upu ivanjem sa objektima. Invert Filter : Izla u se tipovi linija osnovani na suprotnim mjerilima koje ste odabrali.Tipovi linija koji su pode eni obrnutim filterskim kriterijumima su izlo eni u listi linetype. Load : Izla e se Load or Reload Linetypes dialog box u kojem mo ete puniti crte odabranim tipovima linija iz acad.lin file i dodavati ih za listu linetype. Current : Postavlja se odabrani tip linije da bude aktuelni tip.Postavljanjem aktuelnog tipa za BYLAYER zna i da da to jedan objekat preuzima tip linije koji je primjenjen za partikularan lejer.postavljanjem linetype za BYBLOCK zna i da objekat preuzima CONTINUOUS linetype dok je to grupisano u jednom bloku.Ma kako da je blok umetnut ,svi objekti posjeduju tipove linija bloka. CELTYPE system variable uskladi tuju ime tipova linija.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

16

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

Delete : Bri e se odabrani tip linije sa liste.Mo e se samo izbrisati ne referencni tipovi linija.Osnovni referencni tipovi linija uklju uju BYLAYER, BYBLOCK, i CONTINUOUS. Bilje ka: Budite pa ljivi oko brisanja tipova linija ako radite na jednom crte u u podijeljenom projektu ili na jednom osnovanom standardnom tipu lejera.Brisanje tipova definicije linije se zadr ava uskladi teno u acad.lin ili acadiso.lin file i mo e se ponovo napuniti. Show Details or Hide Details : Kontroli e se dali da se Details skcija izlo i udonjem dijelu Linetype Manager dialog box-a. List of Linetypes : Izla u se napunjeni tipovi linija shodno opciji specificiranoj u Linetype Filters.Da se brzo izaberu ili o iste svi tipovi linija desno klikni na listu tipova linije da se izlo i dodatni meni ii izabere potrebna komanda. Linetype : Izla u se imena napunjenih tipova linija.Da se ponovo imenuje tip linije odabere se a onda klikne na tip linije ponovo i upi e novo ime. BYLAYER, BYBLOCK, CONTINUOUS i xref-dependent linetypes ne mogu biti ponovo imenovani.Ime tipa linije mo e uklju iti do 255 karakteristika.Imena tipova linija mogu sadr avati slova ,brojeve, prazan prostor i specijalne karakteristike dollar sign ($), hyphen (-), and underscore (_). Imena tipova linija ne mogu uklju ivati specijalne karakteristike comma (,), colon (:), equal sign (=), question mark (?), asterisk (*), greater and lesser than symbols (< >), forward and back slashes (/ \), vertical bar (|), quote ("), or back quote (`). Appearance : Izla e se uzorak odbranog tipa linije. Description : Izla u se opisi tipova linija koji mogu biti ure eni na povr ini Details. Details : Izla e se produ enje dialog box-a sa alternativnim pristupom za osobine i dodatna postavljanja. Name :Izla e se ime odabranog tipa linije koje mo e biti ure ivano.Ime tipa linije mo e uklju iti do 255 karakteristika kao to je navedeno u prethodnom dijelu List of Linetype. Description : Izlo i se opis odabranog tipa linije koji se mo e ure ivati. Use Paper Space Units for Scaling : Skaliraju se tipovi linija na papiru i prostoru modela identi no.Korisno kad se radi sa vi estukim viewport-ima.Ova opcija je kontrolisana sa PSLTSCALE system variable. Global Scale Factor : Izla e se op ti faktor skale za sve tipove linija.Op ti faktor skale je kontrolisan sa LTSCALE system variable. Current Object Scale : Postavlja se skala tipa linije za novo kreirane objekte.Rezultiraju a skala je global scale factor pomno en sa objektom skale faktorom.Ova opcija je kontrolisana sa CELTSCALE system variable. ISO Pen Width : postavlja se skala tipa linije za jednu listu vrijednosti ISO standarda. Rezultiraju a skala je global scale factor pomno en sa objektom skale.

Postavljanje razmjere (scale) Linetype Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

17

Na povr ini Details Line Type Manager dialog box-a unose se Global scale i Current (aktuelna) object scale vrijednosti.Global scale factor mijenja scale factor od svih novih i postoje ih linija na crte u.Current Object Scale uti e samo posle toga na crtane objekte.Po zavr etku postavljanja se klikne na OK. Dok su definicijama Linetype opisane relativne du ine crtica i praznog me uprostora kojim dalje mo ete kontrolisti pojavljivanje pode avanjem scale Linetype faktora.Manje Scale,vi e ponavljanja ablona Linetype koji su generisani na jedinici crte a.Na primjer ako je jedan ablon definisan kao niz crtica i otvorenog praznog prostora,svaki .25 du nih jedinica .To zna i LTSCALE faktor je 1. Promjenom LTSCALE faktora za .5 e se reducirati svaka du ina crtice i praznog rastojanja izme u njih tako da e to rastojanje i du ine crtica iznositi .125.Sa fatorom 2 e se du ine crtica i praznog prostora pove ati .5 jedini nih mjera. Upozorenje:Ako je segmenat crtica prekratak da se zadr i ravan niz crtica AutoCAD e crtati kontinualnu liniju.Sli no postavljanje prevelike scale tako e mo e uzrokovati da Auto CAD crta kontinualno liniju. Kakav je uticaj veli ine LTSCALE faktora na oblik linije ilustruje vam prethodni primjer.

Potavljanja aktuelnih debljina linija (Lineweight)

Slika 15.2 Dialog box za postavljanja,izlaganja i pode avanja debljine linija

Sli no Linetypes i debljine linija poma u u preno enju informacija o zna enju objekata na crte u.Na primjer da poka ete spoljne linije objekta vi koristite deblje linije,za neke presje ne sekcije primjenjuju se tanje linije,kao to su linije za Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

18

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

rafiranje ,debljine linija za slova ili osne linije se odr uje kako bi objekati koje crtate izgledali to razumljiviji i sl. Auto CAD ima 23 va e vrijednosti debljina linija,rangiranih od 0.05 do 2.11 mm u colovima od 0.002 do 0.083 Da postavite aktuelnu debljinu linija vi mo ete koristiti Lineweight Control drop-down listu. Kada kreirate jedan objekat na crte u na primjer crtate jednu liniju vi je uvijek crtate sa aktuelnom debljinom. Bilje ka:Izlaganje debljine linije se determini eAutoCAD-ovim izlaganjem na Model Space.Auto CAD uvijek izla e aktuelnu debljinu ovako mada se mijenja zoom scale faktor. U Model Space se ne mo e debljina mijenjati sa pove anjem i smanjivanjem (zoom in ili zomm out faktorom).Umjesto toga Auto Cad izla e debljinu linija kako je to pode eno na navedenom dialog box-u.Sa osnovnim default postavljanjem sve debljine linija su izlo ene sa jednom pixle (pixle- etvrsta -ta kica).pomjeranjem kliza a scale desno pove ava se faktor scale ,a obrnuto se smanjuje.Pomjeranjem lijevo se scale smanjuju do nule kada se gasi izlaganje debljine linija na Model Space.O radu oko debljina linija vi ete u ite ne to vi e u poglavlju kako se vr i tampanje va ih crte a.

Postavljanja jedinica crtanja Kada crtate sa AutoCADom vi uobi ajeno crtate sa putpunom veli inom objekta odnosno njegovim prikazivanjem u Model space sa razmjerom 1:1 a onda postavljate razmjeru odnosno scale faktor kada tampate va crte .Ma kako prije po injanja crtanja vi treba da determini ete relacije izme u jedinica crte a i stvarnih veli ina u realnostima. Na primjer vi ete odlu iti dali e se linija reprezentovati u sa in ima ,miljama ,colovima ,metrima ili milimetrima.Vi ete odlu ivati za mjerne jedinice uglova ,broja decimala i sli no.Da bih to uradili vi kod startovanja jednog novog crte a o kome ste u ili u prethodnom poglavlju ste postavili osnovna postavljanja.Vi kasnije mo ete se odlu iti za promjene tih postavljanja na slede i na in.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

19

Slika 13.2 Dialog box za kontrolu mjernih jedinica precisnosti i kontrolu direkcija

Bilje ka:Na navedenim dialog box-ovima vi jednostavno kontroli ete postavljanja du ina,uglova,mjernih jedinica njihovo izra avanje tako to klikanjem na odre eni jezi ak se pojavljuju liste sa kojih birate eljene veli ine,odnosno odre ene direkcije.Direkcija Clockwise u smjeru kazaljke na satu ili markiranjem se dobija smjer suprotno kazaljke na satu vam poma e kod crtanja crtanja kru nica,lukova i drugih krivih linija za lak e odre ivanje smjera crtanja.Primjetite na direction dialog box-u je markirano Other ugao 30 stepeni.Vi mo ete na taj na in odrediti lak e crtanje objekata koji nisu paralani sa East ili nekom drugom direkcijom koja se nalazi na dialog box-u.Polar Tracking prati navedenu direkciju.

Razumjevanje faktora Scale Mada je ideja da zadr ite va faktor Scale u sje anju kada postavljate jedan crte vi ipak ne treba da posatvljate skalu dok ne po nete ampati va crte .Na primjer kada ste nacrtali jedan crte na papiru vi ste determinisli skalu prije po etka crtanja.Ova skala je poredila veli inu nacrtanog objekta sa aktuelnom veli inom crte a.Na primjer svaki milimetar na crte u predstavljao je odre enu du inu na objektu.Ova skala mora se izabrati tako da se crte objekta podesi na papiru.U Auto CAD-u je postupak suprotan.Vi crtate sa jednom jedinicom koju specificirate biraju i (decimal ili dr) ili sa osnovnom jedinicom.Svaka jedinica na ekranu se reprezentuje bilo ta to eli da bude:jedan milimetar ili kilometar.Stoga ako crta dio jednog motora jedinica mo e biti ekvivalentna milimetru,ali ako crta jednu kartu jedinica mo e biti ekvivalentna kilometru.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

20

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

Kada tampate ili plotirate va crte vi postavljate razli ite scale za razli ite sekcije od jednog crte a.Vi ne treba da razmi ljate o postavljanju scale dok ne pripremite crte za tampanje,vi mo ete unijeti unaprijed veli inu scale za: • • • • •

Text (ako crtate u model space) Dimensions (ako crtate u model space) Noncontinuous linetypes Hatch patterns ( rafuru) Views (samo na layout viewports)

Scaliranjem ovih elementa obezbe uje se koje su njihove korektne veli ine na kona nom crtanju. Specificiranje faktora Scale u Model Space Ako planirate plotirati va crte iz Model tab, vi bih trebali kalkulisati egzaktno factor scale sa konvertiranjem scale cre a za razmjeru 1:n. Ova razmjera poredi plotirane jedinice za jedinice crte a koji reprezentuje aktuelnu veli inu objekata koju vi crtate. Na primjer ako crtate sa scalom 1/4 inch = 1 foot, kalkulisali bi factor scale 48 kako sledi: 1/4" = 12" 1 = 12 x 4 1 (plotted unit) = 48 (drawing units) Pimjeri architectural scale razmjere na tabeli mogu biti kori teni za kalkulaciju veli ine teksta u Model space. Scale factor

Scale 1/8" = 1'-0"

To plot text size at

Set drawing text size to

96

1/8"

12"

3/16" = 1'-0" 64

1/8"

8"

1/4" = 1'-0"

48

1/8"

6"

3/8" = 1'-0"

32

1/8"

4"

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

1/2" = 1'-0"

24

1/8"

3"

3/4" = 1'-0"

16

1/8"

2"

1" = 1'-0"

12

1/8"

1.5"

1 1/2" = 1'0"

8

1/8"

1.0"

21

Ako radite sa metri kim jedinicama mo ete imati veli inu papira 210 x 297 mm (A4 size) i jedan faktor scale od 20. Vi mo ete kalkulisati ograni enje crte a kako slijedi: 210 x 20 = 4200 mm 297 x 20 = 5940 mm Jedanput osnovan scale factor, mo ete koristiti za postavljanje text height, dimension sizes, linetype scale, hatch pattern scale, and viewport scale. Kad je crte kompletan mo ete plotirati na nekoj razmjeri ili mo ete plotirati razli ite poglede va eg modela sa razli itim scalama.

Postavljanje faktora scale Vi mo ete postaviti vrijednosti za slede e elemente zavisno dali namjeravate plotirati iz model space ili iz jednoga layout na paper space. •

Text. Postavlja se visina text-a po to kreirate text ili postavite jednu fiksnu visinu u text style ( STYLE). Visina teksta za plotianje iz model space bih se pomno ila sa faktorom scale. Text kreiran direktno na jednom layout bih se postavio za pravu veli inu (size) (1:1).

•

Dimensions. Postavite dimension scale na dimension style ( DIMSTYLE) ili sa DIMSCALE system variable. Dimensije kreirane direktno na jednom layout bih se postavile za pravu veli inu (1:1). Linetypes. Za objekte plotirane iz Model tab, postavlja se scale za noncontinuous linetypes sa CELTSCALE i LTSCALE system variables. Za objekte plotirane sa jednog layout-a (paper space), koristite PSLTSCALE system variable.

•

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

22

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u •

Hatch patterns. postavite scale za hatch patterns na Boundary Hatch dialog box ( BHATCH) ili sa HPSCALE system variable.

•

Views. Kad je plotiranje iz layout tab, oristitee ZOOM XP, gdje je e XP scala (the inverse of the scale factor) relativnog pogleda za veli inu papira.

Postavljanje granica crte u (Drawing Limits) Drawing Limits reprezentuje jednu ne vidljivu ogradu oko va eg crte a.Da postavite ogradu za jedan crte izaberite jednu od alternativnih komandi:

Posle odabrane komande i dole primjera une enih kordinata vi ste dobili granice va em crte u u ovom slu aju granice odgovaraju veli ine A3 formata papira. 1.Command: limits se upi e i pritisne Enter da se pojavi Reset Model space limits: 2.Specify lower left corner or [ON/OFF] : pritisnete Enter (Kordinantni po etak) 3.Specify upper right corner : 420,297 Pritisnete Enter(posle uno enja kordinata ) Na taj na in kompletirate komandu i dobijete granice za crtanje va eg srte a. Granice odre ujete u zavisnosti veli ine va eg objekta kojeg crtate ,sa punim jedinicama njegove veli ine.

Postavljanje alata za ta nost crtanja Kada smo govorili o Status meniju ve smo dijelom objasnili o postavljanju grida i snapa. Grid je ablon mre ica na ekranu koji se pri ampanju crte a ne pojavljuju a uz pomo grida se posti e ve a ta nost na crtanju objekata. Snap je ustvari kop a koja se kop a za ta ke grida ili za neke zami ljene ta ke izme u ta ki grida u zavisnosti od specificiranog rastojanja Snap Spacing.Tj rastojanje kop anja mo e biti i manje oda rastojanja izme u ta ki grida.. Pode avanja i pode avanja rastojanja izme u ta kica i rastojanja kop anja vr i se ili na komandnoj liniji ,kako smo to ve u prethodnom poglavalju objasnili ili kori tenjem Drafting Settings dialog box-a kako emo to objasniti u ovom poglavlju.Da se pojavi Draftings Settings izabere se jedna od opcija koja je prikazana na slede oj ilustraciji: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

23

Mogu nosti za pode avanje ta nosti crtanja na dialog box-u suvi estruka ,a kakva ete pode avanja izvr iti prevenstveno zavisi od va eg dizajna.Ako dizajn sadr i objekte linija koja su pod raznim uglovima onda se pode avanja i prilago avaju prema tim potrebama. Na Drafting Settings dialog box-u se nalaze slede a postavljanja za ta no crtanje va ih objekata podijeljena u tri kategorije i nalaze se na tri plo e dialog box-a.

Postavljanje snapa i grida na Snap and Grid tabli Kontroli e se postavljanje snap-a i grid-a.. Snap On (F9) :Pali se ili gasi (na in kop anja)snap na in.Mo e se upaliti ili ugasiti snap na in na status baru ili klikanjm na status baru ,pritiskanjem F9 tangente ili kori tenjem SNAPMODE system variable. Snap-okno : Kontroli e se vidljivist ta kaste mre e na ekranu koja ograni ava krtanje krsti a u specificiranim intervalima. Snap X i Y spacing: Specificira se rastojanje snapa u X i Y direkcijama.Vrijednosti moraju biti pozitivne i realni brojevi.Vrijednost je kontrolisana sa SNAPUNIT system variable. Angle: Rotira se snap grida sa specificiranim uglom.Vrijednost je kontrolisana sa SNAPANG system variable. X i Y base : Specificira se X i Y bazna kordinantna ta ka za grid.Ova vrijednost se kontroli e sa SNAPBASE system variable. Polar Spacing : Postavlja se pove anje snap rastojanja kad je Polar Snap odabran ispod Snap Type & Style.Ako je ova vrijednost 0, rastojanje polar snap-a preuzima vrijednost za Snap X Spacing. Ova vrijednost je kontrolisana sa POLARDIST system variable. Polar Distance postavljanje je kori teno u vezi sa polarnim vo enjem i/ ili objekt snap pra enjem. traganjem .Ako ni jedan ni drugi oblik traganja nije omogu en Polar Distance postavljanja nema uticaja. Grid On F7 : Pale se i gase ta kice grida.Tako e ta kice grida se mogu paliti i gasiti na Status baru klikanjem na Grid ili sa pritiskanjem na F7 tangentu na tastaturi ili sa kori tenjem GRIDMODE system variable. Okno Grid-a : Kontroli e se izlaganje ta kica grida koje poma u vizuelizaciji rastojanja. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

24

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

Slika 14 Ilustracija postavljanja grida i crtanje linija sa prira tajem ugla od 30 stepeni

Grid X i Y spacing :Specificiraju se rastojanja ta kica u X i Y direkcijama.Ako je vrijednost rastojanja 0 preuzima se vrijednost rastojanja postavljena za Snap X i Y Spacing. Ova vrijednost je kontrolisana sa GRIDUNIT system variable. Okno Snap Type&Style : Kontroli e se na in postavljanja snapa. Grid Snap : Postavlja se tip snapa za mre u ta ki -Grid.Kad se specificiraju ta ke ,krsti –mi a kop a se du vertikalnih ili horizontalnih ta kica grida.Tip snapa je kontrolisan sa SNAPTYPE system variable. Rectangular Snap : Postavlja se stil snapa za pravougaoni-Standard Rectangular snap. Kad je tip snapa postavljen za upaljen Grid i Snap krsti mi a-se kop a za pravougaonu mre u kop anja.Stil snapa je kontrolisan sa SNAPSTYL system variable. Isometric Snap : Postavlja se stil snapa za izometriski.Kad je tip snapa postavljen za upaljeni Grid i Snap krsti –mi e se kop a za izometriski grid snapa.Stil snapa je kontrolisan sa SNAPSTYL system variable.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

25

Slika 15 .II Ilustracija crtanja linija primjenom Polar Snapa

Polar Snap : Postavlja se tip kop anja za Polar. Kad je na in kop anja upaljen i vi specificirate ta ke sa polar ili object snap vo eno upaljenim krsti em koji se kop a polarnom du inom ili sa object snap vo enim relativnim uglom za poslednju specificiranu ta ku ili dostignutu object ta ku kop anja. Stil snapa je kontrolisan sa SNAPSTYL system variable.Ilustracija sl 15.

Postavljanje polarnih uglova za vo enje crtanja objekata Kontroli e se polarno vo enje i postavljanje polarnih uglova ,mjera polarnih uglova i object snap vo enja. Polar Tracking On (F10):Pali se i gasi polarno vo enje.Mo e se paliti i gasiti polarno vo enje na status baru klikanjem na Polar ili sa pritiskom na tangentu tastature F10 ili sa kori tenjem AUTOSNAP system variable. Polar Angle Settings okno: Postavlja se pode avanje uglova za polarno pra enjevo enje.Postavljanje uglova je kontrolisano sa POLARANG system variable. Increment Angle:Postavlja se pove anje ugla za kori tenje izlaganja polarne staze vo enja crtanja linija pod uglom na X osu.Mo e se upisati bilo koji ugao ili izabrati jedan zajedni ki ugao od 90, 45, 30, 22.5, 18, 15, 10, i 5 stepeni iz ove liste.Postavljanje je kontrolisano sa POLARANG system variable. Pove anje uglova je dakle kontrolisano sa POLARANG system variable. Additional Angle : Ako ga odaberete u ovom se box-u listaju dodatni uglovi koji su mogu i.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

26

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u New : Da se doda novi ugao izabere se New. Ovim na inom se mo e dodati do 10 dodatnih polarnih pode avaju i uglova za vo enje crtanja linije i dr objekata Delete : Da se ukloni postoje i ugao izvr i se markiranje i izabere Delete.Ova postavljanja su kontrolisana sa POLARADDANG system variable. . Object Snap Tracking Settings okno:Postavlja se object snap trackingNa Drafting settings dialog box-u

Track Orthogonally Only: Izla e se samo ortogonalna staza objekt snap vo enja (horizontal/vertical) za dostizanje objekt snap ta ke –ta ke kop anja kad je objct snap tracking upaljen.Ovo postavljanje je kontrolisano sa POLARMODE system variable.

Slika 16. II Ilustracija crtanja linija primjenom markiranja Track orthogonally Only

Track using all polar angles: Primjenjuje se postavljanje polarnim vo enjem za object snap tacking.Kad se koristi Object Snap Tracking krsti se vodi du polarnog pode avaju eg ugla od dostignutih object snap ta ki.Ovo postavljanje je kontrolisano sa POLARMODE system variable. Polar Angle measurement: Postavljaju se osnove sa kojim se vr i vo enje pode avanja mjerenja uglova. Absolute: Osnove polarnog vo enja pod uglovima zasnovanim na aktuelnom UCS kordinantnom sistemu. Relative to last segment: Osnova polarnog vo enja pod uglom zasnovanom na poslednjem nacrtanom segmentu. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

27

Options : Izla e se Drafting plo a na Options dialog box. Ne mo e se pristupiti Options dialog boxu iz Drafting Settings dialog boxa ,ako je DSETTINGS Slika 17. II Ilustracija crtanja linija sa odre enim uglom u odnosu na poslednji nacrtani segment

startovano transparentno.Na Drafting plo i Options dialog box-a se pode avaju oznake ,boja i veli ina AutoSnap Marker i izlaganje Autotrack settings sa i veli ine Apature size pomo u kliza a.

Slika 18.II Ilustracija vam pokazuje kori tenje polarnog vo enja crtanja linije (Polar tracking)

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

28

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

Postavljanje objekata kop anja za ta no crtanje objekata Kontrili u se postavljanja pokretnih kop anja- object snap-ova. Slika 19.II Drafting Settings-Object Snap tabela za izbor i postavljanje pokretnih object Snapa.

Object snap On F3 : Pale se i gase pokretni objekt snap-ovi .Odabrani Object snap-ovi ispod Object Snap Modes su aktivni dok je Object Snap upaljen.Ovo postavljanje je kontrolisano sa OSMODE system variable. Kontrolisanje paljenja snap objekata mo e da se vr i i sa status menija klikanjem na dugme Object Snap. Object snap modes: Listaju se i biraju objekti kop anja koji mogu biti upaljeni ili se ugasiti markiranjem ili razmarkiranjem pored naziva objekata. Object snap Tracking On F11: Pali se i gasi vo enje objekata kop anja.Sa object snap tracking, krsti se mo e voditi du pode enih staza na druge object snap ta ke kop anja specificiranjem ta ki na komandnoj liniji.Da se koristi object object snap tracking mora se upaliti jedan ili vi e objekata kop anja (object snaps).Ovo postavljanje je kontrolisano sa AUTOSNAP system variable. Select All: Pale se svi na ini kop anja objekta. Clear All : Gase se svi na ini kop anja objekata. Object Snap -Objekti kop anja vam poma u za ta no crtanje svih objekata po ev i od linija ,kru nica ,lukova ,dimenzija i dr.Oni objekti koje ste pojedina no markirali na Object Snap tabli su aktivni Object snap objekti i oni e pojavljivati kada crtate objekte linija ,kru nica lukova elepsi dimenzja i dr.Pojedina nim markiranjem vi izaberete onoliki broj objekata koliki vam je potreban za kreiranje va eg dizajna i taj izabrani broj je aktivan.Osim pojedina nog izbora mogu se svi objekti aktivirati izborom Select All dugmeta a potom OK na Object Snap tabli Darfting Settings dialog box-a.Nekada pri kreiranju rje enja mogu naststi i odre ene smetnje izborom svi Snap objekata ,zbog toga ete ipak primjeniti pojedina ni izbor ukoliko ocijenite da vam svi svi odabrani objekti nisu potrebni. Pored navedenog Object Snap-a se mogu aktivirati i sa Object Snap Toolbara. Toolbar mo ete postaviti na podesno mjesto na ekranu kao i druge Toolbarove njihovim izborom na Customize dialog Box-u. Izbarete View> Toolbars >Customize markira se Object Snap i one se pojavi na ekranu .Ilustracija lijevi pokazuje izgled Toolbar-a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

29

Object snap vam omogu ava brzi izbor mi markeringom egzaktno odre enih geometriskih ta aka na postoje em objektu bez uno enja kordinata ovih ta aka i preciznije crtanje va ih novih objekata. Kako rade pojedina no Object Snap-a nave emo kako slijedi:

Na ini rada snap objekata Krajnja ta ka:Hvata se za najbli u krajnju ta ku luka (arc), elliptical arc, line, multiline, polyline segment, spline, region, ili zraka (ray), ili za najbli i ugao jednog traga (trace), solid, ili 3D face.

Sredi nja ta ka : Hvata se za srednju ta ku (midpoint) linije, luka (arc), ellipse, elliptical arc, multiline, polyline segment, region, solid, spline, ili xline.

Centar Hvata se za center luka (arc), circle, ellipse, ili elliptical arc.

Ta ka: Hvata se za objekat ta ku (point object.)

Kvadrant Hvata se za quadrant ta ku jednog luka (arc), circle, ellipse, ili elliptical arc.

Presjecanje Hvata se za presjeci te luka (arc), circle, ellipse, elliptical arc, line, multiline, polyline, zraka (ray), region, spline, ili xline. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

30

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

Produ eni (Extended) Intersection hvata se za potencijalno presjeci te dva objekta koja bih se presjekla ako bih bili produ eni du njihovih prirodnih staza.. AutoCAD automatski pali Extended Intersection kad odabere Intersection object snap mode. Intersection i Extended Intersection rade sa ivicama regiona i krivim linijama ali ne sa ivicama ili uglovima 3D solids-3Dtijela. Bilje ka: Vi mo ete dobiti razli ite rezultate ako imate upaljene obadvoje Intersection i Apparent Intersection istovremeno. Produ enje Prouzrokuje jedno privremeno produ enje linije da se izla e kada krsti prolazi preko krajnjih ta aka objekata tako da mo ete crtati objekte do i iz ta aka na produ enoj liniji.

Umetanje Hvata se za umetnutu ta ku jednog attribute, jednog block-a, jednog oblika (shape),ili text-a.

Normalno Hvata se za jednu ta ku normalnu (perpendicular) na luk (arc), circle, ellipse, elliptical arc, line, multiline, polyline, zrak (ray), region, solid, spline, ili xline. AutoCAD automatski pali priklanjaju i Deferred Perpendicular snap mode kad objekat kojeg vi crtate zahtjeva da kompletirate vi e od jednog perpendicular snap. Mo ete koristiti jednu liniju, arc, circle, polyline, ray, xline, multiline, ili 3D tijela kao ivicu kao jedan objekat iz kojeg crtate normalnu liniju. Vi mo ete koristiti Deferred Perpendicular da nacrtate normalne linije izme u takvih objekata. Kada otvor box-a prelazi preko jedne Deferred Perpendicular snap point, AutoCAD izlo i jedan AutoSnap™ tooltip i signali e. Tangent Hvata se za tangentu jednog luka (arc), circle, ellipse, elliptical arc, ili spline. AutoCAD automatski pali Deferred Tangent snap mode kad objekat koji crtate zahtjeva da kompletirate vi e od jednog tangent snapa. Na primjer :mo ete koristiti Deferred Tangent da crtate jednu liniju koja je tangenta za dva luka(2 arcs), Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

35

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

31

polyline arcs, ili circles. Kada otvor box-a prelazi preko jedne Deferred Tangent snap ta ke, AutoCAD izlo i jedan znak i jedan AutoSnap tooltip.

Bilje ka: Kada koristite From option povezivanja sa Tangent snap mode da crtate objekte druga ije od linija lukova (arcs) ili circles, prva nacrtana ta ka je tangenta na luk ili kru nicu u relaciji sa poslednjom izabranom ta kom na povr ini crte a. Najbli e (Nearest) Hvata se snap za najbli u ta ku na luku (arc), circle, ellipse, elliptical arc, line, multiline, point, polyline, ray, spline, or xline.

evidno presjecanje Apparent Intersection uklju uju se dva separatna snap modes: Apparent Intersection i Extended Apparent Intersection. Dakle vi mo ete locirati Intersection i Extended Intersection snap ta ke (points) dok je pomjeraju i Apparent Intersection object snap mode upaljen. Apparent Intersection se hvata za o igledno presjecanje dva objekta (arc, circle, ellipse, elliptical arc, line, multiline, polyline, ray, spline, or xline) koji se ne presjecaju u 3D prostoru ali se mogu pojaviti za presjecanje u aktuelnom pogledu. Extended Apparent Intersection hvata se za imaginarno presjecanje dva objekta koji bih se presjekli ako bih objekti bili produ eni du inama njihovih prirodnih staza. Apparent i Extended Apparent Intersection rade sa ivicama regiona i krivih linija ali ne sa ivicama ili uglovima 3D tijela. Bilje ka::Vi mo ete dobiti razli ite rezultate ako imate obadvoje Intersection i Apparent Intersection running object snaps upaljene istovremeno. Parallel Crata se jedan vektor paralelan drugom objektu kad god AutoCAD vas obavje tava za drugu ta ku jednog od vektora.Posle specificiranja prve ta ke jednog vektora ako pomjerate krsti preko jednog pravog linijskog segmenta od drugog objekta , AutoCAD sti e ta ku.Od tada je staza objekta kojeg kreirate paralelna Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

32

II Poglavlje o Osnovama crtanja u Auto CAD -u

linijskom segmentu, AutoCAD izlo i stazu za centriranje koju vi koristite da kreirate paralelni objekat. Izaberi sve (Select All) Upali sve na ine object snap. (Turns on all object snap modes). Izbri i sve (Clear All) Ugasi sve na ine object snap (Turns off all object snap modes).

Crtanje linija pod uglom sa une enjem vrijednosti ugla Mi smo vidjeli kako mo emo crtati linije primjenom Drafting Settings dialog boxa.Mi emo to uvijek i primjenjivati ako se radi o crtanju vi e objekata pod nekim uglom ili sa polarnim vo enjem crtanja.Ako se radi o manjem broju pojedina nih linija da se nacrta pod nekim specijalno potrebnom uglu onda emo to uraditti sa komandne linije na slede i na in: Uno enjm znaka sa uglom na komandnu liniju Arc menija primjetili da se nalazi 11 mogu ih opcija za izbor na ina crtanja lukova.Koju ete opciju izabrati zavisi od stanja objekata na va em crter u i vi ete se o opciji odlu iti prema potrebama da se najta nije i najlak e nacrta luk. Opcije crtanja luka Start,Centar,End i Centar,Start,End Crtanje opcije Start Center End se vr i po slede em nizu komandi: 1.Command: arc (a) se upi e i pritisne Enter 2.Specify start point of arc or [Center]:Specificira se po etna ta ka 1 3.Specify second point of arc or [Center/End]: c Izabere se opcija i pritisne Enter 4.Specify center point of arc: Specificira se centar ta ka2 5.Specify end point of arc or [Angle/chord Length]:Specificira se krajnja ta ka3.

Slika 06. III lustracija crtanja luka primjenom navedenih Arc nizova komandi

Opcija crtanja luka center,start end opcijom 1.Command: arc ili a se upi e i pritisne Enter 2.ARC Specify start point of arc or [Center]: c se upi e i pritisne Enter 3.Specify center point of arc: Specificira ce centar ta ka 1 4.Specify start point of arc: Specificira se po etna ta ka 2 5.Specify end point of arc or [Angle/chord Length]:Specificira se krajnja ta ka 3

Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

9

Bilje ka :Kada znate start point, center point, i krajnju ta ku (endpoint), vi mo ete crtati luk specificiranjem bilo po etne ta ke ili centra.Ta ka centra je centar kru nice iji je luk dio. Crtanje luka izborom opcije Start Centar Angle Kad imate po etnu ta ku i ta ku centra mo ete uklju iti ugao (Angle), koriste se Start, Center, Angle ili Center, Start, Angle opcijama. Slede i niz komandi pokazuje kao se crta navedena opcija:

1.Command: A se upi e i pritisne Enter 2.Specify start point of arc or [CEnter]:c se upi e i pritisne Enter. 3.Specify center point of arc: izabere se centar1 4.Specify start point of arc:Izabere se ta ka 2 5.Specify end point of arc or [Angle/chord Length]: a Se upi e i pritisne Enter 6.Specify included angle: 60 se upi e vrijednost ugla i pritisne Enter Lijevo ilustracija prikazuje rezultat navedenog niza komande.

Slika 07. III Ilustracija primjene opcija Arc komande za crtanje lukova

Crtanje lukova specificiranjem Start,Center,Length Kad imate po etnu ta ku i ta ku centra vi mo ete snapirati (uhvatiti) se za krajnju ta ku luka ako,koristite Start, Center, Length ili Center, Start, Length opcije.

Slika 08. III Ilustracije opcija crtanja lukova primjenom Arc niza komande Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

10

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

1.Command: _arc Specify start point of arc or [Center]:Izabere se ta ka 1 2.Specify second point of arc or [Center/End]: c Izabere se opcija i pritisne Enter 3.Specify center point of arc: Izabere se centar 2ta ka 4.Specify end point of arc or [Angle/chord Length]: l upi e se opcija i pritisne Enter 5.Specify length of chord: 50 Upi e se du ina tetive i pritisne Enter.Lijevo ilustracija odra ava navedeni niz komande. Du ina tetive luka odre ena je uklju enim uglom. Crtanje lukova specificiranjem Start,End,Direction/Radius Kad imate po etnu i krajnju ta ku koristite Start, End, Direction ili Start, End, Radius opciju. Ilustracija na lijevoj strani pokazuje nacrtan jedan luk specificiran po etnom i krajnjom ta kom i radijusom.Vi mo ete specificirati radijus uno enjem jedne du ine ili sa pomjeranjem mi om ta kaste naprave u smjeru ili suprotnom smjeru kazaljke na satu i klikanjem da se specificira jedno rastojanje.

Slika 09.III Ilustracija primjene radius i direction opcija crtanja lukova Arc komandom

Ilustracija pokazana na desnoj strani nacrtana sa ta kastim markiranjem po etne i krajnje ta ke i jednom direkcijom.Pomjerajem krsti a navi e iz po etne ta ke crta se luk konkavan prema krajnjoj ta ki kako je pokazano ovdje.Pomjeranjem krsti a na dole crta se konveksan luk.

Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

11

Slika 10 II Ilustracija crtanja luka markiranjem du ine na crte u za opciju Start ,End Radius

Crtanje kontinualnih lukova i linija Odmah posle kompletiranja jednog luka ,mo e se startovati jedna tangentna linija za luk na krajnjoj ta ki sa po etkom LINE command,unesite L i pritisnete Enter da se specificira po etna ta ka .Za specificiranje vi treba da unesete samo du inu linije.

Slika 11. III Ilustracija primjene crtanja objekata kori tenjem Arc-Continiue i Line niza komandi

Crta se linija L1 1.Command : L upi e se i pritisne Enter 2.Specify first point or [Undo]:Izabere se ta ka 1 3.Specify next point or [Undo]:50 Upi e se du ina i pritisne Enter dobije se ta ka 2 Command: Zavr i se komanda Izabere se Draw > Arc > Continue da se crta Luk 2-3 ta ke 1.Command: _arc Specify start point of arc or [Center]:Automatski po etna ta ka luka povezana sa ta kom 2 2.Specify end point of arc: 30 Upi e se koriste i polar Tracking 270 Ponovo se izabere komanda Line ,Pod prinudom tangente na poslednjoj ta ki luka ukucate vrijednost du ine i nacrta se L2 linija Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

12

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

Suprotno , posle kompletiranja jedne Polylinije vi mo ete otpo eti jednu tangentu luka na krajnjoj ta ki linije startovanjem ARC command uno enjem a na Command i pritiskom na ENTER da se specificira po etna ta ka.Vi treba samo da specificirate krajnju ta ku luka. Vi mo ete uzastopno spajati nacrtane lukove na isti na in.Da se lukovi spajaju koristi iz Draw menu komanda Arc,a onda se izabera Continue. U obadava slu aja objekat je tangentan na prethodni .Vi tako e mo ete koristiti kratki meni da se ponovi (repeat) Continue opcija.

Crtanje kompleksnijih objekata sa linijama ,kru nicama i lukovima Primjer pokazuje kori tenja komandi na komandnoj liniji da se nacrta dole navedeni crte . Crtanje linijskih segmenata 1. Command: l se upi e i pritisne Enter 2.Specify first point:Izabrati sa mi om ta ka na povr ini crte a 3.Specify next point or [Undo]: 300 se upi e i pritisne Enter 4.Specify next point or [Undo]: 200 se upi e i pritisne Enter 5.Specify next point or [Close/Undo]: 300 se upi e i pritisne Enter 6.Specify next point or [Close/Undo]: pritisne Enter Crtanje luka 1.Command: a se upi e i pritisne Enter 2.ARC Specify start point of arc or [Center]:Izabere se po etna ta ka D. 3.Specify second point of arc or [Center/End]: e (da se izabere kraj luka) 4.Specify end point of arc: Specify center point of arc or [Angle/Direction/Radius]: a se upi e i pritisne Enter (da se odabere ugao) 5.Specify included angle: 180 se upi e i pritisne Enter da se nacrta luk Crtanje linije E-F 1.Command: l se upi e i pritisne Enter 2.LINE Specify first point:Ta ka E izabrano midpoint A-B linije 3.Specify next point or [Undo]:Ta ka F izabrana sa midpoint linije C-D 4.Specify next point or [Undo]: pritisne Enter Crtanje kru nica 1.Command:C se upi e i pritisne Enter 2.CIRCLE Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]:Bira se mi om prema slici 3.Specify radius of circle or [Diameter] : 60 se upi e i pritisne Enter 4.Command: pritisne Enter (da se ponovo uspostavi Circle komanda) 5.CIRCLE Specify center point for circle or [3P/2P/Ttr (tan tan radius)]: Specify radius of circle or [Diameter] : 40 se upi e i pritisne Enter

Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

13

Slika 12.III Ilustracija crtanja slo enijeg cret a navedenim nizovima komande

Slika 13.III Ilustracija dimenzija crte a dobijenih primjenom napred navedenih nizova komandi

Crtanje elipsi (Drawing Ellipses) Geometriski je elipsa definsana sa dvije ose …..Komanda se mo e izabrati iz Draw menija ili toolbara ili sa komandne linije kako je to na ilustraciji prikazano:

Oblik elipse se odre uje sa dvije ose koje defini u du inu i irinu elipse.Du a osa je glavna osa druga osa je manja osa.Slede i niz komandi koji su pojavljuje na komandnoj liniji primjenjuje se za crtanje elipse. Crtanje elipse sa odre ivanjem krajnjih ta ka osa Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

14

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

1.Command: _ellipse Izabrata komanda 2.Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]:Izabrata ta ka 1 3.Specify other endpoint of axis:Izabrta ta ka 2 4.Specify distance to other axis or [Rotation]:Izabrta ta ka 3

1.Command: _ellipse izabrana komanda prema napred navedenoj slici 2.Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: ta ka 1 markirana 3.Specify other endpoint of axis: 100 -du ina osepolar tracking -Enter Enter 4.Specify distance to other axis or [Rotation]:30 specificiraj

Lijevo ilistracija pokazuje dvije razli ite elipse nacrtane specificiranjem ose i distance.Tre a ta ka specificira samo jednu distancu jer nije neophodno dizajnirati krajnju ta ku ose. Crtanje elipti nog luka Niz komandi za crtanje elipti nog luka-primjenite Polar Tracking 1.Command: _ellipse odabrana komanda 2.Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: a-izabran luk (arc) 3.Specify axis endpoint of elliptical arc or [Center]:markira 1 ta ku 4.Specify other endpoint of axis: 100 unese distancu i pritisni Enter Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

15

5.Specify distance to other axis or [Rotation]: 30 druga distanca Enter 6.Specify start angle or [Parameter]: 30 po etni ugao luka, Enter 7.Specify end angle or [Parameter/Included angle]: 225 krajni ugao, Enter

Slika 14.III Crtanje elipti nog luka napred navedenim nizom komandi Crtanje elipse sa poznatim centrom elipse 1.Command: _ellipse izbor komande 2.Specify axis endpoint of ellipse or [Arc/Center]: c Center opcija,Enter 3.Specify center of ellipse:markiraj poznati centar 4.Specify endpoint of axis: 50 unesi i pritisni Enter 5.Specify distance to other axis or [Rotation]: 25 unesi i pritisni Enter

Slika 15.III Ilustracija crtanja dobijena napred navedenim nizom komandi

Cratanje ta kastih objekata-ta ki Da se nacrta jedna ta ka kao objekt radi se na slede i na in:

Sa ta kom se mo e postupati kao vorem(node) za koji se hvataju objekti.Vi mo ete specificirati jednu potpuno tro-dimenzionalnu lokaciju za jednu ta ku.Aktuelna elevacija je pretpostavljena ako zanemarite Z coordinate value. PDMODE i PDSIZE system variabli se kontroli e pojavljivanje ta ke objekata. PDMODE values 0, 2, 3, i 4 specificiraju jednu figuru da se crta kroz ta ku.Jedna A value od 1 specificira se kada ni ta nije izlo eno. Specificiranjem value 32, 64, ili 96 odabiru se oblici za crtanje oko ta ke osim nacrtanih figura. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

16

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata PDSIZE kontroli e veli inu figura ,posebno za PDMODE values 0 i 1. Jedno postavljanje od 0 generi e ta ku od 5 percenata visine povr ine crte a.Jedna pozitivna specificirana PDSIZE value je apsolutna veli ina za figure ta ke. Jedana negativna value je prevedena kao jedan procenat od veli ine viewport-a (pogleda)veli ini svih ta aka se re kalkuli e kada se crte regeneri e.

Posle promjene PDMODE i PDSIZE, pojavljivanje postoje ih ta aka se mijenja kod slede e regeneracije crte a.

Mjenjanje oblika ta ki Da se promjeni oblik i veli ina ta ke : 1. Iz Format menu, odaberete Point Style. 2. Na Point Style dialog box, odaberete point style. 3. Ispod Point Size, specificiraj veli inu (size), jednu ili drugu relativno na ekran ili u apsolutnim jedinicama.. 4. Pritisni OK.

Slika 16.III Point Style dialog box za pode avanje oblika i veli ine ta ke Na dialog boxu markirate ta ku koju elite primjenjivati na crte u.Veli inu udre ujete procentualno u odnosu na ekran markiranjem Set Relative Size to Screen i upisivanjem procenta u box pored naziva ili markiranjem Set Size in Absolute Units gdje upisujete jedini nu apsolutnu veli inu ta ke.Bilo da se izabere jedan ili drugi metod posle odre ivanja veli ine izabere se OK i ta ka sa odabranim veli inama e se crtati na crte u.

Kori tenje Point komandi za podjelu objekata na segmente Point komande za izbor ta ki za crtanje mogu se odabrati iz Draw menija prikazanog lijevo na ilustraciji. Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

17

Single point komandom se crtaju pojedina ne ta ke. Multiple Point Crtate vi e ta aka prema potrebi.Zavr etak komande je pomo u pritiska na tangentu tastature Esc. Sa multiple point komandom mo ete izvr iti podjelu linije na razli ite du ine segmenata kao to vam slede i primjeri pokazuje

Slika17. III Ilustracija pimjenjene Multiple point za podjelu linije na razli ite du ine segmenata

Bilje ka:Pri crtanju prve ta ke od koje pomjerate object snap Nearest lijevo ili desno ukucate rastojanje i pritisnete Enter da nacrtate ta ku.Rastojanje od neke ta ke do slede e ta ke ukucajete kad je object snap Nearest upaljen i pritisnete Enter.Ta ka od koje se mjeri rastojanje se prvo markira da se pojavi object Snap:Endpoint ili Perpendicular ili Node ili midpoint i dr.Redosled postavljanja ta ki jedne za drugom je va no postavljati da se podjela izvr i ispravno. Prinjena Point Divide komande

U objekte koje mo ete podijeliti uklju eni su lukovi,kru nice,elipse,elipti ni lukovi,polylinije i splinije. Komanda se bira prema napred prikazanoj ilustraciji. 1.Command: divide Se upi e i pritisne Enter 2.Select object to divide: Izabrana kru nica Enter the number of segments or [Block]: 8 se upi e broj segmnata i pritisne Enter. Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande.

Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

18

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

Slika 18.III Ilustracija podjele objekata na jednake segmente Point>Divide komandom

Podjela Polylinije na segmente sa ta kama i umetanjem blokova Niz komandi koji ilustruje prikazanu liniju na slici 18.III 1.Command: divide Upi e se i pritisne Enter 2.Select object to divide: izabere polyliniju plave ta kice 3.Enter the number of segments or [Block]: 5 se upi e broj segmenata i pritisne Enter 1.Command: Pritisni se Enter da se obnovi komanda DIVIDE 2.Select object to divide: Izabere se novi objekat 3.Enter the number of segments or [Block]: b se upi e block opcija i pritisne Enter 4.Enter name of block to insert: pol, se upi e ime formiranog bloka i pritisne Enter 5.Align block with object? [Yes/No] : Izabere se opcija i pritisne Enter 6.Enter the number of segments: 6 upi e se broj i pritisne Enter.slede a ilustracija prikazuje rezultat navedenih nizova komande

Slika 19.III Ilustracija podjele polylinije na jedna ke segmente opcijama,ta ka,block

Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

19

Komanda se bira kao to je navedeno na prethodnoj ilustraciji. Niz komandi primjenjen da se izvr i podjela objekata sa odre enim veli inama du ine segmenata. 1.Command: _measure Izabrata komanda 2.Select object to measure:Izaberi pravougaonik 3.Specify length of segment or [Block]: 20 se upi e rastojanje i pritisne Enter 1.Command: Pritsne se Enter da se obnovi komandaMEASURE 2.Select object to measure: Izabere se linija Specify length of segment or [Block]: b upi e se opcija i pritisne Enter Enter name of block to insert: pol ,Upi e se ime bloka za umetanje i pritisne Enter Align block with object? [Yes/No] : Pritisne se Enter Specify length of segment: 15 upi e se du ina intervala i pritisne Enter.Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande Slika 20.III Primjenom komande MEASURE sa odre enim intervalima du ine vr i se podjela objekata

Cratanje konstrukcionih linija Konstrukcione linije se naj e koriste kao pomo ne linije da bih se lak e uradili kompexni objekti.One se koriste samo dok crtate objekte posle ega se uklanjaju sa crte a.To su ustavri beskrajne linije.Da bih ih lak e uklonili kreiraju se ponekad na posebnom layer-u da bih ili ugasili ili zamrzli (Freeze).Da se nacrta jedna takva linije izaberite jednu od alternativnih komandi: Posle izbora komande pojavi vam se 5 opcija koje vam Auto CAD poru i izaberite neku od slede ih ukucavanjem po etnog slova opcije koju ste izabrali. Command: _xline Specify a point or [Hor/Ver/Ang/Bisect/Offset]: b-bira se opcija • Hor -Horizontalna beskona na linija • Ver-Vertikalna beskona na linija • Ang –beskona na linija pod uglom kojeg specificirate Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

20 • •

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata Bisect Kreira se jedna xline koja prolazi kroz odabrane uglove vertex-a uglovi se ra vaju izme u prve i druge linije Offset . Crta se xline paralelna drugom objektu. Crtanje zraka (Drawing Rays)

Je razli it metod od prethodnog.Zraci prolaze kroz jednu ta ku .Komandu birate na slede i na in:

1.Command: _ray 2.Specify start point:Specificira se ta ka1 3.Specify through point:Specificira se da zrak prolazi kroz ta ku 2. 4.Specify through point:Specificira se da zrak prolazi kroz ta ku3. 5.Specify through point:Specificira se da zrak prolazi kroz ta ku 4 Lijeva ilustracijana slici prikazuje niz komande

Slika 21.III Array zraci poma u pri crtanju kompleksnih objekata

Crtanje skica slobodno ru nim pisanjem Ponekada je potrebno ne to oblije iti na crte u sa nekim oblikom kao kada se radi sa olovkom.Tj vi mo ete i uraditi neku skicu pisanjem na crte u sli no onome to bih to radili ru no sa alovkom.Slobodno ru no pisanje se izvodi primjenom Sketch komande Na komandnoj liniji se : 1.Coomand : Sketch se upi e i pritisne Enter da se pojavi 2.Record increment : Pritisne se Enter da se posle sa povla enjem krsti a sa mi om crta skica koja treba da se razlikuje na neki na in 3.Sketch. Pen eXit Quit Record Erase Connect . Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

21

112 lines recorded. Posle nacrtane skice pritisne se Enter da se iza e iz komande .Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande sa ura enih 112 linijskih segmenata sa pove anjem(increment 1) od 1 jedini ne mjere na crte u

Slika 22.III Ilustracija crtanja slobodoru nih linija sa primjenom Sketch komande

Ilustracija lijevo: Kao to ste mogli primjetiti sa prethodnog niza komande 2.Record increment : je pritisnut Enter i prihva en prira taj vrijednosti du ine pisanja segmentom od 1. Prira taj vrijednosti se mo e upisti ve i 2,3 ili ve i u tom slu aju se pojavlju du i segmenti sa pisanjem slobodoru nih linija Da se kreira slobodnoru na skica : 1. Na komandnoj liniji ukucate SKETCH i pritisnete Enter 2. Specificiraj du inu segmenta crtanja skica 3. Kliknite desno mi da se pojevi kratki meni i crtajete itd. 4. Pomjerite mi om krsti na crte da crtate privremenu skicu. 5. Klikni mi dugme ponovo da se podigne olovaka (pen) da se zaustavi crtanje.Onda mo ete pomjeriti krsti za drugu lokaciju u crte u bez skiciranja. 6. Ukicajte R u bilo koje vrijeme da se zabilje i ( para) privremena skica na crte u.Ako je pen down vi mo ete slobodno nastaviti skiciranje posle zapisivanja.Ako je pen up klikni mi em ponovo da se produ i skiciranje.Vi onda mo ete po eti skiciranje na nekoj drugoj lokaciji u crte u.Kad je pen up da nastavi skiciranje na krajnjoj ta ki poslednjeg segmenta skice ukucaj na komandnoj liniji C i onda pomjeri krsti preko krajnje ta ke. 7. Pritisni Enter da se kompletira skica i zapis svih nezapisanih segmenata skice. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

22

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

Savjet:Dok skicirate i dok je pen up na poziciji vi mo ete crtati prave linije od kraja zadnjeg skiciranog segmenta linije za aktuelnu poziciju krsti a pisanjem za jedan period. Brisanje slobodno linijskih segmenata Vi mo ete izabrati Erase opciju sa gore navedenog menija da se privremene linije skica koje jo nisu zapisane za crtanje.Kada se koristi Erase na in vi mo ete izbrisati dijelove slobodnih skica pomjeranjem krsti a preko privremenih linija skica.Sve iz lokacije krsti a do kraja skicirane linije se izbri u. Brisanje nezapisanih slobodoru nih linija. 1. Dok je pen up ili pen down,ukucaj E. 2. Pomjeri krsti do kaja slobodno linijske skice koja je upravo nacrtana i onda pomjeri to dalje nazad du linije koju eli izbrisati. 3. Da se kompletira brisanje,ukucj P i klikni dugmetom mi a.Da se uspostavi linija skice ,ukucaj E.Bilje ite to po to ste kompletiralii brisanje izbrisani segmenti ne mogu se restaurirati. Bilje ka:Za jednu zapisanu slobodoru nu skicu u crte u ne mo ete koristiti Erase na in.Umjesto toga morate koristiti AutoCAD’Erase komandu za uklanjanje skice iz crte a. Postavljanja metoda skice:Da se postavi linija ili polilinije za skiciranje uradite slede e: 1. Na komandnu liniju ukucate SKPOLY i pritisnete Enter Auto CAD izlo i aktuelnu vrijednost SKPOLY. 2. Da se kreira sloodoru na skica polylinija ukucate vrijednost 1 i pritisnete Enter.Da se kreira slobodnoru na linija skice ukucajte 0 i pritisnite Enter.

Crtanje pravougaonika (Drawing Rectangles) Do sada smo u ili kako se kreiraju jednostavni 2D objekti ovdje emo u iti kako se crtaju malo kompleksniji objekti uklju uju i pravougaonike ,poligone, multilinije, polylinije, splinije krive linije tijela i regione.Da se nacrta prvougaonik izabere se komanda iz Draw menija Rectangle ili iz Draw Toolbara ili sa komandne linije : 1. Command : RECTANG se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e opcije: 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: • Da se specificira prvi ugao pravougaonika • Chamfer da se nacrta pravougaonik sa zarubljenim kovima • Elevation da se specificira elevacija pravougaonika.Ova vrijednost postaje aktuelna za aktuelnnu elevaciju za niz komandi RECTANG u 3D prostoru. • Fillet da se nacrta pravougaonik sa zaobljenim kovima. • Thickness da se nacrtaju stranice pravougaonika kao stranice prizme u 3D prostoru. • Width opcijom se crta pravougaonik sa une enim debljinama linije Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

23

Ako smo ,a u primjeru jesmo odbrali prvu opciju da specificiramo drugi ugao ,onda to mo emo da uradimo . 2.Specify other corner point or [Dimensions]: Da se odabere neka od opcija • Specificiramo drugi ugao i pravougaonik je nacrtan. • Ili da na komandnu liniju unesemo D i pritisne se Enter. Dimenziona opcija nas obavje tava na komandnoj liniji da se specificiraju du ina-Lenght i ririna- Width .Ako izaberemo ovu opciju specificiranja drugog ka pravougaonika posle specificiranja du ine i irine mi treba da odaberemo na koju stranu emo okrenuti pravougaonik.Imamo etiri mogu nosti: Lijevo ili desno ili gore ili dole da se pravougaonik okrene oko prvo izabranog ka pravougaonika. Mogu a je odabrati jednu alternativu koja e biti , zavisi od potreba va eg dizajna. Crtanje pravougaonika izborom opcije samo specificiranja 1. Coomand : RECTANG se upi e i pritisne Enter 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: 0,0 se upi e i pritisne Enter 3.Specify other corner point or [Dimensions]: 1200,1000 se upi e i pritisne Enter

Slika 23.II Ilustracija lijevo primjenjenog niza komande a desno uno enjem du ina kao na slici

1.Command: _rectang Izabrata komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:Markiran ugao krsti em 3.Specify other corner point or [Dimensions]: @1200,1000 se upi e i pritisne Enter Crtanje pravougaonika sa zarubljenim i zaobljenim uglovima Primjena Chemfer opcije 1.Command: _rectang Izabrata komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: ch se upi e i pritisne Enter 3.Specify first chamfer distance for rectangles : 100 upi e se prva vrijednost distance i pritisne Enter Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

24

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

4.Specify second chamfer distance for rectangles : pritisne se Enter da se zadr i osnovno postavljena distanca 5.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: 0,0 Specificira se prvi ugao i pritisne Enter 6.Specify other corner point or [Dimensions]: 1200,1000 se upi u kordinate i pritisne Enter.Ilustracija na slici 24.III lijevo.

Slika 24.III Ilustracija primjene opcija Chamfer i Fillet za crtanje pravougaonika

Primjena Fillet metoda 1.Command: _rectang Izabrata komanda sa Draw toolbar-a 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: F se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 3.Specify fillet radius for rectangles :100 se upi e vrijednost radiusa i pritisne Enter 4.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:Markira se ta ka u crte u 5.Specify other corner point or [Dimensions]: @1200,1000 Upi u se polarne kordinate i pritisne Enter.Ilustracija 24.III desno. Elevation se primjenjuje za odre ivanje pozitivnog ili negativnog smjera Z ose da bih se nacrtala trodimenzionalna tijelo uz primjenu : Thickness koja odre uje visinu trodimenzionalne povr ine ija je osnova pravougaonik. Crtanje pravogonika sa Width metodom 1.Command: _rectang Izabere se komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:w se upi e i pritisne Enter 3.Specify line width for rectangles : 0.5 Upi e se debljina linije i pritisne Enter 4.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]: Specificira se prvi ugao markiranjem u crte u. 5.Specify other corner point: Specificira se drugi i ugao markiranjem u crte u Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

25

Pravogaonik nacrtan po navedenom nizu komandi Crtanje pravougaonika Dimenzionom opcijom 1.Command: _rectang Izabrana komanda 2.Specify first corner point or [Chamfer/Elevation/Fillet/Thickness/Width]:Klikne se na ta ku 1 u crte u 3.Specify other corner point or [Dimensions]: d Izabere se opcija i pritisne Enter 4.Specify length for rectangles :30 se upi e du ina stane i pritisne Enter 5.Specify width for rectangles :20 Se upi e i pritisne Enter 6.Specify other corner point or [Dimensions]: Markira se strana na kojoj e se smjestiti pravougaonik i da se zavr i komanda.Ilustracija slika 25.III pozicija b odra ava navedeni niz komandi.

Slika 25.III Ilustracija crtanja pravougaonika Dimensions opcije RECTANG komande

Crtanje Poligona Poligoni su zatvorene polylinije koje su komprimirane od minimum 3 do maximum 1.024 iste du ine stranica.Da se nacrta poligon koristi se POLYGON komanda.Koliki broj stranica e imati poligon odre uje se upisivanjem broja stranica na komandnoj liniji.Da se izabere komanda pogledajte dole ilustraciju.

1.Command: polygon Upi e se komanda i pritisne Enter 2.Enter number of sides : 6 Upi e se broj strana poligona i pritisne Enter 3.Specify center of polygon or [Edge]: Specificira se centar ili izabere opcija • Ako se specificira centar onda se odmah pristupa 4 redu niza komande. • Ako se izabere E –Edge opcija onda se pojavljuje obavijest na komandnoj liniji za izbor prve ta ke ugla ivice poligona. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

26

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata 4.Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed about circle] :Pritisne se Enter ili se izabere opcija . • Ako se pritisne Enter onda opcija ije po etno slovo naziva se nalazi izme u znakova je opcija koja se prihvata i iji se niz

komande nastavlja. • Inscribed opcijom se crta poligon u kru nici. • Circumscribed opcijom se crta poligon oko kru nice 5.Specify radius of circle: 20 Upi e se vrijednost radijusa i pritisne Enter.Poligon je nacrtan kako je na ilustraciji prikazano.

Slika 26. III Ilustracija opcija crtanje poligina primjenom nizova PPOLYGON komande

Da se nacrta jedna upisana poligonska povr ina 1 Iz Draw menu, odaberi Polygon. 2 Unesi 4 da specificira 4 strane poligona. 3 Specificiraj centar polygona (1). 4 Unesi i (Inscribed in Circle). 5 Specificiraj radius (2). Crtanje poligona opisanog oko kru nice 1.Command: _polygon Enter number of sides : 5 upi e se i pritisne Enter 2.Specify center of polygon or [Edge]:Markiraj mi om centar 3.Enter an option [Inscribed in circle/Circumscribed about circle] : c upi e se i pritisne Enter Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

27

4.Specify radius of circle: 1 se upi e vrijednost radiusa i pritisne Enter.Prethodna ilustracija prikazuje rezultat navedenog niza komande. Crtanje Poliguna sa poznatom stranicom (edge) 1.Command: _polygon Enter number of sides : 6 se upi e i pritisne Enter 2.Specify center of polygon or [Edge]: e se upi e i pritisne Enter 3.Specify first endpoint of edge:markiraj Specify second endpoint of edge: 1 se upi e i pritisne Enter

Slika 27.III Cratanje poligona sa napred navedenim opcijama

Crtanje Multilinija (Multilines) Multilinije se sastoje izme u 1 i 16 paralelnih linija,nazvatih elementima. Vi mo ete pozicionirati elemente specificiranjem eljenih offset-a svakog elementa od vrha multilinije.Vi mo ete nacrtati i parati multiline style ili koristiti osnovnu postavku koja ima dva elementa.Vi mo ete postaviti boju i tip linije za svaki elemenat a i izlo iti ili sakriti spajanje linije.Spajaju se linije kod kojih se pojavljuje svaki vrhunac.Nalazi se nekoliko tipova krajeva koje mo ete dati multilinijama,na primjer linije ili lukovi Da se nacrta jedna Multiline primjenite neku od alternativnih komandi sa lijeve ilustracije

1 2 3 4 justification.

Izaberite komandu Na komandnu liniju unesite st da se odabere jedan style. Prelistaj mogu e stilove, unesi style name ili enter ?. Podesi (justify) multiline, unesi j i odaberi top, zero, ili bottom

Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

28

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

5 promjeni po potrebi scale multilinije unose i s i unose i jednu novu vrijednost skale Kada specificirate po etnu ta ku AutoCad-ovo obavje tenje je da specificirate slede u ta ku. Specify next point or [Undo]: Specificira jednu ta ku ili unese u Ako crtate jednu vi ezna nu liniju sa dva ili vi e segmenata, AutoCAD izlo i Slede om ta kom obavijest koja uklju uje zatvaranje linije- Close option. se crta multiline segmenat za specificiranu ta ku kori tenjem aktuelnog multiline Style i nastavlja se do daljeg izbora ili specificiranja ta ki.Ako ste izabrali Undo opciju izla e se prethodna opcija stim to se bri e poslednja ta ka odnosno vrhunac-vertex. Ako izaberte opciju Close onda se zatvara linija tj sa zavr etkom zadnjeg segmenta sa po etkom prvog segmenta, kako je na slede oj slici i prikazano. Primjetitite kada ste aktivirali komandu da se na komandnoj liniji pojavi aktuelno postavljanje: Current settings: Justification = Top, Scale = 1.00, Style = STANDARD Koje vi mo ete promjeniti biraju i opcije za:u 1.zadebljani pisani stil. [Justification/Scale/STyle]: Justification: Determini e kako se linija crta izme u dvije ta ke.Va no kod kreiranja i

dimenzionisanja objekata ta ke: prikazuju izbor varijanti pode avanja(Justification).

Ove male skice vam

Scale Faktor skale determini e irinu izme u linija: Faktor skale 2 daje dvostruko rastojanje izme u linija Style Da se kreira multiline style koristi se dole navedeni dialog box.Da bih vam se pojavio navedeni dialog ,izaberite Format meni i iz njega odaberite Multiline styles Oni koji imaju potrebe u svom radu da crtaju vi e linija u jednom potezu mogu koristiti dole navedeni dialog box da kreiraju vi e tipova multilinija koje bih koristili u radu. Problem modificiranja takvih objekata o emu ete u iti ne to Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

29

kasnije pojednostavljuje se primjenom Explode komande pomo u koje se multiline raspadaju na sastavne dijelovo tako da se na taj na in mogu koristiti uobi ajene komande i metodi za modificiranja objekata ura enih sa multilinijama.

Multiline Styles dialog box Da se izlo i dialog box izabere se komanda pogledajte ilustraciju lijevo. Na dialog box-u se defini u stil i osobine multilinija. Multiline Styles dialog box izlo i imena stilova,napravi ih aktuelnim ,napuni ih iz fajla i para ih da se dodaju i imenuju..Dakle mo e se kreirati ili ure ivati opis stila.. Current :Izla e se i postavlja se aktuelni stil multilinija.Odabire se jedno ime iz liste da se napravi aktuelnim.Ako se nalaze vi ezna ni stilovi ime aktuelnog stila je odabrano. Lista stilova multilinija mo e uklju iti eksterne referencne multilinijske stilove koji egzistiraju na eksternim referencnim crte ima (xref). AutoCAD izlo i eksterne referencne multilinijske stilove koriste i istu sintaksu kojom se koristi za druge eksterne zavisne ne grafi ke objekte.Pogledajte Overview of External References i poglavlju n chapter 23, Reference Other Drawing Files (Xrefs), in the User's Guide. Bilje ka: Ne mogu se ure ivati standardni elementi osobina multilinija ili neki stilovi multi linija koji bivaju kori teni u crte u.Ako se poku ava ure ivanje opcija bilo u Element Properties dialog box ili Multiline Properties dialog box-u, opcije nisu mogu e.Da se urede postoje i stilovi multilinija mora se to uraditi prije nego to se nacrtaju linije u tom stilu. Name : Imenuje se jedan novi multilinijski stil ili se reimenuje jedan postoje i.Elemenat i osobine multilinija su nemogu i dok ne upi ete novo ime i ne napravite ga aktuelnim biraju i Add. Upi e se ime i izabere Add, a onda se para stil multilinija za biblioteku (MLN) file. AutoCAD –om se para definicija u MLN file koju specificirate.Ako specificirate jedan fajl (MLN file) koji ve postoji ,nova definicija stila je dodata za fajl a postoje e definicije nisu izbrisane.Osnovno ime fajla je acad.mln. Da reimenujete stil ,upi ite ime i izaberite Rename. Ne mo e se reimenovati ,modificirati ili izbrisati osnovni postavljeni stil multilinija STANDARD.Da se uradi kopija aktuelnog stila upi e se jedno ime a onda izabere Save. Multilinijski stil se dr i za imenovane konvencije za imenovane objekte. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

30

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

Description :Dodaje se opis za stil multilinije.Upisuje se do 255 karakteristika ukjlju uju i prazan prostor. Load : Izla e se Load Multiline Styles dialog box u kojem se mogu puniti stilovi multilinija iz specificiranog fajla -MLN file. Save : para se ili se kopira jedan stil multilinije.Upisuje se ime a onda se izabere Save. Add : Dodaje se multilinijski stil u Name za aktuelnu listu -Current list. Rename : Reimenuje se stil multilinije.Upisuje se ime a onda se izabere Rename. Element Properties : Izlo i se Element Properties dialog box. Postavljaju se osobine takve kao to je broj number, offset, color, i linetype, od novi i postoje ih elemenata multi linije. Elements : Izlo e se svi elementi linije na aktuelnom stilu multi linije.Svaki elemenat linije je u stilu definisan sa njihovim offset od po etka multilinije (0.0),bojom - color, i tipom linijelinetype. Elementi linije su uvijek izlo eni u silaze em redu njihovih offset-a. Bilje ka : Pri postavljanju elemenata segmenata linije i vrijednosti Offset-a korisno je radi budu eg crtanja multilinija postaviti sve elemente multilinije u granicama offseta izme u 0.5 i -0.5 radi kasnijeg kori tenja scale opcije odre ivanja debljina multilinija mno enjem 1xfaktor skale. Add : dodaje se novi elemenat linije za stil multilinije.Nije mogu e dok boja i tip linije nisu odabrani za stil multilinije druga ijeg od STANDARD. Delete : bri e se element linije iz stila multilinije. Offset : Specificira se offset za elemente linije i stilu multilinije. Color: Izla e se i postavlja se boja za elemente linije u stil multilinije.Kad se izabere boja ili uzorak boje AutoCAD izlo i Select Color dialog box. Mo e se upisati ili ime boje ili broj boje. Linetype : Izlo i se i postavlja se tip linije za elemente linije u stilu multilinije.Kad se izabere Linetype, AutoCAD izlo i Select Linetype Properties dialog box, u kojem se izlo e napunjeni tipovi linija.Da se napuni jedan novi tip linije izabere se Load. AutoCAD izlo i Load or Reload Linetypes dialog box za punjenje odabranih tipova linija u crte iz fajlova -linetype files. Ne mogu se ure ivati osobine elementa od postoje eg stila multilinije. Multiline Properties : Izlo i se Multiline Properties dialog box. postavljaju se osobine multilinije tako da se izlo e spajaju i (zglobovi) i segmenti na po etku i kraju kape – zavr eci i njihovi uglovi i boja pozadine (background color). Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

31

Display Joints :Kontroli e se izlaganje zglobova na vrhuncima svkog multilinijskog segmenta jednog ugaonog sastava.

Caps : Kontroli e se po etak i zavr etak kapa na multiliniji. Line : crta se prava linija popre no na svaki kraj multilinije.

Outer Arc :Crta se luk izme u najvi e udaljenih elemenata multilinije na kraju.

Inner Arcs : Crta se luk izme u parova unutra njih elemenata.Ako se nalazi jedan neparan broj elemenata centralna linija nije spojena.Na primjer ,ako se nalazi est elemenata,unutra nji lukovi su spojili elemente 2 i 5 i elemete 3 i 4.Ako se nalazi sedam elemenata unutra nji lukovi su spojili elemente 2 i 6 ,3 i 5 etverti elemenat lijevo je ne spojen.

Angle : Specificira se ugao svakog kraja kape.

Fill : Kontroli e se ispunjenje pozadine multilinije. On : Pozadina je ispunjena. Color : Izlo i se i postavi se ispunjenje pozadine bojom.Kad se odabere boja ili uzorak boje AutoCAD izlo i Select Color dialog box. Ne mo e se upisati ime boje ili broj boje. Crtanje Multilinija 1.Command:MLINE se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

32

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

2.Current settings: Justification = Top, Scale = 20.00, Style = MULTILINIJA3 3.Specify start point or [Justification/Scale/STyle]: s Izabrana opcija i pritisnut Enter 4.Enter mline scale : 10 Upisana vrijednost skale i pritisnut Enter 5.Current settings: Justification = Top, Scale = 10.00, Style = MULTILINIJA3 Specify start point or [Justification/Scale/STyle]:Specificirana po etna ta ka 6.Specify next point: 120 Upisana vrijednost du ine uz kori tenje PolarTracking i pritisnute Enter 7.Specify next point or [Undo]: 60 Isto primjenjeno kao pod ta koma 6. Specify next point or [Close/Undo]: 120 Isto primjenjeno kao pod ta koma 6 Specify next point or [Close/Undo]: c Upisana opcija Close da se zatvori linija i pritisnut Enter.Slede a ilustracija na lijevoj strani prikazuje rezultat navedenog niza komande.

Slika 28.III Ilustracije crtanja zatvorenih multilinija sa MLINE komandom

Slika 29. III Text window se pojavi izborom ? na komandnoj liniji izborom Multistyle opcije

Bilje ka : Na AutoCAD Text Window dijalog box-u se nalaze sve kreirane opcije Multiline stila iz kojeg mo ete izabrati ime stila za primjenu na crtanju objekata sa multilinijama.

Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

33

Slika 30. Ilustracija crtanja Multilene komandom i oblikovanja multilinijskih segmenata

Ure ivanje multilinija Multi linije se mogu ure ivati dodavanjem ili brisanjem vrhunaca i kontrolisanjem izlaganja uglova spoja.Multilinije se mogu presje i na razli ite na ine.Mogu se ure ivati stilovi multilinija da se promjene osobine individualnih linijskih elemenata ,krajnjih zavr etaka i ispunjavanje bojom pozadine multilinija kao to mo ete vidjeti na slici 28.III. Da se uredi multilinija koristi se jedna od alternativnih komandi koju mo ete izabrati na na in kako je prikazano na slede oj ilustraciji lijevo. 1. Coomand : mledit se upi e i pritisne Enter da se pojavi alat za ure ivanje multilinija –Multiline Edit Tools dialog box. Pomo u dialog boxa se modificiraju abloni multilinija .Dialog box izlo i primjere slika u etiri kolone.Prvom kolonom se upravlja ure ivanjem multilinijama koje se kri aju,drugom kolonom se upravlja linijama sa Toblicima,tre om kolonom se upravlja laktovima i vrhuncima a etvertom kolonom multi linija biva ili presje ena ili spojena.Vi mo ete klikniti na neki od uzoraka slike da se izlo i brz opis u lijevom donjem uglu dialog box-a. Zatvoreno kri anje (Closed Cross) Kreiraju se zatvoreni kri evi presjecanja izme u dvije multilinije.Posle izbora uzorka slike AutoCAD kad izlo i slede u obavijest na komandnoj liniji: Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

34

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

2.Select first mline:Odabere se lice multilinije . 3.Select second mline: Odabere se presjecanje multilinije. AutoCAD-om se kompletira zatvoreni presjek kri a i izlo i se slede a obavijest: 4.Select first mline or [Undo]: Izabere se druga linija ili se upi e U. First Mline : Ure uje se druga multilinija AutoCAD izlo i odabrane druge linije odgovor.

Slika 31. III Ilustracija ure ivanja presjecaju ih multilinija mledit komandom

Undo : povra a se kri anje linija.Auto CAD izlo i Select First Mline odgovor. Opcije Merged Croos,Closed tee,Open tee,Open Cross i Merged -tee Navedene opcije ure ïvanja kri aju ih multilinija se vr e po istom redosledu niza MLEDIT komande kao i opcija Closed Croos ,stim da se izbor dijelova koji e se zadr ati na crte u bira prema potrebama dizajna.Sa malo ponavljanja se i sami u to mo ete uvjeriti.

Slika 32. III Ilustracija opcija ure ivanja presjecaju ih multilinija mledit komandom

Spajanje uglova (Corner Joint) Kreira se ugao – ak izme u dvije multilinije.Auto CAD podkresava ili izdu uje multilinije za njihovo presjecanje.Posle izbora uzorka slike na Multiline Edit Tools Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

35

dialog box-u izlo i se obavijest na komandnoj liniji kao to je prikazana na samoj ilustraciji.

Slika 32. III Ilustracija Corner Join spajanja presjecaju ih multilinija mledit komandom

Dodavanje vrhunaca (Add Vertex) Dodaju se vrhunci- kovi za multiliniju.Posle izbor uzorka slike na Multi Edit Tools dialog box-u AutoCAD izlo i slede u obavijest na komandnoj liniji kako slijedi : Ilustracija prikazuje nizove komandi za dodavanje i brisanje vertex-a.

Slika 33. III Ilustracija Add i Delete vertx-a opcija za ure ivanje multilinije mledit komandom

1. Command: _mledit Izabre se komanda pojavi se Multiline Edit Tools izabere se Add Vertex i OK 2.Select mline: dodaje se vrhunaca za razdvajanje liniji onoliki broj koliki je potreban u primjeru ilustacije dodati 5 i 6. 3..Select mline or [Undo]: Pritisne se Enter da se zavr i komanda ilustracija u sredini slike 33. Brisanje vrhunaca (Delete Vertex) Brisanje verteksa iz multilinije se vr i posle izbora uzorka slike na Multiline Edit Tools dijalog box-u-Delete vertx. Na komandnoj liniji se pojavi obavijest: 2.Select mline: Odaberu se vertex-i iz multilinije koji se bri u na ilustraciji desno slike 33 izabrani brojevi vertex-a 3 i 4. Vertex-i su izbrisani ,oblik multilinije se promjenio.Pritisne se Enter da se zavr i komanda. Pojedina no i cjelokupno isjecanje (Cut Single ,Cut All)

Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

36

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

Sa Cut Single opcijom izabranom na Multiline Edit Tools dialog box-u se isjeca ezabrani elemenat multilinije-pojedina na linija ,a sa Cut ALL opcijom se isjecaju dio svih elemenata multi linije. Na komandnoj liniji posle izbora opcija se pojavljuje slede a obavijest: 2.Select mline: Odabere se jedna multilinija AutoCAD koristi selekcionu ta ku na multiliniji kao prvu ta ku i izlo i slede u obavijest: 3.Select second point: Specificira se druga presje na ta ka na multiliniji posle ega se pojavi slede e: 4.Select mline or [Undo]:Da se odabere druga multilinija ili se upi e U,ako je pogre no izabrana linija da se bira druga linija ili se bez upisivanja opcije pritisne Enter da se zavr i komanda.

Slika 34.III Ilustracija Cut Single,All i Weld opcija za ure ivanje multilinija sa mledit

Zavarivanje multilinije (Weld All ) Ponovo se spajaju multiliniski segmenti koji su bili isje eni.Posle izbora slike uzorka izlo i se obavijest na komandnoj liniji: 2.Select mline: Odabere se multilinija. AutoCAD se koristi odabranom ta kom na multiliniji kao po etnom ta kom zavarivanja i izlo i slede u obavijest: 3.Select second point: Specificira se kraj zavarivanja na multiliniji.Pojavi se slede a obavijest: 4.Select mline or [Undo]: Izabere se druga linija ili se upi e U ili se pritisne Enter.

Ure ivanje stilova miltilinije (Edit Multiline Styles) Stilovi multilinija se kontroli u brojem elemenata linija u multiliniji i bojom i tipom linije ,debljinom i ofsetom –paralelnim ratojanjem izme u linija od multiliniskog po etka svakog elementa.Mo e se promjeniti neka od ovih osobina .Vi dakle mo ete i modificirati zglobove linije ikape zavr etka i po etka linije i ispunjenje boje pozadine multilinije.Jedan modificirani stil polylinije zadr ava promjene stalno. Al@emir koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora

Upustva za rad sa Auto CAD 2002 i 2000

37

Na mo e e ure ivati elemenat i osobine multilinije od STANDARD stila multilinije ili nekog multilinijskog stila koji je kori ten u crte u.Ako poku ate da uredite opcije bilo u Element Properties dialog box ili Multiline Properties dialog box-u opcije nisu mogu e.Da se uredi postoje i stil multilinije mora se to uraditi prije crtanja neke multilinije tog stila. Ako se koristi MLSTYLE da se kreira stil multilinije bez njegovog paranja ,a onda se odabere drugi stil ili kreira novi stil prve MLSTYLE osobine su izgubljene.Da se zadr e osobine parajte svaki stil multilinije za jedan MLN file prije kreiranja jednog novog.

Crtanje polylinija Jedna polylina je sastavljena od niza linijskih segmenata i lukova crtana kao jedan objekat.Polylinije se koriste ako se ele svi segmenti preurediti od jednom,mada se mogu preurediti i pojedina no. Mogu se crtati debljine segmenata individualno i raditi segmenti sa za ljenjem i zatvarati se u zatvorene polylinijske oblike.Mo e se specificirati ugao segmenta ,radius ,direkcija luka i centar.Luk se mo e specificirati i kompletirati sa specificiranjem jedne i druge poslednje ta ke. Da se nacrtaju segmenti polylinija koriste se komande Jednu od alternativih komandi mo ete izabrati sa ilustracije na lijevo prikazanoj slici Toolbara ili upisivanjem komande na komandnoj liniji . 1.Command : Polyline se upi e i pritisne Enter.Da se pojave slede e opcije: 2. Specify start point: Specificira se po etna ta ka na potrebnom mjestu u crta u. 3.Current line-width is 0.0000 Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Specificira se druga ta ka linijskog segmenta ako se crta linijski segment ili se izabere neka od opcija: • 1 opcija je specificiranje druge ta ke linijskog segenta. • 2. Arc je izbor luka da se nacrta.Upi e se A i pritisne Enter da se specificira druga ta ka luka. • 3. Halfwidth opcija crtanja poludebljine linijskog segmenta ili luka za slede i linijski ili lu ni segmenat..U upi e se H na komandnoj liniji i pritisne Enter da se specificiraju poludebljine linije. • Length opcijom se crta du ina linije upi e se L i pritisne Enter da se pojave naredne opcije. • Undo opcijom se povra a komanda na prethodni niz komande. Al@emir je znak koji vas upozorava da je po zakonu o autorskim pravima zabranjeno umno avanje ove knjge na bilo koji na in bez odobrenja autora.

38

III Poglavlje Crtanje 2D Objekata

•

Width opcijom se isto kao i kod HalfWidth opcijom samo ovde se upusuju vrijednosti debljina. 4. Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Ako se crta linijski segment pritisne se Enter i linijski segment je nacrtan Da se nacrtaju pravi linijski segmenti 1.Command: _pline Izabrana komanda 2.Specify start point: Specificira se ta ka 2 3.Current line-width is 0.0000 Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 40 Upisana du ina sa polarnim vo enjem crtanja segmenta. 4.Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Pritisne se t Enter da se zav i komanda.Lijevo gore je ilustracija primjenjene komande. • Ako se crta novi linijski segment sa polarnim vo enjem pod uglom upi e se vrijednost du ine segmenta i pritisne Enter.Da se pojave opcije na komandnoj liniji iste kao i pod ta kom 4. • Broj pravolinijski segmenata linije mo e se nacrati na ovaj na in potreban broj za va dizajn pod uglovima koji su pode eni za polarno vo enje na Drafting Settings dialog box-u

Slika 35.III Ilustracija crtanja polylinijskih segmenata navedenim nizom polyline komande

Crtanje polylinijskih segemenata sa definisanjem uglova 1. Command: _pline Izabrata komanda 2.Specify start point: Specificirana ta ka 1 3.Current line-width is 0.0000 Specify next point or [Arc/Halfwidth/Length/Undo/Width]: 50 Upisna du ina segmenta na komandnoj liniji sa polarnim vo enjem od 0 stepeni i pritisnut Enter 4.Specify next point or [Arc/Close/Halfwidth/Length/Undo/Width]: Named View. 1.Command : view se upi e i pritisne Enter da nam se pojavi View dialog box. Na dialog box-u mo emo da izvr imo ista ona definisanja koja smo vr ili i sa opcijama koje se pojavljuju na komandnoj liniji primjenom –View komande. Na dialog box-u se nalaze dvije table : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

8

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

• Named View tabla • Orthographic and Isometric Views tabla Named view tabla Kreiraju se ,postavljaju se i bri u se imenovani pogledi na na Named Views tabli ili se ponovo uspostavljaju orthographic or isometric views na Orthographic i Isometric Views tabli. Aktuelni pogled (Current View) : Izla e se ime aktuelnog pogleda.Prvo kad se izlo i View dialog box poka e se aktuelni pogled kao CURRENT. Name :Listaju se imena pogleda na aktuelnom crte u.Mala strelica u lijevom gornjem uglu indicira aktuelni pogled.Na listi se indicira bilo pogled koji se prezentuje u Model space ili layut-u,sa imenom nekog pogleda u paranog u UCS bilo da je paran sa pogledom u perspektivi ili isje en (clipped). Da se razvrsta lista imenovanih pogleda kliknite negdje u zaglavlju.Ako je UCS bio u paran sa neimenovanim pogledom izlo i se lista UNNAMED.Ako je Ucs paran sa pogledom UCS kolona je ista. Set Current postavite za aktuelni pogled: Ponovo se uspostavlja izabrani pogled.Pogled se mo e uspostaviti na ime u listi ili desnim klikanjem na markirano ime pogleda da se pojavi dodatni meni iz kojeg se izabere komanda Set Current strelica se pomjeri za pogled i izborom OK pogled se postavlja za aktuelni. New View dialog box Kreira se jedan pogled. View Names:Specifira se ime pogleda Current Display: Koristi se aktuelno izlaganje kao novi pogled. Define Window :Koristi se jedan prozor kao novi pogled .Definisanje povr ine je sa specificiranjem dva suprotna ugla. na aktuelnom crte u. Povremeno se zatveraju dialog box-ovi tako da mo ete koristiti ta kasti system definisanja suprotnih Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

9

uglova prozora novog pogleda.Ova opcija je mogu a samo izborom Define Window. UCS Settings: Obezbe uje opcije za paranje jednog UCS. Save UCS with View para se UCS sa novim pogledom.Ova opcija postavlja UCSVIEW system variabli. UCS name :Specificira se UCS u paran sa novim pogledom.Ova opcija je mogu a samo kad se para UCS sa izabranim pogledom. Na ovaj na in kreira se jedan pogled.

View Details : Izlo i se View Details dialog box,koji sadr i karakteristi ne podatke za pogled. Mo e se izlo iti desnim klikanjem mi a u imenovanom pogledu,da se izlo i dodatni meni U dodatnom meniju se izaberi Rename i mijenjate ime izabranog pogleda.Isto mo ete uraditi pritikom na tipku F2 na va oj tastaturi.Ne mo e se koristiti ova opcija za reimenovanje aktuelnog pogleda.Za reimenovanje aktuelnog pogleda izaberite New i unesite jedno novo ime na New View dialog box.Za brisanje odre enog pogleda iz dodatnog menija se izabere Delete i bri e se imenovani pogled.Ne mo ete brisati aktuelni pogled. Orthographic or isometric views tabla Ponovo uspostavlja ortografski ili izometriski pogled. Current View : Izla e se ime aktuelnog pogleda.Osnovna vrijednost sistema varijabli je CURRENT. Prozor sa imenima pogleda :Prelistavaju se ortografski I izometriski pogledi.Strelicom se indicira aktuelni pogled.Pogledi su relativni za listu UCS na listu Relative Tot. Set Current:Ponovo se uspostavlja izabrani ortografski pogled.Mo e se uspostaviti jedan izabrani pogled dvostrukim klikanjem imena u listi i izborom Set Current. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

10

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

Kad je jedan ortografski pogled uspostavljen ,AutoCAD automatski pogled zomuje na exstens. Relative To: Specificira se bazni kordinantni system za definisanje ortografskog pogleda.Osnovna postavka (WCS) kordinantnog sistema je baza kordinantnog sistema za listu Relative.Da se postavi vrijednosti UCSBASE systema variabli. UCSBASE system variabli kontroli e orjentaciju ortografskih UCS-a relativno za WCS ili za imenovani UCS-e. Promjenom ovih postavljanja mijenja se orjentacija prethodno definisanih ortografskih UCS-a. AutoCAD izlo i poruku upozorenja kad se mijenjaju vrijednosti UCSBASE systema variabli. Restore orthographic UCS with View :Da se uspostavi Orthographic UCS sa pogledom. Ponovo se uspostavlja asocirani UCS ,kad pravite jedan ortografski pogled aktuelnim.Ova opcija postavlja UCSORTHO system variabli. Vi mo ete koristiti iOrthographic&Isometric Views tab od View dialog box pokazan na slici da reorjenti ete jednu od ovih odre enih ta aka pogleda. Mo e se prikazati jedan od dest odre enih pogleda –top(odozgo) ,bottom(odozdo), Left(lijevi),righit(desni),front( elni,),back(od pozadi),SW izometriski(ju no isto ni),NE izometri ki(sjeverno isto ni),ili NW(sjevero zapadni),SW(jugo zapadni).

Projektni pogled (Plan View) U AutoCAD-u projektni pogled je pogled usmjeren prema kordinantnom po etku (0,0,0) iz jedne ta ke na pozitivnu Z osu.Ovo rezultira u pogledu XY ravni. Mo e se ponovo uspostaviti pogled i kordinantni sistem koji su bili osnovno postavljeni za najve i broj AutoCAD-ovih crte a ,postavljenom UCS orijentacijom za World a onda postavljanja 3D view za Plan View. Da se izlo i planski pogled specificiranog UCS kordinantnog sistema koristi se Plan komanda. PLAN je obezbjedila jedno pogodno sredstvo pregledanja crte a iz planskog pogleda.Vi mo ete izabrati jedan projektni pogled od aktuelnog UCS kordinantnog sistema ,jednog prethodno paranog UCS-a ili World kordinantnog sistema. PLAN komandom se pravi pogled samo na aktuelnom viewport-u.Plan komanda se ne mo e koristiti na prostoru lejauta. PLAN komandom se mijenja pogledna direkcija i gase se perspektiva i isjecanje :time se ne mijenja aktuelni UCS. Neke kordinate upisane i izlo ene slijede i Plan komandu zadr avaju se relativno za aktuelni UCS.Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji:Ako na komandnu liniju : 1. Command : plan se upi e i pritisne Enter pojave se slede e opcije: 2. Enter an option [Current ucs/Ucs/World] : Upi e se opcija ili pritisne Enter. • Current ucs opcija:Regeneri e se projektni pogled izlaganja tako da se veli ina podesi u aktuelnom viewport-u od aktuelnog UCS-a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000 •

Kako postati ekspert

11

Ucs opcija: Mijenja se projektni pogled jednog prvobitno u paranog UCS i regeneri e se izlaganje.

3.Enter name of UCS or [?]: Upi e se jedno ime ili se upi e ? da se listaju svi UCS-i u crte u. Ako se upi e ? na komandnoj liniji AutoCAD izlo i slede u obavijest: 4. Enter UCS name(s) to list : Upi e se ime ili se pritisne Enter da se listaju svi UCS-i u crte u. Ilustracija Text Window sa izlo enim UCS paranim u crte u. World opcija :Regeneri e se izlaganje projektnog pogleda tako da se veli ina crte a podesi na ekranu od WCS kordinatnog sistema. Da se promjeni aktuelni pogled za XY ravan 1. Iz View menija se izaber 3D Views. Onda se izabere Plan View. 2. Izabere se jedna od slede ih opcija : • Current (za aktuelni UCS) • World (za WCS)

Slika 03.XV Ilustracija primjene niza Plan View komande za postavljanje X,Y ravni

Pogledna direkcija VPoint Vpoint komandom se postavljae pogledna direkcija za trodimenzionalnu vizuelizaciju objekata. VPOINT komandom se postavlja dvogled da se pogleda izgled crte a nazad prema kordinantnom po etku (0,0,0) od specificirane Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

12

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

ta ke u prostoru. VPOINT komanda se ne mo e koristiti na lejautu.Komandu biramo prema lijevoj ilustraciji . Ako startate komandu sa komandne linije: 1. Command : VPOINT se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: Current view direction: VIEWDIR=current 2.Specify a view point or [Rotate] : Specificira se jedna ta ka ili se upi e R ili se pritisne enter da se izlo i kompas i osni trono ac. • View point opcija : Kori tenje X,Y,Z kordinata koje se upisuju da se kreira jedan vector kojim se defini e direkcija iz kojeg se crte mo e pregledati.Defnisani pogled je kao da dvogled gleda iz zadnje ta ke prema kordinantnom po etku. (0,0,0).Slede a ilustracija prikazuje poglednu direkciju i polo aj 3D objekta za pregledanje. • Rotate opcija : 3.Specificira se nova podledna direkcija kori tenjem dva ugla. 4.Enter angle in XY plane from X axis : Specificira se jedan ugao . Prvi specificirani ugao je ugao u odnosu na Xa osu na XY ravni.. 5.Enter angle from XY plane : Specificira se ugao Ugao izme u direkcije i X.,Yravni. 1.Command: vpoint Upi e se i pritisne Enter Current view direction: VIEWDIR=0.0000,0.0000,1.0000 2.Specify a view point or [Rotate] : r Upi e se i pritisne Enter 3.Enter angle in XY plane from X axis : 0 Upi e se i pritisne Enter 4.Enter angle from XY plane : 30 Upi e se i pritisne Enter.Zavr i se komanda slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande. *** Returning to the UCS ***Regenerating model.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

13

Slika 04.XV Ilustracija primjenjenog napred navedenog niza Vpoint komande

•

display compass and tripod opcija : Pritisne se Enter izlo i se kompas sa trono cem pokazan lijevo na ilustraciji. Bilje ka Mo ete koristiti Rotate opciju od VPOINT komande specifiraju i ta ku na XY ravni i ugao iz izabrane ravni .Ipak je jednostavnije koristiti Viewpoint Presets dialog box. Auto CAD povremeno odstranjuje crte od ekrana i prikazuje kompas i tripod.Kompas ima mali krsti unutra, koji se mo e pomerati sa pomjeranjem mi a.Centar kompasa reprezentuje sjeverni pol(0,0,1) unutra nji krug je ekvator(n,n,0) Spoljni krug je ju ni pol (0,0,-1).Prema tome,ako je krsti na nekoj ta ki izme u centra i pogled 3D objekta je odzgo(top).Orjentacija (istok,sjever, zapad,ili jug) je determinisan sa uglom iz centra do krsti a.Ako je krsti ekzaktno na unutra njem krugu ,pogled 3D objekta je iz osnove odozdo(bottom).Ako je krsti izme u unutra njeg i spolja njeg kruga pogled objekta od objekta je iz unutra nje strane,kao da je osnova bila providna.Ako je krsti na spoljnjem krugu pogled je pravo na objekat,vidi se dole ni e. Kao to kretanjem krsti a kompasa ,trono ac(tripod) mijenja orijentaciju, poma i da se postavi dalje aktuelna ta ka pogleda.Slika 05.XV prikazana dole pokazuje postavljanje polo aja kompasa i tripoda kori tenog da se postavi aktuelna pogledna direkcija. 1.Command: _vpoint Izabrata Komanda Current view direction: VIEWDIR=-24.6396,-8.6941,1.3751 2.Specify a view point or [Rotate] : Pritisne se Enter da se pojavi tro ac sa kompasom pomo u koga se odabere pogledna direkcija slika 05.XV. Regenerating model

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

14

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

Slika 05.XV Ilustracija primjene opcije kori tenjem kompasa i tripoda za vizueliziranje

Primjeri razli itih ta ki iz kojih se posmatra tijelo(stolica) Svaki pogled se orjenti e ta kom pogleda tako da gleda model iz pokazanog pravca.Na primjer:Desni pogled(right) je na poziciju 1,0,0 ,a NE sjeverno isto na izometriska ta ka pogleda je na poziciju 1,1,1.Ilustracija primjene trono ca za postavljanje prikazanih pogleda markiranjem ta ki na kru nici na pozicijama kao to je navedeno.Krsti i na kru nici odre uju polo aj pogeleda.Ilustracija 06.XV.

Slika 06 :XV Ilustracija vizuelizacije pogleda stolice primjenom kompasa i trono ca

Jedan brzi na in da se postavi jedan pogled je da se izabere jedan Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

15

predefinisani 3D pogled.Vi mo ete birati standardne predefinisane poglede ortografske ili izometriske sa imenom ili opisom.Ovi pogledi defini u zajedni ko kori tene opcije :Top, Bottom, Front, Left, Right, ili Back. Osimm njih mogu se postaviti pogledi izometriskih opcija: SW (southwest) Isometric, SE (southeast) Isometric, NE (northeast) Isometric i NW (northwest) Isometric. Da razumijete kako izometriski pogledi rade ,zamislite da gledate dole na vrhu box-a.Ako pomjerite pogled prema lijevom donjem uglu ,vi gledate box iz SW Isometric View. Ako pomjerite pogled prema gornjem desnom uglu box-a. Vi pogledate box iz NE Isometric View pogleda.Gore lijevo ilustracija vam prikazuje opisane na ine rada pogleda. Ova reprezentacija va e pozicije u 3D prostoru je kao da gledate model prema kordinanantnom po etku(0,0,0).Kordinanantne vrijednosti ta ke iz koje se gleda su relativne za world kordinanantni sistem sve dok ne promjeni WORLDVIEW sistem varijabli .Konvencije za definisanje standardnih pogleda razlikuju se izme u arhitektonskih (ACI) i mehani kih (AEC)projektovanih.U AEC projektovanim normalni pogled XY ravni je pogled odozgo u mehani ki projektovanim, normalni pogled XY ravni je elni pogled

Postavljanje pogleda kori tenjem DDVPOINT komande Vi mo ete rotirati jedan pogled kori tenjem DDVPOINT komande.lijevo ilustracija prikazuje jedan pogled definisan sa dva relativna ugla definisanih za X osu i za XY ravan WCS kordinanatnog sistema. .Da se defini u postavljanja pogleda izabere se komanda prema lijevoj ilustaciji.Ako se na komandnu liniju : 1. Command : ddvpoint Upi e se i pritisne Enter da se pojavi Viewpoint Presets dialog box na kome se izvr u slede a definisanja: .Definisanja na Viewpoint Presets dialog box-u:

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

16

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

Slika 07.XV Ilustracija pogleda 3D objekata postavljenih na Viewpoint Presets dialog box-u

Set Viewing Angles: Direkcija se postavlja za obadva kordinantna sistema apsulutno za WCS i relativno za UCS From X :Specificira se ugao od X ose XY Plane:Specificira se ugao iz XY ravni. Mo ete koristiti uzorak slike za specifikaciju uglova koja je postavljena na dialog box-u.Specificiraju i uglove u unutra njosti regiona kru nice i polukru nice prikazane prave bijele linije indiciraju se veli ine odabranih uglova. Set to Plan View:Postavljaju se uglovi da se izlo i ravan pogled (XY ravan) relativno za izabrani kordinantni system.

Dinami ko pregledanje 3D pogleda Sa dinami kim pregedanjem mogu se izlo iti posledice mijenjanja va e pogledne ta ke kao da ste promjene izvr ili.kori tenjem ovoga metoda pojednostavljuje se va e povremeno pregledanje izborom samo objekata za koje treba da odredite pogled.Alternativno ,ako se pritisne Enter bez biranja nekih objekata , 3D Dynamic View izlo i jedan model male zgrade umjesto va eg aktuelnog crte a.Vi mo ete koristiti ovu zgradu da se defini e ugao pogleda i rastojanja.Kad se va a pode avanja kompletiraju i izlazite sa komandom AutoCAD primjeni promjene za cio crte 3D modela na aktuelnom pogledu. Postavljanje isjecaju ih ravni (Clipping Planes) Vi mo ete kreirati odsjecanje ,ili sekciju pogleda va eg crte a pozicioniraju i elnu i zadnju isjecaju u ravan ,kao kad kontroli ete vidljivost objekata osnovanu na njihovom rastojanju od teoretske kamere.Presjecaju e ravni se mogu pomjerati normalno na liniji strane izme u kamere i cilja (gdje se kamera pozicionira).Isjecanjem se pomjera izlaganje objekata od ela i kraja isjecaju ih ravni.Slede a ilustracija pokazuje kako se radi sa isjecaju im ravnima. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

17

Manipilacija pogledima sa 3D Orbit komandom Da se startaju komande za dinami ko pregledanje objekata komanda se mo e izabrati iz View menija 3Dorbit komanda ili postavljanjem 3D Orbit toolbara na ekran ili iz dopunskih menija koji se pojave desnim klikanjem u toku aktivne 3D orbit komande.Naj lak i na in startovanja je svakako startovanje komande sa 3D orbit toolbara i dopunskog menija koji se pojavi desnim klikanjem na pov inu crte a u toku aktivne 3D Orbit komande iz kojeg se mo e izabrati odgovoraju a opcija komande koja je potrebna za pregledanje 3D modela u crte u.Primjetite da na 3D Orbit toolbaru na desnoj strani se nalazi okno sa jezi kom .Klikanjem na jezi ak u toku aktivne 3D Orbit komande pojavi se lista mogu ih pogleda za izbor od kojih se neki mo e odabrati za pregledanje.Svaka komanda se mo e startovati i sa komandne linije uno enjem imena komande i pritiskiom na Enter.

Manipulacija 3D pogledima i me usobni uticaji Osim razli itih komandi za osnivanje aktuelnih ta ki pogleda,Auto CAD 2002 i 2000 snabdjeven je drugim komndama kojim se omogu uje me usobna manipulacija 3-D pogledima. 3DORBIT je aktivna komanda koja uti e na stvaranje aktuelnog pogleda. Kada je ova komanda aktivna pojavljuje se lu na lopta(arcball) na kru nici sa 4 markirana kvadranta sa malim krugovima.Vi mo ete povla enjem sa mi om manipulirati pogledom modela.Ta ka na centru Arcball-a, je ta ka u koju gleda cilj.Ta ka iz koje gleda je kamera. Dok je 3DORBIT komanda aktivna,cilj ostaje nepokretan.Sa pritisnutim lijevim dugmetom mi a pomjera se kamera oko cilja,mjenjaju i gledi te.Kad si zavr io 3DORBIT komandu crte ostaje reorjentisan sa novim gledi tem. Ponekad je od pomo i pomjeriti lokaciju kamere,prije startanja 3DORBIT command. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

18

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

Slika 08.XV Ilustracija 3D Orbit sa menijima za izbor dodatnih opcija komande

Da se promjeni kamera i cilj uradi se slede e: Na 3D Orbit toolbaru se klikne Camera ili sa komandne linije : 1. Command : Camera se upi e i pritisne Enter da se pojavi Command: camera 2.Specify new camera position : -300,400,6 3.Specify new camera target : 200,150,30 Regenerating model.

Bilje ka: Pod ta kom 2 i 3 posle specificiranja kordinata i pritisaka na Enter promjeni se pogled 3D modela .Pogledajte ilustraciju 08 i lijevo ilustraciju da se uo i razlika u pogledima posle navedenog niza komande

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

19

Slika 09.XV Ilustracija pogleda izmjenama polo aja kamere i cilja nizom Camera komande

Savjet:Mo e se promjeniti lokacija kamere i cijlja kori tenjem DVIEW komande o emu ete doznati u daljim obja njenjima. Kori tenje 3DORBIT komande Dok je 3DORBIT komanda aktivna,ne mo e se ulaziti na neku drugu komandnu liniju.Ako 3DORBIT komanda nije aktivana, startovanje 3DORBIT vr i se aktiviranjem jedne od slede ih komandnih opcija. 3DCLIP otvara se Adjust clliping Planes Window 3DCORBIT omogu uje kontinualno kretanje objekata na ekranu 3DDISTANCE omogu uje pojavu objekata na kra em ili du em rastojanju 3DPAN omogu uje pomjeranje(povla enjem) objekata na eljenu poziciju 3DSWIVEL Simulira uticaj obrtanje kamere 3DZOOM Omogu ava zoomovanje uve anje ili smanjenje pomjeranjem mi a sa pritisnutim lijevim dugmetom. Kao to ste ve primjetili kada je 3DORBIT komanda aktivna,na arcball se poka e aktivan viewport.Ako je UCS ikona upaljena, pojavljuje se osjen ena X osa se pojavljuje crvena ,Y osa zelena,a Z osa plava.

Manipulacija 3-D pogledima, vr i se sa pritisnutim lijevim dugmetom mi a i njegovim pomjeranjem prema eljenom odredi tu..Primjeti ete kada se pojavi krsti na razli itim dijelovima arcball-a krsti ikona se mijenja i indicira slede e etiri razli ite rotacije ,na koje se mo e obratiti pa nju: Kad je krsti u unutra njosti arcball-a,pojavljuje se jedna mala deonica okru ena sa dvije elipse. Ako pritisne lijevo dugme mi a i povla u unutra njosti arcball-a primjeti ete da se krsti preobrati u prvi znak kao Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

20

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

na slici lijevo,tada mo ete manipulisati pogledima objekta,rotiraju i objekte oko ta ke(cilja). Kad je krsti izvan arcball-a ,pojavljuje se mali deo okru en sa kru nom strelicom .Ako pritisnete lijevo dugme mi a i povu ete krsti mo i ete rotirati poglede oko jedne imaginarne ose koja se prote e kroz centar arcball-a ravno na ekran. Kada je krsti direktno preko kruga lijevo ili desno od kvadranta arcball-a, pojavljuje se jedan mali deo okru en sa horizontalnom elipsom.Ako pritisnete lijevo dugme mi a i povu ete krsti mo i ete rotirati poglede oko jedne imaginarne ose protegnute vetikalno izme u vrha i dna ta ke kvadranta od arcballa Kada je krsti preko vrha ili dna kvadranta arcball-a pojavljuje se mali deo okru en malom elipsom.Ako povu ete mi rotirate poglede oko jedne imaginarne ose produ ene horizontlno izme u lijeve i desne ta ke kvadranta arcball-a. Bilje ka: Vi ne mo ete radirati objekat dok je 3DORBIT komanda aktivna.Za izlazak iz komande pritisni ENTER ili Esc,ili klikni desno i izaberi Exit iz menu-a koji se pojavi. Biraju i druge Auto CAD komande iz drugih menu-a ili klikanjem na toolbar dugme zatvara se 3DORBIT komanda. 3DORBIT komande se mogu koristiti transparentno i kad su druge komande aktivne. 3DORBIT komanda je aktivna koristi dodatni meni (desno klikni) da izabere neku od dodatnih komandnih opcija.Na primjer,Mogu se mijenjati est standardnih pogleda :top,bottom,front,back,left ili right i etiri standardna izometriska pogleda,biraju i Preset Views iz kratkog menu-a i tada odabrati eljeni pogled.Na krtakom menu-u je prikazano koje komande mo koristiti.Mogu se koristiti Auto CAD standardne funkcije kao to su PAN i ZOOM funkcije. 3DPan opcija(pode avanje objekata na ekranu) 1.Da ih primjenite,uradite slede e: Na 3DORBIT toolbar,klikni 3Dpan Na Command:3DPAN –ukucaj i pritisni ENTER Na napred prikazanom kratkom menu-u 3DORBIT izaberi PAN Krsti se promjeni u aku ,sli no je i za Realtime oblik paniranja. 2.Pritisni lijevo digme mi a i pomjeraj aku 3.Otpusti dugme mi a 4.Klikni desno da se pojavi kratki menu tako da mo ete izabrati razli ite opcije. 3DZoom opcija D a zomujete u 3D Orbit view 1.Uradite slede e: Na 3DORBIT toolbar klikni 3DZOOM Na Command:3DZOOM ukuca se i pritisne ENTER Na napred prikazanom kratkom menu-u 3DORBIT izaberi ZOOM Krsti se promjeni u stakleno pove alo, ,sli no je i za Realtime Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

21

2.Klikni i vu i krsti 3.Otpusti dugme mi a 4.Klikni desno da se pojavi dodatnikratki menu tako da mo ete izabrati razli ite opcije. Iz kratkog menu-a se mo e izabrati vi e opcija me u njima ZOOM Windows ili ZOOM Extens. Da se ponovo postavi 3DORBIT pogled koji je aktuelan,kada startujete 3DORBIT komandu izaberite Reset View iz kratkog menu-a. Dok su Auto CAD-ove komande ZOOM i PAN jednostavnije,Distance opcije rade malo druga ije.Umjesto zomovanja pogleda 3DDistance opcija (rastojanje) Distance opcije pomjeraju lokaciju kamere du linije strana izme u kamere i target-a(cilja). to je pokazano na slede oj slici. 1.Uradi slede e: Na 3D Orbit toolbar,klikni 3D Adjust Distance. N a command,ukucaj 3DDISTANCE i pritisni ENTER

Slika 10. XV Ilustracija promjena pogleda primjenom 3Ddistance opcije pomjeranje kamere du AB

Startuj 3DORBIT command,klikni mi om desno i izaberi More !AdjustDistanc iz dodatnog menija Krsti se mijenja u jednu horizontalnu liniju sa jednom malom strelicom prema gore i ve om prema dole.2.Klikni i povu i krsti prema vrhu ekrana da se pomjeri camera prema cilju target-u(Ovako ura eni objekti se pojavljuju veliki)ili prema dnu ekrana pomjeri kameru ,od cilja (target-a) .Ovako ura eni objekti se pojavljuju umanjeni. 3.Oslobodi Pick button 4. Desno klikni ponovo da se izlo i kratki menu tako da mo ete birati razli ite opcije. 3DSwivel opcija Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

22

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

Umjesto kretanja kamere oko cilja nju je mogu e zaokretati oko nje same i posmatrati razli ite pravce na razli ite ciljeve kao to je prikazano na slede oj slici. Jednostavnije okretati kameru na trono cu.Da se okre e camera: 1. Uradi slede e: Na 3D Orbit toolbar klikni 3D Swivel. Na Command ukucaj 3DSWIVEL i pritisni ENTER Startuj 3DORBIT command-u,klikni desno i izaberi More!Swivel Camera iz kratkog menuKrsti se mijenja u jednu kameru sa lu nom strelicom oko nje. 2.Klikni i povu i krsti da se obr e kamera.Na primjer,povu i krsti pema desno da se pomjeri cilj u desno.Objekti se kre u prema lijevo.

Slika 11.XV Ilustracija promjena lokacije cilja njihanjem kamere 3DSwivel komandom

Mo e se desno klikniti i i izabrati dopunska komanda i izabrati Orbit da se pogled postavi i neki eljeni polo aj.Ovo ponekad pomo e de se vizualizira va model to mo e biti kori teno i u demonstraciji odnosno prezentaciji crte a(modela)

3D Continuous Orbit(Kontinualno obrtanje) .Uradi slede e:Izaberi jednu od 3 startne komande 1. Na 3D Orbit toobar,klikni 3D Continuous Orbit. Na Command,ukucaj 3DCORBIT i pritisni ENTER Startuj 3DORBIT komandu,pritisni desno mi i izaberi More!Continuous Orbit iz kratkog menu Krsti se mijenja u sferu sa dve kontinualne uokru ene elipse. 2.Pritisni lijevo dugme mi a i povu i krsti u pravcu kojim eli da camera orbitrira. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

23

3.Oslobodi oslobodi dugme.Kamera kontinualno orbituje oko cilja u pravcu koji si odredio.Brzina sa kojom vi pokrenete krsti determini e brzinu sa kojom e se kretati kamera. 4.Da se promjeni pravac orbite klikni i povuci novi pravac i tad oslobodi oslobodi dugme mi a. Bilje ka:Dok je kontinulni orbitni pravac aktivan mo promjenit pogled koriste i Reset View ili Preset Views opciju iz kratkog menu-a.tako e se mo e promjeniti modalitet projekcije,nijansiranje,vizuelna navigacija(o kojoj ete u iti u slede oj sekciji) koristite Pan i Zoom opciju,ma kako kontinuitet orbite se zavr ava. Postavljanje perspektivnih i paralelnih projekcija(perspective and parllel) Kada koristite 3DORBIT komandu,Auto CAD dozvoljava determinisanje,dali elite gledati aktuelni crte u perspektivi ili paralelnoj projekciji.

Slika 12 .XV Ilustracija postavljanja perspektivnih i paralelnih pogleda va eg modela

Kada gleda objekte u perpektivi paralelne linije se pojavljuju konvergentno opadaju na odr enom rastojanju u jednu ta ku. Objekti koji su bli e kameri pojavljuju se ve i i obrnuto koji su dalji pojavljuju se kao manji,a neki objekti mogu se pojaviti i iskrivljeni,ako su veoma blizu kameri.Jedan pogled u perspektivi anologno daje to to vidi kroz vizir kamere. U jednoj paralelnoj projekciji paralelne linije ostaju paralelne.Objekti ostaju isti uprkos gje je relativno pozicija camere i nikad se ne pojavljuju iskrivljenoOvo je AutoCAD-ov (default) osnovni na in predstavljanja projekcije. Promjeniti osnovni na in projekcije: 1.Startuj 3DORBIT komandu. 2.klikni desno mi em i izaberi Projection iz kratkog menu-a 3. Iz pod menu-a dali Parallel ili Perspective. Upozorenje: Na in projekcije koju bira ostaje u dejstvu posle izlaska iz 3DORBIT komande,posle ega je crte prikazan u perspektivi u djelimi nom viewportu,mnoge komande kao Pan i Zoom ne e operisati u takvom vieport-u dok ne upali od pozadi jednu paralelnu projkciju.Mada mo kreirati i modificirati objekte sa Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

24

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

kucanjem kordinata,ali ne mo perspektivnog pogleda.

specifirati ta ke koriste i krsti mi a unutra

Osjen avanje i skrivanje linija modelima Mada skrivanje linija pove ava crte i jasno u u dizajna ,osjen avanje proizvodi i realisti nije slike va eg modela. SHADEMODE komanda vas obezbje uje sa opcijama za pregledanje i ure ivanje va ih objekata na anim ramovima ili osjen enim reprezentacijama. Shade opcije koriste svjetlo koje dolazi iz svjetlosnih izvora iza vas i preko va ih le a i fiksira koli inu ambijent svjetla.Ovi svjetlosni izvori se mogu razmje tati sa va im vlastitim osvjetljenjem .O tome pogledajte kreiranje izra ajnih slika.( Create Rendered Image ). Regenerisanjem crte a ne uti e se na osjen avanje.Osjen eni objekti se mogu urediti njihovim biranjem kao to bih bilo normalno.Kad se bira osjen eni objekat ani ram i grips kvadrati i se pojavljuju na vrhu osjen enja.Va crte mo ete parati i ponovo ga otvarati sa osjen enjem. Va se model mo e osjen iti kada je 3DORBIT komanda aktivna izborom komande iz dodatnog menija koji se pojavi desnim klikanjem.Dok se mo e koristiti SHADEMODE komanda za izlaganje svjetla i bazi nih materijala ,vi bih trebali koristiti RENDER komandu da se izlo e svjetla i materijali u najsitnijim detaljima. SHADEMODE komandom se kontroli e izlaganje osjen enih objekata u aktuelnom pogledu-viewport-u. SHADEMODE obezbje uje osjen avanje i ane ramove opcija za objekte na aktuelnom viewport. Osjen eni objekti se ne mogu ure ivati bez regenerisanja crte a. Vi mo ete izlo iti ambijent,ta ku ,udaljena i pjegava osvjetljenja definisana sa LIGHT komandom na SHADEMODE. Da se izlo u ova svjetla mora se postaviti sistem osjen enja za : Flat Shaded, Gouraud Shaded, Flat Shaded Edges On, ili Gouraud Shaded Edges On. 2D Wireframe, 3D Wireframe i Hidden SHADEMODE opcije ne izla u svjetla.Da se svjetlo upali iz Tools menija se izabere Options. U Options dialog boxu se izabere System tabla. Na System tabli ispod Current 3D Graphics Display, izaberu se osobine Properties Komanda se strta prema lijevo prikazanoj ilustraciji .Ako je startate sa komandne linije : 1.Command : SHADEMODE se upi e i pritisne enter da se pojave opcije: 2. Enter option [2D wireframe/3D wireframe/Hidden/Flat/Gouraud/fLat+edges/ gOuraud+edges] : Upi e se jedna opcija i pritisne Enter da se model pojavi osjen en u izabranoj opciji. Da se postave navedene opcije ponekad je lak e ih primjeniti sa Shade Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

25

toolbara kojeg postavite na ekran po ve upuzantim na inima.Lijeva ilustracija prikazuje navedeni toolbar. •

2D wireframe opcija: Izla u se objekti kori tenjem linija i krivih za reprezentovanje ograda.Pridodate slike i OLE objekti ,tipovi linija i debljine linija su vidljive.Glatko su izlo eni ako ako je vrijednost COMPASS system variable postavljena za 1,ne pojavljuje se u 2D Wireframe pogledu. • 3D wireframe opcija : Izla use objekti kori tenjem linija i krivih za reprezentovanje ograde .Pridodate slike i OLE obekti ,tipovi linija i debljine linija nisu vidljive.Na mo e se postaviti COMPASS system variable za 1 da se pregleda kompasom.Boje materijala koje su postavljene za objekte su pokazane. • Hidden opcija :Izla u se objekti kori tenjem 3D reprezentacije anog sklopa i skrivanjem linija koje reprezentuju pozadinu modela. • Flat Shaded opcija :Osjen avaju se objekti izme u poligonskih lica.objekti se pojavljuju ravniji i manje ugla eni nego Gouraud-shaded objekti.. Materiali koji su primjenjeni za objekte pokazuju kad su objekti ravno osjen eni. • Gouraud Shaded opcija: Osjen avaju se objekti i ugla uju se ivice izme u poligonskih lica .Ovo daje objektu glatko u i realisti no pojavljivanje.Materijali koji su primjenjeni za objekte pokazuju kad su objekti Gouraud shaded: • Flat Shaded,Edges on opcija: Kombinije se Flat Shaded i Wireframe opcije.Objekti su ravno osjen eni sa anim ramom pokazanim kroz . • Gouraud Shaded edges On opcija: Kombinuju se Gouraud Shaded i Wireframe opcije .Objekti su Gouraud shaded sa anim ramovima pokazanim kroz. Kad nijansira jedan objekat ne nijansira ga u toku aktivne komande 3D Orbit , nijansiranje se ostavlja ipak po izlasku iz 3DORBIT komandi.Za razliku od ranijih verzija Auto CAD-a ti mo izabrati i snap za objekte kad su oni i osjen eni. Slede a ilustracija pokazuje navedene opcije osjen avanja modela:

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

26

Slika 13.XV Ilustracija primjenjenih opcija Shade mode komande

Bilj kaKoristi SHADEMODE komandu da mijenja nijansiranje kad 3DORBIT nije aktivna. Ako je UCS ikona vidljiva pojavljuje se sjen enje kad upali jedan od na ina nijansiranja.Ponovo uspostavljanje ikone ne zna i pojavu nijansiranja ,promjeni SHADEMODE postavljanjem 2D Wireframe.Dakle primjetite da mo ete jo uvijek koristiti komandu HIDE u prethodnoj verziji Auto CAD 2000 od SHADE komande da kreira skrivene linije i nijansirane slike koje mogu biti u parane kao bit mape ili Auto CAD-ovi slajd katalozi.Vi ete u iti vi e o Shading i Hiding objektima u slede im poglavljima o kreiranju trodimenzionalnih slika. Savjet:Kad radite sa Shade komandama je uvjek po eljno sa View menu izabrati Toolbars da se pojavi Customize dialog box gdje markirate Shade da vam se pojavi na ekranu.

Pobolj anje 3DORBIT performansi Kada se koriste 3DORBIT komande za manipulisanje ve ih modela, mogu se promjeniti nijansirane slike do slike kostura objekta ali ipak jednom jednostavnom blok reprezentacijom.Ovo se naziva Adaptive degradation i de ava se kad Auto CAD ne mo e a urirati osjen ene objekte dovoljno brzo. 1.Poka i Options dailog box i izaberi System tab. 2.Klikni Properties button da se poka e 3D Graphics System Configuration dilog box. 3.Ispod Adaptive Degradation o isti Wireframe i Bounding Box kontrolisati boxes-ove 4. U Maintain Speed box,reduciraj vrijednosti do 1FPS(frame persecond) 5.klikni Apply&Close 6.Klikni OK da zatvori Options dialog box Bilje ka Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

27

Auto Cad nikada ne reducira modele sa wireframe ili bounding box-a za reprezentaciju,kada se koristi 3DORBIT komande uprkos tome postavljen je u 3D Graphics System Configuration dialg box-u,zbog toga to ta komanda nikada ne koristi adptive degradation. Slede i koraci e ubrzati Auto CAD –ove perfomanse kada se koristi 3DORBIT komanda: Omogu iti3-D opremi ubrzanje.Ako va kompjuter koristi se video karticom sa podr kom za Open Gl,vi mo ete narediti Auto CAD-u da grafi ka kartica izvodi 3D manipulacije na ekranu.Da se omogu i opremi podr ka,uradite slede e: 1.I lo ite Options dialog box i izaberite System tab. 2.Klikni Properties button da se pojavi 3D Graphics System Configuration dialog box 3.Ispod Acceleration,izaberi Hardware .Auto CAD-u e odmah izla iti jedan Select File dialog box. 4.U Select File dialog box izaberi WOPENGL7.HDI i klikni select. 5.Klikni Apply&Close. 6.Klikni OK da se zatvori Options dialog box.

Slika 14. XV Ilustracija Dialog dialog box-ova za definisanje performansi za 3D Orbit komandu

Bilje ka: Ako je va a kartica snabdjevena sa vlastitim HDI driver vi bi trebali koristiti taj driver umjesto WOPENGL7.HDI file kojim je snabdjeven Auto CAD. Isklju iti video prikaz siluete stavljanjem DISPSILH system variabli na vrijednost 0. Isklju iti dinami ko ukra avanje ,brisanjem DinamicTesselation provjeri box u 3D Graphics System Configuration dialog box.Primjedba koju e se stalno izlagati,static tessellation line,kada ne koristite 3DORBIT komandu. Ranije startovanje 3DORBIT komande,biraju se samo oni objeti kojima se eli manipulisati.Ako ima vi e objekata objekta ,3DORBIT komanda manipuli e samo one objekte koje izabere .Ako nisi izabrao neke objekte,onda 3DORBIT manipuli e Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

28

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

Upozorenje:Ponekad se de avaju vizuelni problemi sa objektima Object clipped kori tenjem XCLIP komnde kada je za SHADEMODE stavljena druga value nego na 2D Wirefrme ili koristi 3DORBIT komande.Ovi problemi se de avaju kada se polygonal xclip boundery postavi kao externe reference objekat.Simptomi mogu uklju iti proma ene objekte(pojedina no 3-D Solids) ili 2-D objekte koji su ispu teni u Xclip boundary.Ako primjetite ovo koristite rectangular Xclip boundary, umjesto polygonal boundary.

Kori tenje presje nih ravni Vi mo ete polo aj ela i za elja(front i back) isje i presje nim ravnima(clipping planes) i koristiti da pomognete vizuelizaciji objekata u tro dimenzionalnom sistemu.Presje ne ravni su ograni ene pozicionim normalama strana izme u kamere i( target)-a cilja.Objekti koji su pored zadnje presje ne ravni ili napred ela clipping ravni su skriveni od pogleda posebno kada je clipping plane uga en. Slede a slika pokazuje rezultat uspostavljenja clipping ravni. Da podesi clipping ravni u 3-D orbit pogledu,radi slede e: Na 3D Orbit toolbar, klikni 3D Adjust Clip Planes Na Command kucaj 3DCLIP i pritisniENTER Startaj 3DORBIT komandu klikni desno mi em izaberi More!Adjust Clipping Planes iz kratkog menu-a.

Slika 15.XV Ilustracija pode avanja isjecaju ih ravni radi vizuelizacije va ih modela

AutoCAD pokazuje Adjust Clipping Planes Window na slici gore..Window izla e objekte u 3D orbit-i ,rotirane za 90 stepeni.Jedna crna horizontalna linija blizu dna prozora reprezentuje elo isje ene ravni.Sli na zelena linija napred prema vrhu prozora reprezentuje zadnju isj enu ravan.Krsti se mijenja u produ enju kuba sa strelicama du i jedne i druge strane.Ako pode ava isjecaju u ravan,sa 3D orbit se Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

29

reflektuje promjene.Pet unakrsnih dugmadi se nalazi gornjoj Adjust Clipping planes prozoru koji korespondiraju sa slede im opcijama: Adjust front Clipping Pomjera elo isjecaju e ravni.Pritisne se dugme na prozoru i povla i se isjecaju a crnom linijom prikazana ravan mi om (ponekad bijela) linija koja reprezentuje elnu isjecaju u ravan..Prednja isjecaju a ravan mora biti u redu da se vidi rezultat u glavnom pogledu 3D orbiti. Adjust Back Clipping Pomjera se zadnja isjecaju a ravan..Klikni se na dugme i povla i zelena linija koja reprezentuje zadnju isjecaju u ravan. Zadnja isjecaju a ravan mora biti uklju ena da se vidi rezultat u glavnom pogledu 3D orbiti. Slice Pomjera prednju i i zadnju isjecaju u ravan istovremeno .Klikni i povuci i jednu i drugu liniju.Planovi ostaju prostorno na njihovom aktuelnom rastojanju.Obadvije prednja i zadnja ravan mora pokazati rezultat u pogledu 3D orbit. Prepreka se postavlja presjecaju oj ravni ili se dozvoljava dalje isjecanje.(on ili off). Prepre ava se zadnja isjecaju a ravan ili se dozvoljava isjecanje sa njom (on ili off). Lijevo ilustracija prikazuje vizuelizaciju prostorija modela Pode avanje se vr i sa Adjust clipping Planes Window a reflektuje se na pogledu sa 3D Orbit komandom. Savjet:Vi mo ete izabrati ovih pet opcija iz dodatnog menija koji se pojavi desnim klikanjem mi a u toku aktivne 3Dorbit komande: Adjust Clipping Planes ,Front Clip On/Off i Back Clip On/Off ,pojavljuje se i na 3D Orbit toolbar-u Kao to pode avate Clip ravni u Adjust Clippinig window,tako isto 3D orbit pogled dovodi u red (a urira) i reflektuje va e promjene(prikazana lijevo to reprezentujeslika pokazuje)

.Kori tenje 3D Orbit Visual Aids: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

30

XV Poglavlje o crtanju obekata u 3D prostoru

Osim da arcball,koji je uvijek izlo en,3-D orbit view je snabdjeven se slede im pomo nim vizualnom pomagalima da pomogne vizuelizaciji orjentacije objekata kada se manipuli e 3-D pogledima.Compass Tri luka koja se pojavljuju u arcball-u ilustracija je orjentacije X;Y,Z osa.Grid Zraci linija na ravni korespondiraju sa aktuelnim UCS-om i protegnuti su na ograni enje crte a.Bilje kaOvaj grid je jednostavan za standardne crte e o gridu si u io u poglavlju 2D, Auto CAD dijeli glavnu mre u linija prore ivanja(determinisane sa X i Y prore enim re etkama) u deset pod razreda. UCS Icon Zasjen ena verzija UCS icon-e Vi mo ete zapre iti ovu opciju sa on i off iz Visual Aids-a na 3D Orbit kratkom menu-u.

Kori tenje DVIEW komande Auto CAD-ova stariji DynamicView,komanda se u velikoj mjeri vratila 3DORBIT komandi. Sli no 3DORBIT,DVIEW dozvoljava stavljenje u poziciju kamere i ciljne ta ake pogleda aktuelnog crte a ,kao i perspktivne ili paralalne projekcije i kontrole isjecaju ih ravni.Mada DVIEW komanda je mnogo manje zavisna od 3DORBIT,ipak je snabdjevena sa nekoliko kontrola koje nisu mogu e kada se koristi 3DORBIT.Da se startuje DVIEW command-a 1.Command:DVIEW(ili DV) se upi e i pritisne Enter. Sli no 3DORBIT, DVIEW command-a uti e samo na aktuelni viewport i mo e se koristiti samo u prostoru modela.Kad startuje komandu Auto CAD-ova poruka: 2.Select objects or :Izabere se objekat za vizuelizaciju Biranjem objekata dozvoljava se granica reganarisanja objekata na ekranu kao i manipulacija pogledima,korisno je kada radi sa ve im crte ima.Ako jednostavno pritisne ENTER,Auto CAD izlo i jednu sliku malih ku a sa jednim zabatnim krovovima.Ponekad je manipulacija ovom slikom lak a nego crtanje va eg crte a.Po to ste izabrali objekte za regenerisanje pritisne ENTER Auto CAD ova poruka:Enter option 2.[Camara/ Target /Distance/ points/Pan Zoom/Twist/Clip/Hide/Off/Undo]: Opcije su nabrojane u redu u kojem ih je lako koristiti.Na primjer ,vi ete obi no eliti da promjenite liniju prve strane,manipulacijom pozicije kamere i cilja.Posle svake promjene,ovu poruku Auto CAD ponavlja.Kada si zadovoljan sa na inom izlaganja pogleda pritisni ENTER da iza iz DVIEW komande. Auto CAD odmah regeneri e ulazni crte koriste i novu ta ku iz koje se gleda i perspektivno postavljanje. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

31

Da dodate u manipulaciju objekte na ekran neki od DVIEW komandi izla u klizni bar na vrhu aktuelne ta ke pogleda Aktuelna vrijednost je uvijek izlo ena na slajd baru sa jednom ne prekinutom linijom.Pozicija klizanje indicira dijamant ,pomjera se kao kad pomjerate mi .Osim toga Auto CAD izla e na status baru vrijednosti za povezivanje aktuelne pozicije slajda.Vrijednosti su konstantno a urirane kao i pomeranje slajda.Isto tako kad pomera mi ,slika na ekranu se mijenja reflektuju i promjenjene vrijednosti. Vi dakle mo ete ulazne vrijednosti u odre enom vremenu kucati i na tastaturi. Vi mo ete birati neku od DVIEW opcija i ukucati na Command line: .......... slovima.Razli itom fokusnom du inom so iva Zoom opcijom se dobija navedena lijevo ilustracija

Camera Rotira se ta ka camere oko cilje ta ke(target ta ke) sli no kao to je povla enje krsti a oko arcball-a objekti ostaju na vidiku cijelo vrijeme,zato to je uvijek zadnji pogled ciljna ta ka.target Clip Dozvoljava ti pozicioniranje prednjeg i zadnjeg clipping planes,vertikalno na liniju strane a tada uklju i clipping planes na on ili off. Hide Uklanjuju se skrivene linije iz objekata aktuelno izlo enih sa DVIEW komandama.To nema efekta na izlaganju objekata kada izlazi iz komandi.Off gasi perspektivnu projekciju i vra a paralelnu. Undo Preobr e akciju od poslednje DVIEW opcije. Savjet:Kada se koristi VIEW komanda paraj crte e koje si kreirao koriste i 3DORBIT ili DVIEW komande( upravo kao to bi neke druge poglede od va ih crte a) tako da bi mogli biti ponovo vra eni kasnije. Slika16. .XV Ilustracija dobojena nizom DVIEW komande Twist opcije

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

1

Crtanje Trodimenzionalnih objekata .................................................................. 1 Crtanje trodimenzionalnih mre a ................................................................... 2 Crtanje trodimenzionalnih lica povr ine (3DFaces) ........................................ 4 Crtanje 3D pravougaonih mre a(3D meshes) ................................................. 6 Crtanje mnogo poligonskih mre a(Polyface Meshes) ..................................... 7 Crtanje i partanih mre a povr ine (Ruled suface meshes) .............................. 8 Crtanje tabelarnih mre a povr ine (Tabulated surface meshes)..................... 10 Crtanje obrtnih mre a povr ine (Revolved surface meshes).......................... 11 Crtanje ivi nih povr ina staznih mre a(Edge surface) ................................. 13 Crtanje primitivnih povr ina ........................................................................ 13 Crtanje trodimenzionalnih tijela (Solids) ...................................................... 19 Crtanje prizme (box) .................................................................................... 20 Crtanje lopte ................................................................................................ 21 Crtanje punih cilindara (Solid cylinder)........................................................ 21 Crtanje punih kupa (solid cone).................................................................... 22 Crtanje klinova (Solid wedge)..................................................................... 23 Crtanje tijela oblika auto guma (Solid torus) ................................................ 24 Ekstrudiranje tijela (Extrude solid)............................................................... 24 Crtanje obrtnih tijela (REVOLVED SOLIDS).............................................. 26 Crtanje slo enog tijela (Composite Solid) .................................................... 28 Spajanje tijela(Union solids) ........................................................................ 28 Oduzimanje tijela (Subtract komandom) ...................................................... 28 Isje ano tijelo(Intersect solid) ...................................................................... 29 ite sa primjeroma..................................................................................... 31 Osobine tijela(massproperties) ..................................................................... 36 Konvertovanje punih AME modela za AutoCAD-ove objekte...................... 37

Crtanje Trodimenzionalnih objekata Auto CAD podr ava 3 vrste trodimenzionalnih modela: o Modeli anog sklopa (Wireframe models) Sastavljeni od linija i kriviha koje defini u ivice 3D objekata.Vi mo ete kreirati jedan ani sastava crtaju i ga linijama ,lukovima ili drugim 2D objektima i smjestiti ga bilo gdje u u 3D prostor.Modeli anog satava nemaju povr ina oni se uvijek pojavljuju sa spoljnim linijama.Zbog toga ih morate crtati i pozicionirati individualno svaki objekat posebno.Kreirati modele anog sastava mo e biti sa puno zahtjeva i da oduzme puno vremena. o Povr inski modeli(Surface models) Sastavljeni od ivica i povr ina izme u njih.Pvr inski modeli se mogu crtati i sa postavljanjem elevacije (elevation) i debljine na 2D objekte uz kori tenje 3D specifi nih komandi.Povr inski modeli sastoje se od individualnih ravni ograni ene ivicama tj. pretstavljaju poligonalne mre e. o Puni modeli (Solid models) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

2

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Sastavljeni su od povr ina i volumena unutar njih.Mo ete ih kreirati bilo kori tenjem specifi nih baznih modela kao to su prizme ,konusi ,cilindri,lopte ,klinovi ili torus-i ili kori tenjem specifi nih komandi kojima se kreiraju tijela na pr. Revolve komandom se kreiraju obrtna tijela.Mogu se kombinovati oblici tijela kori tenjem Boolean opcija kao to su komande UNION;SUBTRACT i INTERSECT da se oblikuju slo ena tijela.Kreiranje punih modela je ustvari najlak a operacija crtanja 3D objekata. Crtanje trodimenzionalnih objekata mre nog sklopa modela Vi kreirate ani sklop modela crtaju i neki dvodimenzionalni objekat u tro dimenzionalnom prostoru.Pozicioniranje 2D objekta u 3D prostoru vr i se ukucavanjem 3D kordinata i postavljanjem UCS kordinantnog sistema sa kojim crtate objekat.Nacrtani objekat mo ete pomjerati na razli ite lokacije u 3D prostoru.Vi tako e mo ete nacrtati i Sp linije i polylinje koje egzistiraju u 3D prostoru.

Crtanje trodimenzionalnih mre a Jedna mre a reprezentuje se kao povr ina objekta sa pljosnatim ravnima koje su sastavljene od specijalnih tipova polylinija zbijenih u 3D polgonsku mre u.Preciznost i gustina ove mre e je separatno kontrolisana u dvije direkcije nazvane M i N direkcije i sa vrhuncima (vertex) koji se mogu preure ivati.O preure ivanju ovih 3D mre a ete doznati u narednim poglavljima. Auto CAD je obezbjedio komande za individualno kreiranje 3D oblika (3D Faces) i est razli itih komandi za njihovo kreiranje :3DMESH, PFACE, RULESURF, TABSURF, REVSURF i EDGESURF. Savjet: Kada radite sa 3D mre ama iz View menu-a izaberete Toolbars da vam se pojavi Customize dialog box onda markirajte Surface i postavite ga na ekran kako je prikazano dole na slici:

Mre e se kreiraju sa komandama RULESURF,TABSURF,REVSURF i EDGESURF,kao novi objekat,osnovane na definisanim objektima koji su ve postojali na crte u.Ovako definisani objekti ostaju posle kreiranja mre e,ali ih mo ete izbrisati ako nema du e potrebe za njima.Vi mo ete kontrolisati gusto u mre a koje su kreirane sa RULESURF i TABSURF.komandama mijenjaju i vrijednosti sistema varijabli SURFTAB1 komanda kontroli e gusto u mre e u M direkciji .Gusto u mre e kreirane sa komandama REVSURF i EDGESURF su kontrolisane u obadve direkcije sa M i N promjenom vrijednosti SURFTAB1 i SURFTAB2 sistema varijabli. Prije nego to nacrtate ove mre e promjenite sistem varijabli. Osim ovih komandi Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

3

Auto CAD je obezbjedio individualne komande za kreiranje prizmi,kupa,zdjela ,kupola,piramida,lopti,torusa i ivi nih oblika mre a.Najvi e primjera su tijela (Solids).Zato su ove komande veoma jednostavne i lake za primjenu, jer su i njihove mre e jednostavne za brojanje dole navedena skica vam ilustruje to. Slede a ilustracija vam pokazuje ,broj ta aka koje treba da specificirate da bi nacrtali prikazane oblike mre a

Slika 01.XVI Ilustracija izbora ta aka i dimanzija za crtanje 3D mre a raznih oblika

.Mre ne komande nisu uklju ene ovdje.u slede em poglavlju ete u iti kako se crtaju ovi oblici.Vi mo ete simulirati jednu mre u postavljanjem elevacije i debljine na 2D objekte. Mre e se rade najbolje kada vam ne trebaju modeli nivoa detalja snabdjevenih sa tijelima Kod tijela je determinisana masa ,volumen,momenti inercije i dr. Mre e su korisne za modeliranje terena u topografiji i oblikovanje raznih oblika limova o emu vi e mo ete doznati u Mehani kom desktopu Power Pack 6.Knjizi od istog autora. Postavljanje elevacije i debljine (Elevation and thickness) Osnovna postavka Auto CAD je da se crtaju 2D objekti sa 0 elevacijom i 0 debljinom.Mo da je ovo najlak i na in za kreiranje 3D objekata tj promjeniti elevaciju i debljinu na ve egzistiraju em objektu.Elevacija jednog objekta je pozicija Z kordinate u odnosu na XY rvan na kojoj je objekat nacrtan.Vrijenost elevacije 0 indicira objekte nacrtane na XY ravni akruelnog UCS sistema.Pozitivna elevacija je navi e ,a negativna elevacija je na ni e. Debljina (Thickness) jednog objekta je rastojanje na koje se istiskuje objekat gore ili dole na pozitivnu ili negativnu Z direkciju.Debljina je nanijeta jedno obrazno za cijeli objekat a Z direkcija determini e orjentaciju objekta u UCS –u i vremenu kada je objekat bio nacrtan.Jednu promjenu debljine mo ete vidjeti na pojavi objekta, ali nema promjene tipa objekta.Na pr.Kru nica se pojavljuje kao cilinder,linija se pojavljuje kao 3D ravan estougaonik kao box i sl. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

4

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Slika 02.XVI Ilustracija crtanja 3D objekata primjenom niza Elev komande

Bilje ka :Objekat mo e biti skriven(hidden),osjen en (shaded)i nijansiran (rendered) vi ne mo ete postavljati debljine na text,atribute,dimenzije,viewport ili druge 3D mre e ili tijela. Vi mo ete promjeniti osnovnu vrijednost elevacije i debljine postavljanjem Auto CAD zadataka da kreira 2D objekt sa elevacijom i debljinom koja je ve postavljena.Aktuelna elevacija i debljina ostaju u dejstvu sve dok je ne promjenite. Za postavljanje aktuelne Elevation i debljine komadna se : 1.Command: Elev se upi e i pritisne i Enter 2.Specify new default elevation : 1 se upi e i pritisne Enter 3.Specify new default thickness : 30 se upi e i pritisne Enter Bilje ka :Sada crtate objekte kako je prema slici 02.XVI prikazano na lijevoj strani da vam se objekti pojave kao to je prikazano na denoj strani.Ako to ne mo ete da primjetite u UCS aktuelnom kordinantnom sistemu izaberite neki od izometriskih pogleda to vam je ilustrovano na desnoj strani slike . Sa Elev komandom se kontroli u samo novi objekti i ona nema dejstva na postoje e objekte. Savjet :Aktuelna elevacija i debljina su u parane u Elevation i Thickness sistemu varijabli .Sada nju mo promjeniti mijenjanjem ovih sitema varijabli. Mo e se promjeniti elevacija I debljina egzistiraju eg objekta kori tenjem Properties opcije CHANGE komande.CHPROP komanda dozvoljava promjenu debljine egzistiraju ih objekata .Vi mo ete promjeniti I debljinu i elevaciju kori tenjem Properties window. Da se promjeni elevacija egzistiraju eg objekta mo e se koristiti MOVE komanda da se pomjeri u Z direkciji.

Crtanje trodimenzionalnih lica povr ine (3DFaces) Mogu se kreirati 3D oblika objekti,koji se sastoje od sekcija i ravni u 3 D prostoru specificiranjem kordinata XYZ .Objekti mogu imati 3 i vi e uglova.Posle Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

5

specifikacije 4 ta ke Auto CAD kontinualno poru uje dodatne oblike sa alternativnom porukom za tre u i etvertu ta ku .Ovo vam omogu uje da izradite komplexan 3D objekat.Svaka tre a i etverta strana ravni je kreirana kao separatna 3D Face objekat. Komandu birate pram lijevoj ilustraciji .Ako na komandnoj liniji : 1. Command : 3DFACE se upi e i pritisne Enter onda se pojave opcije: 2.Specify first point or [Invisible]: • first point ocija : Defini e se po etna ta ka za 3D povr inu. Posle upisivanja prve ta ke upisuju se i ostale ta ke u smjeru ili suprotnom smjeru kazaljke na satu da se kreira jedna normalna 3D povr ina .Ako su lokacije sve etiri ta ke u istoj ravni AutoCAD crta ravno lice koje je sli noobjektu regiona.Kad se isjen i ili rendira objekat ravna lica su ispunjena . • Invisible opcijom:Kontroli e se koje ivice 3D lica su vidljiva dozvoljavaju i vam ta no modeliranje objekata sa otvorima.Upisivanjem i ili nevidljive prethodne ta ke ivice prave se ivice ne vidljive. Specifikacija nevidljivosti mora prethoditi nekim na inima Object snap-a XYZ se filtrira ili ulazne kordinate za tu ivicu.Mo e se kreirati 3D lice na kojem su sve ivice nevidljive .Takva lica su sa jednom fantom linijom :ne pojavljuje se u prezentaciji anog sklopa ali mogu skrivati materijal i linije crte a. 3D lica se pojavljuju u osjen enom renderingu. 1.Command: _3dface izabrana komanda 2.Specify first point or [Invisible]: 50,0,0 Upisane kordinate ta ke 1. 3. Specify second point or [Invisible]: 0,0,0 Upisane kordinate ta ke 2. 4.Specify third point or [Invisible] : 0,60,0 Kordinate ta ke 3 5.Specify fourth point or [Invisible] : 50,60,0 ta ka4 6.Specify third point or [Invisible] : 50,60,100 ta ka5 7.Specify fourth point or [Invisible] : 0,60,100 ta ka6 8.Specify third point or [Invisible] : Pritisne se Enter da se iza e iz komande Slede a ilustracija prikazje rezultat komande.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

6

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Slika 03. XVI Ilustracija primjene niza 3DFace komande za crtanje povr ine

3DFaces komande su korisne za crtanje ravnih povr ina koje mogu reprezentovati zidove sobe.Ponekad se mo e eljeti da jedna ili vi e ivica budu nevidljive,naprimjer zid sobe ima prozor u tom slu aju treba da nacrtate nekoliko separatnih povr ina zida oko prozorskog otvora.Dijeljem ivica na vidljive i nevidljive ,skriva extra linije.Neke ili vi e ivica mogu biti nevidljive ,prije nego to specificira ta ku ugla po etne ta ke ivice ukucajte i. Savjet Mo ete koristiti Edge komandu ili Properties window da promjenite vidljivost ivica posle njihovog crtanja.

Crtanje 3D pravougaonih mre a(3D meshes) Mada je crtanje3D pravougaonih mre a veoma pipav posao,one su vrlo korisne za reprezentovanje komplexinih povr ina 3D terena.3DMesh objekti se najuspje nije izra uju uz kombinacijom sa skriptama Auto LISP programa i drugim programima koji imaju matemati ki kalkulisane kordinate.vrhunaca(vertex-a).One su dizajnirane prvenstveno sa programima. Drugi korisnici bi koristili 3D komande.Auto CAD om se defini e poligonska mre a sa matricom,veli inom koja determini e M i N broj ane vrijednosti.MxN je jednaka broju vrhunaca (vertex-a) koji se moraju specificirati. Auto CAD-om se defini e lokacija svakog vrhunca na mre i sa m i n brojem redova i kolona koje indiciraju vrhunce.Definisanje vrhunca po inje sa vertex-om(0;0).Morate obezbjediti lokaciju kordinata za svaki vertex u redu M prije specificiranja vertex-a m+1.Vertex-i mogu biti neka rastojanja iz svakog drugog vertex-a.M i N orjentacija jedne mre e zavisna je od pozicije vertex-a.3D Meshes su uvijek otvorene na M i N direkcijama.Mogu se zatvoriti sa komandom Pedit. Komanda se bira lijevo prema ilustraciji .Ako se starta komanda sa komandne linije : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

7

1. Command : 3Dmesh se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : da se specificiraju brojevi vrhunaca u M i N direkcijama. 2.Specificira broj vertex-au M 3.Specificira broj vertxa u N Posle svakog uno enja podataka pritisnete Enter Mesh M size: 4 Mesh N size: 3 Vertex (0, 0): 10,1,3 Vertex (2, 0): 20,1,0 Vertex (0, 1): 10,5,5 Vertex (2, 1): 20,5,-1 Vertex (0, 2): 10,10,3 Vertex (1, 0): 15,1,0 Vertex (1, 1): 15,5,0 Vertex (1, 2): 15,10,0

Vertex (2, 2): 20,10,0 Vertex (3, 0): 25,1,0 Vertex (3, 1): 25,5,0 Vertex (3, 2): 25,10,0

Slika 04. XVI Ilustracija jedne terenske mre e ura ila kompanija Auto CAD programa

Crtanje mnogo poligonskih mre a(Polyface Meshes) Mogu e je crtati poligonske mre e sastavljene od oblika koji vezuju tri i vi e vrhunca (vertex-a). Crtanje poligonske mre e je jednostavno crtati isto kao jednu pravougaonu mre u, izuzev to se specificiraju kordinate za svaki vertex,tada se svaki oblik defini e brojem ulaznih vertex-a. .Isto kao to ste crtatali svaki oblik,treba da se ima i kontrola vidljivosti ,boje za svaku ivicu ,odre enih specifi nih lejera boja.. Da se nacrta poligonska mre a starta se komanda sa komandne linije: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

8

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

1. Command : PFACE se upi e i pritisne Enter 2. Specify location for vertex 1: Specificira se jedna ta ka 3.Specify location for vertex 2 or : Specificira se ta ka ili pritisne Enter 4Specify location for vertex n or : Specificira se ta ka ili pritisne Enter. Bilje ka : 2.Specificiraju s kordinate za svaki vertex,posle svakog vertex-a ,kiji specificira pojavljuje se slede i broj vertex-a i vi specificirate slede e kordinate za svaki vertex i posle svega pritisnete ENTER. 3.Kontinualno se specificiraju kordinate za svaki vertex. Kada se zavr i specificiranje kordinata vertex-a,pritisnite ENTER 4.Specificiraj broj vertex-a prvog definisanog oblika. Oblik se defini e ukucavanjem broja vertex-a,koje ste definisali u ta ki 2..Svaki oblik je sastavljen od tri ili vi e nabrojanih-vertex-a. 5.Kad zavr ite definisanje prvog oblika pritisnute ENTER 6.Specificirajte slede i oblik sa odre enim brojem vertex-a. 7.Kad kompletirate specificiranje pritisnite, ENTER.

Uradite nevidljivu ivicu,ukucavaju i broj vertex-a sa negativnom (-) vrijedno u. PFACE komanda je sli na 3DMESH.One su najuspje nije kada se primjenjuju vezano sa programom koji automatizovano kreiraju vertex-e i oblike.

Crtanje i partanih mre a povr ine (Ruled suface meshes) RULSURF komanda se koristi za crtanje i pattanih povr ina . One su pribli no povr ine izme u dvije postoje e krive linije. Biraju se dva objekta koji defini u i patanu povr inu.To mogu biti:lukovi,kru nice,elipse,elipti ne linije,linije,ta ke,poly linije,ili sp linije. Obadva objekta moraju biti ili otvorena ili zatvorena,izuzev kada je objekat ta ka drugi objekat mo e biti ili otvoren ili zatvoren. Komanda se bira lijevo prema ilustraciji ,ako startamo komandu sa komandne linije: 1. Command ; RULSURF se upi e i pritisne Enter da se pojavi : : 2.Select first defining curve: Izabere se prva kriva 3.Select second defining curve:Izabere se duga kriva .Auta kad nacrta povr inu kakoje prikazano na slede oj ilustaciji. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

9

Kada se konstrui e i partana povr ina izme u dvije otvorene krive linije Auto CAD startuje povr inu( Surface) iz krajnjih ta aka definisanih linija,bli e ta kama koje su kori tene za njihov izbor.Ako su izabrane ta ke blizu suprotnih krajeva,rezultat i partane povr ine mo e biti da se iste ukrste same.Ta ka obi no bira definisanu krivu liniju,koja nema odnosa na rezultat povr ine, ma kako da je kriva linija zatvorena. Pravac(direction) u kojem definisana kriva linija je bila generisana jo uvijek mo e se ukrstiti.Na primjer:Kru nica je uvijek generisana suprotnim pravcem kazaljke na satu,ali pravac generisanja zatvorenih poly-linija je determinisan pravcem poslednjeg vrhunca(vertex-a).Prema tome jedna jedna partana povr ina izme u kru nice i zatvorene poly –linije mo e se ukrstiti,formiraju i figuru pe anog sata.

Slika 05.XVI Ilustracija i partane 3D povr ine generisane izme u lukova elipse Parovi objekata bi se koristili kao inske tra nice i parane mre ne povr ine moraju obadva objekata biti jedan otvoren ili jednan zatvoren Za otvorene krive linije AutoCADom se startuje u osnovi i partane povr ine na lokaciji specificiranih ta aka na krivim linijama.

Slika 06.XVI Ilustracije povr ina dobijene primjenjenom nizova Ruledsurf komande Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

10

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Crtanje tabelarnih mre a povr ine (Tabulated surface meshes) TABSURF komadama se crtaju mre ne povr ine koje pribli no odgovaraju pomjeranju jedne krive staze du inom jednog vektorskog pravca.Du ina vektorskog pravca determini e rastojanje za koje e staza biti pomjerena. Biraju se dva objekta da se defini e tabulated 3D poligonska povr ina: kriva linija i vektor direkcije.Kriva linija mo e biti,luk kru nica,elipsa ,elipti ni luk,linija polylinija ili sp-linija.Vektor direkcija mo e biti linija ili poly-linija.Ako izabere polyliniju Auto CAD kalkuli e vektorsku direkciju kao liniju iz prvog vertex-a do poslednjeg vertex-a ignori i neke posredne vertex-e.Mre ni rezultat je 3-D mre a sastavljena od serije paralelnih poligona teku ih paralelno sa direkcijom vektora. Komandu biramo prema lijevoj prikazanoj ilustraciji .Ako startamo komandu i sa komandne linije :

Slika 07.XVI Ilustracija crtanja povr ine nizom TABSURF komande

1. Command : TABSURF se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Select object for path curve: Izabere se kriva linija 3.Select object for direction vector: Izabere se dirakcija.Rezltat navedenog niza komandi je prikazan na prednjoj ilustraciji.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

11

Slika 08 .XVI Ilustracije primjera raznih oblikapovr ina dobijenih tabsurf komandom

Bilje ka: Primjenom Shade komande povr na su osjen ene u boji na kojem je lejeru nacrtana kriva linija i direkcija.

Crtanje obrtnih mre a povr ine (Revolved surface meshes) S a REVSURF komandama crtaju se obrtne mre e povr ine.3D-poligon mre e pribli no odgovaraju rotaciji 2D profila oko jedne ose.Birate 2 objekta koji defini u profil i osu.Tako e se specificira startni ugao i broj stepeni obrtanja profila.Staza krivine mo e biti,luk,kru nica,elipsa,elipti ni luk,linija polylinija ili sp-linija.Ako se izabere zatvorena kriva, Auto CAD zatvara mre u u M –direction.Osa mo e biti linija ili polilinija.Ako se izabere polilnija Auto CAD kalkuli e osu kao liniju iz prvog vertex-a do poslednjeg vertex-a ignoriraju i neko posredovanje sa vertex-ima.Obrtna osa determini e M direkciju od mre e. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Izabere se jedna od altrnativnih komandi .Ako komandu startamo sa komandne linije : 1. Command : REVSURF se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Current wire frame density: SURFTAB1=current : SURFTAB2=current 2. Select object to revolve: Odabere se jedna linija ,luk,kru nica ili 2D ili 3D polylinja 3. Select object that defines axis of revolution: Odabere se jedna linija ili otvorena 2D ili 3D polylinija. 4.Specify start angle : 120 Upi e se po etni ugao i pritisne Enter Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

12

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

5.Specify included angle (+=ccw, -=cw) : 270 Upi e se koji obuhvata rotiraju a povr ina:Rezlutat na vedenog niza komandi na slici 09.XVI.

Slika 09.XVI Ilustracija crtanja obrtne povr ine navedenim nizom REVSURF komande

Slika 10.XVI Ilustracija lu ne cilindri ne povr ine dobijene revsurf nizom komande

Bilje ka : Ako vam se ini grub izgled povr ine onda mo ete koristiti ISOLINES sistem varijable za postavljanje gu e ane mre e kako bih va model izgledao elegantnije.. Savjet : Kad god kreirate jedan objekat na nekom pogledu korisno ga je uvijek kreirati na pogledu koji se para na New View dialog box-u sa paranim UCS bilo na komandnoj liniji bilo na UCS dialog box-u .Imena pogleda i UCS-a defini u se pri paranju.

Slika 11 .XVI Ilustracije primjera oblikovanja povr ina nizovim revsurf komande

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

13

Crtanje ivi nih povr ina staznih mre a(Edge surface) Sa EDGESURF komandama crtaju se ivi ne povr ine staznih mre a,3D poligon mre e definisane kao bicubic povr ine( jedna krivina u M direkciji ,a druga u N direkciji)interpolirana me u etiri susjedna ugla.Biraju se objekti koji su definisani ivicama. etvoroivi ni objekti moraju oblikovati zatvorenu om u i podijeliti zadnju ta ku koja mo e biti lu na,elipti nog luka,linije,polilinije ili splinije. Mogu se birati ivice u nekom redu.Prva ivica koja se izabere determini e se M direkcijom mre e. Komanda se bira lijevo prema ilustraciji..Izabere se jedna od alternativnih komandi.Ako je startama sa komandne linije : 1.Command : EDGESURF se upi e i pritisne Enter da se pojavi: Current wire frame density: SURFTAB1=6 SURFTAB2=6 2.Select object 1 for surface edge: Izabere se 1ivica 3.Select object 2 for surface edge: 2 ivica 4.Select object 3 for surface edge: 3 ivica 5.Select object 4 for surface edge: izabere 4 ivica i komanda se zavr i

Slika 12 .XVI Ilustracija crtanja ivi nih povr ina nizom EDGESURF komande

Slike pokazuju na in rada komande prije i posle rezultat-to jest sliku stazne povr ine mre e ura ene EDGESURF komandom.

Crtanje primitivnih povr ina Primitivne povr ine tako nazavate u Mechini kom desktopu su povr ine u koje spadaju povr ine prizmi (boxovi),klinova, prizmi ,piramida, kupa, lopti, polulopti (Dom i dish ) i torusa koji imaju izgled unutra nje automobilske gume . Najlak i na in za startovanje njihovih komandi je sa Surface toolbara kojeg smjestite na ekran i birate komandu za povr inu koju elite nacrtati ) ili uno enjem 3D komande na komandnu liniju i pritiskom na Enter Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

14

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Kad koristite 3D komandu da konstrui ete poligonske mre ne objekte,rezultiraju i objekti su povr ine koje mogu biti skrivene ,osjen ene ili izra ene sa renderingom. Ako se starta komanda sa komandne linije onda se : 1. Command : 3d se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e opcije: 2.. Enter an option [Box/Cone/DIsh/DOme/Mesh/Pyramid/Sphere/Torus/Wedge]: • Box opcija : 1.Command: _ai_box Izabrana komanda Initializing... 3D Objects loaded. 2.Specify corner point of box: Specificira se ugao smje taja box-a 3.Specify length of box: 50 Specificirana du ina. 4.Specify width of box or [Cube]: 60 Specificirana irina 5.Specify height of box: 30 Specificirana visina 6.Specify rotation angle of box about the Z axis or [Reference]: 30 Specificira se ugao rotacije oko Z ose ili se primjeni reference opcija u produ etku izlaganja pogledajte obraylo enje ove opcije.

Slika 13. XVI Ilustracija crtanja prizme nizom box-a komande sa vizuelizacijom presjeka box-a

Reference : Primjenjuje se box sa drugim objektima u crte u ili relativno za jedan ugao kojeg specificirate.Osnovna bazna ta ka za rotaciju je prvi specificirani ugao prizme –box-a. 7.Specify the reference angle : Specificira se ta ka ,upi e se jedan ugao ili pritisne Enter. Ugao reference se mo e definisati sa dvije ta ke ili uglom od X ose na XY ravan: Na primjer box se mo e rotirati da se primene dvije specificirane ta ke na box-u sa ta kom na drugom objektu.Posle definisanja reference ugla specificira se ta ka za Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

15

primjenu referencnog ugla .Box se onda rotira oko prve ta ke relativno za ugao rotacije specificiranog referencnog ugla. Ako se upi e 0 kao referencni ugao sam novi ugao odre uje rotaciju box-a. 8. Specify the new angle: Specificira se ta ka ili se upi e ugao. Da se specificira novi ugao rotacije ,specificira se relativna ta ka za baznu ta ku .Bazna ta ka za rotaciju prvi specificirani ugao box-a.Ako se eli da se primjeni box za drugi objekat specificirajte dvije ta ke na ciljnom objektu da se defini e novi ugao rotacije za box. Ako je referencni ugao rotacije 0 ,box se rotira sa uglovnom distancom upisanom relativno za prvu ta ku ugla box-a. • Cone opcijom : se kreira konusni oblik poligonske mre e. 1.Command: _ai_cone Izabere se komanda -opcija 2.Specify center point for base of cone: Specificira se centar za bazu 3.Specify radius for base of cone or [Diameter]: 50 Specificira radius ili unese opcija za specificiranje pre nika. 4.Specify radius for top of cone or [Diameter] : 20 Specificira se radius na vrhu. Ako se pritisne Enter vrh konusa je za iljen 5. Specify height of cone: 40 Specificira se visina 5.Enter number of segments for surface of cone : 24 Upi e se broj segmenata za pov inu konusa i pritisne Enter .Konus je nacrtan Slika 14.XVI.

Slika 14 ,XVI Ilustracija crtanja konusa sa nizom 3D komande opcija Cone

• Dish opcijom: se crta donja polovina loptaste poligonske mre e 1. Command: _ai_dish Izabrata opcija komande 2.Specify center point of dish: Specificira se centar. 3.Specify radius of dish or [Diameter]: 50 Specificira se pre nik 4.Enter number of longitudinal segments for surface of dish : Pritisne se Enter ili se upi e novi broj longitudinalnih segmenata. 5.Enter number of latitudinal segments for surface of dish :Pritisne se Enter ili se upi e novi broj landitudinalnih segmenata.Iliustracija 15.XVI rezultat navedenog niza komande.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

16

Slika 15.XVI Ilustracija primjenjenog niza 3D komande opcija Dish za crtnje zdjele

•

Dome opcijom : se crta gornja strana lopte i isto se radi kao i sa Dish opcijom. • Mesh opcijom : se crta ravna mre a ije su M i N veli ine odre ene brojem linija nacrtanih na svakoj direkciji du mre e. M i N direkcije su sli ne X i Y osama od XY ravni. 1.Command:3D Upi e se komanda Enter an option 2.[Box/Cone/DIsh/DOme/Mesh/Pyramid/Sphere/Torus/Wedge]: m Upi e se opcija i pritisne Enter 3.Specify first corner point of mesh: Specificira se ta ka 1 4.Specify second corner point of mesh:Specificira se ta ka 2 5.Specify third corner point of mesh: Specificira se ta ka 3 6.Specify fourth corner point of mesh: Specificira se ta ka 4 7. Enter mesh size in the M direction: 6 Upi e se broj ica u direkciji M 8. Enter mesh size in the N direction: 5 Upi e se broj ica u direkciji N i pritisne se Enter.Rezultat komande slika 16.XVI.

Slika 16 .XVI Ilustracija niza 3D komande opcije mesh za crtanje povr ina

Pyramid opcijom : Crta se piramida ili tetraedar. 1.Command: _ai_pyramid Izabere se komanda ili opcija Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

17

2.Specify first corner point for base of pyramid: Specificira se (1) 3. Specify second corner point for base of pyramid: Specificira se ta ka t (2) 4.Specify third corner point for base of pyramid: Specificira se ta ka (3) Specify fourth corner point for base of pyramid or [Tetrahedron]: Specificira se ta ka (4) ili se upi e opcija. crtanja tetraedra. 5. Specify apex point of pyramid or [Ridge/Top]: Specificira se ta ka (5) ili se upi e opcija. Z vrijednost od specificirane ta ke odre uje visinu za piramidin vrh, elo ili liniju krova. Ridge opcijom : se odre uje vrh piramide kao linije.Dvije ta ke moraju le ati na istoj direkciji ;Specificira se ta ka (1) i (2) kao baznih ta aka da se sprije i samopresjecanje ica kostura. Top opcijom : Defini e se vrh piramide kao pravougaonik .Ako se ta ke vrha ukr taju oni obrazuju samo presjecaju i poligon.Opcijom se specificira (1,2,3 i 4) ugao- ak. Tetrahedron opcijom : se crta tetragonalna poligonaska mre a . Specify apex point of tetrahedron or [Top]: Specificira se ta ka ili se upi e T. Apex Point :Defini e vrh tetragona kao ta ke (apex). Top : Defini e se vrh tetragonala kao trugao.Ako se ta ke samo presjecaju oni kreiraju samopresjecaju u mre u.Specificiraju se ta ke (1,2 i 3) •

Torus opcijom : se crta oblik kao to je oblik unutra nje automobilske gume 1. Command: _ai_torus Izabere se komanda ili opcija 2.Specify center point of torus: Specificira se centar torusa 3.Specify radius of torus or [Diameter]: 60 Specificira se pre nik ili se unese D i pritisne Enter da se upi e vrijednost pre nika. 4. Specify radius of tube or [Diameter]: 10 Specificira se radijus cijevi torusa 5.Enter number of segments around tube circumference :Pritisne se Enter ili se upi e broj segmenata oko spoljnjeg pre nika cijevi. 6.Enter number of segments around torus circumference : Pritisne se Enter ili se upi e broj segmenata torusnog pre nika.Ilustracija lijevo je rzultat navedenekomande. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

18

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru Sphere opcijom : crta se povr ina lopte 1.Command: _ai_sphere Izabere se komanda 2.Specify center point of sphere: Specificira se centar. 3.Specify radius of sphere or [Diameter]: 30 Upi e se radijus 4.Enter number of longitudinal segments for surface of sphere : upi e se broj segmenata i pritisne Enter 5.Enter number of latitudinal segments for surface of sphere : Upi e se broj segmenat i pritisne Enter.Lijevo ilustracija je rezultat niza

komande. Wedge opcijom : se crta se desno-ugaoni mre ni poligon sa nagnutim licem za iljenim du X ose. 2.Specify corner point of wedge: Specificira se ta ka (1) 3.Specify length of wedge: Specificira se du ina 4.Specify width of wedge: Specificira se irina. 5.Specify height of wedge: Specificira se visina. 6.Specify rotation angle of wedge about the Z axis: Specificira se jedan ugao . Bazna ta ka za rotaciju je ugaona ta ka klina.Ako se upi e 0, klin se zadr ava ortogonalno za aktuelnu UCS ravan. Ilustracija prikazuje vizueliziranje i osjen avanje nacrtane povr ine klina.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

19

Crtanje trodimenzionalnih tijela (Solids) Tijelo reprezentuje pun volumen jednog objekta.Tijela su najvi e informativno kompletni i najmanje dvozna ni tipovi modela.Kompleksniji oblici su lak i za konstrukciju i preure ivanje nego povr inski i mre asti modeli. Tijela se kreiraju iz osnovnih oblika: kao to su prizme ,konusi,puni cilindri,lopte ,torusi i klinovi ili istiskanjem 2D objekata du staze ili obrtanjem 2D objekata oko ose. Jedanput kreirano tijelo na ovaj na in mo e se koristiti za kreiranje slo enijih oblika kombinuju i razne oblike tijela..Tijela se mogu spajati ili oduzimati iz drugih tijela ili nalaziti zajedni ke zapremine(dijelove zapremina koje se preklapaju) tijela. Crtanje punih oblika se vr i jednom od baznih metoda iz (Solids toolbar)-prikazuje slike Prizma(box), kugla(sphere),valjak(cylinder)kupa(cone) ,klin(wedges) i torus- ili sa ekstrudiranjem 2D objekata du staze (ponekad izgleda kao dizanje u vis objekata) ili obrtanjem 2D objekta oko ose.Auto CAD ima 8 razli ith komandi za crtanje punih tijela.One se opisane u slede im poglavljima.Posle crtanja nekoliko punih ,mo ete nacrtati vi e kompleksnijih oblika kombinacijom punih oblika kori tenje «Boolean operacije»:subtract,unuion i inersect(oduzimanja ,spajanja i presjecanja). Auto CAD je obezbjedio ove funkcije kao tri separatne komande i svaka je opisana u ovom poglavlju.Tijela se mogu modificirati zaobljivanjem i odsjecanjem njihovih ivica (fillet,chamfer).Tijela se mogu presjecati na dva dijela i genrisati u 2D sekcije.O tome e se u iti u poglavlju kako urediti tijela . Oblici tijela se izla u na crte u kao sklopovi ica ( wireframe),ali se mogu skrivati nevidljive linije (hide),osjen avati (shade ) ili se izra ivati fotografske slike renderinzima o emu e se govoriti u slede im poglavljima.Osim prikazivanja tijela na crte ima , mogu se vr iti i analize i odre ivanje njihovih masa, volumena ,momenta inercija i njihovih te nih ta ka..Tijela se mogu izvoziti na druge aplikacije i odre ivati numeri ke kontrole(NC) kodova sa kojima se prolazi «kroz sito i ra eto» do objekta,ili se izvode kona ne analiza elemenata(FAE) da se determini u strukturne karakteristike.Na primjer mogu se eksportovati crte i kao ACIS(.SAT) ili Stereolithography(.STL)files za kori tenje sa drugim programima. O emu ete kasnije u iti. ISOLINES sistem varijabli kontroli e broj kosturnih ica (wireframe) linija , obi no vizueliziranim iskrivljenim dijelovima punih oblika,a DISPSILH varijable kontroli u prikazivanje silueta iskrivljenih punih oblika,kada se prikazuju kao wireframe,sa FACETRES sistamom varijabli pode ava se glatko a osjen enih ivica ili skrivenih linija. Kada crtate tijela ili ga modificirate radi lak e pristupa nosti komandama sa View menu-a se izabere Toolbars da se pojavi Customize dijalog box gdje markirate Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

20

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Solids da vam se pojavi na ekranu kao to vam napred prikazani Solids toolbar prikazuje.

Crtanje prizme (box) BOX komandom se crta prizma sa osnovom paralelnom sa XY ravni u aktuelnom UCS. Auto CAD.Kad jednom nacrtate prizmu vi joj posle ne mo ete promjeniti veli inu ili istegnuti .Ipak se mo e ekstrudirati oblik box-a primjenom Solidsedit komande.Ma kako . Jedna od alternativnih komadi se izabereprema lijevoj lijevoj ilustraciji , ako je startamo sa komandne linije : 1.Command : box se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Specify corner of box or [CEnter] : Specificira se ugao ili se izabere opcija Center.Za primjer specificiran ugao 3.Specify corner or [Cube/Length]: l Upi e se opcija du ine i pritisne Enter da se pojav: 4.Specify length: 50 specificira se du ina i pritisne Enter 5.Specify width: 60 Specificira se irina i pritisne Enter 6.Specify height: 40 Specificira se visina i pritisne Enter i prizma je nacrtana slika

Slika 17. XVI Ilustracija crtanja prizme nizom Box komande izometriski pogled

Kao to mo ete primjetiti mogu se izabrati slede e opcije crtanja: • corner of box opcija : Specificira se prvi ugao ,da bih se pojavile slede e opcije cone opcijom :Se specificira ili markira suprotan ugao da bih posle markiranja upisali visinu prizme i nacrtali je Cube opcijom : Se crta kocka posle izabrane opcije specificira se ivica kocke Length opcija.:Se specificiraju du ina irina i visina prizme

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000 •

Kako postati ekspert

21

Center opcijom Crta se prizma kori tenjem specificirane ta ke centra posle ega se pojavljuju iste opcije kao i prethodno navedene corner of box opcije.

Crtanje lopte SPHERE komanda se koristi za crtanje pune lopte. lopta je pozicionirana tako da je njena centralna osa paralelna sa Z osom aktuelnog UCS-a.Lantitudinalne linije su paralelne XY ravni. Jedna od alternativnih komandi se izabere prema lijevoj ilustraciji .Ako startamo komandu sa komandne linije : 1. Command : SPHERE se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : Current wire frame density: ISOLINES=current 2.Specify center of sphere : Specificira se ta ka ili pritisne EnterAko se pritisne Enter centar lopte se smje ta u kordinantni po etak. 3.Specify radius of sphere or [Diameter]: 30 pritisne se Enter ili se izabere opcija D i pritisne Enter da se specificira pre nik Ilustracija slika 18.XVI rezutat niza komade .

Slika 18.XVI ilustracija crtanja lopte primjenom niza Sphere komande

Crtanje punih cilindara (Solid cylinder) Cylinder komanda se koristi za crtanje punih cilindara sa kru nom ili elipti nom bazom.Baza od cilindra le i Na XY ravni aktuelnog UCS.Cilindar je primitivno tijelo jednostavno i za ekstrudiranje kru nice ili elipse bez za iljivanja. Ako se eli konstruisati cilindar sa specijalnim detaljima kao to su ljebovi du strana crta se 2D profil od osnove zatvorene PLINE i kori tenjem EXTRUDE komande da se defini e Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

22

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

visina du Z ose.Sa komandom CIRCLE crta se kru nica iz koje mo nacrtati cilindar koriste i komandu EXTRUDE.Jednu od alternativnih komandi bira prema naprijed lijevoj ilustarciji.Ako se starta komanda sa komandne linije : 1. Command : CYLINDER se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: Current wire frame density: ISOLINES=8 (gustina anog sklopa) 2.Specify center point for base of cylinder or [Elliptical] :Specificira se centar.Ili se upi e opcija crtanja elipti nog cilindra. 3.Specify radius for base of cylinder or [Diameter]: 30 Upi e se vrijednost i pritisne Enter ili se izabere opcija specificiranja pre nika. 4.Specify height of cylinder or [Center of other end]: 80 Upi e se visina od centra drugog kraja cilindra.Rezultat niza komande prikazan na slede oj ilustraciji 19.XVI.

Slika 19.XVI Ilustracija crtanja cilindara sa kru nom i elipti nom osnovom nizovima Cylinder komande

Crtanje punih kupa (solid cone) Komanda Cone se primjenjuje za crtanje punih kupa definisanim sa kru nim ili elipti nim bazama koje se smanjuju po vertikalnoj osi na jednu ta ku.Konusna baza le i na XY ravni aktuelnog UCS.Visina mo e biti pozitivna ili negativna ali je paralelna sa Z osom.Vrh defini e visinu i orjentaciju kupe.Crtanje zarubljenih kupa ili kupa koje zahtjevaju specifi ne uglove strana crta se 2D kru nica pa se koristi komanda EXTRUDE da se za ilji kru nica na jedan ugao du Z ose.Da se kompletira zarubljivanje mo e se zarubiti jedna prizma od vrha kupe sa komandom SUBTRACT. CIRCLE komandom se crta kru nica iz koje se mo e nacrtati kupa kori tenjem EXTRUDE komande, sa Taper opcijom.3D komande crtaju konusne oblike definisanim samo povr inama. Alternativna komanda se izabere prema lijevoj ilustraciji .Ako se strata sa komandne linije : 1. Command : Cone se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : Current wire frame density: ISOLINES=8 Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

23

2.Specify center point for base of cone or [Elliptical] : pritisne se Enter da se centar baze kupe crta iz kordinantnog po etka ili se specificira ta ka centra u crte u ili se unese opcija elipti ne osnove kupe. 3.Specify radius for base of cone or [Diameter]: 30 Upi e se vrijednost radijusa i pritisne Enter ili se upi e opcija pre nika i pritisne Enter da se nacrta elipti na baza kupe. 4.Specify height of cone or [Apex]: 80 specificira se visina i pritisne Enter.Rezultat navedenog niza komande Slika 20.XVI.

Slika 20.XVI Ilustracija crtanja kupe sa kru nom i elipti nom osnovom nizovima Cone komande

Crtanje klinova (Solid wedge) Sa komandom WEDGE mo ete nacrtati puni klin.Baza klina je paralelna sa XY ravni aktuelnog UCS,sa kosom povr inom nasuprot prvog ugla.Visina koja mo e biti pozitivna ili negativna je paralelna Z osi. Alternativnu komandu birate prema lijevoj ilustraciji ako se strta komanda sa komandne linije : 1.Command : Wedge se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Specify first corner of wedge or [CEnter] :pritisne se Enter da se ugao klina specificira u kordinantnom po etku ,ili se izabere mjesto u crte u ili se izabere Center opcija i pritisne Enter .Za primjer izabrana opcija specificiranja. 3.Specify corner or [Cube/Length]: c Upi e se opcija Cube i pritisne Enter 4.Specify length: 60 Upi e se du ina i pritisne Enter.Slede a ilustracija slika 21.XVI je rezultat navedene opcije.

Slika 21.XVI Ilustracije crtanja klina nizovima Wedge komande sa opcijama cube i length Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

24

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Bilje ka: Ako se specificira drugi suprotni ugao onda se specificira dimenzija ,ako se unese opcija Length se onda se specificiraju tri dimenzije klina.

Crtanje tijela oblika auto guma (Solid torus) Sa komandom TORUS crta se prstenast oblik sli an unutra njoj automobilskoj gumi.Povr ina torusa presje ena je i paralelna sa XY ravni u aktuelnom UCS-u. Z a crtanje torusa(jednog gumunovog punog oblika) negativni torus-ov radijus i pozitivana veli ina radijusa cijevi mora biti u odre enom odnosu.Na primjer,ako je radius torus-a -2.0,radius cijevi mora biti ve i od 2.0 Torus se mo e isijecati.Samoisje eni torus nema centar otvora zato to radijus cijevi je ve i nego radijus torusa. Alternativna komanda se bira prema lijevoj ilustraciji . Ako se starta sa komandne linije : 1.Command : turus se upi ei pritisne Enter da se pojave opcije Current wire frame density: ISOLINES=8 2.Specify center of torus : Specificira secentar torus-a 3.Specify radius of torus or [Diameter]: 60 Specificira radijus ili dijametar torusa 4.Specify radius of tube or [Diameter]: 10 Specificira se radijus ili dijametar otvora.Lijeva ilustracija prikazuje rezultat navedene komande.

Bilje ka: Poslednje dve slike pokazuju izgled samopresjecaju ih torusa gdje je radius tube ve i od radiusa torus-a

Ekstrudiranje tijela (Extrude solid) Sa komandom EXTRUDE crtaju se puni oblici istiskivanjem (dodavanjem debljine thickness) izabranog objektu.Mogu se istikivati zatvoreni objekati polylinije,poligoni,pravougaonici,kru nice,elipse,zatvorene sp-linije,donuts-i i regioni..Nemogu se ekstrudirati objekati koji sadr e u sebi jedan blok,poly-linije koje imaju prelaze ili presje ne segmente ili linije koje nisu zatvorene.Objekat se Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

25

istiskuje du staze ili specificirane vrijednosti i ugla za iljenja(tapar).EXTRUDE se koristi da se nacrata pun oblik jednog zajedni kog profila od objekta,kao to je zub anik ili zubac. EXTRUDE je parcijalno uspje an za objekte koji sadr e zaobljenja,odsje ene ivice i druge detalje koji na neki na in mogu biti te ki za reprodukciju posebno na jednom profilu. Ako se crta profil kori tenjem linije ili luka koristi se Join opcija od PEDIT komande da se objekat preobrati poly-linije objekat ili da se uradi pravo region kori tenja EXTRUDE.Zako inje istiskivanjem je specifi no uspje no za dijelove ije se strane defini u du ugla ,kao to su kalupi obi no kreirani metalni produkti u livnicama.Izbjegavajte koristiti ekstremno velike uglove zako enja.Ako je ugao zako enja tako veliki,profil se mo e izvu i na jednu ta ku prije nego to dostigne specificiranu visinu. Da bi se nacrtalo tijelo odre enog oblika istikivanjem potrebno je prema lijevoj ilustraciji odabrati altrnativnu komandu.Ako komandu startamo sa komandne linije : 1. Command : EXTRUDE se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: Current wire frame density: ISOLINES=4

Slika 22.XVI Ilustracija ekstrudiranja izabranog objekta nizom Extrude komande

2.Select objects: 1 found Izabere se objekat. 3.Select objects: pritisne se Enter 4.Specify height of extrusion or [Path]: 50 Upi e se visina ektruzije ili se izabere opcija P da se izabere staza za ekstrudiranje. 5.Specify angle of taper for extrusion : 10 Upi e se ugao za iljenja (Taper) i pritisne Enter.Ako se nije upisala nikakva vrijednost odnosno 0 tijelo se istiskuje bez za iljivanja.Ilustracija 22.XVI je rezultat niza komande. Opcije na komandnoj liniji:

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

26 •

height of extrusion opcijom : Extrudrudira se objekat du pozitivne Z objektove ose ako se upi e pozitivna vrijednost .Ako se upi e negativna vrijednost ekstrudira se objekat du Z ose u negativnom pravcu.

•

Path opcijom : Odabere se staza ekstrudiranja osnovana sa nacrtanim objektom na crte u .Du staze se ekstrudira profil odabranog objekta i kreira primitivno puno tijelo (solid). Upozorenje. Ako je ugao zako enja veliki,mo e se pojaviti ta ka presjecanja prije nego to se dostigne specificirana visina istikivanja Auto CAD vas upozorava: Extrusion creation failed Modeling operation error The draft angle results in a self-intersectiong body Auto CAD zatvara komandu i vi treba da poku ate ponovo sa manjim uglom zako enja 1. Command: extrude Izabrana komanda Current wire frame density: ISOLINES=4 2.Select objects: 1 found Odabran Objekat 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify height of extrusion or [Path]: p izabere se opcija i pritisne Enter 5.Select extrusion path: Izabrana staza i objekta se ekstrudira prema ilustraciji lijevo. Bilje ka : Objekat nacrtan na pogledu Top odozgo a staza na Front – elnom pogledu.

Crtanje obrtnih tijela (REVOLVED SOLIDS) Sa REVOLVE komandom se crtaju tijela obrtanjem zatvorenog objekta oko X iY ose aktuelnog UCS-a kori te i specificirani ugao.Tako e se mo e odabrati objekat oko koga se vr i rotiranje : linije,polylinije ili dvije specificirane ta ke. Sli no komandi EXTRUDE,REVOLVE je uspje na za objekte koji sadr e zaobljenja ili druge detalje ,koje bi na drugi na in bilo te ko reproducirati u zajedni ki profil.Ako crtate jedan profil koriste i linije ili lukove koji susre u polyliniju koristi se PEDIT Join opcijom da se preobrate linije u polylinije objekta , prije kori tenja REVOLVE komande. Vi mo ete koristiti Revolve komande na zatvorene objekte polinija,poligona,pravougaonika,krugova elipsa i regina.Ne mo e se koristi REVOLVE na 3D objekte koji sadr e blok,polilinije koje imaju ukr tanje ili presje ne segmente ili polilinije koje nisu zatvorene. Jednu od alternativnih komandi mo ete izabrati prema lijevoj ilustaciji ili ako startate komandu sa komandne linije : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

27

1.Command : REVOLVE su upi ei pritisne Enter da se pojave opcije : Current wire frame density: ISOLINES=4 2.Select objects: 1 found Izabre se jedan objekta 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify start point for axis of revolution or define axis by [Object/X (axis)/Y (axis)]: o izabrata objekt opcija i pritisnut 5.Select an object: Izabrana linija osa objekt obrtanja 6.Specify angle of revolution : 270 Upi e se vrijednost ugla obrtanja i pritisne Enter.Rezultat komande slika 23:XVI.

Slika 23. XVI Ilustracija crtanja obrtnogtijela nizom Revolve komande

Lijevo ilustracija prikazuje opcije izbora osa obrtanja. Kad obr ili istiskuje 2D objekat da nacrta 3D puni oblik,Auto CAD bri e orginal 2D objekat.DELOBJ sistem varijabli kontroli e da li je 2D objekat vra en ili dislociran sa punim oblikom.Povratakom orginalnog objekta mijenja se sistem varijabli DELOBJ.Ako se ne vra a orginal objekat obi no je korisno pre kopirati orginal i postaviti ga na razli itu Layer ili ga pomjeriti ustranu od crte a negdje za svaki slu aj da bi se mogao ponovo koristiti za generisanje 3D tijela. Crtanje obrtnih tijela ije se obrtanje vr i oko proizvoljno izabrane ose posle Revolve komande bira objekat a potom na komandnu liniju ukucav object(O)priozvoljna osa.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

28

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Crtanje slo enog tijela (Composite Solid) Posle crtanja dva ili vi e tijela ,mo e se izvr iti njihovo kombinovanje.Na taj na in se crta novo kompleksno kombinovano tijelo. Boolen operacija Subtact,Union i Inersect poma e vam da se nacrtaju kompleksna tijela.

Spajanje tijela(Union solids) Sa UNION komandom se crtaju dva ili vi e jednostavnih tijela obrazuju i na taj na in slo enije tijelo,prikazano dole na slikama.Auto CAD-ove poruke vas obave tavaju da kombinujete i crtate nova slo ena tijela .Da se nacrta slo eno tijelo :Prema lijevoj ilustraciji se izabere jedna od alternativnih komandi.Ako stratate komandu sa komandne linije : 1. Command ; UNION se upi e i pritisne Enter da se pojavi: 2.Select objects: 1 found izabere se objekat. 3.Select objects: 1 found, 2 total Izabre se drugi objekat sa pritisnutom SHIFT tangentom .Mo e se izbarati vi e objekata. 4.Select objects: pritisne se Enter na kraju da se zavr i komanda.Ilustracija slika 24 desno je rezultat navedenog niza komande.

Slika 24 .XVI Ilustracija crtanja slo enog tijela nizom UNION komande

Oduzimanje tijela (Subtract komandom) Sa Subtract komandom se crta kombinovano tijelo pomjeranjem u zajedni kog volumena od jednog ili vi e tijela iz drugih tijela.Aut CAD –ova prva poruka za tijela iz kojih eli oduzeti,druga tijela i onda poru uje za pomjeranja tijela iz prvog postavljanja.Program onda crta novo tijelo sastavljeno od promjenjenog volumena. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako komandu startate sa komandne linije : 1. Command : SUBTRACT se upi e i pritisne Enter da se pojavi: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

29

2.Select solids and regions to subtract from .Izbiraju se tijela .Ako se bira vi e tijela onda se dr i pritisnuta SHIFT tangenta. 2.Select objects: 1 found Izabrano jedno tijeloiz kojeg se vr i oduzimanje volumena. 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Select solids and regions to subtract .. Select objects: 1 found Izabere se tijelo koje e oduzima ako je vi e sa pritisnutom Shift tangentom se biraju. 5. Select objects: prisne se Enter da se zavr i komanda slede a ilustracija slika 25 . XVI je rezultat navedenog niza komande.

Slika 25.XVI Ilustracija crtanja slo enogtijela primjenom Subtract niza komande

Sa SUBTRACTom se mo e skloniti zajedni ka povr ina od jedne grupe tijela iz druge.Na primjer mo e se koristiti SUBTRACT da se doda rupa mehani kom dijelu cilindri nog oblika iz objekta.

Isje ano tijelo(Intersect solid) Sa INTERSECT-om mo e se nacrtati slo enio tijelo od zajedni kog volumena od dva ili vi e preklopna tijela.INTERSECT sklanja nepreklopljene dijelove i crta slo eno tijelo iz zajedni kog volumena. Komandu birate prema ilustraciji lijevo.Ako komandu izaberete sa komandne linije: 1.Cimmand : INTERSECT se upi e i Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

30

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

pritisne Enter da se pojavi : 2. Select objects: 1 found Izabere se jedno tijelo 3.Select objects: 1 found, 2 total Sa pritisnutom SHIFT tangentomm izabere se drugo tijelo ili i vi e tijela 4.Select objects: Pritisne se Enter da se zavr i komanda.Ilustracija slika 26 pokazuje rezultat niza komande.

Slika 26.XVI Ilustracija crtanja slo enog tijela primjenom intersect niza komande

Interfere izvr ava iste operacije kao INTERSECT ali interfere zadr ava orginale od oba objekta. 1.Izaberi jednu od komandi na lijevoj slici i pritisni Enter 2.Izv i jednu pa drugu selekciju pa pritisni Enter 3.Na Auto CAD-ovu obavijest YES/No odgovorite : Y Dobijate crte kako je dole na slici prikazan 1.Command: interfere Upi e se i pritisne Enter da se pojave opcije Select first set of solids: 2. Select objects: 1 found Izabere se skup objekata sa pritisnutom Shift tangentom 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Select second set of solids: Select objects: 1 found Izabere se drugi skup objekata sa pritisnutom tangentom 5.Select objects: Pritisne se Enter da se izvr i kalkulacija u programu. Comparing 1 solid against 1 solid. Interfering solids (first set): 1 (second set): 1 Interfering pairs :1 6.Create interference solids? [Yes/No] :Izabere se opcija dali ili ne da se kreiraju tijela.Pritisne se Enter posle toga da se zavr i komanda Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

31

Tipi an primjer crtanja slo enog tijela sa komandom INTERFERE

Slika 27 .XVI Ilustracija primjene Interfere komande za dizjniranje kompleksnog objekta

ite sa primjeroma Prvi primmjer Kako uraditi jedan kompleksan model mo e da se na e vi e pristupa.Ovaj pristup koji se prezentira je jedan od mogu ih koji se mo e primjeniti u odre enoj situaciji.Izabrao sam jedan manji stambeni objekat ijih dimenzija i rasporeda se sje am kako bih mogao prezentirati kako se to mo e uraditi .Stambeni objekat je nacrtan sa linijama na odre enom lejeru i na odre enom imenovanom i paranom UCS kordinantnom sistemu.Sa kordinantnim sistemom postavljen je imenovan pogled na View dialog box-u naziv pogleda Osnova objekta ,tako da se u bilo kojem dijelu operacija mo emo vratiti i pogledu i Ucs sisstemu. I Korak formiranje lopova za osnovu kompleksnog objekta. Da bih uradili jedan kompleksni model objekat moramo uraditi lopove.Po to je objekat nacrtan sa komandama za kreiranje i ure ivanje objekata o kojima ste u ili i nau ili slede a ilustracija vam pokazuje kako se radi zatvoreni lop kori tenjem niza Pedit komande .Izra ena linija sa spoljnje strane je pretvorena linija u zatvorenu polyliniju slede im nizom Pedit komande: 1.Command: pedit pritisne se Enter 2.Select polyline or [Multiple]: Izabere se jedna linija spoljnje konture. 3. Object selected is not a polyline Do you want to turn it into one? Pritisne se Enter .Auto CAD vas je pitao da li elite da pretvorite liniju u neku opciju koja se pojavi posle pritiska na Enter. 4. Enter an option [Close/Join/Width/Edit vertex/Fit/Spline/Decurve/Ltype gen/Undo]: j Upi e se opcija Join i pritisne Enter da se spoje linije uzatvorenu polyliniju . Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

32

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

5.Select objects: 1 found Izabere se prva linija 4.Select objects: 1 found, 2 total Izabere se druga linija sa prisnitom Shift tangentom i ostale sve linije dok se ne pojavi oznaka kao to je na lijevoj ilustarcije prikazano. 6.Select objects: 1 found, 3 total 7.Select objects: 1 found, 4 total 8.Select objects: 1 found, 5 total 9.Select objects: 1 found, 6 total 10. Select objects: 1 found, 7 total 11.Select objects: 1 found, 8 total 12.Select objects: 1 found, 9 total Na kraju izbora lopa pritisne se dva puta Enter da se zavr i komanda i da se formira lop koji se mo e koristiti za primjenu komandi oblikovanja 3D tijela. Ponovite komandu da se zatvore svi preostali lopovi koji su potrebni va em dizajnu. II Korak Uspostavljanje pogleda i vezivanje UCS za pogled. • Primjenimo UCS komande da se pomjeri Ucs za ugao objekta i parajmo UCS. 1.Command: Ucs izabrata komanda. Current ucs name: *NO NAME* 2.Enter an option [New/Move/orthoGraphic/Prev/Restore/Save/Del/Apply/?/World] : s Upisana opcja paranja Ucs-a i pritisnut Enter. 3.Enter name to save current UCS or [?]: Ucs0 Upisano ime i pritisnut Enter da se para ime Ucs-a.

Slika 28 .XVI Ilustracija uspostavljanja pogleda i UCS-a za crtanje kompleksnih objekata

• Primjenimo View komandu da uspostavimo pogled. 1.Command : View se upi e i pritisne Enter da se pojavi View dialog box. 2. U View dialog box-u izaberemo New View da nam se pojavi New View dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

33

3. U New View dialog box-u upi emo ime pogleda Osnova objektai izabremo OK da nam se ponovo pojavi View dialog Box. 4. U View dialog box-u Izaberemo Set Current i izaberemo OK da se pogled postavi za aktuelnim. Bilje ka: Primjenimo neku od 3D orbit komandi da prekontroli emo kako nam je orjentisan UCS i da pogledamo u desnom ramu 3D orbit komande dali se pogled nalazi na njemu.Izabremo ga i postavimo ga na crte za dalji rad i zavr imo 3d Orbit komandu Ilustracija nam pokazuje rezultat primjenjenih nizova komande.Vidimo jesmo li pravilno orjentisali UCS radi orjentacije UCS Z kordinate. Korak III U ovom koraku treba da se razmisli ta dalje raditi dali oblikovati temelje ispod pogleda u kojem slu aju kod primjene Extrude komande unosi se negativna vrijednos Z ose ili oblikovati zidove.Po to za navedeni objekat na skici nalazi se i podrum onda se mora razmisliti kako i njega oblikovati .Temelji podruma i temelji objekta se razlikuju u dubini i iz tih razloga je potrebno oblikovati dodatne lopove kako bih se oblikovale podrumske prostorije.Lopove podruma ekstrudirati na ve u dubinu u odnosu na dubinu temelja ostalog dijela objekata.Primjenom Extrude, Union i Subtract komandi mo e se sve to definisati.

Slika 29 .Ilustracije primjene nizova Exrude,Union i Subtract komandi za dizjniranje objekta

Da se postave otvori za vrata ili prozore nacratju se lopovi –pravougaonik prema du ini prozora ili vrata uz pomjeranje UCS-a na kote crtanja lopova a zatim primjenom Extrude i subtract komandi da se naprave otvori u zidovima za prozore i vrata. Kako to izgleda pogledajte ilustraciju pa je prostudirajte sami..Sa nivoom terena objekta postavljena je i plo a 60 cm oko objekta.Postavljanje plo e mo e se izvr iti na isti na ina kao i za prozore i vrta definisanjem pomjeranja Z kordinate do visine terena a potom se nacrta lop sa kojim se izvr i ekstrudiranje.Ako i drugi teren oko objekta treba preure ivati formirajte novi pogled sa paranim novim UCS-om i pogledom da bih se po okolnom terenu postavili povr ine o kojima smo u prethodnom dijelu ovog poglavlja u ili kako se crtaju. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

34

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Na kraju vi mo ete dijelove i na prostiji na in kreirati do sada nau enim komandama ,oblikovati dijelove i modifikovati ih to emo u nardnim poglavljima vidjeti i jednostavno ih montirati primjenim odgovaraju ih komandi pomjeranja bilo sa Move.Rotate ili Align i drugim komandama koje su podesne za njihovu primjenu. Slede a ilustracija nam prikazuje dalji tok dizajniranja objekta.

Slika 30 .XVI Ilustracija toka dizjniranja objekta prema navedenom opisu

Bilje ka : Da bih se objekat fotografski izrazio potrebno je voditi ra una o izboru lejera i materijala koji e se koristiti za nano enje na objekat kako bih fotografija koju elite da uradite izgledala to realnija. Primjer II U ovom primjeru emo samo nabrojati ta se primjenjuje. 1.Nacrta se polilinijski profil sa kru nicama u aktuelnom UCS-u Top View kako se to mo e primjetiti na ilustraciji. 2. Primjenimo EXTRUDE komandu da se ekstrudiraju i polylinijski profil i kru nice 3. Primjenimo Subtract komandu da od modelirang polyliniskog modela oduzmemo cilindre dobijene ekstrudiranjem da se izrade otvori na profilu.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

35

Slika 31 .XVI Ilustracija modeliranja kompleksnog modela primjenom navedenih nizova komandi.

4. Pomjerimo UCS na tako dobijeni profil na sredinu stranice prema slici. Prethodno vizueliziramo ta smo dobili sa 3d Orbit komandom pa onda smjestimo UCS na centar ivice modela.Ukoliko ima problema sa Object snapom za centar ,pre nego to smjestimo iza startovanja Move UCS komande na komandnu liniju ukucamo MID da prisilimo Object Snap da se aktivira pa onda smjestimo UCS na centar ivice vizueliziranog modela.Primjetite i pozitivni smjer Z ose koji e nam biti potreban za ekstrudiranje drugog objekta na elnom pogledu. 5. Iz aktivne komande 3D Orbit na desnom oknu Toolbara 3D Orbit izaberimo Front View da se crte postavi na ekran. 6. Na postavljenm pogledu primjeti emo da je na UCS postavljen na ivicu modela ali da se nalazi X i Z osa.Po to sva crtanja objekata se vr e na UCS X,Y ravni ,to emo uraditi postavljanje izborom View UCS kordinantnog sistema. 7. Kada smo postavili UCS onda crtamo objekte kako smo i do sada radili .Nacrtajmo polylinijski objekat sa lukom ,onda smjestimo centar kru nice na nacrtani objekat kako nam je na lijevoj ilustraciji prikazano i nacrtajmo kru nicu . 8. Primjenimo Extrude i Subtract komandu da nacrtane objekte modeliramo kao i prethodne. 9.Po to znamo da smo nacrtali objekte na UCS kordinantnom Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

sistemu a da se prilikom ekstrudiranja za visinu ekstrudiranja jedna strana modela pomjerila a druga strana se zadr ala na centru .To zna i da novi model ne le i svojom sredinom na centru . • 10. Primjenimo sada komandu Move sa relativnim pomjeranjem kako izgleda to : 1. Command: _move Izabrana komanda . 2. Select objects: 1 found Odabran objekat –model za centriranje . 3. Select objects: Pritisne se Enter. 4.Specify base point or displacement: 0,0,-10 Upi e se kordinate za relativno pomjeranje (pozitivna ili negativna vrijednost polovine visine ekstrudiranja radi centriranja modela ukoliko se eli centrirati ili neka druga vrijednost ako se eli premjestiti na neku drugu poziciju) i pritisne se Enter 5. Specify second point of displacement or : pritisne se Enter drugi puta da se komanda zavr i a dio premjesti na specificiranu lokaciju. Dimension extension disassociated. 11. Da bih slo eni model bio jedinstven a ne kako je prikazano na naprijed lijevoj ilustraviji pogleda .Primjenimo po ve nau enom na inu komandu Union i kompleksni dio je jedinstven i takvog postavljajte na crte ili nastavite modificirati prema zahtjevima va eg dizajna.

Osobine tijela(massproperties) Nala enje osobina tijela(masa i dr.)Posle crtanja tijela mo ete koristiti:Jednu od komandi sa slike prikazane na lijevoj strani .Ako na komandnoj liniji se : 1.Command : massprop se upi e i pritisne Enter . Izlo i se Auto CAD Text Window prozor u kome se nalaze svi neophodni podaci o tijelu:masi ,volumenu, momentu inercije i sli no to mo ete uo iti na lijevo prikazanoj slici.Program vas dalje pita u koji ete fajl da se upi u podaci.Vi mo ete jednostavno odrediti ime fajla .Fajl je kreiran u jednom jednostavnom ASCII tekst fajlu. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

37

Konvertovanje punih AME modela za AutoCAD-ove objekte Komanda za preobra anje AME modela se starta sa komandne linije : 1. Command line: ameconvert Upi e se komanda i pritisne Enter da se pojave slede e opcije. 2.Select objects: Koristi se objekt slekcioni metod. Objekti koji se biraju moraju imati zavr tak fajla AME Advanced Modeling Extension (AME) Release 2 ili 2.1 regiona ili tijela. AutoCAD ignori e sve druge objekte. Po zavr etku izbora objekata ,pritisne se Enter i objekti se konvertiraju za tijela ili regione AutoCAD-a. Zbog pove anja ta nosti na novim CAD modelima AME modeli mogu izgledati neznatno druga iji posle konverzije.Ratlike nisu primjetne gdje su prethodne verzije modeliranja tijela CAD –a identi ne povr inama od dva razli ita oblika po to su tako blizu bili rije eni na istoj ravni. Nova AutoCAD puni modeli sa finijim tolerancijama mogu prevesti ove povr ine sa bla im offsetom.Ovaj fenomen je najo igledniji sa primjenjenim oblicima kao to su zaobljeni ,zarubljeni i izbu eni otvori. Otvori mogu biti slijepi novog modela sa njihovim finijim aproksimacimacionim mogu nostima ,tuma i se tako ta je bilo jedanput cijeli –otvor bli e irini nego tijelo.Tipi no je to je du ina materijala tijela zadr ala razlike izme u tolerancija prethodnog i novog modela. Isto tako ,a urirani filteri ili zarubljenja mogu povremeno biti smje teni ispod povr ine , kreiraju i otvor kroz tijelo, ostavljaju i orginalni oblik neispravljen.Dakle filteri crtanja ili bla a zarubljenja iznad orginalne povr ine kreiraju ne ravnu tranziciju –prelaz izme u tijela i zaobljenja ili zarubljenja.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

38

XVI Poglavlje o crtanju objekata u 3D prostoru

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

1

Modificiranje trodimenzionalnih tijela ............................................................... 1 Rotacija objekata u 3D prostoru ..................................................................... 2 Raspored objekata u 3D prostoru (Array objects in 3D) ................................. 5 Preslikavanje u 3D prostoru (Mirror in 3D).................................................... 6 Centriranje i poravnavanje objekata u tri dimenzije........................................ 8 Preure ivanje trodimenzionalnih mre nih objekata ...................................... 10 Ure ivanje trodimenzionalnih tijela (Editing Solids).................................... 12 Zarubljivanje ivica tijelima(Chamfering solids)............................................ 13 Zaobljavanje ivica tijela (Filleting solids)..................................................... 15 Podjela tijela na sekcije (Sectioning Solids) ................................................ 17 Kri enje tijela (Slicing solids) ..................................................................... 19 Ure ivaje tijela (Editing solids).................................................................... 20 Ekstrudiranje lica tijela (Face opcijom) ........................................................ 22 Pomjeranje tijela (Move opcijom) ................................................................ 24 Rotacija lica (Rotating Faces) ...................................................................... 24 Offsetovanje lica .......................................................................................... 26 Za iljivanje oblika (Tapering Faces) ............................................................ 26 Brisanje lica ................................................................................................. 27 Kopiranje lica .............................................................................................. 28 Bojenje lica.................................................................................................. 28 Preure ivanje ivaca tijela ............................................................................ 29 Preure ivanje Body tijela ............................................................................. 30 Reprezentacija tijela na crte ima .................................................................. 35 Kori tenje Solview komande........................................................................ 39 Kori tenje Soldraw komande ....................................................................... 39 Kreiranje 2d crte a od 3d modela Solprof komandom .................................. 41

Modificiranje trodimenzionalnih tijela Kao to ste u ili u prethodnom poglavlju,crtanje objekata je samo dio procesa proizvodnje stvaranja Auto CAD –ovih crte a.Vi ete vjerovatno provoditi skoro polovinu va eg vremena kojeg ste utro ili crtaju i va crte da bi ga modificirali onako kako vi elite da izgleda.Jedan veliki dio vremena se u para prepoznavanjem i ponovnim kori tenjem objekata koje ste prvobitno crtali. Kada vr ite ure ivanje trodimenzionalnih objekata mnoge komande koje ste koristili za ure ivanje 2D objekata su iste.Objekti se mogu pomjerati(move), kopirati ,skalirati(scale) ili brisati (delete) upravo lagano kao to je bilo i sa 2Dobjektima,kori tenjem istih komandi o kojima ste u ili u 2D okolini.Na primjer da se kopira jedan objekat koji je kao novi objekat lociran dve jedinice desno ,a tri jedinice u Z direkciji tada vi specificirate second displacement (2,0,3). Ttako e mo ete ih rotirati i rasporediti po izboru,mada komande sa kojima ste radili ,djelovale su na objekte u 2D ravni i u aktuelnom UCS-u.Neke komande kao BRAEK,TRIM i Extend ne mogu biti kori tene za modifikaciju 3-D mre a (meshes) ili tijela (Solids) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

2

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

Sposobnost modificiranja objekata u 3-D prostoru je pobolj ana sa dodatkom nekoliko Edit-komandi koje su specifi no po eljne za kori tenje u 3-D. Na primjer dok ROTADE komanda rotira objekte u aktuelnoj XY ravni ,ROTADE3D komanda rotira objekte oko dafinisane ose negdje u 3D prostoru.Auto CAD obezbe uje sli ne komande za raspore ivanje i prelikavanje ARRAY i MIRROR objekta u tri dimenzije. U poglavljima napred ste nau ili da su Auto CAD-ove mre e (meshes) u stvarnosti specijalan oblik polylinija,mogu se promjeniti odnosno redigovati iste polylinije kori tenjem polyline Editing koamndi o kojima ste u ili u Auto CAD 2D. U prvom dijelu ovog poglavlja se obja njava kako uraditi slede e: • Rotacija objekata u 3D prostoru • Raspored objekata u 3D prostoru • Preslikavanje objekata u 3D prostoru • Centriranje objekata u 3D prostoru • Preure ivanje trodimenzionalnih mre a u 3D prostoru

Rotacija objekata u 3D prostoru O ROTADE komandi ste u ili da se rotiraju objekti oko specifi ne 2D ta ke ,ose ili pravca u aktuelnom UCS kordinantnom sistemu.Da se rotiraju objekti u 3D prostoru koristi se komanda Rotade3D. ROTADE3D komandom se omogu uje da se rotira neki objekat oko proizvoljne 3D ose.Takva osa mo e biti osnovana na postoje em objektu,tj.jedna osa od aktuelnog UCS-a ili dvije ta ke koje se specificiraju negdje u 3-D prostoru.Prvo se biraju objekti koje eli rotirati,a onda se specificiraju ose rotacije a posle ugao rotacije.Rotacija objekata jednog i drugog je relativna u odnosu na njihovu aktuelnu orjentaciju ili referntni bazni ugao.Kada se rotiraju objekti njihova veli ina ostaje ista. Jedan o alternativna komandi se mo e izabrati lijevo prema ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : ROTATE3D se upi e i pritisne Enter da se pojave slede e opcije : Current positive angle: ANGDIR=counterclockwise ANGBASE=0 2.Select objects: 1 found izabere se objekat za rotiranje ili vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom 3.Select objects: Pritisne se Enter da se pojave opcije : [Object/Last/View/Xaxis/Yaxis/Yaxis/2points]: O upisano i pritisnut Enter.(Izabrana opcija Object) 4.Select a line, circle, arc, or 2D-polyline segment: Izabere se object kru nica. 5.Specify rotation angle or [Reference]: 180 Upi e se vrijednost ugla rotacije i pritisne Enter .Ukoliko se upi e R onda se upisuje po etni ugao i krajnji ugao rotacije.Ilustracija primjenjene komande slika 01.XVII. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

3

Slika 01.XVII Ilustracija primjenjenog niza Rotate3D komande za rotiranje 3D tijela

•

Object opcija Postavlja se osa rotacije za postoje i objekat: liniju, kru nicu, luk ili 2D poyline sgmenat.Ako se izabere linija ili polylinije segment osa je odre ena sa objektom (ili prolazi kroz njezine krajnje ta ke).Ako izaberete jedan luk ili kru nicu ma kako, osa je normalna linija na prolaz objekta kroz njzinu ta ku centera. Pozitivana direkcija ose je osnovana na pozitivnoj Z osi aktuelnog UCS.Ako je osna linija u XY ravni aktuelnog UCS-a pozitivna direkcija je osnovana na pozitivnoj direkciji X i Y ose. • Last opcija : omogu uje vam kori tenje prvobitne ose ako si ve koristio ROTADE3D komandu. • View opcijom Pode ava se osa rotacije sa poglednom direkcijom aktuelnog vieport-a. Auto CAD vas obave tava za ta ku na aktuelnoj ravni kroz koju osa prolazi.Pozitivni pravac osnih ta aka je prema elu ekrana . • X axis/Y axsis/Z axsis opcija dozvoljavaju pode avanje ose ratacije paralelno sa jednom od osa u aktuelnom UCS-u. Auto CAD vam poru uje za ta ku kroz koju osa prolazi.Pozitivni osni pravac podududaran je sa pravcem izabrane ose. • 2points opcija: Osnovna opcija postavljanja omogu uje vam definisanje prolaza ose kroz dve ta ke 3D prostora. Posle izbora dvije ta ke Auto CAD vam poru uje za ugao rotacije: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

4

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

Slika 02.XVII Ilustracija primjenjenog niza Rotate3D komande za rotiranje 3D tijela

1.Command: rotate3d Izabrana komanda Current positive angle: ANGDIR=counterclockwise ANGBASE=0 2.Select objects: 1 found Izabran objekt 3.Select objects: pritisne se Enter 4.Specify first point on axis or define axis by [Object/Last/View/Xaxis/Yaxis/Zaxis/2points]: 2 Upi e se opcija i pritisne Enter 5.Specify first point on axis: 0,0,0 Specificira se prva ta ka 6.Specify second point on axis: 50,-50,50 Specificira se druga ta ka 7.Specify rotation angle or [Reference]: r izabre se opcija Reference 8.Specify the reference angle : 15 Specificira se referentni ugao 9. Specify the new angle: 60 specificira se novi ugao .Ilustracija 02.XVII rezultat navedenog niza komande. Rotirajte izabrane objekte specificiranjem ugla tako to ete ukucati R ugao rotacije (for Reference) i pritisnuti ENTER. Auto CAD vam poru uje za novi ugao.Ovo je jednostavno Reference opcija od ROTADE komande.I kada ste je nau ili ipak je ponekad lak e rotirati objekte u odnosu na druge objekte koriste i ugao rotacije,parcijalno kada elite rotirati objekt da se poravna sa drugim objektom. Savjet:Sjetite se kad jedna komanda izlo i seriju opcija osim kucanja ,vi mo ete izabrati komandnu opciju iz dodatnog menijaa koji se pojavi kada kliknete na desno dugme mi a. Bilje ka: ANGDIR i ANGBASE sistem varijabli su izlo ene vrijednosti na komandnoj liniji kada ste startovali ROTADE3D komandu.U stvarnosti to je sistem varijabilnih vrijednosti koje mogu biti postavljene na UNITS komandama.ANGDIR vrijednosti determini u pove anje pozitivnih vriednosti uglova u smjeru kazaljke na satu kao i suprotnom pravcu okretanja kazaljke na Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

5

satu.ANGBASE vrijednosti determini u pravac koji Auto CAD koristi kao osnovni bazni ugao.

Raspored objekata u 3D prostoru (Array objects in 3D) Raspore ivanje u 3D prostoru 2D objekata je veoma jednostavno.Mogu se nacrtati kopije objekata u pravougaonom ili polarnom sistemu raspore ivanja.Pravougaono raspore ivanje kontroli e se redovima i kolonama odnosno njihovim brojevima kao i rastojanjima izme u njih.Za polarno raspore ivanje kontroli ete broj kopija objekta i uglove raspore ivanja. Jednu od alternativnih komandi se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : 3DARRAY se upi e i pritisne Enter da se pojavi : Slika 03.XVII Ilustracija primjene niza 3DArray komande opcije Rectangular

2.Select objects: 1 found Izabere se objekat za raspore ivanje. 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Enter the type of array [Rectangular/Polar] : Pritisne se Enter za pravougaono raspore ivanje.Ili se upi e P i pritisne Enter za polarno raspore ivanje objekata. 5.Enter the number of rows (---) : 2 Upi e se broj redova. 6.Enter the number of columns (|||) : 2 Upi e se broj kolona. 7. Enter the number of levels (...) : 2 Upi e se broj nivoa po Z osi. 8.Specify the distance between rows (---): 150 Upi e se rastojaje izme u redova Specify the distance between columns (|||): 150 Upi e se rastojanje izme u kolona. Specify the distance between levels (...): 150 Upi e se rastojanje izme u nivoa i pritisne Enter da se zavr i komanda.Slika 03. XVII je rezultat navedene komande. • Opcija Rectangular :Auto CAD osniva pravougaonik po ijoj je baznoj liniji raspore en broj izabranih objekata sa uglom rotacije.U osnovi ovaj ugao je jednak nuli (default) tako da su redovi i kolone pravougaoni zraci ortogonalni na X iY ose.Osnovni default ugao 0 pravca se mo e promjeniti postavljanjem promjene sa komandom UNITS. Lijevo na ilustraciji je prikazana orjentacija i raspored redova,kolona i nivoa kod Rectangular opcije koju mo emo vidjeti i na slici 03.XVII. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

6

Komandom 3Darray se kreira pravougaoni raspored ili polarni raspored objekata,osim specifikacije broja kolona(X direkcija) i redova (Y direkcija) specificira se i broj nivoa u (Z direkciji). •

Polar opcijom : Kopiraju se objekti oko ose rotacije. Kada se kreira Polarni raspored zraci se crtaju suprotno ili u smjeru kazaljke na satu,zavisno dali je ulazna vrijednost pozitivno ili negativna za ugao une ena pri formiranju rotacije.

Slika 04. XVII Ilustracija primjene niza Array3d komande polar opcije

1.Command: 3darray Upi e se i pritisne Enter 2.Select objects: 1 found Izbare se objekat za polarni raspored 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Enter the type of array [Rectangular/Polar] :p Upi e se i pritisne Enter 5. Enter the number of items in the array: 6 (8) Upi e se broj lanova u polarnom rasporedu. 6. Specify the angle to fill (+=ccw, -=cw) : Specificira se ugao rotacije ako se raspore uje po cijelom obimu onda se pritisne Enter. 7. Rotate arrayed objects? [Yes/No] :Izabere se opcija Yes pritiskom na Enter 8.Specify center point of array: Specificira se centar za polarni raspored . 9. Specify second point on axis of rotation: Spcificira se druga ta ka ose rotacije .Ilustracija 04.XVII je rezultat navedenog niza komande.

Preslikavanje u 3D prostoru (Mirror in 3D) Preslikani objekti u tri dimenzije su veoma sli ni preslikanim objektima u dvije dimenzije.Sa komandom MIRROR3D mo ete preslikavati objekte du specificirane ravni preslikavanja.Preslikana ravan mo e biti jedna od slede ih: • Ravan od jedne ravni objekta • Jedna ravan paralelna XY;YZ ili XZ ravni u aktuelnom UCS koja prolazi kroz jednu izabranu ta ku. • Definisana ravan sa tri izabrane ta ke Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

7

Komandom se kreira preslikana slika objekata oko jedne ravni.Jednu od alternativnih komandi izaberete prema lijevoj ilustraciji .Ako se starta komanda sa komandne linije onda se : 1. Command : MIRROR 3D se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Select objects: 1 found Izabere se objekat . 3.Select objects: Pritisni se Enter 4.Specify first point of mirror plane (3 points) or [Object/Last/Zaxis/View/XY/YZ/ZX/3points] : o Upi e se opcija i pritisne Enter 5.Select a circle, arc, or 2D-polyline segment: izabere se kru nica 6.Delete source objects? [Yes/No] : Pritisne se Enter da se ne bri e objekat . Ilustracija na slici 05 je rezultat navedenog niza komande

Slika 05. XVII Ilustracija primjene niza Mirror3D komande Object opcije

• • • •

Object:Koristi se ravan od postoje eg 2D objekta ;kru nica,luk ili 2D polylinija kao ravan oko koje se preslikavaju objekti.Ilustracija 05.XVII. Last:Ponovo se koristi prvobitna ravan preslikavanja,ako ste ve koristili Mirror3D komandu. Zaxis Defini e se ravan preslikavanja sa ta kom na ravni i ta kom na Z osi normalno od ravni preslikavanja. View Centrira se ravan preslikavanja paralelno sa gledaju om ravni aktuelnog viewport-a i prolazom kroz izabranu ta ku. •

XY/YZ/Z

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

8

•

X Omogu ava poravnavanje ravni preslikavanja sa jednom od tri standardne ravni aktuelnog UCS_a. Auto CAD vas pita kroz koju ta ku prolazi ravan preslikavanja. 3points Osnovna opcija omogu uje vam definisanje bilo koje ravni koja prolazi kroz tri ta ke u 3D prostoru..

Centriranje i poravnavanje objekata u tri dimenzije Kad ste crtali 2D objekte u ili ste kori tenje ALIGN komande za manipulaciju objektima u dvodimenzionalnom sistemu.U 3D prostoru ALIGN dobija jo vi e na zna aju .ALIGN komanda je u stvarnosti kombinacija komandi MOVE i ROTATE3D komandi u pojedina nim koracima.Komanda te prvo obavje tava da izabere objekte koje eli pomjeriti.Onda vas obavje tava o tri para ta aka .Ove ta ke vas upu uju na izbor izvori nih i odredi nih ta aka,sa rezultatom pregrupisavanja baza na korelaciji ovih ta aka.Da bi poravnjali objekat radi se sa najmanje dva para ta aka.Prvi par defini e kretanje objekta.Drugi par defini e rotaciju oko jedne ose.Kada ee koristi ALIGN komanda da se poravnjaju 2D objekti vi specificirate samo dva para ta ki.Vi mo ete koristiti ALIGN komandu i za skaliranje objekata i pomjeriti ih da se centriraju sa poravnjavaju im ta kama.Auto CAD se koristi rastojanjem izme u prve i druge odredi ne ta ke da determini e scale-u. Ako ste specificirali tre i par ta aka one mogu rotirati objekte oko druge ose.U tom slu aju objekti su pode eni tako da definisana ravan sa tri izvorne ta ke pode ava se sa definisanom ravni odredi nih ta aka. Komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji.Ako komandu startate sa komandne linije : • Opcija jedne izvori ne i jedne odredi ne ta ke 1.Command : align Se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2.Select objects: 1 found Izabere se objekat za pomjeranje i monta u 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify first source point:Izabere se ta ka 1 5.Specify first destination point: Izabere se ta ka 2 6.Specify second source point:Pritisne se Enter .Sa jednim parom izvori ne i odredi ne ta ke se izvr ipomjeranje i postavljanje dijela kako je to na slici 06.XVII prikazano.Upro eno re eno vr i se monta a.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

9

Slika 06 .XVII Ilustracija primjene niza Align komande za monta u dijelova

•

Opcija sa dve izvori ne i dve odredi ne ta ke 1. Command: align Izabrana komanda

2.Select objects: 1 found Izabran objekat 3. Select objects: Prisne se Enter 4. Specify first source point:Izabre se prva izvorna ta ka 5. Specify first destination point: Izabere se prva odredi na ta ka 6. Specify second source point: end Upi e se na komandnu liniju i pritisne Enter da se mo e prisiliti objek snapa END da se izabere krajnja ta ka a da se ugase ostali objekti snapa (of) 7.Specify second destination point: Izabere se druga odredi na ta ka 8.Specify third source point or : pritisne se Enter 9. Scale objects based on alignment points? [Yes/No] : pritisne se Enter rezultat navedene komande ilustracija naprijed lijevo. • Opcija sa tri izvori ne i tri odredi ne ta ke Komandu birate na isti na in kao i do sada : Specificira se prva izvorna ta ka1 Specificira se prva odredi na ta ka 2 Specificira se druga izvorna ta ka 3 Specificira se druga odredi na ta ka 4 Specificira se tre a izvorna ta ka 5 Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

10

Specificira se tre a odredi na ta ka 6 Rezultat primjenjene komande gore desno na lijevoj ilustraciji.

Preure ivanje trodimenzionalnih mre nih objekata PEDIT komanda se koristi da se modificiraju neki 3D-mre ni objekti koji su kreirani odnosno nacrtani kori tenjem komandi :3DMESH, PFACE, RULESURF, TABSURF,REVSURF i EDGESURF ili osnovni 3D oblici kreirani sa 3D komandom. Da bi se preuredila mre a mora se startovati sa PEDIT komandom pa tek onda se bira mre a za preure ivanje. PEDIT komandom se ure uju polylinije i trodimenzionalne poligonske mre e.Komanda se izabere prema lijevoj ilustraciji.Ako se komanda starta sa komandne linije: 1.Command : PEDIT se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije: 2.Select polyline or [Multiple]: Izabre se polylinija ili se upi e M i pritisne Enter da se pojave opcije: Multiple opcijom :se vr i izbor cjelokupne povr ine za ure ivanje da se pojave opcije za ure ivanje povr ine: 2.Select polyline or [Multiple]: m upi e se i pritisne Enter 3.Select objects: 1 found Izabere se mre a za ure ivanje. 5.Select objects: pritisne se Enter da se pojave opcije koje se pojavljuju i kod izbora polilinije samo bez opcije Edit vertex. Enter an option [Smooth urface/Desmooth/MOpen/MClose/NOpen/NClose/Undo]: Select polyline opcija : Ovom opcijom se bira polylinija za ure ivanja posle ega se pojavljuju slede e opcije. 2. Enter an option [Edit vertex/Smooth surface/Desmooth/Mclose/Nclose/Undo]: e Upi e se opcija i pritisne Enter •

Edit Vertex M i N zatvorene direkcije su zamjenjene sa M i N otvorenim ako je aktuelna polygonska mre a zatvorena u M ili N direkciji.Mijenja se individualno vertex mre e koja se mo e vidjeti kao pravougaonik MxN direkcijama i gdje su dimenzije specificirane u 3DMESH.SURFTAB1 i SURFTAB2 je sistem varijabli uvan M i N vrijednostima za RULESURF,TABSURF,REVSURF i EDGESURF komande. Izborom opcije Edit vertex i pritiskom Na Enter pojavljuje se slede e opcije: Enter an option [Next/Previous/Left/Right/Up/Down/Move/REgen/eXit : Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter. Pritiskom na ENTER prihvata se aktuelno postavljanje koje je jedno ili drugo slede e ili prvobitno.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

11

Slika 07.XVII Ilustracija primjene Pedit komande za ure ivanje povr ina Edit vertex Move opcija

Next pomjera se krsti do slede eg vertex-a.Markeringom se ne mo e ravnomerno obahvatiti od kraja do mre e, ako je mre a zatvorena. Previous Pomjera se markering prvobitnom vertex-u.Markeringom se ne mo e obuhvatiti ravnomerno od starta do kraja mre e, ako je mre a zatvorena. Left Pomjera se markering prvobitnom vertex-u u N direkciji.Markiranje se ne mo e obuhvatiti ravnomerno od po etka do kraja mre e ako je mre a zatvorena. Right Pomjera se markering prvobitnom vertex-u u N direkciji.Markiranje se ne mo e obuhvatiti ravnomerno od kraja do po etka mre e , ako je mre a zatvorena. Up Pomjera se markering slede em vertex-u u M direkciji.Markiranje se ne mo e obuhvatiti ravnomern od kraja do po etka mre e , o ako je mre a zatvorena. Down Pomjera se markering prvobitnom vertex-u u M direkciji.Markiranje se ne mo e obuhvatiti ravnomernod po etka do kraja mre e , ako je mre a zatvorena. Move Ponovo se pozicionira vertex i pomjera se markering za preure ivanje.Primjenom Move opcije na komandnoj liniji se pojavi : Specify new location for markerad vertex : Specificiraju se kordinate. Savjet : Kordinate se ukoliko nije potrebna ve a ta nost specificirati za markirani vertex itanjem X i Y vrijednosti sa donjeg ugla Status bara i uno enjem Z vrijednosti ili prema potrebama dizajna ili ako se radi o terenu uno enjem visinske kote terena.Kordinantni sistema se mo e pomjerati i postavljati na eljenu poziciju da se lak e izvr i ure ivanje povr ine Regen :Regeneri e se polygonska mre a. Exit Izlazi se iz na ina preure ivanja vertex-a(vrhunca) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

12

• Smooth surface( glatke povr ine) Omogu ava pode avanje glatkih povr ina na mre i.SURFTYPE sistem varijabli kontroli e vrste povr ina .Vrste povr ina uklju uju kvadratne B-spline,kubi ne B-spline i Bezier linije.

•

Desmooth Uklanja glatko u stavljenu Smooth Surface opcijom.

•

Mclose Zatvara se M direkcija polylinija ako je poligonska mre a otvorena u M direkciji

• Mopen Otvara se polyline M direkcija ako je poligonska mre a zatvorena u M direkciji. Nclose Zatvara se N direkcija polylinija ,ako je poligonska mre a zatvorena u N direkciji • Nopen Otvara se N direkcija polylinija ako je poligonska mre a zatvorena u N direkciji. • Undo Povra aju se prethodne PEDIT opcije Exit Kraj Pedit komande. Savjet:Vrhunci se mogu pomjeriti lako kori tenjem Grps opcija.Ipak je potrebno koristiti Pedit komandu kako god su i druge varijante mogu e.Lijevo ilustracija prikazuje metodu kori tenja gripsa.

Ure ivanje trodimenzionalnih tijela (Editing Solids) U prthodnom dijelu ovog poglavlja ste u ili neke od specijalnih komandi za ure ivanje objekata u trodimenzionalnom prostoru.Tako e ste u ili mnoge komande koje su se koristile za modificiranje 2D –objekata.Rad na modificiranju Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

13

objekata u tro dimenzionalnom prostoru je jednak sa modificiranjem objekata u dvo dimenzionalnom prostoru.Vi ste u ili i kako se koriste Boolean opcija (union,subtract i intersect) da se kreiraju slo ena tijela, i kori tenjem jednog tijela da se modificira oblik drugog tijela. Sada je do lo vrijeme da se modifikuju 3D tijela koja ste kreirali u ranijim poglavljima .Mada je Auto CAD –ova sposobnost postala malo ograni ena vi ete mo i da izvedete mnoge operacije modifikovanja tijela.Mo ete kopirati,pomjerati ,skalirati ili brisati ove objekte ali sa drugim operacijama kao to su trim,extend i stretch ne ete mo i to izvoditi na 3D tijelima.Umjesto toga Auto CAD je obezbjedio nekoliko komandi za sje enje i sekcioniranje tijela preure ivanje izgleda ivica tijela, omota a tijela tj. da se kreiraju tanki zidovi i raspodjeli slo eno tijelo na individualne komponente.Osim toga Fillet i CHamfer komande se mogu koristiti za modifikaciju tijela na na in koji je malo kompleksniji za obadve komande nego to je to bilo sa 2D objektima a podesnije za rad sa 3D modelima. U ovom poglavlju se obja njava,kako raditi slede e: • Chamfer-( zarubljivanje ivica) • Fillet -(zaobljavanje ivica) • Section solids(skcionisanje tijela) • Slice solids (kri anje tijela) • Edit faces(ure ivanje lica) • Edit edges(ure ivanje ivica) • Separate solids (razdvajanje slo enih tijela) • Shell solids (omotavanje tijela) Bilje ka Auto Cad je obezbjedio osnovne mogu nosti za modeliranje tijela.Modernije funkcije kao to je sposobnost za prekrajanje osnovnih oblika ili karakteristika(feature) orginalno kombinovanih u slo enim tijelima. Auto Cad je obezbjedio moderne programe kao to je Autodesk;sa Mechanical Desktop-om u kojem se mo e uraditi sve to se zamisli. Savjet.Kada preure ujete objekte iz View menija se izabere Toolbars da vam se pojavi Customize dijalog box markirajte Solidedits toolbar da vam se pojavi na ekranu.

Zarubljivanje ivica tijelima(Chamfering solids) U 2D prostoru ste u ili kako spojiti dva ne paralelna objekta sa jednom linijom i da se nacrta koso (zarubljena) ivica.Kada se radi sa 3D tijelima mogu se koristiti CHAMFER-komande da se zarubi jedana ili vi e ivica kreiraju i jedan novi oblik izme u dva neparalelna oblika.Da se zarubi jedno tijelo po inje se sa komandom Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

14

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

CHAMFER,a onda se bira tijelo sa markiranjem ivice.Posle selekcije ivice program raspoznaje namjere za zarubljivanje tijela stoga prezentuje razli ite serije poruka koje se pojavljuju kako bi se modificirao 3D objekt.Komandu mo ete izabrati prema lijevoj ilustraciji ili startati sa komandne linije : 1.Command : CHAMFER se upi e i pritisne Enter da vam se pojave opcije:

Slika 08.XVII Ilustracija primjenjenog niza Chamfer komande za zarubljivanje ivica tijela.

(TRIM mode) Current chamfer Dist1 = 10.0000, Dist2 = 10.0000 2.Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]: Base surface selection... Izabere se bazna povr ina za zarubljenje. 3.Enter surface selection option [Next/OK (current)] : n Upi e se opcija i pritisne Enter da se pojavi pod 4..Ako je izabrana odgovarju a povr ina onda se samo pritisne Enter 4. Enter surface selection option [Next/OK (current)] :Pritisne se Enter 5.Specify base surface chamfer distance : Upi e se vrijednost prve distance ili se pritisne Enter ako je odgovaraju a distanca 6.Specify other surface chamfer distance : Specificira se druga vrijednost distance povr ine 7.Select an edge or [Loop]: Odabere se 1 ivica ili vi e ivica mogu i sve ili se izabere Loop opcija .Sve odabrane ivice za zarubljivanje moraju le ati na baznom istaknutom licu tijela.Po pojedina nom izboru eljenih ivica za zarubljenje pritisne se Enter.Ilustracija slika 08.XVII. Ako se izabre ivica 3D tijela Mora se indicirati koja je povr ina bazna povr ina.Da bih se izvr io izbor eljene bazne povr ine biraju se slede e opcije. • OK opcijom se postavlja izabrana povr ina kao bazna povr ina . • Next opcijom se bira slede a povr ina kao bazna povr ina. Posle selekcije bazne povr ine i postavljanja distanci zarubljivanja,biraju se ivice bazne povr ine za zarubljivanje.Vi mo ete izabrati pojedina no ivice ili sve ivice od jednom.Ako elite sve ivice zarubiti odjednom unese se opcija Loop da se zarube sve ivice lopa primjer slijedi. • Loop opcija Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

15

1.Command: chamfer Izabere se komanda (TRIM mode) Current chamfer Dist1 = 10.0000, Dist2 = 10.0000 2.Select first line or [Polyline/Distance/Angle/Trim/Method]: Base surface selection... izabere se bazno lice. 3.Enter surface selection option [Next/OK (current)] : Pritisne se OK ako je odabrano bazno lice 4.Specify base surface chamfer distance : pritisne se Enter ako distanca odgovara,ako ne upi e se nova vrijednost i pritisne Enter. 5.Specify other surface chamfer distance : pritisne se Enter isto kao pod4. 6.Select an edge or [Loop]: l upi e se opcija lopa i pritisne Enter 7.Select an edge loop or [Edge]: Select an edge loop or [Edge]: Odabere se jedna ivica lopa i sve ivice se lopa osvjetle , posle pritiska na Enter, komanda se zavr i a sve ivice lopa se zarube.Ilustracija slika 09.XVII.

Slika 09.XVII Ilustracija primjenjenog niza Chamfer komande Loop opcije

Dole na slici mo ete upoznati postupke i na ine izbora ivica i baznih povr ina za zarubljivanje ivica. Sa Chamfer komandom se mo e izvr iti zarubljivanje ivica otvora na isti na in kao i ivica lica .Lijeva ilustracija prikazuje rezultat niza komande.

Zaobljavanje ivica tijela (Filleting solids) FILLET komanda je druga komanda koja se u ila u 2D prostoru.Ona mo e da modifikuje tijela,zaobljavanjem njihovih ivica.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

16

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

Izaberite jednu od alternativnih komandi prema lijevoj ilustraciji ili ako se komanda starta sa komandne linije: 1. Command : FILLET se upi e i pritisne Enter da se pojavi: Current settings: Mode = TRIM, Radius = 10.0000 2.Select first object or [Polyline/Radius/Trim]: Izabere se ivica za zaobljenje 3.Enter fillet radius : Upi e vrijednost za radijus ili se pritisne Enter da se prihvati ponu ena od programa 4.Select an edge or [Chain/Radius]: Pritisne se Enter i ivica je zarubljena. 1 edge(s) selected for fillet.

Slika 10.XVII Ilustracija primjene niza fillet komande za zaobljavanje ivice tijela

Izabere se prvi od dva tra ena objekta za definisanje 2D zaobljenja ili ivica od 3D tijela za zaobljavanje. 1.Command :FILLET pritisne se Enter Current settings: Mode = TRIM, Radius = 10.0000 2.Select first object or [Polyline/Radius/Trim]: Enter fillet radius : Izabere se obekat-ivica tijela. 3.Select an edge or [Chain/Radius]: c Upi e se opcija Chain i pritisne Enter 4.Select an edge chain or [Edge/Radius]: r Upi e se opcija za novu vrijednost radijusa i pritsne Enter 5.Enter fillet radius : 5 Upi e se nova vrijednost radijusa 6. Select an edge chain or [Edge/Radius]: Izabere se ivica za zaobjljenje . 7.Select an edge chain or [Edge/Radius]: r Upi e se opcija radijusa 8.Enter fillet radius : 20 Upi e se nova vrijednost radijusa. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

17

3.Select an edge chain or [Edge/Radius]: izabere se ivica za novi radijus Select an edge chain or [Edge/Radius]: Pritisne se Enter da se komanda zavr i . 3 edge(s) selected for fillet. Na komandnoj liniji se obavje tavate da su tri zaobljenja napravljena sa uno enim razli itim vrijednostima radijusa .Prethodna ilustracija nam pokazuje rezultat navedenog niza komande.

Podjela tijela na sekcije (Sectioning Solids) Kada su 3D modeli postali slo eniji ,presje ne sekcije su esto kreirane da se poka e struktura unutra njeg enterijera sa du inama parcijalno presje nih ravni. SECTION komanda se obi no koristi da se kreiraju takvi presjeci. Komandom se kreira region osnovan na presjeku tijela sa presje nom ravni.Region je kreiran na aktuelnom layout-u i na lokaciji presje ne sekcije.Region je kreiran kao novi objekat,ali komanda Section ne mo e prekrojiti tijelo na bilo koji na in.Prvi region kreiran mo lako premjestiti ,dodati rafuru i dimenzije ili ga koristiti kao novi objekat kao bazu za extrudiranje(Istiskivanje) novih tijela. Vi specificirate lokaciju presje nih ravni osnovanu na postoje em objektu i aktuelnoj poglednoj direkciji,jednog od tri standardna plana aktuelnog UCS-a ili bilo koje tri ta ke u 3D prostoru.Prvo to e se uraditi je da se izabere objekt za sekciranje,a onda specificirate presje ne ravni. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji izborom jedne od mogu ih alternativnih.Ako se starta komanda sa komandne linije : 1. Command : Section se upi e i pritisne Enter da se pojavi obavijest na komandnoj liniji: 2.Select objects: 1 found Izbere se jedan objekat ili sa pritisnutom Shift tangentom vi e objekata-tijela. 3.Select objects: Prisne se Enter da se pojave opcije: 4.Specify first point on Section plane by [Object/Zaxis/View/XY/YZ/ZX/3points] : o Upi e se opcija i pritisne Enter 5.Select a circle, ellipse, arc, 2D-spline, or 2D-polyline: Izabere se objekat kru nice. Ilustracija Slika 11.XVII prikazuje rezultat navedenogniza komande. Kao to mo ete primjetiti mi smo primjenili Object.opciju. • Object opcijom : Se vr i izbor sekcije za prezentiranje unutra njog enterijelra tijela .Objekt kao to mo ete primjetiti na komandnoj liniji mo e da bude ,kru nica,luk,elipsa ,2D Splinija ili 2D polylinija.Objekat se mo e nacrtati u bilo kojoj ravni ,a zatim primjenom Rotate3D i Move komande postaviti u eljenu poziciju tijela da se izabere kojom sekcijom da se prezentira unutra nji Enterijer tijela.Sekcija se mo e posle rafirati ili koristiti za ekstrudiranje drugih tijela kao to je na slede im ilustracijama prikazano .

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

18

Slika 11. XVII Ilustracija primjene niza Section komande Object opcije

Slika 12 :XVII Ilustracija primjene sekcije za extrudiranje drugih obika tijela

• • •

3points opcijom : Se vr i izbor tri ta ke na tijelu da se odredi sekciona ravan za prikazivanje unutra njeg enterijera tijela. Zaxis opcijom: Se defini e sekciona ravan sa specificiranjem ta ke na sekcionoj ravni i druge ta ke na ravninoj Z osi ili normalnoj na Z osu. View opcijom : Se defini e centriranje sekcione ravni sa aktuelnim viewport-inom ravni .Specificiranjem jedne ta ke se defini e lokacija sekcionog plana.

Slika 13.XVII Ilustracija primjenjenog niza Section komande YZ opcije

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000 •

Kako postati ekspert

19

XY/YZ/ZX opcijom : Se defini e centriranje sekcione ravni sa ravnima XY ili YZ ili ZX .Specificiranjem jedne ta ke se defini e lokacija sekcione ravni.

Kri enje tijela (Slicing solids) Dok Section komandom kreira presje ne regione ipak je ponekad aktuelno potrebno da kri tijelo i da ilustruje unutra nju njegovu strukturu. SLICE komanda ini egzaktno to.Umjesto formiranjem regiona komanda sje e tijelo po du ini specificirane ravni.Kada se koristi komanda Section prvo se izabere tijelo pa se specificira i locira ravan. Kod Slice komande je da specificrate ravan kao kad bih locirali Section ravan.Komanda se bira prema lijevo prikazanoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : Slice se upi e i pritisne Enter da se pojavi obavijest: 2.Select objects: 1 found izabere se objekat 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify first point on slicing plane by [Object/Zaxis/View/XY/YZ/ZX/3points] : Specificira se 1ta ka ili se markira 5.Specify second point on plane: Markira se druga ta ka 6.Specify third point on plane: mid upi e se MID object snap za ga enje ostalih Object snapova da se izabere centar na ivici tijela of 7.Specify a point on desired side of the plane or [keep Both sides]: Markira se ta kana stranikoja se eli zadr ati u crte u.Ilustracija primjenjene komande na slici 14,XVII.

Slika 14 . XVII Ilustracija primjenjenog niza Slice komande opcije 3points

Bilje ka: Sve opcije koje su obja njene za Section komandu su identi ne sa opcijama Slice komande tako da se iste mogu koristiti za Slice komandu.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

20

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

Slika 15 .XVI Ilustracija primjene niza Slice komande ZY opcije sa postavljanjem pogleda

Auto CAD ignori e Region na aktuelno izabranom predmetu. Posle pozicioniranja ravni bilo kako morate indicirati dali ja jednostavnije separisati dvije strane tijela(zadr avanje obadve strane) ili izbrisati tijelo na jednoj strani ravne (zadr avate tijelo samo na drugoj strani slicinig ravne). Kada kri ate tijelo,Auto CAD kreira nova tijela.Nova tijela zadr avaju osobine orginalnih tijela.

Ure ivaje tijela (Editing solids) Auto CAD je obezbjedio nekoliko naknadnih mogu nosti za ure ivanje tijela.Tako da se mogu preure ivati tijela :ekstrudiranjem ,pomjeranjem , kopiranjem na odre eno paralelno rastojanje ,za iljivanjem ,brisnjem i kopiranjem individualnih oblika ili ivica.Tako e se mo e mijenjati boja lica ili ivica u jednom tijelu.Pored toga vi mo ete modifikovati cjelinu tijela utiskivanjem drugih geometrija,separatno jednog slo enog tijela od individualnih zapremina u individualne objekte, omotavanje tijela ,tanko stijena tijela , enjem tijela se pomjeraju dijelovi ivica ili vrhunaca(vertex-a). Sa dopunskim funkcijama omogu ava se da verifikujete rje enja oblika tijela jednog punova nog objekta. Sve Auto CAD-ve mogu nosti preure ivanja oblika su ostvarene generalno sa SOLIDEDIT komandom. Tijela se mogu odabrati kori tenjem jednog od slede ih selekcionih metoda: boundary sets (biranjem unutra nje ta ke na licu od lica biranog objekta), crossing polygoni , crossing windows, ograde (fences) i induvidualne selekcije lica ili ivica.

Komanda se bira kako je prikazano lijevo na ilustraciji Komanda se mo e direktno izabrati i sa Solidedits toolbara sa prednje ilustracije ..Ako se komanda starta sa komandne linije : 1.Command : SOLIDEDIT se upi e i pritisne Enter da se pojavi slede a obavijest na komandnoj liniji: 2.Solids editing automatic checking: SOLIDCHECK=1 Enter a solids editing option [Face/Edge/Body/Undo/eXit] : f Upi e se opcija i pritisne Enter. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

21

3.Enter a face editing option [Extrude/Move/Rotate/Offset/Taper/Delete/Copy/coLor/Undo/eXit] : e Upi e se opcija i pritisne Enter 4.Select faces or [Undo/Remove]: 1 face found. Izabere se lice ili se upi e opcija i pritisne Enter.Mo e se izabrati vi e lica 5.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter 6.Specify height of extrusion or [Path]: 30 Specificira se visina ekstrudiranja ili se upi e opcija P da se izabere staza ekstrudiranja. 7.Specify angle of taper for extrusion : Pritisne se Enter ili se upi e ugao za iljivanja ekstrudiranja i pritisne Enter. Solid validation started. Solid validation completed. Enter a face editing option Extrude/Move/Rotate/Offset/Taper/Delete/Copy/coLor/Undo/eXit] : Pritisne se Enter ili se upi e opcija da se nastavi sa daljim ure ivanjem tijela. Solids editing automatic checking: SOLIDCHECK=1 Enter a solids editing option [Face/Edge/Body/Undo/eXit] : Pritisne se Enter da se zavr i komanda ili se bira opcija za dalje ure ivanje tijela.Rezultat upisanih opcija prikazan je na slede oj ilustraciji slika 16.XVII.

Slika 16 .XVII Ilustracija primjene niza Solidedit komande opcija Face i Extrude

•

Face opcijom : Se ure uju lica 3D tijela sa ekstrudiranjem ,pomjeranjem , rotiranjem ,offsetingom ,za iljivanjem ,brisanjem, kopiranjem ili promjenom boje odre enih lica. Na komandnoj liniji se pojavljuju sve navedene opcije koje se biraju upisivanjem po etnog velikog slova opcije i pritiskom na Enter: [Extrude/Move/Rotate/Offset/Taper/Delete/Copy/coLor/Undo/eXit • Edge opcijom :Se ure uju 3D puni objekti promjenama boje ili kopiranjem individualnih ivice Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

22

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

Sve navedene opcije se pojavlju na komandnoj liniji koje se aktiviraju upisivanjem po etnog velikog slova imena opcije i pritiskom na Enter . Enter an edge editing option [Copy/coLor/Undo/eXit] : Upi e se opcija ili pritisne Enter. • Body opcijom: Se ure uju cjeline punih objekata u tampavanjem drugih geometrija na tijelo ,separisanje tijela na individualne pune objekte ,omotavanjem ,brisanjem ili kontrolisanjem odabranog tijela. Sve navedene opcije se pojavlju na komandnoj liniji koje se aktiviraju upisivanjem po etnog velikog slova imena opcije i pritiskom na Enter Enter a body editing option [Imprint/seParate solids/Shell/cLean/ Check/Undo/ eXit] : Upi e se jedna opcija ili pritisne Enter • Undo opcijom: Se opovrgava opcija ure ivanja ili izbora lica i povra a na prethodnu komandu • eXit opcijom : Se izlazu iz Solidedit komande.

Ekstrudiranje lica tijela (Face opcijom) Ekstrudiranje se vr i izborom lica 3D tijela sa specificiranjem visine (du ine) izabrane staze(path) i ugla za iljivanja.Izabrati se mo e kao staza jedna linija, luk, kru nica, elipsa ,elipti na linija,polylinija ili sp line.Svaki oblik ima pozitivnu stranu koja je na istoj direkciji kao i normala oblika. Kada se specificira visina istiskivanja pozitivna vrijednost istiskivanja je na pozitivnoj direkciji Z ose i (normalno spolja tijela) po to negativna vrijednost je na negativnoj direkciji (normalno u tijelo) .Ako si specificirao visinu mo tako e za iljiti oblik.Pozitivni ugao za iljenja je unutra kaji se kre e prema istikivanoj visini,negativni ugao za iljenja je spolja.Kako se vr i ekstrudiranje tijela izborom lica tijela Face opcijom ilustrovano je slikom 16 istiskivanje kao i nizom komandi kojim je ekstrudiran dodtni dio na izabrano tijelo.Za ekstrudiranje tijela mi mo emo komandu izabrati iz Solidedit toolbara : se 1. Izabere pojavi nama se slede i niz komande:

Slika 17. XVII Ilustracija primjenjene komande za ekstrudiranje za iljenjog tijela Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

23

2.Select faces or [Undo/Remove]: 2 faces found Izabrana lica 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter 4.Specify height of extrusion or [Path]: 30 Upi e se visina za iljenja 5.Specify angle of taper for extrusion : 10 Upi e se ugao za iljenja 6. Pritiisne se Enter dva puta da se iza e iz komande Ilustacija niza komande prikazana na slici 17.XVI .

Slika 18.XVII Ilustracija primjne niza Solidedit komande opcija Face, extrude i Path

• Da se izvr i ektrudiranje lica du prethodno nacrtane staze ekstrudiranja 1. Izabere se komanda iz Solids Eitings toolbara Extrude faces. 2. Izabere se lice za ekstrudiranje 3. Pritisne se Enter 4. Izabere se staza za ekstrudiranje 5. Pritisne se Enter dva puta da se iza e iz komande i lice je ekstrudirano prema ilustraciji Slika 18.XVII. Visina istiskivanja :Postavi se direkcija i visina istiskivanja.Ulazna pozitivna vrijednost extrudira oblik u direkciji normale.Negativna vrijednost extrudira oblik u direkciji na suprot normali. Osnovni ugao je ,o,extrudira se oblik normalno prema ravni.Svi selekcioni oblici u selekcionom skupu su zao treni istom vrijedno u.Ako si specificirao mo ete za iljiti oblik na jednu ta ku. Mo e biti i takvih slu ajeva da prije nego to se dostigne i visina extrudiranja objekat se za ilji na jednu ta ku. Staza istikivanja (Path) Koristi se samo jedan selekcioni metod.U dijelu komande o ekstrudiranju bilo je govora ta se mo e izabrti za stazu istiskivanja. Napomena:Ako je profil za extrudiranje tangencijalan sa stazom nemogu e je istiniti objekat. Ne ravni objeti na kraju staze se ne mogu istisnuti i bivaju ignorisani za operaciju istiskivanja komandama Solidedit.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

24

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

Pomjeranje tijela (Move opcijom) Izabrani oblici 3D tijela se mogu pomjerati se prema specificiranoj visini ili rastojanju.Mogu se izabrati vi estrani oblici od jedaput.Posle izabranog oblika koji elite pomjeriti specificiraju se ta ke pomjeranja bazna i krajnja.Pomjeranjem oblika Auto CAD ne mijenja njihovu promjenu orjentacije.Komanda se starta ili preko Solidedit komande izborom Move opcije ili izborom Modify menija ili iz Solids Editing toolbara: 1. Izabere se komanda da se pojavi obavijest na komandnoj liniji: 2..Select faces or [Undo/Remove]: 2 faces found. 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Izabere se dodatni oblik ili se pritisne Enter. 4.Specify a base point or displacement: Specificira se bazna ta ka2 ili relativne kordinate pomjeranja.Ako se specificiraju relativne kordinate pomjeranja pritisne se Enter dva puta da se oblik pomjeri za specificirane vrijednosti relativnih kordinata i da se komanda zavr i ponovnim dvostrukim pritiskom na Enter. 5. Specify a second point of displacement: Specificira se odredi na ta ka 3. 6. Pritisne se Enter dva puta da se iza e iz komande. Lijevo ilustracija prikazuje rezultat navedenog niza komande. Izabrani oblici ili se sklanjaju ili udaljuju:bira se jedan ili vi e oblika ili se unosi jedna opcija. Opcije Move komande za pomjeranje izabranog tijela: • Undo: Zatvara selekciju oblika dodatu na kraju selekcionom skupu. • Remove Smjenjuje prvobitno izabrane oblike. Onda Auto CAD izla e prvobitnu poruku. • All Biraju se svi oblici i dodaju se selekcionom skupu.Auto CAD izla e prvobitnu poruku.

Rotacija lica (Rotating Faces) Opcija rotacije oblika dozvoljava obrtanje oblika oko ose i specificiranog ugla obtanja,sli no rotate3d komandi.Posle selekcije oblika kojeg elite rotirati Auto CAD vam poru uje: Rotira se jedan ili vi e oblika ili kolekcija oblika oko jedne ose specificirane na jednom tijelu.Komanda se bira iz Modify menija ili iz Solids Editing toolbara ili izborom Rotate opcije Solidedit komande da se na komandnoj liniji pojavi : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

25

2.Select faces or [Undo/Remove]: 1 faces found. Izabere se lice 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter 4.Specify an axis point or [Axis by object/View/Xaxis/Yaxis/Zaxis] : Pritisne se Enter da se prihvati osnovna ponu ena opcija ili se unese nova opcija i pritisne enter da se pojavi slede e: 5.Specify the origin of the rotation :Specificira se ta ka 1 6.Specify the second point on the rotation axis: Specificira se ta ka 2. 7.Specify a rotation angle or [Reference]: 35 se upi e vrijenost ugla i pritisne Enter oblik je rotiran. slede a ilustracija prikazuje rezultat niza komande 2points opcije.

• • • •

2points opcija: Koriste se dvije ta ke da se defini e osa rotacija. Specificira se prva i druga ta ka ose rotacije a zatim se specificira ugao rotacije. Axis by Object opcijom:Pode ava se osa rotacije sa postoje im objektom.Mogu se izabrati slede i objekti :Linija, kru nica ,luk , elipsa ,2D i 3D polylinija i Splinija. View opcija :Primjenjuje se osa rotacije sa poglednom direkcijom aktuelnog viewport-a koji prolazi kroz izabranu ta ku. Xaxis/Yaxis/Zaxis opcije : Primjenjuje se osa rotacije sa osama(X, Y, ili Z) koja prolazi kroz odabranu ta ku.

Slika 19.XVI Ilustracija primjene niza Solidedit komande opcije rotate faces

Primjer ura en sa komandom Rotate Faces._rotate 2.Select faces or [Undo/Remove]: 2 faces found. Izabrana lica 3.Select faces or [Undo/Remove/ALL]: Pritisne se Enter 4.Specify an axis point or [Axis by object/View/Xaxis/Yaxis/Zaxis] : Izabere se mi om ta ka lica koje se rotiraju Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

26

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

5.Specify the second point on the rotation axis: @1 ukucaj Y (Ovim se potvr uje standardno konvencionalno crtanje) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

42

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

Startovanje Solprof komande 1. Command : Solprof se upi e i pritisne Enter 2.Select objects: 1 found Izaberu se objekti za profilisanje 3.Select objects: 1 found, 2 total Sa pritisnutom Shift tangentom izabere se drugi i slede i objekti 4.Select objects: Pritisne se Enter da se postupa prema opisu iz prednje Bilje ke. 5. Display hidden profile lines on separate layer? [Yes/No] : Pritisnite Enter 6.Project profile lines onto a plane? [Yes/No] : Pritisnite Enter 7.Delete tangential edges? [Yes/No] : Pritisnite Enter 2 solids selected. Slede a ilustracija prikazuje navedeni niz komande .Ovim se potvr uje konvencionalno crtanje.

Slika 29.XVII Ilustracija primjene niza Solprof komande za postavljanje linija profila

Sada se mo e koristiti kontrola lejera da se zamrznu va i puni modeli na aktuelnom viewport-u i izbor boja i tipova linija za vidljive i ne vidljive objekte profila. • Ovo se povezuje i sa crtanjem 3D iz presjecaju ih tijela ,Poravnanjem jednog 3D modela za 2D kori tenje jednog DXB plotter fajla i DXBIN komande i kri anjem jednog 3D jednog punog modela. • Komanda Soldraw se ne mo e koristiti na isje enom viewport-u Koristite SOLDRAW komandu i odaberite jedan standardni isje eni viewport koji je bio kreiran bilo kori tenjem VPCLIP komande ili biranjem Polygonal ili Object Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

43

opcija VPORTS komande.Bilo kako slede e gre ke se izlo e i vi izlazite iz komande : Non-SOLVIEW viewport ignored Rje enje: SOLDRAW komandom se tra i koji odabrani viewport ima osobine koje su egzistirale kad je viewport bio kreiran kori tenjem SOLVIEW komande.Bilo kako ova opcija nije opcija za kreiranje jednog isje enog (clipped) SOLVIEW viewporta. Koristite slede u proceduru da se kreira jedan isje eni viewport kojeg bih mogla prepoznat SOLDRAW komanda. 1. Kreirajte jedan SOLVIEW viewport. Pogledajte prethodno izlaganje za dodatne informacije o kori tenju SOLVIEW komande. 2. Kreirajte ogradu kojom se reprezentuje povr ina koju elite za isje eni viewport. Bilje ka: Ograda koju krirate mora biti zatvorena polyline, elipsa,splinija ,region ili kru nica. 3. Na Command : vpclip Se upi e komanda i pritisne Enter da se isje e jedan postoje i viewport. 4. Odaberite SOLVIEW viewport kreiran na prvom koraku 1. 5. Odaberite isje enu ogradu kreiranu na 2 koraku. Original SOLVIEW viewport je razmje ten sa isjecaju om ogradom. Novi isje eni viewport je jedan SOLVIEW viewport koji SOLDRAW komanda mo e prepoznati. Povezano je sa crtanjem 2D crte a iz 3D solid model-a Pogledaj Solprof • Crtanje 3D modela od isje enih tijela. Izlaganje: Kreiraju i jedno tijelo od jednog ili vi e presje enih tijela mo e biti korisno kad se kreira jedan pun solid model. Rje enje Koristite INTERSECT komandu da se nacrta tijelo od jednog ili vi e presjecaju ih tijela. 1. Na Command : intersect se upi e i pritisne Enter ili se iz Modify menija izabere Solid Editing > Intersect. 2. Odaberu se dva ili vi e presjecaju a tijela . 3. Pritisne se ENTER da se kompletira komanda. Odabrana tijela su evaluirala u jedno tijelo koje je kreirano iz preklapaju ih regiona koji su se na li. Ovo je povezano sa crtanjem 2D crte a iz 3D modela ,sa kri anjem 3D modela i valorizacijom ACIS solids-tijela kori tenjem SOLIDCHECK system variable •

Poravnavanje 3D modela za 2D kori tenje DXB fajla plotera i DXBIN komande

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

44

XVII Poglavlje o modificiranju objekata u 3D prostoru

Izlaganje Ako elite da nacrtate jedan poravnat 2D crte od jednog 3D modela. Rje enje Da se nacrta jedan 2D crte iz 3D modela: 1. Konfigurirajte jedan DXB plotter kori tenjem Add-A-Plotter wizard. 2. Otvorite crte . 3. Postavite ta ku pogleda (viewpoint) od 3D modela kako ga elite da pretstavite. 4. Startajte PLOT komandu . 5. Odabere se DXB plotter iz liste mogu ih tampa a na Plot Device tabli od Plotter configuration name dialog box-a. 6. Izabere se OK da se kreira DXB format plot file. 7. Startajte jedan novi crte . 8. Startajte DXBIN komandu na komandnoj liniji. 9. Kad ste obavje teni na komandnoj liniji , listajte za fajl koji ste upravo kreirali ,a onda izabriti OK. 10. Kad je crte otvoren , parajte crte kao jedan DWG format fajla. Vi sada imate jednu novu 2D reprezentaciju modela iz orginalnog crte a.Sve Z kordinate su uklonjene iz novog crte a. Bilje ka: DXB plotter konfiguracijom se konvertuju svi podaci boje za crnu i bijelu i smje ataju se sve geometrije crte a na layer 0. Ovo je povezano sa Crtanjem 2D crte a od 3D punog modela ,plotiranjem i postavljanjima olovke (pen) na jedan oboreni pogled ,slekcijom obja njenom sa Begin page of Add-A-Plotter wizard .Podr anim formatima vektorskog fajla. • Kri anje jednog 3D punog modela Izlaganje: Vi elite da nacrtate dva tijela od jednog punog tijela. Rje enje: Koristite SLICE komandu da se iskri a tijelo ili raspar a puni model na dva komada . 1. Izabere se Draw meni > Solids > Slice. 2. Izabere se tijelo ili Tijela da budu iskri ana . 3. Odaberu se tri ta ke koje defini u isjecaju u ravan .Tri ta ke reprezentuju kordinantni po etak i X i Y ose isjecaju e ravni. 4. Odabere se strana koja se eli zadr ati ili se upi e B da se zadr e obadvije polovine tijela. Sa SLICE komandom dakle mo ete markirati ta ke na jednoj datoj ravni da e koristite kao isjecju u ravan. Ovo je povezano ili srodno sa :Kalkulisanjem momenta inercije povr ine za jedan 3D puni objekat , Centar pokretni Object Snap ne radi na 3D tijelima, Crtanjem 2D Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

45

crte a iz 3D punog modela , Crtanjem jednog 3D tijela od presjecaju ih dva ili vi e tijela , Lica povr ina na 3D tijelima izlo enim posle kori tenja HIDE komande , Nala enjem presjecaju eg ablona od dva tijela ,Validno u ACIS tijela kori tenjem SOLIDCHECK system variable . • Layer suffixes kreiran kori tenjem SOLDRAW i SOLVIEW Izlaganje : Kad se koristi SOLVIEW i SOLDRAW komande novi lejeri su kreirani .Ovo rje enje se obja njava zna enjem iz suffixes-a na imenima lejera koji su kreirani. Rje enje Slede i detalji liste sufix-a i njohovih zna enja za lejere kreirane kori tenjem SOLVIEW i SOLDRAW komandi: • DIM - dimension information • HAT - hatch patterns • HID - hidden line information • VIS - visible line information Va no: Ovi lejri su ponovo kreirani ,ako se ponavlja SOLDRAW komanda kori tenjem istog imena lejera .Neki objekat na jednom lejeru koji je ponovo kreiran bi e izbrisan.Ne koriste se ovi lejeri za uobi ajeno crtanje.Ove lejere koristite samo za manipulisanje izlaganja kreiranih pogleda sa programom.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

1

Kreacija trodimenzionalnih slika........................................................................ 1 Skrivenje linija slika ...................................................................................... 2 Kreiranje osjen enih slika .............................................................................. 5 Kreiranje izra ajnih slika (Rendered images)543 ........................................... 7 Predstavljanje 3D objekata za realizam .......................................................... 9 Kreiranje izra ajnih slika ............................................................................. 13 Kontrolisanje oblika(Controlling Faces)....................................................... 14 ite se primjerom....................................................................................... 15 Rad sa svjetlima........................................................................................... 17 Prilago avanje materijala Bitmap-a............................................................. 28 Mapiranje materijala za objekte ................................................................... 30 Dodavanje vlastitih materijala ...................................................................... 32 Dodavanje vi e materijala (Adding more material)....................................... 33 Dodavanje pozadine..................................................................................... 34 Dodavanje pejsa a i naroda (Adding Landskape and people)....................... 35 Dodavanje pejsa objekata (Adding Lanskape Objects)................................ 38 Kori tenje scena........................................................................................... 42 Izra avanje za druga odredi ta ..................................................................... 45 Ponovno izlaganje rendering slika na viewport-u ......................................... 46 tampanje rendering slika ............................................................................ 49 tampanje Render Window slika.................................................................. 49 tampanje Viewport slika ............................................................................ 49 Statistika ...................................................................................................... 50

Kreacija trodimenzionalnih slika Kao to ste bez sumnje nau ili raditi sa trodimenzionalnim objektima u prva tri poglavlja dijela Kako postati Expert ove knjige, tako ete isto se potruditi da nau ite i ovo slede e poglavlje. Trodimenzionalni objekti su uobi ajeno izlagani u pogledima 3D anih sklopova(Wireframe),bez obzira gdje su bili nacrtani dali kao ani sklopovi (wireframe),povr ine(surface),ili puni modeli(solids).Ovo se inilo te kim za vizuelizaciju va ih objekata.Za bolju vizuelizaciju modela na nekoliko vje bi kori teni su HIDE komande,da sakriju sve linije koje su bile iza objekata ili povr ina prikazane iz aktuelne pogledne ta ke.Sklanjanjem zaklonjenih linija dobija se fin jednostavan model,ali ponekad je potrebna vi e realisti na slika da se pomogne punoj vizuelizaciji objekata na va em crte u.Osjen avanje ide korak dalje u odnosu na sklanjanje zaklonjenih linija..Sa sklanjanjem zaklonjenih linija i postavljanjem povr inskih boja ine se povr ine vidljive tako da se pojavljuje slika tijela.Osjen ene slike su korisne kada elite brzu vizuelizaciju va eg objekta.Vi ste u ili kako se koristi 3Dorbit komande da se crta i manipuli e sa osjen enim slikama.Ma kako su slike osjen ene njima nedostaje dubina i realnost.Izra avanje (Rendering) obezbje uje ipak jednu ve u realnost slike va eg modela koji mo e biti generisan komplet sa mnogo vi e svjetlosnih izvora ,sjenki,povr inskih materijala i refleksija dobijenim od va eg modela.Kada Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

2

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

uklanjate zaklonjene linije ,sjene ili nijanse va eg modela Auto CAD tretira objekte razli ito,zavisno kako su kreirani.Kod anih sklopnih modela(wireframe) se uvijek pojavljuje providljivi kostur zato to nema povr ina.Zato povr inski i puni modeli imaju povr ine ,koje se pojavljuju na punom modelu i mogu biti zaklonjene ,osjen ene i nijansirane.Ovo poglavlje obja njava kako se to radi. • Skrivanje-linija slika • Osjen avanje slika • Kracija izra ajnih rendering slika

Skrivenje linija slika Kreiranje skrivanja od pogleda linija, tj.na va em crte u se uklanjaju sve linije koje su skrivene iza drugih vidljivih povr ina iz aktulne ta ke pogleda.Na nekoliko primjera iz prethodnih poglavlja su kori tene HIDE komande da se uklone skrivene linije.Hide komanda nije ni ta vi e uradila od onoga o emu vi imate do sada iskustvo.Hide komanda ima uticaja samo na aktuelni viewport.Zbog toga crte mora biti matemati ki rekonstruisan da determini e linije koje se skrivaju iza vidljivih povr ina. Auto CAD mora regenerisati viewport kako bih se koristila HIDE komanda.Linije se skrivaju iz pogleda i ostaju skrivene sve dok ih ne regeneri ete. Pona anje Hide komande je opisano samo na pravi na in postavljanjem varijabli SHADEMODE na 2D anom sklopumodela.o postavi SHADEMODE na neku drugu vrijednost a onda se koristi HIDE komanda , SHADEMODE skriva linije i crte e biti regenerisan ali ne e se promjeniti izlaganje na layout-u. Drugim rije ima pogled ostaje skriven.Vi ete u iti kasnije o SHADEMODE u ovom poglavlju .Zabilje ite ili primjetite koje skrivene linije Hide komanda uklanja samo iz aktuelnog pogleda.Da uklonite skrivene linije iz crte a kada je na ploteru treba da se specificira Hide-Lines opcija kad se plotira ili koristi Hideplot opcija Mview komande i kad se odre uje veli ina papira.

Slika 01.XVIII Ilustracija primjene Hide komande za uklanjanje iz pogleda zaklonjenih linija

Da se kreira skrivanje linija slike,SHADEMODE je postavljeno na 2Dwireframe uradite slede e: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

3

Komanda se bira lijevo prema ilustraciji ili se bira iz Shade toolbara postavljenog na ekran ili starta sa komandne linije : 1. Command : SHADEMODE se upi e da se pojave iste one opcije koje su obje njene u 15 poglavlju ove knjige na strani 450 2. 2. Enter option [2D wireframe/3D wireframe/Hidden/Flat/ Gouraud/ fLat+edges/ gOuraud+edges] : Upi e se jedna opcija i pritisne Enter da se izvr i postavljanje navedenih opcija.l Ako koristite Hide komandu na Auto CAD-u, a SHADEMODE je postavljeno na Wireframe Auto CAD jednostavno promjeni SHADEMODE postavljanjem Hidden Hide komande se jo razmatraju prilikom kalkulisanja objekata na layouts-ima gdje se gase.Prema tome jedan objekat koji je nevidljiv zbog njegovog postavljanja je uga en mo e jo uvijek na initi druge objekte nejasnim na crte u.Da se pobolj aju Auto CAD-ove performanse i osigura skrivanje linija tj.zamrznu boje objekata koje ne trebaju biti uklju ene na skrivenim linijama slike koristi se Hide komanda.. Skrivanje tijela (Hiding Solids) Kada se skrivaju tijela Auto CAD prvo generi e mre u pa onda izvr ava skrivanje linija i njihovo odstranjivanje sa mre e.Sistemima varijabli kontroli e se skrivanje i izlaganje. DISPSILH sistem varijabli kontroli e izlaganje silueta krivih objekata tijela u anom modelu.Dakle kontroli e se dali je mre a nacrtana ili prigu ena kad je objekat tijela sakriven.Uga en sistem variable je 0 Off ili upaljen 1 On. 1. Command: DISPSILH upi e se i pritisne Enter 2.Enter new value for DISPSILH : 1 Unosi se vrijednost varijable za skrivanje tijela. Auto CAD-om se crtaju samo siluete tijela ,a ne mre a Bilje ka:Nekoliko drugih sistema varijabli uti u brojem oblika koji su definisani povr inama 3D tijela kada se sjen e i nijansiraju tijela a to su VIEWRES, FACETRES , FACETRATIO i HIDEPRECISION. VIEWRES sistemom variabli : Se postavlja rezolucija za objekte u aktuelnom viewport-u. AutoCAD regeneri e model. VIEWRES se kontroli e pojavljivanje kru nica ,lukova ,elipsi i splinija koriste i kratke vektore.Ve i broj vektora gla e pojavljivanje kru nica i lukova.Na primjer : Ako se crtaju veoma male kru nice a onda ih zomovanjem pove ate onda se one mogu pojavljivati kao poligon. Kori tenjem VIEWRES pove ava se procenat zomovanja i regeneri e se crte a uriraju i se sa gla im pojavama kru nica .Smanjenjem procenta ima suprotan efekat.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

4

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Bilje ka: Pove anjem procenta zomovanja na VIEWRES mo e pove ati vrijeme koje se uzima za regeneraciju crte a. Kad je jedan lejaut napravljen aktuelnim prvi put i osnovni viewport je kreiran u lejautu pregledaju a rezolucija za ovaj incijalni viewport je ista kao pregledaju a rezolucija za viewport table modela. VIEWRES postavjanja u parana na crte u .Da se promjeni osnovno postavljanje za novi crte razmatra se specificiranje postavljanja VIEWRES na template fajlovima na kojima vi osnivate va e nove crte e. 1. Command: Viewres Upi e se i pritisne Enter 2.Do you want fast zooms? [Yes/No] : Enter circle zoom percent (1-20000) : 200 Regenerating model. (Br e zomovanje nije vi e jedna funkcionalna opcija ove komande i ostaje samo za tekst za mogu nosti.) Facetres sistem varjabli Type: Real parana u cre u .Incijalna vrijednost je (Initial value): 0.5.Pode ava se ugla enost osjen eih i rendiranih objekata sa uklonjenim skrivenim linijama.Validne vrijednosti su od 0.01 do 10.0.

Postavljaju se vrijednosti startovanjem komanda sa komandne linije : 1.Command: Facetres Se upi e i pritisne Enter 2.Enter new value for FACETRES : 1 Upi e se nova vrijednost i prisne Enter.Ve e vrijednosti daju ugla eniju povr inu. Auto CAD izla e dva broja ukrasnih linija sa postavljanjem Viewres vrijednosti. FACETRATIO sistem varijabli: Type: Integer(tipcijelog broja).Nije paran.Incijalna vrijednost je 0.Kontroli e se aspekt proporcije od oblikovanja cilindri nih i koni nih ACIS tijela.Postavljanje od 1 pove ava dustinu mre e za pobolj anje kvaliteta rendiranih i osjen enih modela. 0 Kreira se jedan N sa 1 mre om za cilindri na i koni na ACIS tijela . 1 Kreira se jedan N sa M mre u za cilindri na i koni na ACIS tijela. Komanda se starta sa komandne linije : 1.Command : FACETRATIO se upi e i pritisne Enter da se pojavi obavijest: 2.Enter new value for FACETRATIO : 0 Upi e se 0 ili jedan i pritisne se Enter HIDEPRECISION sistem varjabli kontroli e ta nost skrivenja i osjen enja.Skrivanje se mo e ra unati sa dvostrukom precizno u ili sa pojedina nom precizno u.Postavljanjem HIDEPRECISION za 1 proizvodi se ta nije skrivanje sa kori tenjem dvostruke preciznosti ali ovo postavljanje koristi vi e memorije i mo e uticati na performance posebno kod skrivanja tijela.Postavljanje sistema varijabli se vr i na komandnoj liniji: 1.Command: HIDEPRECISION Se upi e i pritisne Enter da se pojavi. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

5

2. Enter new value for HIDEPRECISION : 1 Unese se vrijednost 0 ili 1 i pritisne Enter . Auto CAD se normalno koristi jednostavnim matemati kim preciznostima kada kalkuli e skrivene linije. HIDEPRECISION vrijednosti se mogu promjeniti tako da se Auto CAD koristi dvostrukim matemati kim preciznostima,ali ovaj rad uzrokuje kori tenje vi e memorije i mo e zna iti pove anje vremena za kreiranje skrivenjalinija slika kada se parcijalno radi sa tijelima.Ako ne otkrijete gre ke na gotovim skrivenim linijama slika ne bi trebalo ni mijenjati ove vrijednosti Savjet:Skrivenom textu iza drugih geometrija trebate postaviti debljinu(thickness) kori tenjem Properties window

Kreiranje osjen enih slika Osjen ene slike pove avaju realnost va ih crte a.Kreiranjem jedne osjen ene slike sa va eg crte a se sklanjaju skrivene linije i pojavljuju se osjen ene vidljive povr ine osnovane na njihovim osnovnim bojama.Vi mo ete determinisati rezultat povr ina slike ili gouraud osjen enjem i da su ivice vidljive ili mo e se jednostavno kreirati jedan sakriven pogled linija va eg modela.Slika dole prikazuje jedan takav model.Metodi osjen avanja koriste jednostavne svjetlosne izvore,koji su locirani direktno iza ta ke iz koje se posmatra objekat (drugim rije ima iza va ih le a) kada vi gledate na ekran uz kori tenje jednog fiksnog iznosa ambijenta svjetlosti. Slika 02.XVIII Ilustracija primjene Shade komande za osjen avanje tijela.

Ako dodate izvore svjetlosti (kao to je to obja njeno kasnije u ovom poglavlju) i bilo kako su se oni koristili oni su proizvodili osjen ene slike.Jednostavno boje na osjen enim slikama su osnovane na Auto CAD bojama koje su pridodate na va model.Ako se stavi material o emu ete u iti kasnije vidi ete kako e se osjen ane slike pojavljivati sa materijalima.Doodavanjem svjetlosti i materijala ini osjen ene slike vi e realisti nom nego to je u porvobitnoj verziji,osjen avanje slika ne uklju uje osjen avanja tro dimenzionalnih struktura. Za takve nivoe realizma vi ete trebati crtati izra ajne slike(rendered images). .Uprkos ovim ograni enjima osjen ene slike su jo se esto koriste za lak u vizuelizacju nego slike sa skrivenim linijama koje se generi u mnogo br e nego nijansirane slike Da se kreira osjen eni model Radi se na slede i na in. Najlak i na in je da se na ekran postavi Shade toolbar i da se sa njega koriste komande za osjena avanja .O komandama za osjen avanje ve smo govorili iu XV poglavlju na strani 450: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

6

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Na navedenom toolbar-u pritisne se dugme koje odgovara eljenoj opciji: 2D Wireframe Izla e objekte u 3D pogledima sa svim ivicama vidljivim,ostacima(raster) Ole objekte ,tipovi linija i debljina su vidljivi. 3D Wireframe Izla e objekte u 3D pogledima sa svim vidljivim ivicma,ostacima(raster) Ole objekata ,tipovi linija i debljina su vidljivi. Hidden Izla e objekte u 3D pogledima,sve ivice iza drugih povr ina su sklonjene iz pogleda. Flat Shaded Izla e objekte u 3D pogledima sa osjen enim poligonalnim izgledom. Gouraud Shaded Izla e objekte u 3D pogledima sa glatkim osjen enim povr inama. Flat Shaded,Edges On Izla e objekte u 3D pogledima sa osjen enim poligonalnim izgledom i potpuno vidljivim ivicama. Gouraud Shaded,Edges On Izla e objekte u 3D pogledima sa glatkim osjen enim povr inama i potpuno vidljivim ivicama Sli no HIDE komandama SHADEMODE osjen enja se izvode samo na aktuelnom Viewport-u.Crte i su regenerisani kada se produciraju osjen ene slike i one ostaju na njemu dok ih ne promjeni na inom nijansiranja sa SHADEMODE komandama,Druk ije je sa HIDE komandama kada se koriste na 2D anim modelima ,bilo kako na regenerisanje crte a to nema efekta na osjen avanje.Osim kada kreira jednu osjen enu sliku kori tenjem SHADEMODE komandi,mo ete je preurediti selekcijom kakvu bi normalno eljeli.Kada izabirate osjen ene objekte,Auto CAD izla e Wireframe slike i zahvate na slici onako kako ste ih parali kad ste zatvarali crte .Kada se crte ponovo otvori on e se pojaviti onakav kako ste ga parali. Ovo razmatranje se razlikuje od ranijih verzija Auto CAD-a. Mada Auto CAD ne nudi neki metod za tampanje osjen enih slika vi mo ete zarobiti i u parati osjen enu sliku na Auto CAD-ovom slajdu fajlova za kori tenje na prezentaciji.U slede im poglavljima koja slede ete u iti kako da koristite pisana slova za samo kretaju u prezentaciju kori tenjem ovih slajd fajlova. Kori tenje Auto CAD-ovih starijih metoda osjen avanja Ranije verzija Auto CAD-a Auto CAD 2000 je koristila jednostavnije metode ,koji su uzrokovali da objekti imaju kontinualnu boju preko svake povr ine prave i ih ravnim.Ovaj metod je jo uvijek mogu kucanjem na komandnoj liniji – SHADE.Sjene slika kori tenjem samo ovog metoda imale su samo jednostavan izvor svjetlosti i nisu mogle izlagati materijale.Sjene slika ostaju samo vidljive na viewport-u dok se ne regeneri e.Vi ne mo ete izabrati Object snap na viewport-u dok viewport nije regenerisan.Pojava osjen ane slike je dalje kontrolisana sa dva sistema varijabli i to: SHADEDGE kontroli e osjen enje ivica i renderinga, Type: Integer tip (varijable cio broj) parana u crte u .Incijalna vrijednost 3 0 Osjen ena lica, ivice nisu istaknute. 1 Osjen ena lica ,ivice nacrtane na boji osnove. 2 Ivice nisu zaobljene ,ivice su u boji objekta. 3 Lica nacrtana na boji objekta ,ivice su u boji osnove. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

7

SHADEDIF kontroli e procenat difuzije ambijent reflektovane svjetlosti SHADEDGE se postavlja za 0 ili 1.Incijalna vrijednost za SHADEDIF je 70 procenata. para se u crte u.

Slika 03.XVIII Ilustracija rezultata Shade na ina komande desno na slici Bilje ka. 3D grafik DRIVER postavlja se na Options dialog box-u da podr ava performanse SHADEMODE komande.AutoDesk je obezbjedio jedan op ti skup HDI fajlova za izlaganje kartice.Da se dobiju najbolje mogu e performanse iz va e (diplay card) grafi ke kartice koristite HDI (Heidi Graphic System)Driver

Kreiranje izra ajnih slika (Rendered images)543 RENDER komandom se proizvodi slika kori tenjem informacija iz scene ,aktuelnog selekcionog skupa ili aktuelnog pogleda. Jedna scena je kombinacija imenovanih pogleda i jednog ili vi e osvjetljenja.Ako je scena specificirana RENDER komanda se koristi pogledom scene i informacijama o osvjetljenju.Ako nema scene ili specifikacionog skupa specificiranog RENDER komanda se koristi aktuelnim pogledom i svim svjetlima u crte u.Ako nema svjetlosti RENDER preuzima osnovno osvjetljenje (iza va ih le a ) i izvorom udaljenog osvjetljenja sa intenzitetom jedinice 1. Ako je upaljen PICKFIRST system variable i Query for Selection option odabrana RENDER se koristi samo aktuelnim selekcionim skupom. Da se izabere komanda mo e se koristiti lijevo ilustracija.Ako se komanda starta sa komandne linije : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

8

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

1. Command : Render se upi e i pritisne Enter .AutoCAD izlo i Render dialog box, a onda se otvara i umanjuje Render prozor (window.) Definisanja na Render dialog box-u :Defini u se scene ,procedura ,odredi ete ,opcije ,probe i druga postavljanja za rendering. Rendering Type :Listaju se tipovi renderinga Render, Photo Real, Photo Raytrace. Scene to Render :Listaju se scene uklju uju i aktuelni pogled koji se mo e izabrati za za rendering. Rendering Procedure : Kontroli e se kako se RENDER pona a sa osnovnim postavljanjem. Query for Selections :Izla e se jedna obavijest za izbor objekata za pretstavljanje. Crop Window : Kreira se povr ina pretstavljanja za vrijeme izra avanja.Kad se izabere Render, AutoCAD vas obavje tava da odaberete jednu povr inu na ekranu prije izvr avanja renderinga.Ova opcija je mogu a samo kad je odabran Viewport ispod Destination. Skip Render Dialog :Rendira se aktuelni pogled bez izlaganja Render dialog box-a za slede e renderinge.Mo e se koristiti Render Preferences dialog box da se izlo i Render dialog box. Light Icon Scale : Kontroli e se veli ina blokova svjetlosti na crte u.Vrijednost je aktuelni faktor skale (u jedinicama crte a) od blokova renderinga u crte u .Upisuje se jedan realan broj za reskaliranje blokova. Faktorom skale se uti e na slede e blokove . OVERHEAD, DIRECT i SH_SPOT. Smoothing Angle :Postavlja se ugao na koji AutoCAD prevodi jednu ivicu.Osnovna postavlena vrijednost je 45 stepeni. Uglovi ve i od 45 stepeni su uzeli u obzir ivice. Uglovi manji od 45 stepeni su ugla eniji .Da se defini e jedna ivica koja je manja od 45 stepeni proizvede su ugla en ugao. Rendering Options :Kontroli e se izlaganje rendering-a. Smooth Shade :Ugla uju se izgled grubih ivica od proizvedenih povr ina. AutoCAD kalkuli e normale povr ina i mije a boje preko dva ili vi e susjednih lica. Apply Materials : primjenjuju se materijali za povr ine koje ste definisali i vezali za jedan objekat ili AutoCAD Color Index (ACI) u crte u.Ako primjenjeni material nije odabran ,svi objekti na crt u preuzimaju boje ,ambijent ,difuziju ,refleksiju Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

9

,rapavost ,providnost , prelamanje i vrijednosti atributa BUMP mape za GLOBAL material. Shadows :Generi u se sjene. Ova opcija se primjenjuje samo za Photo Real i Photo Raytrace rendering. Render Cache : specificira se koja informacija renderinga bi bila napisana za jednu cache file na hard disk-u. Jedna ilo ena lista izra enih objekata se zarobi na jednom jednom vremenskom fajlu za vrijeme prvog renderinga.Zarobljeni fajl je kori ten za slede e renderinge zna ajnije pobol ane za vrijeme renderinga. More Options :izlo i se dialog box koji varira u zavisnosti dali ste odabrali Render, Photo Real ili Photo Raytrace. Destination : Kontroli e se postavljanje u inka za sliku koji izlo i drajver koriste i se rendering-om. Viewport : Predstavlja se za viewport. Render Window : Rendira se za Render window File : Rendira se za jedan fajl.Vi e informacija o tome kako se to koristi na i ete u RFILEOPT AutoCAD-ovom Help-u za kreiranje teksta render to a file, pogledajte dodatak appendix A, "Externally Defined Commands," u AutoLISP Reference. More Options :Kad je odabrano File izlo i se File Output Configuration dialog box Sub Sampling : Reducira se vrijeme renderinga i kvalitet slike bez kapaj ih efekata takvih kao to su sjene renderinga jedne frakcije od svih pixles.Iz liste se odabere jedna od razmjera 1:1 (best quality) najbolji kvalitet do najbr eg rendirang-a 8:1 (fastest). Background :Izlo i se Background dialog box . Fog/Depth Cue : Izlo e se Fog/Depth Cue dialog box .

Predstavljanje 3D objekata za realizam Svaki od tri tipa renderinga su kori tena da se kreiraju razli iti efekti i svako rendiranje sa razli itim brzinama se izvr ava. AutoCAD se koristi geometrijom ,osvjetljenjem i materijalom da pretstavi jednu realnu sliku modela.Za prezentaciju potpunog renderinga mo e biti podesno .Ako je vrijeme ograni eno ili ako va e izlaganje i grafi ka oprema ne mo e da proizvodi razli ite gradacije i boje onda ne treba da detalji ete rendering.Ako elite brzu kontrolu integriteta dizajna ,probe sa skrivenim linijama i osjen enim slikama su dovoljne.. Bilje ka: Ozbiljno se preporu uje vama koji imate 3D grafi ku karticu ako planirate da koristite rendering opcije ,osobito textures i ve i kvalitet providnosti da koristite . AutoCAD Render obezbjedio je tri tipa renderinga: • Render, Bazi na AutoCAD rendering opcija je za najbolje performance. • Photo Real, fotorealisti ka skanirano pretstavljanje koje mo e izlo iti bitmap slike i providnost materijala i generisati volumenske i mapirane sjene. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

10 •

Photo Raytrace, fotorealisti no zra no pretstavljanje kojim se koristi zra no vo enje za generisanje refleksije ,prelamanja i vi e preciznih sjena. Kori tenjem bazi ne Render opcije mo e se pretstaviti va model bez primjene materijala dodavanjem nekog svjetla ili postavljanjem jedne scene.Kad se predstavlja jedan novi model AutoCAD izra ava ga automatski koriste i duga svjetla koja dolaze preko va ih le a. Vi ne mo ete pomjeriti ili podeiiti ovo

svjetlo. AutoCAD Render je automatski napunjen u memoriji kad se izabere ova opcija na Render toolbar-u ili upi e komanda na komandnoj liniji takva kao FOG, LIGHT, RENDER ili SCENE.Proces rendiranja se mo e zaustaviti sa pritiskanjem na ESC tangentu.Za slobodnu memoriju mo e se isprazniti AutoCAD Render. Renderinzi esto zahtjevaju ve e vrijeme kompjuteru u jednom 3D projektu.Obuhvataju se op ta tri koraka: • Priprema modela. Ukjlu uju se slede e podesne tehnike crtanja ,uklanjanja skrivenih povr ina ,konstrukcijom mre a za ugla eno osjen enje i postavljanje rezolucije pogleda. • Illuminating. Osvjetljenje uklju uje kreiranje i smje tanje svjetla i kreiranje osjen enja. • Adding color. Dodavanje boja uklju uje definisanje kvalitete refleksije materijala i asociranje ovih materijala sa vidljivim povr inama. Rendering uobi ajeno uklju uje predstavljanje objekata na srednjim koracima za kontrolu va ih priprema ,osvjetljenja i boja. Predstavljanje za Render Window ili za Viewport Raspolaganjem sa nekoliko karakteristika renderiringa zavisno je dali se predstavlja za Render window ili za jedan viewport.Na primjer slika se mo e parati za format BMP fajl iz jednog viewport-a ili iz Render window. U slede oj tabeli se mogu prelistati karakteristike jedinstvene za Render window:. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Karakteristike Copy za Clipboard

Save image

Display saved image Print

Kako postati ekspert

Render window meni

11

Opis Kopira se jedna Render window slika za Clipboard

Edit Copy

para se jedna Render window slika za bitmap format

File Save File Open

Izla e se format bitmap slike tampa se sadr aj od Render window za Windows system tampa a.

File

Na ovoj tabeli se listaju karakteristike jedinstvene za viewport-e. Render toolbar Karakteristike ili Tools meni

Save image

Tools

Opis

Image

para se par e ili cijela slika viewport-a za BMP, TGA, ili TIFF file

Image

Ponovo se izla e slika koja mo e biti podsje ena i pomjerena na viewport-u

Save

Replay

Tools View

paranje informacija o Rendering -u Mogu se izlo iti i parati slede e informacije o rendering-u: • Render type koji je bio zadnji put kori ten. • Ime scene • Ukupan broj lica koja su bila obuhva ena preure ivanjem . • Ukupan broj trijangala koji su bili preure ivani. • Ukupno vrijeme renderinga koje se potro i a sastoji se od zapo injanja ,sa pozivima nazad ,za svjetlo i materijale • Prelazak i predstavljanje ili vrijeme potro eno za rendiranje objekata. • Izlaganje ili vrijeme potro eno za izlaganje rendering-a. • Ure ivanje ili vrijeme potro eno za ure ivanja puffer-a. Priprema modela za rendering Koncept ,procedura i refrence Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

12

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Da se pobolj aju performance renderinga i kvaliteta koristi se jednostavno nacrtana geometrija na jedan dosledan na in. • Cratanje spoljninjih lica povr ina i uklanjanje skrivenih povr ina. Je jedan va an korak u procesu rendiranja za uklanjanje skrivenih povr ina zbog toga to skrivene povr ine renderinga i zadnja lica rasipaju vrijeme renderinga. • Korekcija presjecaju ih lica i drugi problemi. Izvjesne vrste geometrije opsane u ovoj sekciji kreiraju specijalne probleme rendering-a. • Izraditi mre e za Smooth Shading Gustinom mre e se podr avati izlaganje ivica kad se koristi Smooth Shading opcija. Konfigurirajte predstavljanja za razli ita izlaganja Koncept ,procedure i reference. Mo e se kontrolisati preciznost i rezolucija od rendirane slike.Uop te ve i kvalitet slike daje du e vrijeme rendering-a. • Postavite Resolution i Display Accuracy Mo e se ugla ati izlaganje krivih objekata koji se pojavljuju da budu slo eni od kratkih linijskih segmenata. • Koristite Anti-aliasing za Improve Image Quality Mo e se koristiti nekoliko tehnika za uklanjanje razu enih efekata izlaganja od diagonalnih linija i krivih objekata. • Postavite epizodne ravni Bitplanes za Control Color Depth Mo e se pove ati kvalitet boje pove anjem broja epizodnih ravni (bitplanes). Kreirajte rendirane slike Koncept procedure i reference. Posle odluke koji dio od crte a se eli predstaviti ,dodaju se svjetla , sjene i dodaju se materijali ili slike. • Predstavite jedan model Mo e se predstaviti jedna scena koju ste definisali ,odabrati objekte ili aktuelni viewport. • Koristite svjetla na Rendering-u Svjetla su prvi korak na dodavanju realizma za jedan rendering. • Koristite Shadows u Rendering -u Kad se koristi Photo Real ili Photo Raytrace predstavljanje mogu se generisati sjene da se doda realizam za rendering. • Koristite materijale u renderingu Kombinovanjem sa svjetlima ,sa materijalima se dodaje drugi nivo realizma za predstavljanje modela. • Projektujte jednu 2D sliku na predstavljeno tijelo. Mogu se skalirati i projektovati 2D slike iz nekoliko formata fajlova na predstavljeno tijelo. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

13

parajte i ponovo izla ite jednu rendiranu sliku Koncept ,procedura i reference. Mo e se parati rendering i onda se izlo iti kasnije.Ponovno izlaganje je mnogo br e nego ponovni rendering.. • parajte predstavljenu sliku Mo e se direktno pretstaviti za fajl ili se parati rendering na jednom broju od razli itih formata fajla. • Ponovo izlo ite predstavljenu sliku Imaju i u paranu va u predstavljenu sliku vi je mo ete izlo iti ponovo u nekom vremenu. • Kopirajte predstavljene slike za Clipboard Slike se mogu kopirati za Clipboard iz Render window za kori tenje na desktop publiciranje za druge aplikacije. • Koristite Render za druge aplikacije. Va rendering se mo e konvertovati za kori tenje sa drugim Autodesk produktima. • uriranje prethodnih AutoCAD 13 crte a Otvaranjem jednog crte a kreiranog na Release 12 ili ranijih verzija AutoCAD-a , AutoCAD konvertuje informaciju da mo e biti upotrebljiva na rendering-u. tampanje predstavljenih slika Koncept ,procedure i reference. Predstavljene slike se mogu tampati koje se izlo e na Render window ili na viewport-u . Mogu se tako e koristiti druge aplikacije da se od tampaju predstavljene slike koje se direktno po alju za fajl. tampanje Render Window slika Neke izlo ene slike se mogu tampati na va em aktuelno konfiguriranim tampa ima .da se odabere veli ina papira ,orjentacija i tampa koriste se Windows kontrole tampanja. tampanje Viewport slika Da se od tampa jedna slika koja je aktuelno izlo ena na viewport-u koristite SAVEIMG da se para slika kao jedan BMP, TGA ili TIFF fajl ,a onda se tampa taj fajl. Da se para slika za druge fajlove formata mora se postaviti Rendering Destination to File u Render dialog box ili Rendering Preferences dialog box i tampati direktno za jedan fajl.Slika nije izlo ena na ekranu.

Kreiranje izra ajnih slika Kreiranjem izra ajne slike va em crte u mo e pove ati realizam blizu fotografskog nivoa.Sa Auto CAD-ovim Rendering tools mo ete dodavati vi ezna ne svjetlosne izvore ,dodijeliti materijal objektima na va em crte u dodati ljude i prirodu da u ini va u sliku ipak vi e realisti nom.Rendering potro i najvi e vremena u odnosu na aspekt projekta.Zbog toga to je suptilnost izra avanja uklju ena ,mo e se provesti mnogo vremena pode avaju i svjetlo i materijale na Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

14

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

objektu.Mo ete provesti mnogo vi e vremena na izra avanju nego na kreiranju izgradnje 3D modela.Osim toga kada radite sa mnogozna nim svjetlosnim izvorima svaki od njih baca sjene,kompjuter kalkuli e samo zahtjeve zavisno od koli ine razmatranja i same snage komjutera.Takve rezone Auto CAD-ov Rendering tools podr ava i dozvoljava izra avanje jednog dijela slike da se testira promjena prije va eg kona nog kreiranja cjelokupnog izra avanja U proces kreiranja jednog kompjuterskog izra avanja u estvuje sa etiri koraka. • Kreiranje aktuelnog modela • Mjesto osvetljenja • Lijepljenje materijala na objekat u crte u • rendering -izra avanje slike Kreira se model..Procedura je konceptualno izdvojeni niz koraka i esto se izvr ava ponavljanjem procesa.Na primjer:vi mo ete locirati neko osvjetljenje i kreirati test izra avanja (rendering).Onda posle mijenjanja pogleda (viewing) rezultat va eg testa se promjeni nekim osvetljenjem i sama izra ajna (render) slika se promjeni. Bilje ka:Rendering mo e biti izlo en na True Color box-u biranjem True Color Raster Images ili na Rendering check box Display plo ici Options dialog boxa.Kada su izabrani, Auto CAD izla e pridodate slike i renderinge za njihov optimalni kvalitet kako je determinisano operativnim sistemom Display Properties Settings .Na Windows-u mora se vr iti konfiguriracija za True Color u redu da Auto CAD izlo i True Color slike renderinga.Primjetite koje pove anje brojeva sistema izlo enih boja mo e smanjiti izlo ene performanse,dok enjem True Color settinig na Auto CAD-u reducira boju palete na sistemu izlaganja postavljenja optimalnih performansi.Sve ovo to smo naveli defini e se na Render dialog box-u kako smo to ve u po etku kod definisanja dialog box-a objasnili.

Kontrolisanje oblika(Controlling Faces) Kada kliknete na More options dugme Auto CAD izla i Render Options dailog box koji je ne to specifi an za izra avanje aktuelno izabranog tipa.Kontrole na ovom dialog box-u mogu biti kori tene za fine suptilne akcije izabranog rendering tip-a.Mada generalno ne treba da se ovo postavljanje pode ava,zavisno je samo kako je va 3D model bio kreiran. Face Controls postavljanja mogu u tedjeti vrijeme kada se kreira renderinzi..Jedan veliki dio Auto CAD-ovih kalkulacija obuhvata uklanjanje skrivenih povr ina iza drugih. Auto CAD uklanja ove povr ine prije rendering procesa zbog renderinga skrivenih povr ina bi bilo nepotrebno rasipanje vremena.Osim povr ina tijela imaju prednju i zadnju stranu i normalno je da Auto CAD determini e koja je prednja strana povr ine osnovana na direkciji na kojoj su vrhunci nacrtani.U zavisnosti Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

15

kako je konstruisan va model mo da nema potrebe da Auto CAD razmatra zadnju stranu povr ine uop te.Kada izaberete Dicard Back Faces kontrolni box , Auto CAD ignori e od pozadi oblike svih 3D punih objekata,kada kalkuli e rendering prema tome ubrzava cijeli rendering proces.Vi bih trebali izabrati ovu opciju ,ako znate sigurno da nijedan od zadnjih oblika nije potrebno da se uklju i u rendering. Back Face Normal je Negative Check box obi no se bira.Ovo se ka e Auto CAD-u na kojoj strani oblika je vertex nacrtan suprotno kazaljci na satu da bi se razmatrao elni pogled.Ako o istite ovaj kontrolni box Auto CAD suprotnu stranu oblika razmatra kao da je elna.Zbog toga Auto CAD i najvi e dodatni programi kreiraju objekte tako da njihovi vertexi su uvijek nacrtani suprotno kazaljci na satu.Vi bih trebali ostaviti ovaj blok usamljen. Pa nja: Trebali bi se uvjek uvjeriti da crtate oblik na jedan dosledan na in.Mijenjanje oblika crte u suprotno kazaljci na satu i u smjeru kazajlke na satu na istom modelu mo e proizvesti nezadovoljavaju e izra avanje (renderings) Savjet:Prethodna opcija je prevencija da se nikad iz uga ene opcije ne po inje ponovo,jer ne za dugo vidje ete Render dialog box koristi Render komandu. Render Preference dialog box sadr i sve iste kontrole kao Render dailog box.Kad je izabran Skip Render Dialog check box mo e se koristiti Render Preference dialog box da ugasite opciju tako da Render dailog box bude ponovo izlo en da koristi Render komandu

ite se primjerom Da bih lak e statovali komnde koje su potrebne za kreiranje jedne trodimenzionalne slike iz View > Toolbars> Customize dialog boxa markirajmo Render toolbar da nam se pojavi na ekranu i da ga smjestimo na podesno mjesto kako bih komandama imali najlak i pristup.Za po etak otvorimo jedan fajl modela –ku e koji smo do sada primjenjivali za prezentaciju nekih opcija komandni u 3D prostoru. Stratajmo Render komandu da nam se pojavi Render dialog box na kome se izvr e definisanja koja smo navodili. Za po etak startajmo samo Render komandu sa render dialog box-a pa pogledajmo rezultat .

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

16

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Slika 04.XVIII Ilustracija po etnog renderinga za model jednog dijela prizemne ku e

Savjet:Da se kreiraju visoko rezolucione slike u parajte va Rendering file .Ako elite da uklju ite sliku na jedan slo en prostorni crte prvo treba u parati katalog pa ga onda vezati za slo eni crte tj njegov fajl.. i sa primjerom: Otvori emo jedan studijski Rendering:Otvori crte Hotel-01 koji se nalazi na kompanijinoj Web stranici. Kroz ovo poglavlje ete raditi sa 3D modelom objekta kreiranim sa obadva Auto CAD standardna tools-a i jednim dodatim programom nazvat Fasade. Da vidite razliku izme u Auto CAD-ovih Rendering vrsta kori tenjem Render komande da se proizvede va prvi rendring sa slede im koracima: 1.Izlo ite Render dialog box. 2.Klikni na Render dugme. Auto CAD odmah po inje Rendering proces kori tenjem osnovne postavke tipa Render. Auto CAD izla i informacije oko ovog procesa na komandnoj liniji kao Renderingu.Kada je zavr en,crte bi izgledao jednostavno kao na prikazanoj slici 1-R-5. Slika 05.XVIII Ilustracija 1-R-5 po etnog osnovnog renderinga jednog slo enog objekta

Slika zaista ne izgleda realisti no ,jer svjetlo nije kori teno na modelu niti je neki materijal postavljen na zidove,prozore i vrata .Ako rendering Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

17

postupak ponovimo kori tenjem Photo Real ili Photo Raytrace Rendering tipovi slika bi izgledala isti. Savjet :Ako elite da prekinete Rendering proces pritisnite tipku Esc na va oj tastaturi.

Rad sa svjetlima Stavljnjem svjetlosti na va model po inje se sa dodavanjem jednog nivoa realizma.Pa ljiva kombinacija smje tanja osvetljenja i realisti kih materijala brzo osvjetljava povr inu u zatvoreni realisti ni aproksimativni prostor.Kontrola osvjetljenja i materijala je jedan u estali proces,Vi ste vjerovatno skakali napred nazad tj prvo podesite osvjetljenje a onda promjenite na in priljepljivanja materijala. Kod osvjetljenje se razmotra prvo: Dodaje se konfiguracija osvjetljenja kori tenjem Lights dialog box-a Dole pokazan na slici izlo en je Lights dialog box. Izaberite jednu od alternativnih komandnih opcija komande sa lijeve ilustracije .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : LIGHT se upi e i pritisne Enter da vam se pojavi Light dialog box. Definisanja na Light dialog box-u. Dialog box je podjeljen na dve sekcije na lijevoj strani se kontroli u pojedina na osvjetljenja ,a na desnoj strani se kontroli e osvjetljenje ambijenta,to su svjetla koja obezbje uju konstantno osvjetljavanje svake povr ine na modelu.Ambijent svjetlo ne dolazi iz nekih parcijalnih izvora i nema direkcije. Bilje ka:Prvi put kad se dodaje svjetlo na model .Auto CAD dodaje novi Layer nazvat ASHADE.Auto CAD para sva osvjetljenja na ovom Layer-u kao block objekta. Kontrola ambijent svjetla (Controlling Ambient Light) Kontroli e se desna strana dialog box-a kojom se determini e nivo , intenzitet i boja pozadinskog svjetla koje obezbje ije konstantno osvjetljenje svih povr ina modela.Ambient svjetlo ne mo e samo producirati realisti ne slike. Po to sve povr ine primaju Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

18

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

jednaka osvjetljenja,individualne povr ine postaju takve da se ne mogu razlikovati od drugih. Vi mo ete koristiti ambient svjetlo i ma kako dodavali dovoljno osvjetljenja da se razlikuju povr ine koje nisu direktno osvjetljene sa nekim individualnim izvorom svjetlosti koji je dodat na va model.. Vi mo ete podesiti intezitet svjetla pomjeranjem dugmeta ili kucanjem broj ane vrijednosti na pr.0.3 Intezitet ambijent svjetla se rangira od 0 do 1. 0 kad nema ambijent svjetla a 1 je potpuna zamra enost Na boksu boje Color se pode ava crvena ,zelena i plava boja ambijenta. Kliknete na Select Custom dugme da izlo ite jedan Colors dailog box na kojem izaberete jednu boju ili podesite boju kori tenjem nijansi (hue) osvjetljenja (luminance) i nano enja (Saturation) HLS ili crvenu (Red) zelenu(Gren) i plavu (Blue) RGB komponente.Izbor dugmeta Select from ACI izla e se Select Color dialog box na kojem mo ete da izaberete boju osnovanu na Auto CAD-ovom Color Index (ACI). Savjet :Dr ite nivoe svjetla to ni e iz prakti nih razloga.Suvi e visoki intenziteti naginju dobijanju izbledelog renderings-a Individualna kontrola svjetla Svjetlosni box,koji se nalazi na lijevoj strani dialog box-a napred prikazane slike sadr i listu svtalosti koje su ve smje tene u crte u,dalje se radi sa kontrolisanjem ,modificiranjem egzistiraju ih svjetlosti i kreiranjem novih.Incijalna lista je prazna,jer model ne sadr i nikakvo svjetlo. Auto CAD podr ava tri razli ita tipa svjetlosti osim za ambient svjetlo: Point light .Zra i svjetlosne zrake u pravcima svih direkcija,intezite t svjetlosti se smanjuje na rastojanjima.Jedna ta ka simulira svjetlo iz male sijalice. Distant light: Emituje se svjetlo paralelnim zracima na pojedina nu direkciju i ne smanjuju se na rastojanju.Udaljena svjetlost se koristi da simulira sun evu svjetlost, Auto CAD se uklju uje sa prikupljanjem sun eve svjetlosti (o kojoj ete u iti kratko),koja dozvoljava da se pozicionira izvor udaljene sun eve svjetlosti na va oj geografskoj irini i du ini ,vremenu dana i dana u godini. Spotlight-pegava svjetlost : Emituje konusnu svjetlost koja se smanjuje na rastojanju. Pegava svjetlost svjetlost je dakle imitacija stvarne svjetlosti. Na Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

19

centralnom dijelu konusa je svjetlost mra nija od svjetlosti oko ivica i uglova konusa.Vi mo ete pode avati ugao da se defini e centralni dio ili opasno mjesto(hotspot) ili mjesto na kojoj se svjetlost smanjuje nazvano (falloff). Da se doda novi svjetlosni izvor izabirate tip svjetlosti iz liste koju dobijete klikanjem na New: . New ili Modify Point Light Dialog Box Kreira se novo ta kasto svjetlo ili se modificira odabrano ta kasto svjetlo. Light Name : Specificira se ime svjetla.Ime ne mora biti du e od osam karakteristika. Intensity : Postavlja se intenzitete i jasno a svjetla.Upisivanjem 0 gasi se svjetlo.Maksimalni intenzitet ta kastog svjetla od postavljanja umanjenja i obima crte a.Ako je umanjenje (attenuation) nula maksimalni intenzitet je 1. Ako je umanjenje obrnuto linearno maksimalni intenzitet je vrijednost od dva opsega rastojanja :rastojanje od minimalne donje lijeve kordinate do maksimalne desne gornje kordinate .Osnovna vrijednost za obrnuto linearnu je polovina maksimalnog intenziteta. Ako je umanjenje obrnuto drugom stepenu ,maksimalni intenzitet je na kvadratnom stepenu opsega distance Position :Modificiraju se ili izla e lokacija X,Y,Z kordinata svjetla i njegovog cilja. Modify :Povremeno se zatvara dialog box tako da se mo e markiranjem specificirati lokacija za svjetlo. Enter light location : Specificira se ta ka ili pritisne Enter. Show : Izlo i se Show Light Position dialog box, koji izlo i X,Y,Z kordinate svjetlosne lokacije i cilja.Ta kasta svjetla zra e svjtlo u svim direkcijama bez cilja. Color : Koriste se vrijednosti RGB za kontrolu boje ta kastog svjetla.Uzorak boje pokazuje aktuelnu boju. Select Custom Color :Izla e se Windows Color dialog box, na kojem se mo e podesiti boja sa HLS ili RGB komponentama. Select from ACI : Izla e se Select Color dialog box na kojem se mo e odabrati jedna boja kori tenjem ACI. Attenuation Kontroli e se kako se svjetlo smanjuje preko rastojanja.Dalji objekat od ta kastog svjetla su mra niji. None :Postavlja se nema smanjenja .Objekti daleko od ta kastog svjetla su jasni kao objekti bli e svjetlu. Inverse Linear : Postavlja se umanjenje da bude obrnuto linerno rastojanju od ta kastog svjetla.Na primjer rastojanje od dve jedinice od ta kastog svjetla ,svjetlo Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

20

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

je polovina ja ine kao ta kasto svjetlo na rastojanju od 4 jedinice,svjetlo je etvrtina ja ine.Osnovno postavljena vrijednost je obrnuto linerna polovini maksimalnog intenziteta. Inverse Square : postavlja se umanjenje da bude obrnuto kvadrtnom stepenu rastojanja od ta kastog svjetla.na primjer rastojanje od 2 jedinice od ta kastog svjetla ,svjetloje jedna etvrtina ja ine od ta kastog svjetla ,na rastojanju 4 je 16 puta umanjeno. Shadows : Kontroli u se sjene i mapiranje sjena. Shadow On : Radi se da ta kasto svjetlo baca sjene.Tip osjen enja zavisan je od aktuelnog tipa renderinga i na postavljanjima na Shadow Options dialog box-u. Shadow Options : Izlo i se Shadow Options dialog box. Dodavanje udaljene svjetlosti Dijalog box se pojavljuje i izla e razli ite mogu nosti zavisno od tipa svjetlosti koju birate.Na slede im vje bama ete dodavati sun evu svjetlost kori tenjem udaljenog svjetlosnog tipa i postavljanjem Shadow on sa ON mogu nostima izbora tipa svjtlosti sa ijim se biranjem mogu postizati razli iti efekti osvjetljavanja modela kao to mo ete primjetiti na slede oj ilustraciji.

.Mi emo se ipak vratiti kompanijinom modelu i dalje razmatrati kako dobiti izra ajne slike za objekat Hotela. ite sa primjerom.Dodajte sun evu svjetlost za va model,ako niste ve otvorili otvorite crte HOTEL-01 na kompanijinoj web-stranici Kada dodate novi svjetlosni izvor za va model vi morate mu dati ime Tako treba da dodate jednu udaljenu svjetlost (distant lighit) da se reprezentuje sunce. 1.Izlo ite Lights dialog box. 2.Na lights type desno iz New izaberite Distant Light i onda pritisnute dugme New Ilustracija 06.XVIII prikazuje nam sliku br 2-R-5 dobijenu navednim nizom i dole navednim nizovima komande. Bilje ka:Kada modificirate jedno udajeno svjetlo Distant Light Auto CAD izla e Modify Distant Light dialog box koji je identi an sa New Distant Light dialog boxom, tome se ne mo e ni ta prigovoriti to ve sadr i postavljenja za izabranu svjetlost. 3. Na Light Name edit box ukucajte SUN Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

21

4. Klikni na Sun Angle Calculator dugme da se izlo i navedeni box-prikazan na dole navedenoj slici Primjeti ete da su neke od kontrola na ovom dialog box-u jednostavne kao i one na Lights dialog box-u, Na primjer:Mogu se kontrolisati boja i intezitet svjetlosti. Druge ma kakve kontrole su vrlo razli ite. Na pr:Zbog toga to udaljena svjetlost mo e bacati sjene vi mo ete paliti i gasiti sjene (Shadows-On i Off).Vi mo ete tako e i kontrolisati kako su sjene kreirane. Kontrole na desnoj strani dialog box-a omogu uju kontrolu pozicije i direkcija izvora svjetlosti.Na primjer:Mo e se podesiti azimut i altitude ili podesiti vektor svjetlosnog izvora Kontroli u se obadva postavljanja udaljenog izvora svjetlosti osnovanom na podacima dana i vremena i na lokaciji osnovanoj na geografskoj irini i du ini.Ovo postavljanje automatski kontroli e Azimut i Altitude.Ali ta uraditi ako ne zna geografske irine i du ine. Auto CAD je rije io i taj problem sa dopunskim dialog box-om. 5. Klikni na tipku Georaphic Location da se izlo i geografska lokacija prikazana dole na slici. Da se speificiraju geografske irina i du ine.Mo ete ih izabrati iz jedne mape ili liste glavnih gradova . Ovaj dialog box incijalno pokazuje mapu Evrope i Sarajeva glavnog grada Bosne i Hercegovine.Vi mo ete izabrati razli ite mape svijeta pritiskom na jezi ku Europe gdje vam se posle pokazuju mape ostalih kontinenata:sjeverne Amerike ,ju ne Amerike ,Azije,Australije i azijskih podkontinenata.Posle izbora geografskih povr ina, mo ete izabrati ta no lokaciju klikanjem na mapu ili izborom glavnog grada.Ako ste izabrali Nearest Big city kontrolni dijalog box -izabran na pode enoj listi i karti birate mjesto koje vam je potrebno.Vrjednosti geografske irine su automatski na lokaciji koju ste izabrali. 6.Iz City lista izaberete Sarajevo i kliknete na tipku OK. 7.Na Sun Angle Calculator dialog box mijenja se datum na 10/1.Mo ete postaviti vrijeme 15:00(3p.m) onda pritisnete OK. 8.Kliknite OK da zatvorite New Distant dialog box i onda kliknite ponovo OK da zatvorite Lights dialog box. Vi ste upravo dodali va e prvo svjetlo.Sada mo ete izvr iti rendering (Render) va eg modela da vidite kako izgleda. 1.Izlo ite Render Dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

22

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

2.Izaberite Render renderings type 3.Kliknite Render Kad je rendering izlo en trebalo bi vidjeti jedan dio pobolj anja.Kasno posle podne sun eva svjetlost je na zapadnom zidu zgrade i mo e se vidjeti sa ne to vi e suptilnijih detalja,ali ne ipak uop te uvjereno realisti ki. Primjetite da ovo nisu sjene (Shadows). Savjet: vi mo ete dodati gradovima ili lokacijama geografske irine i du ine sa editing SITENAME.txt file na Support folder.Ako neznate geografske irine i du ine lokacije dodajete ih.Mo ete koristiti Geogaphic Location dialog box da oformite jednu grubu procjenu sa klikanjem lokacije grada na kartu ili lokacije koju trebate.Auto CAD odmah a urira polja geografskih irina i du ina. Napravi zabilje ku ovih vrijednosti i tada koristi editing SITENAME.txt. Dodavanje sjena (Adding Shadows) Sjetite se da jedna od kontrola na New Distant Light dialog box dozvoljava vam da palite i gasite sjene (Shadows On ili Off).Ra unanjem sjene se dodaju jednom koli inom vremena za rendering kalkulacije.Iz tog razloga morate explicitno paliti ON Za svako individualno svjetlo koje se dodaje na crte .Osim kada generi ete Rendering,ali mo ete sti ati paljenje i ga enje (Shadows On ili Off).Kad se omogu uje da Auto CAD kalkuli e sjene(Shadows) samo za ona osvjetljenja koja dakle imaju omogu enu Shadows selection.. Bilje kaAuto CAD kakuli e Shadows samo kad se koristi Photo Real i Photo Raytrace rendering opcija. Osim omogu avanja sjena,mogu se kontrolisat tipovi kalkulacija koje su kori tene za prora un ovih sjena na light by light osnovi. Auto CAD podr ava tri razli ita tipa sjena.Mo ete kontrolisati tipove kakulacija na light by light osnovi sa klikanjem na Shadow Options tipku na New ili Modify dialog box-u za izbor svjetla koje se izla e na Shadow Options dialog box-u. Kada Shadows Volumens/ Rey Traced Shadows check box nije izabran Auto CAD koristi Shadows mape za obadva rendering-a Photo Real i Photo Rayrace. Shadows mape objezbje uju samo metode kreiranja mekih ivi nih sjena ,ali ne pokazuju boju koja je nalijepljena na providnim ili djelimi no providnim objektima Mo ete kontrolisati broj mapa generisanih sjena za svako individualno osvjetljenje biranjem broja mape iz (Shadow Map Size) iz gore navedene slike odnosno sa njezinog Spiska koji se pojavi na listu kada kliknete mi om na jezi ak.Shadow-u mape sa ve im vrijednostima su sa ve im preciznostima.Mo ete tako e kontrolisati blagost sjena (Shadow Softness) pode avaju i brojeve (pixels) du inom ivice koja je pomje ana sa osnovnom slikom.Vrijednosti meko e su mogu e od 1-10 ali najbolje je koristiti ih sa vrijednostima postavljenim izme u 2 i 4. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

23

Kada izaberete Shadow Volumens/Ray Traced Shadows dailog box Auto CAD generi e zapreminske sjene posle ega su one bazirane samo na maskama .Takve sjene se nabacuju na objekat.Zapreminske sjene imaju o tre uglove,ali njihove spoljne linije su aproximativne.Osim sa sjenama providnost ili poluprovidnost objekta se posti e i sa bojama samih objekata.Kada koristite Photo Raytrace rendering zapreminske sjene su prora unate kori tenjem ray tracing,da se produciraju zra ne sjene.Ove sjene su generisane tragovima staza mlaza svjetlosti.One imaju vrste ivice sli no drugim zapreminskim sjenama ,ali njihove spolja nje linije su veoma ta ne. Bilje ka :Sjene zna ajno pove avaju vrijeme izra avanja( renderinga).Zapreminske sjene se br e izra avaju od zra nih u mlazu sjena (Ray traced Shadows) na modelu.Na vi e kompleksnih modela zra ne sjene se br e kalkuli u.Iako br e, mape sjena tro e puno vremena na kalkulacije, Auto CAD mora kalkulisati svaku mapu individualno.Vi mo ete skratiti vrijeme rendering-a kada koristite Shadow mape,ma kako bila ru na selekcija objekata na koje elite baciti sjene.Da se ovo uradi kliknete na dugme Shadow Bounding Objects koje se nalazi na Shadow options dialog box i onda birate objekte na crte ima na kojim elite nabaciti sjenu. ite sa prijerom :Dodavanje sjena za izra avanje crte a.Ako niste otvorili crte otvorite crte HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Slika 06.XVIII Ilustracija renderinga objekta sa dodavanjem udaljenog svjetla i osjen enja 2-R-5 Kada ste dodali sun evu svjetlost niste izabrali Shadow On na kontrolnom box-u. Da sun eva svjetlost baca sjene morate prvo upaliti Shadows za ovaj izvor svjetlosti: Izlo ite Lights dialog box. Na Lights listu izaberete SUN i onda kliknete na Modify dugme. Na Modify Distant Light dialog box ispod Shadows.izaberete Shadow on check box. Kliknite Shadows Options dugme . Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

24

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Na Shadow Options dialog box provjerite Shadow Volumens/Ray Traced Shadows check box da nije izabran. Iz Shadow Map Size liste izaberite 1024 i onda kliknite da zatvorite Shadow Optins dialog box. Kliknite Ok da zatvorite Modify Distant Light dialog box i onda kliknete Ok ponovo da zatvorite Lights dialog box. Izlo ite model ponovo da vidite kako izgleda sa pridodatim sjenama.Da se vide sjene ,treba koristiti obadva na ina Photo Real i Photo Raytrace izra avanja (Renderigs) .Izlo i se Render dialog box. Iz Rendering Type liste izaberete Photo Real Ispod Renderig Options,provjerite jeli izabran Shadows chek box. Klikni Render. Primjetite dalje koji se rendeings uzima u dalje razmatranje.Za vrijeme Rendering procesa Auto CAD izla e poruku stacioniranja,to je .Kadaste kompletirali va crte bi izgledao sli no kao na prikazanoj slici 06.XVII Ilustracija 2-R-5. To je za ajno pobolj anje,ali jo ne potpuno realisti no.Sada je vrijeme da se dodaju neki materijali. Rad sa materijalima Vezivanje realisti nih materijala objektima va eg modela zaista donosi ovim ojektima ivot.Sa vezivanjem i pode avanjem materijala na objektima ini se povr ine ravne realno ura enim sa ciglama i malterom.Postavljanje osvjetljenja i lijepljenje materijala su jedan u estali proces.Vi ne treba samo da lijepite materijale,vi esto morate pode avati njihove skale i pravljenje mapa. Posle svake promjene vjerovatno bi se vr ilo izra avanje (Renderings) slike .Kako je vrijeme rendering-a postalo vi e i du e vi ete vidjeti za to Auto CAD dozvoljava selektivno izra avanje individualnih objekata ili malih povr ina crte a da se izvr i rendering na kraju cjelokupne slike.Za priljepljivanje i rukovanjem materijalima koristi se Materials dialog box pokazan na slede em crte u. Da se izlo i Material dailog box komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji ili ako se strata sa komandne linije : 1. Command : matlib se upi e i pritisne Enter da se pojavi Matrials dialog box. Uvoze se i izvoze matrijali za i iz biblioteke materijala mli. fajla .Matrijal se mo e koristiti onakav kakav je u biblioteci ili modifikovan. Materijals lista sadr i materijale raspolo ive na aktuelnom crte u .Osnovni materijali za objekte koji se nalaze u bibloteci Auto CAD materijala nazvati

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

25

su GLOBAL za aktuelni (current drawing) crte . Prije nego to postavite materijale na objekte va eg crte a vi morate napuniti obadve biblioteke pre definisanu ili vlastito kreiranu.Auto CAD sa jednom bibliotekom (RENDER:MLI) lociranoj na imeniku podr ke( Support directory).Sa osnovnim (default) postavljanjem da program koristi ovaj katalog biblioteke(library file).Mo ete kreirati i u tedjeti va u vlastitu biblioteku sa katalozima materijala i dodati ih po obi aju materijalima ovih kataloga.Pritisnite dugme Materials Library da se izla i Materials Library dialog box kao to je pokazano na napred izne enoj slici. Materials Library dialog box se razdvaja u dvije sekcije.Aktuelnog crte a(Cuurent drawing) list je na lijevoj strani sadr i materijale koji su ve napunili aktuelni crte .Aktuelne biblioteke list je na desnoj strani i sadr i imena svih materijala aktuelne biblioteke.Da se doda jedan ili vi e materijala iz biblioteke na aktuelni crte ,izaberite materijal sa liste aktuelne biblioteke i onda pritisnete dugme Import. Biblioteka materijala vam omogu uje kontrolu matrijala na aktuelnom crte u.Ostalo se kontroli e na ovom dialog box-u gje mo ete u parati(save),skloniti(remove) ili izbrisati materijale sa razli itih lista, parati kataloge materijala biblioteke ili otvoriti razli ite biblioteke. Bilje ka:Mo e se izlo iti Materials Library dialog box kori tenjem MatLIB komanda sa jednim od slede ihih na ina: Izaberete jednu od alternativnih komandi prikazanih napred desno na slici Kad je Materials Library dialog box izlo en na ovaj na in ,vi mo ete dodati materijale na raspolo ivu listu aktuelnog crte a,ali ne mo ete zalijepiti materijale Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

26

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

za objekte u crte u.Zalijepiti materijale za objekte u crte u mo ete samo kori tenjem Materials dialog box- a. Prethodno pregledajte dali su povr ine podesno isparcelisane,dok ne postanete zbli eni sa mnogim materijalima, koje znate kako izgledaju.Uvijek izvr ite provjere,prije nego to ih prilijepite na objekat.Slike lijevo i desno vam najbolje ilustruju zna enje provjere.Ista kugla sa razli ito prilijepljenim materijalima Bilje ka: Sa osnovnim (default ) postavljanjem Auto CAD je parao materijale na Textures directory.Ovo je iskontrolisano sa Texture Map Search Path na fajlovima Options dialog box-a.Kada ste instalirali Auto CAD,jedna tipi na instalacija nije ura ena da svi materijali koji dolaze sa Auto CAD-om nisu instalirani.Vi morate to uraditi potpuno ili poru iti da se instaliraju svi materijali koji dolaze uz Auto CAD-ov program. ite sa primjerom : Prilijepite materijale na va model. Vi ete stalno raditi sa crte om HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Auto CAD je obezbjedio tri razli ita metoda za lijepljenje materijala na objeke u va em crte u. Biranjem objekta : Prilepljivanjem materijala na objekat osnovanim bojama na njihovom Auto CAD Color Index-u(ACI) brojeva Priljepljivanju materijala osnovanimm na bojama (Layers) sa kojom su objekti nacrtani. Metod koji birate zavise prvenstveno kako je va model nacrtan.O evidno na vi em kompleksnom crte u pripajanje materijala osnovano je na Auto CAD Color Indexu(ACI) brojeva ili lagera boja sa kojima je lak e raditi nego biranjem individualno objekata.Crte koji koristite na ovoj vje bi je pa ljivo kreiran tako da materijali mogu biti odre eni na osnovnom katalogu boja. Izlo i Materials dialog box. U Materials dialog box-u klikni Materials Library dugme U Materials Library dialog box ispod Current Library lista izaberete sme u boju cigle (Brown Bricka) i klikni Import.Brown bricka je dodata na listu materijala aktuelnog crte a. Iz liste aktuene biblioteke (Current Library) izaberi SAND TEXTURE i onda pritisni Import. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

27

Savjet :Mo e se izabrati vi e od jednog materijala istovremeno pritiskom na tipku CTRL tipku koja vam omogu uje da izabere vi e materijala.Onda klikni na Import da doda izabrate materijale.Mogu se dodavati uzastopno grupe materijala dr i pritisnutu tipku SHIFT dok bira prvi i zadnji materijal u grupi. Mada ete trebati dodati i drugih materijala na listu aktuelnog crte a,stanite ovde momentalno i radite sa ova dva materijala.Tako da uradite dodavanje materijala na listu aktuelnog crte a.Slede i korak je postavljenje materijala tj.lijepljenje na objekat u va em crte u. Kliknite OK da zatvorite Materials Library dialog box. U Materials dialog box ispod Materials ,izaberite SAND TEXTURE i onda kliknite dugme By Layer. Auto CAD izla i jedan Attach by Layer dialog box. Pritisnite i dr ite dole tipku CTRL,Izaberite Spoljni zid (WALL-OUT) i dovratnik (WALL-JAMB) na listi Select Layer i tada klikni na dugme Attach.Materijal je dodat na susjednu listu Layer za Lagere (Layers). 8 Ponovite korak 7 Ovaj put izaberite sme u ciglu (Brown Brick) materijal i prilijepite ga za WALL-OUT i WALLLOW-JAMB Layer. Kliknite OK da zatvorite Attach by layer dialog box,a onda kliknite OK da zatvorite Materias dialog box. Sada kontroli ite pojavljivanje va eg rendering-a slede im nabrojanim koracima.Sjetite se samo koji su materijali bili kada ste koristili PhotoReal ili Photo Raytrace rendering opciju.Posle toga zainteresujte se samo za materijale u ovoj ta ci i gasite sjene da pobolj ate vrijeme rendering-a. Izlo ite Render dialog box. Ispod rendering type,izaberite PhotoReal. Ispod rendering Options provjerite postavljanje materijala (Apply Materials) , da nisu osjen enja (Shadows) izabrana. Kliknite Render. Kada Auto CAD kompletira kalkulacije rendering se izla i.Materijali su vidljivi,ali ne izgledaju pravo.Za jednu stvar,sandtexture je upaljena,gornji deo zgrade izgleda zaklonjenog vidika.. Vi e o priljepljivanju materijala Ako prilepljujete materijale za osnovni objekat,trebate biti svjesni o tipu objekta za koji se priljepljuje materijal.Ako je objekat jedan blok ,koji je zatim rasprsnut (exploded) materijal koji je zalijepljen ne e dugo biti zalijepljen na takvom objektu.Materijali koji su bili zalijepljeni prije kombinovanja u blok ,bilo kako,ostaju njihovi osobiti materijali u bloku,ostaju i kada je blok zatim rasprsnut. Kad se kopira objekat na kome je zalijepljen jedan materijal ,materijal je kopiran kao okno.Na nesre u materijali nisu postavljeni kada su objekti pri vr ivani kao Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

28

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

externe refernse.tada se mora vezivati sa xref-om da se ponovo dobiju osobine materijala.Osim,ako je umetnut jedan blok na kojem su prilijepljeni materijali,a onda treba da uvezete (Import) neke prihvatljive materijale iz tog crte a u aktuelni crte . Savjet:Kori tenjem komande SHOWMAT izla u se vrste materijala prilijepljenih za neki objekat na otvorenom crte u posebno objekti sa prilijepljenim Xrefs.komandom kojom se izla u metodi zalijepljivanja materijala za objekte.Da startujete komandu na liniju Command:Showmat ukucajte i pritisnite Enter. Auto CAD vas obavje tava da izaberete objekat ,posle izbora objekta, i ponovo pritisnutog Enter-a ,Auto CAD izla e ime materijala i metod priljepljivanja. Upozorenje:Ako izaberete Tools!Options!System!Properties! Enable Materials,boje materijala za lijepljenje iz Materials Library izlo ene su kad je SHADEMODE postavljen za ne to drugo nije za 2D Wireframe na in.Ne zalijepljen sklopni materijal (bitmaps,bumpmaps,i proceduralan granite,marblemermer i sklopove drveta-wood) imaju mra ne boje koje mogu ote avati svoju vidljivost na ekranu,tako da se ine ovi oblici ograni eni za kori tenje.

Prilago avanje materijala Bitmap-a Auto CAD-ovi materijali spadaju u dve destilirane kategorije :bitmaps i proceduralne materijale.Materijali kao to su SAND TEXTURE su osnovani na bitmaps materijalima. Auto CAD se koristi katalozima nazvanim SAND.TGA.Veli ina sa kojom se ovi materijali pojavljuju na va em crte u je determinisana veli inom bitmap slike. Proceduralni materijali:Takvi kao granit,mermer i drvo su generisani matemati ki.O procedualnim materijalima ete u iti ne to vi e u ovom poglavlju. Vi mo ete pode avati Bitmaps,tako to su one skalirane(razmjera) vi e pode ene za va crte ,izborom materijala iz Materials dialog box,za izabrane materijale pogledajte slede u sliku. Color/Pattern :Determini e boju,mije anje bitmap-a,imena bimap-a,i bitmaprazmjere. Ambijent :Determini e boju sjene materijala Reflection :Pode ava se refleksija boja materijala i omogu ava specificiranje jedne refleksione mape. Slika 07.XVIII Dialog box za modificiranje standardnih materijala Roughness (hrapavost) Pode ava se hrapavost ili sjaj materijala. Transparency (providnost) Pode ava se providnost materijala i omogu uje vam Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

29

osnivanje jedne neprovidne i jedne reflekcione mape. Refraction(Prelamanje) pode ava se,kako e se reflektovati materijal kod kori tenja Photo Raytrace rendering-a. Bump Map Omogu ava specificiranje imena bitmap-e kataloga da bi se koristila kao jedna bummap.Bummaps ine pojavu materijala trodimenzionalno dubljom. ite sa primjerom: Podesite bitmape za lijepljenje materijala na objekat u va em crte u.Nastavite radit sa crte om HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Napravite pojavljivanje Sand texture na korektnoj razmjeri,zato to vam je potrebno da promjenite scale bitmap-a: Izlo ite Materials dialog box. U listi Materials izaberite SAND TEXTURE i kliknite na Modify dugme . Auto CAD izlo i Modify Standard Material dialog box za materijale SAND TEXTURE. Ispod Attributes provjeri Color/Pattern radio dugme jeli izabrano i klikni Adjust Material Bitmap Placement dialog box. Pode avanje postavljanja Bitmap-a materijala Sa ovim dailog box-om se pode ava offset-a,scale,i postavljanja vrijednosti za aktuelnu bitmap-u,kontrolisano postavljanje Offset.Scale i Tiling(oblaganja) svakog posebno.U ovom slu aju prezentira se pode avanje Scale.Osnovnim (default) postavljanjem, Auto CAD-ove mape bitmaps za oblaganje povr ina, to zna i da se smje taju vi ezna ni primjeri strana sa stranom bitmap-a na povr inu, sli no sve nju etvrtastih povr ina koje se obla u.Bitmap ablon (pattern) je u paran i kao takav je oblo en u ovom obliku, ablon se svrstava na uglove svake plo ice,tako da ih ne mo ete individualno razlikovati.To je egzaktno ono to se eli da SAND TEXTURE ablon uradi,time se dozvoljava samo postavljenje.Vi dakle ne treba da budete zabrinuti za Offset vrijednosti,zbog toga to elite da SAND TEXTURE ablon pokrije svaku povr inu u cjelosti.Treba se pobrinuti za vrijdnost Scale. Ispod scale izaberi Maintain Aspect Ratio kontrolni box.uvjerite se dali je bitmap izabrana u obadve direkcije. Promjeni vrijednost Scale na 12 i tada pritisnute TAB tipku na va oj tastaturi,Zbog toga je izabran Maintain Aspect Ratio kontrolni box,vrijednost Scale automatski se mijenja na 12 . Kliknite OK da zatvorite Adjust Material Bitmap Placement dialog box Onda klikni OK da se zatvori Modify Standard Material dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

30

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Klikni OK da se zatvori Material dialog box. Bilje ka: Kada modificirate materijal,mijenjate parametre koji uti u na pojave materijala bilo gdje je zalijepljen na crte u.Vi dakle pode avate bitmaps objekte sa osnovnim objektom.Da se vratite nazad za orginalne osobine materijala vi to mo ete uraditi sa ponovnim uvozom (Import) kori tenjem Materials Library dialog box. Kontroli ite pojave na va em Rendering-u ponovo.Materijali su sada vi e sre eni. Savjet: Ovaj put prije nego to izvr ite rendering slike treba koristiti LIGHT komandu za pode avanje vrijednosti ambient svjetla.Dodajte jedan dio vi e op teg osvjetljenja tako da mo ete vidjeti Sand materijal na manjoj skali.Jedna vrijednost od 0.5 bi dala dobre rezultate bez previ e ispiranja slike.

Mapiranje materijala za objekte Ponekada kada zalijepi jedan materijal za objekat,materijal ne izgleda pravo , jenostavno ima pogre nu Scale-u to za posledicu ima pojavljivljivanje jedne obojene vertikalne ili horizontalne crtice na objektu. Takva crtica se pojavljuje obi no kao uzrok nepodesno poravnjat ili projektovan materjal na objekat za koji je zalijepljen.Komanda SETUV omogu ava specifikaciju kako da se materijali mapiraju za objekat. Komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : SETUV se upi e i pritisne Enter da se pojavi : 2. Select objects: 1 found ,2 found Obavijest da se izabru objkti za mapiranje materijala. Kad izaberete objekte za koje se mapiraju materijali i koje elite da podesite Auto CAD izlo i Mapping dialog box. Radio dugmadi na projekcionoj povr ini dozvoljavaju specifikaciju vrste projekcije uobi ajene za map-u materijala na objektu.Posle selekcije projekcije kliknete na Dugme Adjust Coordinate da se izlo i Adjust Coordinate dialog box,za parcijalan tip projekcije za koju ste izabrali i podesili na ine mapiranja materijala za objekat.Vi mo ete posti i mapiranje materijala iz postoje eg objekta ili postaviti osnivanje mapiranja u dialog box za neki drugi objekat u crte u.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

31

Planer: Mapuju se materijal na objekat kao da je bio projektovan na slajdu projektora na jednoj ravnoj povr ini.Bitmap materijal je skaliran za pode avanje objektu ali nije izvrnut Vi mo ete izabrati referencnu ravan, podesiti X i Y offset i rotaciju ugla materijala i podesiti bimap postavljanje.

Cyilindrical Mapuju se materijalina za cilindri ni objekat,tako da su bitmaps horizontalni uglovi ogrnuli okolo objekat. Visina bitmaps materijala je skalirana du cilindarske ose.Mo e se izabrati paralelna osa oko koje se materijali ogr u , tada se pode ava X i Y offset i rotacija ugla materijala i pode ava se postavljanje bitmap-e. Spherical Mapuju se materijali i u horizontali i u vertikali.Lijevo i desno ivica bitmap materijal je ogrnut oko sfere-lopte.Vrh i dno ivica su komprimirani u ta ku na sjevernom i ju nom polu sfere.Mo e se izabrati paralelna osa oko koje je materijal ogrnut,pod ava se X i Y offset i rotacija ugla materijala i pode ava se postavljanje bitmap-e. Tijelo(Solid) Postavlja se materijal na tri mapping kordinate – U,V i W omogu uju vam da postavite materijal iz bilo kojeg ugla.Ne trebate specificirati mapping kordinate za ove materijale.Ma kako mijenjali mapping kordinate za tijelo,mo ete iskositi ablon materijala du bilo koje dimenzije tijela. 1. Iz View menu, odabere se Render Mapping. 2. Izaberete object za kojeg elite zalijepiti material i pritisnete Enter 3. U Mapping dialog box-u ispod Projection,odaberite projection type koja najtje nje odgovara obliku izabranog objekta: • Planar • Cylindrical • Spherical • Solid 4. Izaberite Adjust Coordinates. 5. U Adjust Coordinates dialog box, odaberete opciju koja je potrebna. 6. Odaberite OK. Savjet: Da bi izbrisali mapping kordinate pode ene za objekat koristite Auto Lisp verziju SETUV command kako slijedi: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

32

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

1. Command: Setuv pritisnite Enter 2.Select objects: (Izabere se objekat koji se mapira i koji se eli izbrisati) 3. Select objects: Pritisne se Enterr

Dodavanje vlastitih materijala Osim kori tenja materijala koji dolaze sa Auto CAD-om vi mo ete kreirati va e vlastite materijale.Za kreiranje va ih standardnih materijala koristite bitmap slike materijale (bilo skaniranjem va e vlastite slike ili dobijenim slikama iz komercijalnih biblioteka ili nekih drugih izvora) kreiranje va eg proceduralnog materijala je relativno lak e. Proceduralni materijal generi e materijale matemati ki kori tenjem vrijednosti koje se kontroli u na dialog box-u.Dialog box se koristi da se kreira novi materijal,to je jednostavno pokazano na slici koja sledi sa primjerom kako to uraditi.Svaki tip materijala koristi se neznatno razli itim na inima kontrola.Da po nete kreiranjem novog materijala izaberete vrstu materijala koji elite da kreirate iz liste locirane dole na New dugmetu Materials dialog box-a,i onda kliknete New i sa primjerom:Kreirajte jedan materijal za kori tenje na va em rendering-u hotela. Kreira ete jedan novi granit materijal za lijepljenje oko vrha zgrade,Iznad prvog sprata i okolo kupole za podr ku kolonama. 1 Izlo ite Materials dialog box. 2 Izaberite granit iz liste locirane ni e dugmeta New i klikni New dugme. Auto CAD kad izlo i New granite Material dialog box. 3 U Material name edit box ukucajte tip My granite (Moj granit).Granit proceduralni materijali koriste etiri razli ite boje postavljanja koje se tako dobro reflektuju ,hrapavost ,o trina scale,i bummap postavljanjem.Na Granite Material dialog box promjeniti drugu,tre u i etvertu boju postavite tako i scale.Druga postavljanja mogu ostati na njihovim osnovnim (default) vrijednostima. Ispod Attribute izaberi drugu boju i onda podesi vrijednosti i boje postavljanja kako sledi: 4 Value 0.5 Red:0.69 Green 0.50 Blue 0.40 5 ini slede e promjene za tre u boju postavljanja Value 0.5 ,Red 1.00 ,Gren 0.98 , Blue 0.61 6 inite slede e promjene za etvertu postavljenu boju :Value 0.90 ,Red .88, Green 0.70 ,Blue 0.46 7 Ispod Attributes izaberi scale i promjeni Scale Value na 0.010 8 Kliknite OK da zatvorite New Granite Material dialog box. Sada mo ete zalijepiti materijal za objekat u va em crte u.Najlak i na in je da zalijepite materijal za one objekte koji su nacrtani sa pojedina nim bojama (layers). Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

33

1 U Materials dialog box ispod Materials izaberite New Material Mygranite 2 Kliknite na By Layer dugme da se izlo i Attach By Layer dialog box. 3 U listi Select Layer Izaberi layers ROOF-CORNICE,TRIM-FRONT,i PORTICO i klikni dugme Attach. 4 Klikni OK da zatvori Attach By Layer dialog box i onda klikni OK ponovo da zatvori Materials dialog box. Kontroli ite pojavljivanje va eg rendering-a ponovo.Poku ajte upaliti Shadows ponovo da vidite kako va rendering postaje vi e realisti an sa svakim postepenim korakom to mo ete primjetiti na slici o8.XVIII ilustracija 3-R-5.

Dodavanje vi e materijala (Adding more material) Mnogi objekti na crte u jo uvijek nemaju prilijepljene materijale na njih.Biranjem podesnih materijala mo e biti i jedan komadi jednog probnog i pogre nog procesa (trial-and error process).Ostali izbori matrijala za hotel su zgodni i iskreni. igledno nisu izabrata stakla za prozore i trba da ih izaberete.Auto CAD je obezbjedio nekoliko standardnih tipova stakala.Ovo je potrebno zbog pode avanja zra nih reflekcija i refrakcija.Postavljanja mogu biti razli ita.Tako e treba da se postave materijali, koji reprezentuje travu i poplo avanje okolo zgrade.

Slika 08.XVIII Ilustracija pode avanje skale materijala za objekta hotela 3-R-5

i sa prmjerom Zalijepi preostale materijale Va im vlastitim materijalima dodajte materijale prikazane na slede oj tabeli koja sledi i onda ih zalijepite za indicirane lejere.U svakom slu aju treba da podesite bitmap skalning kori tenjem vrijednosti prikazanih na tabeli sa zvjezdastim znakom.Vrijednosti na tabeli indiciraju ta se mo e koristiti kao osnovna vrijednost scale ili bitmap scale vrijednost. Materijal Layers Bitmap Scale BEIGE MATTE WALL-LOW-IN,WALL IN 1.0* BLACK MATTE ROOF 1.0* BLUE GLASS GLAZING 1.0* BRASS GIFMAP HARDWARE 1.0* CLOVER PATTERN FLOOR-1 U=48,V=24 Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

34

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

COOPER

DOORS-JAMB,WINDOWS-JAMB 1.0* DOORS GRANITE PEBBLES -PAVING 0.01 PALM FROND GRASS 12.0 WHITE MATTE WINDOWS 1.0* Bilje ka :Pode avajte scale GRANITE PEBBLES proceduralnog materijala u Materials daiolog box-u biranjem radio dugmeta scale ispod Attributes mijenjanjate vrijednosti.Kada ste podesili CLOVER PATTERN provjerite dali nije izabran Maintain Aspect check box,tako da mo odrediti scaling factor individualno za U i V vrijednosti.Kada zavr ite priljepljivanje ovih materijala,izrazite va model ponovo.Slika bi sada izgledala mnogo zgodnije,ali jo uvijek sa ne im izostavljenim.

Dodavanje pozadine Dodavanje realne pozadine je udesno lak na in da se obu e jedan rendering. Komanda se bira prema lijevo prikazanoj ilustraciji .Ako se komanda strata sa komandne linije : 1. Command : BACKGROUND se upi e i pritisne Enter da se pojavi Background dialog box. Kada dodate pozadinu Auto CAD predstvalja ponovo .Pozadina se dodaje kori tenjem Background dialog box-a pokazan dole na slici. Da se izlo i dialog box birate jednu od tri alternativne komandi navedenih gore desno na slici. Bilje ka:Vi mo ete izlo iti Background dialog box kliknjem na dugme u Render dialog boxMo e se dodati jedna od etiri tipa pozadina. etiri radio dugmeta horizontalno na vrhu dialog box-a determini u koje ete zale e postaviti. Solid: Koristi se jednostavnim zale inskim bojama, specificiranim na povr ini Colors dialog box-a.Ovo je osnovana (default) Auto CAD-ova opcija gdje se koristi grafic window backgrond color,kao boje zale a za rendering. Gradient :Koristi se sa dva ili tri gradijenta boja.Kontroli e se na Colors povr ini gdje vam je omogu eno definisanje ovih gradijenata boja. Image :Koristi se bitmap katalog za definisanje zale a.Specificiranjem bitmap fajla za povr inu slike(image).Mo e se specificirati drugi bitmap fajl kao jedna ambijent Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

35

mapa.Ova mapa se koristi da se kreiraju refleksije kada se koristi Photo Raytrace rendering. Merge (stapanje) :Koristi se aktuelna Auto CAD-ova slika kao zale e. ite sa primjerom: Dodajte zale e sliki va eg modela nastavljaju i rad sa crte om HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Izo ite Background dialog box. Na Background dialog box-u izaberite Image dugme. Ispod Image ,kliknite dugme Find file. Na Background Image dialog box-u specificirajte CLOUD.TGA file lociran na Auto CAD-ovom Textures directory i kliknite Open .(primjetite da morate izabrati *.tga iz Files Of Type liste prije nekih kataloga koji su na Textures directory izlo eni). Klinite OK da se zatvori Background dialog box. Sada kontroli ite pojavu va eg renderinga ponovo.Va crte bi izgledao kao na slici 4-R-5.Rendering izgleda mnogo bolje,ali se osje a ipak jedna praznina.

Slika 09.XVIII Ilustracija postavljanja pozadine nizom Background komande 4-R5

Dodavanje pejsa a i naroda (Adding Landskape and people) Dodaj se realisti ki objekti pejsa a ,takvi kao to su ,drve e bunjevi itd. za va crte .

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

36

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika Alternativnu komandu mo ete izabrati sa lijeve ilustracije .Ako se komanda strta sa komandne linije : 1. Command : LSNEW se upi e i pritisne Enter da se pojavi Landscape New dialog

box. Realan svijet je jedno zgodno pretrpano mjesto ispunjeno sa drve em, bunjem i ako ste ikada poku ali da uzmete fotografiju jedne slike onda znate ta je slede e mogu e uklju ivati na slici narod naravno.Da bi slika izgledala to realnija pored okoline potrebno je uklju iti i narod na va em renderingu.Da se ovo doda potrebno je imati smisla za izbor scale. Da se doda na sliku pejsa i narod koristi se Landscape New dialog box pokazan na slede oj slici. Lijeva strana dialog box-a sadr i listu pejsa objekata na aktuelnom Landscape libbrary katalogu.Da se doda jedan od ovih objekata na crte ,birate objekat iz liste i kliknete na dugme Position.Kada ste kliknuli ovo dugme dialog box vremanski iz ezava i Auto CAD vas obavje tava da izaberete lokaciju baze Landscape objekta. Specificirate lokaciju objekta sa mi om na crte u,(mo da sa pomo u jednog object snap) ili kucanjem kordinata.Sjetite se koju ste ta ku specificirali da reprezentuje osnovu objekta. Kada stavljate jedan objekat pejsa a ,treba obratiti pa nju za postavljanje visine na geometriji povr ina.Heigtpovr ina u dialog box-u se koristi za pode avanjem visine bilo ukucavanjem vrijednost ili odre ivanjem visine pomo u kliza a.Mjere su izra ene sa jedini nim vrijednostima cte a. Kontrolom geometrije povr ina se determini e geometrija i postavljanje objekata pejsa a. Pojedina ni oblici(Single Face) Mapuje se objekat pejsa a na pojedina ni oblik.Pojedina ni oblik se izra ava (Rendering),ali ne mo e izgledati tako realisti no kao na onim mapiranim sa Crossing faces. Ukr teni Oblici(Crossing Faces) Mapiraju pejsa objekat u dva oblika koji se sje u po uglom od 90 stepeni.Ukr teni oblici pejsa a izgledaju vi e realisti no,ali rendering traje du e. Pode avanje pogleda (View Aligned) Pode avaju oblike na kojima su objekti pejsa a mapirani tako da jedan oblik je uvijek pode en direktno prema kameri. ite sa Primjerom: Dodajte neke pejsa objekte na va model.Nastavite rad sa crte om HOTEL-01 na kompanijinoj web stranici. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

37

Objekti pejsa a su kreirani kao ARX objekti.Pojavljuju se na Auto CAD crte ima triagonalno i tretirani kao svaki drugi Auto CAD-ov objekat i kada koristite RENDER komandu ma kako da su se pojavljivali realisti no i izgledali kao drve e, bunje ili narod.Po to Auto CAD tretira ove objekte , kao i svake druge objekte.Na crte u ih mo ete kopirati i raspore ivati kao i svake druge objekte. Jednostavan primjer bunja kopirajte ga i rasporedite ga kao bunje. Prije prethodnog regenerisanja crte a treba da vidite kako izgleda kostur (Wireframe) slike. Sjetite se da komanda SHADEMODE treba da bude postavljena za 2Dwireframe da se izlo i jedan kostur slike. Da se kreira jedan novi lejer nazvan LANDSCAPE radi se sa aktuelnim lejerom. Izlo i se Landscape New dialog box. U Landscape object listi izabere se Quaking Aspen. Ispod Height ukucaj 100 na edit box-u. Bilje ka; Auto CAD je ograni io Height vrijednost do 100.Po to trebate kreirati jedno drvo od 8 feet ,vi treba da skalirate ovaj objekat posle isjecanja. 4.Ispod Geometry provjerite dali su izabrani Single Face i View Aligned. 5 Klikni na Position dugme. 6. Kada ste obave teni za lokaciju baze objekta pejsa a ukucajte -125,75,0 i pritisnite Enter.(Primjetite da ste mogli smjestiti drvo biraju i baznu ta ku mi em u crte u.Ako uradite ovo ma kako na i ete to mnogo lak e prvo paljenjem Plan View i kori tenjem XY filtriranja tako da mo ete biti sigurni gdje je objekat pejsa e smje ten na korektnu elevaciju ,o ovome ste u ili u Auto CAD-u 2D) 7. Kliknite OK da zatvorite Landscape New dialog box. Slede e je kori tenje Scale komande da se pove a drvo na relisti niju veli inu. Koristite slede i niz komandi: 1.Command: scale se upi e i pritisne Enter 2. Select objects: Last upi e se i pritisne Enter 1 found 3. Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify base point: -125,75,0 Upi e se bazna ta ka i pritisne Enter 5. Specify scale factor or [Reference]: 3 Upi e se faktor skale i pritisne Enter. Slede e je da koristite COPY da plasirate kopiju ovog drveta.Koristite slede i niz komandi: 1. Command: Copy Izabere se komanda 2. Select objects: Last Upi e se za poslednji objekat i pritisne Enter 1 found 3. Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify base point or displacement, or [Multiple]: 75,-25 Upi e se i pritisne Enter. 5. Specify second point of displacement or : Pritisne se Enter za smje taj relativnih kordinata. Dodajte ne to bunja na prednjoj strani zgrade kako sledi: Izlo i Landscape New dialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

38

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Na listi Landscape object izaberi Wandering Yew. Ispod Height postavi visinu 48 Ispod Geometry izaberi Crossing Face. Klikni Position Kada se obave tava za lokaciju Landscape object ukucaj 22”,-3” i onda pritisne Enter Klikni OK da zatvori Landscape New dialog box. Sada koristite ARRAY komandu da kreirate nekoliko kopija bunja.Nacrtaj jedan pravougaonik raspore ivanja sastavljen od est redova i dvije kolone. Rastojanje redova bi bilo -3’,a kolona 3’Kada zavr ite ovaj korak va crte bi izgledao kao na slici 5-R-5. Sada dodajte ne to naroda. Auto CAD tretira ljude isto kao objekte pejsa a. 1. Izlo i Landscape New dialog box. 2 Na listi Landscape object izaberi #1 Ispod Height postavi visinu 68 Ispod Geometry izaberi Single Face. Klikni Position specificira lokaciju kao 36’,-16’,-6’ i pritisne Enter Klikni OK da zatvori Landscape New dialog box. Izvr i rendering ponovo.Sa svakom promjenom va crte postaje vi e realisti an. Na va em crte u nastavite dodavati pejsa objekte da ispunite prazan prostor.

Dodavanje pejsa objekata (Adding Lanskape Objects) Da se izlo i biblioteka pejsa a koristi se komanda LSLIB . Jednu od alternativnih komandi mo e se izabrati sa lijeve ilustracije . Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : LSLIB se upi e i pritisne Enter da se pojavi Landscape Library dialog box AutoCad sadr i u sebi jednu biblioteku pejsa nih objekata(RENDERLLI) koja je locirana na Support directory.Sa osnovnim postavljanjem, program se koristi ovim katalogom biblioteke.Vi mo ete i u tedjeti va u vlastitu biblioteku kori tenjem Landscape Library dialog box.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

39

Slika 10.XVIII Ilustracija prikazivanja izgleda objekata pejsa a u 2D Wireframe

Izlo eni Landscape Library dialog box se mo e koristiti ua kontrole i modifikacije postoje ih Landscape objekta ili kreiranje novh ili brisanjem objekta iz kataloga biblioteke.Vi mo ete parati i puniti biblioteku sa objektima pejsa a.Pejsa ni objekti su kreirani i modificirani kori tenjem jednostavnog dialog box –a prikazanog dole na slici. Ovaj dialog box omogu uje definisanje osnovne geometrije objekta.Drugi parametri defini u ime objekta i specificiraju dva kataloga kojima se kontroli e pojavljivanje objekata.Image i Opacity map su katalozi bitmap slike.Image file sadr i jednu sliku objekta pejsa e.Opacity Map file je jednostavniji katalog i nalazi se na aktuelnoj slici pejsa nog objekta,ovaj fajl jedna crna i bijela slika nazvate su mask. Maska defini e povr inu slike kroz koju se mo e gledati.Crni dio slike reprezentuje providnost povr ina,a bijeli dio slike reprezentuje neprozirne povr ine.

ite sa primjerom: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

40

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Kreirajte jedan novi pejsa objekat za kori tenje na va em rendering-u.Izabra ete dvije Targa Files,Grand –L.TGA i Grand-O-TGA,snabdjeveni na kompanijinoj web stranici. Vi mo ete da iskoristite objekte pejsa a da dodate jedan znak za prednju stranu hotela dve bit mape snabdjevene na kompanijinoj web stranici su kreirane jednim jednostavnim Paint programom.Jedna slika je aktuelna slika znaka,druga je na neprozirnoj (opacity) mapi,tako da samo velika slova zamjenjuju rije i Grand Hotel.Grand Hotel e biti neprovidan .Koristite slede i korak da dodate znak kao novi pejsa ni objekat. Savjet:Kopirajte znak koriste i se kompanijinm web stranicom u Auto CAD-ovu Textures Directory na va hard disk,tako da Auto CAD mo e na i bitmaps i kad niste spojeni sa Internet-om. 1. Izlo ite Landscape Library dialog box. 2. U Landscape Library dialog box. Klinite dugme New. 3. U Landscape Library dialog box ispod Deafault Geometry provjerite pouzdano Single Face radio dugme jeli izabrano i View Aligned kontrolni box nije izabran.Vi elite znak da postavite sa licem stubi ta ,radije nego lice preme kameri. Bilje ka:Ne o ajavajte ako napravite gre ku kada dodajete objekte pejsa a.Uvijek mo ete koristiti LSEDIT komandu da preuredite objekte pejsa a koji su ve u crte u.Kad startate ovu komandu Auto CAD vas obavje tava da izaberete objekat pejsa a koji elite preurediti . Po to vi izaberete objekat Auto CAD izla e Landscape Edit dialog box koji je identi an za Landscape New dialog box.Vi mo ete koristiti kontrolu na dialog box-u ,da modifikujete visinu ,geometriju i poziciju objekta pejsa a U Name edit box ukucajte GRAND HOTEL. 4. Kliknite susedno dugme Find File ,Image File edit box izaberite katalog GRAND –L.TGA iz kompanijine web stranice ,a onda kliknite Open.(Nagovje tava vam se :Ako je ispr njen katalog u va em komjuteru ,koristite kopiju koja je ve ispra njena.Drugi na in je da kliknete na dugme Search the Web da se spojite sa kompanijinom web stranicom). 5. Kliknite susedno dugme Find File za Opacity Map File dialog box izaberite katalog GRAND –L.TGA iz kompanijine web stranice i kliknite Open. 6. Kliknite OK da zatvorite Landscape Library New dialog box. 7. Kliknite Ok da zatvorite Landscape Library dialog box. Bilje ka: Auto CAD izla e jedan dialog box tra i dali elite da parate novi objekt pejsa a za osnovnu (default) Landscape library katalog. Kliknite Save Changes i onda Kliknite Open.Ako vi e volite ,na Landscape Library dialog box-u Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

41

onda mo ete Kliknite Save i tada se tedi objekat pejsa a za jedan novi katalog biblioteke. Sada kada ste kreirali objekat pejsa a sa znakom koji mo ete dodati na elo stubi ta : 1. Izlo ite Landscape New dialog box.Primjetite da je Grand Hotel objekat koji je upravo dodat sada na listu pejsa objekata . 2. Na listi objekata pejsa a izaberite Grand Hotel . 3. Ispod Height ,promjenite vrijednost na 36 4. Kliknite dugme Position ,specificirajte poziciju 45’,-10’2,12’6,i onda pritisnite Enter. 5. Kliknite OK da zatvorite Landscape New dialog box. Izrazite va crte rendering-om.Znak je sad vidljiv na centru iznad subi ta. Mo ete ga i popravljati veoma brzo i jednostavno rotiranjem znaka(Objekta pejsa a),Kako sledi: 1.Select objects: 1 found 2 Select objects:Enter 3. Specify base point: 45',-10'2 4.Specify rotation angle or [Reference]: 180 i pritisnete Enter

Slika 11.XVIII Ilustracija predstavljanja hotela sa materijalom, pejsa om i narodom 5-R-5

Izrazite crte ponovo Rendering-om.Slika bih izgledala kao na prikazanoj slici 11.XVIII ilustracija br.5-R-5.Va rendering ima sigurno dug put.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

42

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Kori tenje scena Tako daleko vi niste i li da izrazite va model koriste i se preimu stvima izra avanja iz jedne ta ke,koriste i jedan sun ev zrak tj.udaljenog svjetlosnog izvora.Upravo jedan pojedina an crte mo e sadr avati mnogo pogleda (Named View) koji mogu definisati razli ite scene.Osim paranja ta ke iz koje se posmatra (viewpoint) .Scene dakle uvaju jednu listu udru enih svjetlosti.Ovaj oblik vam omogu uje da dodajete pomo na svjetla crte u i koristite specifi na svjetla da se izraze razli ite sjene .Ako ste primjetili kroz ovo poglavlje Render dialog box sadr i listu scena ,tako da vi mo ete izabrati koju elite da izrazite (rendering-u).Do sada ste izra avali iste scene na aktuelnom pogledu.Ako tededite pomo ne scene kada koristite Render komandu za izra avanje crte a,vi mo ete izabrati scenu koju elite izraziti.Scene se mogu kreirati kori tenjem scene dialog box-a pokazanog na slede oj slici.Da se izlo i Scenes dialog box uradite sled e: Izaberite jednu od alternativnih komandi sa lijeve ilustracije .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : Scene se upi e i pritisne Enter da se izlo i: Scenes dialog box,koji sadr i listu svih scena definisanih na aktuelnom crte u Dugmadi na ovom crte u vam omogu ujudefinisanje novih scena ,modifikaciju postoje ih i brisanje neke scene koju du e ne koristite ili nemate potrebe za kori tenje. Da se kreira jedna nova scena Kliknite na dugme New da se izlo i New Scene dialog box prikazan na slici koja sledi.Ovaj dialog box sadr i tri kontrole. Definisanja na New scene dialog box-u Dodaje se jedna nova scena za aktuelni crte . Scene Name : Specificira se ime nove scene . Views : Listaju se pogledi modela u crte u. Aktuelni pogled je osjen en.Biranjem drugog pogleda pravi se nova scena. Na jednoj sceni mo e biti samo jedan pogled. Lights :Listaju se svjetla u crte u .Mo e se odabrati jedno ili vi e svjetala. Biranjem jednog svjetla koje nije ve odabrano dodaje se to svjetlo za scenu (koristite CTRL tangentu da se odaberu vi estruka svjetla).iranjem jednog svjetla koje je ve odabrano uklanja se to svjetlo sa scene, Ako se uklone sva svjetla sa jedne scene, AutoCAD preuzima osnovno postavljeno "iza va ih le a" udaljeno svjetlo.Uklanjanjem svjetla sa scene ne bri e te ga sa crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

43

Bilje ka:Kada se modifikuje jedna postoje a scena Auto CAD izla e Modify Scene dialog box koji je identi an New Scene dialog box-u. ite sa primjerom: Kreirajte novu scenu i izrazite je .Otvorite katalog Hotel -02 na kompanijinoj web stranici .Verzija modela hotela je u parana na HOTEL-02.DWG i sadr i nekoliko dopunskih svjetalosti.Ta kasto svjetlo biva dodato na unutra nju stranu zdrade da osvjetljava unutra njost na svakom podu.Nekoliko svjetala je dodato na spoljnu stranu objekta .Ta kasto-pjegavo svjetlo osvjetljava povr inu ispod stubi ta.Pjegavo svjetlo je kori teno za osvjetljvanje na dole ulazne strane,a dva relativno mrka pjegava osvjetljenja osvjetljavaju elo stubi ta.Komanda SCENE se koristi da se kreiraju scene za dnevna i no na vremena osvjetljavanja hotela. Izlo ite Scenes dialog box. U Scenes dialog box Kliknite dugme New. U New Scenes dialog box ukucaj DAY na Scenes Name edit box. U View listi izaberite PERSPEKTIVE . Na Lights listi izaberita SUN Kliknite Ok da zatvorite New Scenes dialog box. 7.Na Scenes dialog box Kliknite dugme New. 8.Na Scenes dialog box ukucajte NIGHT na Scene Name edit dialog box 9. Na Views listi,izaberite PERSPEKTIVE . Na Lights listi izaberite sva imena svjetlosti na listi osim SUN. Kliknite OK da zatvorite New Scene dialog box. Kliknite Ok da zatvorite Scenes dialog box. Po to je ovo bio no ni pogled .koristite Background dialog box-a ,za promjenu pozadine sa jednom solid-black color kako je dole navedeno sa nizom komandi;

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

44

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Slika 12. XVIII Ilustracija izra avanja no ne scene hotela oznake 6-R-5 Izlo ite Background dialog box. Izaberite radio dugme Solid. Na povr ini Colors provjerite koji je Auto CAD-ov Background color check box izabran.Postavite vrijednosti red,blue i green boja na 0.00 Kliknite Ok da zatvorite Background dialog box. Sada izrazite (Rendering) crte . Izlo ite Render dialog box. Na Render dialog box-u,ispod Rendering type izaberite Photo Raytrace. Na listu Scene To Render izaberite NIGHT. Na povr ini Rendering Options provjerite da su svi kontrolni box-ovi izabrani. Kliknite Render. Zavisno od brzine va eg komjutera i veli ine memorije ovaj rendering se mo e razmatrati du e vremena.Kad je Renderig kompletan va crte bi izgledao kao na slici 6-R-5.prikazan na narednoj strani. Vi dakle mo ete producirati scene koje produciraju izra avanje (Renderings) iz razli itih ta aka iz kojih se posmatra objekat(Viewpoints).Prikazivanje drugog pogleda sa ela hotel bi izgledao po danu :

Izlo i Scenes dialog box. Na Scenes dialog box Kliknite New. Na New Scenes dialog box ukucajte El-FRONT na Scene Name edit box-u. Na listi Views izaberite FRONT. Na listi Light Izaberite SUN. Kliknite OK da se zatvori New Scene dialog box,a onda OK ponovo da zatvorite Scenes dialog box. Sada izlo ite (Renderings) elnu stranu hotela.(front elevation) Izlo ite Render dialog box. Na listi Scene izaberite EL-FRONT. Kliknite dugme Background da se izlo i Backgrond dialog box. Na Background dialog box-u izaberite radio dugme Image. Auto CAD se sje a kataloga koji je prvobitno kori ten kao pozadina. Kliknite Ok da zatvorite Backgrond dialog box. Kliknite Render. Va crte bih izgledao kao na slici13.XVIII - 7-R-5

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

45

Slika 13 .XVIII Ilustracija izra avanja elnog pogleda hotela EL-Front scene

Izra avanje za druga odredi ta Ranije je pomenuto da osim izra avanja direktno na aktuelni Auto CAD-ov Viwport ,mogu e je rendering izlo iti i za dva druga odredi ta :Render Window i za jedan File.Render Window je jedan aktuelni prozor kreiran Auto CAD-ovom Render aplikacijom,o kojoj ste ve u ili kao jednoj separatnoj aplikaciji koja je smje tena u memoriji i svaki put se koristi od neke Auto CAD-ove renderings komande, Renering za jedan fajl omogu uje vam paranje rendering-a za katalog i ne samo za obi no izlaganja na ekranu. Kada se izra ava za Render Window mo ete uzastopno tedjeti sliku za MAP katalog ili je ispisivati na nekom konfiguriranom sistemu Windows tampa u.Izra avanje za Render Window omogu uje vam prednost za izra avanja jedne slike na vlastitom prozoru koji vam omogu uje izra avanje nekoliko razli itih pogleda i njihovog simultanog gledanja na ekranu,tako da mo ete vizuelno porediti razlike kao to je pokazano na slici 8R-5.vi mo ete kopirati sliku za Window Clipboard i lijepiti u druge programe. Kada elite da izrazite jedan katalog,onda inite to na taj na in to na Render ili Render prefrence dialog box-u na listi odredi ta (Destination) izaberete File onda kliknete na dugme More Options da vam se pojavi dole na slici dialog box File Output Configuration. Vi mo ete izabrati neku od pet tipova kataloga .BMP, PCX,PosScript,TGA i TIFF.Vi mo ete specificirati dubinu boja( biranjem iz jednog monochrome slike sve na ina do 24 bit color) i resolution .Ovo omogu ava kriranje Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

46

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Renering-a kori tenjem mnogo vi ih resolucija i ve e dubine prodiranja boja nego onih podr anih sa grafi kom karticom i monitorom. Savjet:Ako je planirano kreiranje fotografskog kvaliteta tampanja va eg izra avanja vi bi trebalo da koristite izra avanjeza fajl kori tenjem jedne visoke resolucije tako kao 2048x1566. Izbor komandi za Render Preferences opciju mo e da se uradi prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda strata sa komandne linije : 1. Command : RPREF se upi e i pritisne Enter da vam se pojavi Vr i se izbor jedne od tri alternativa prikazane komande na desnoj strani Kada se pojavi Dilog box izabere odredi te .Ako ste izabrali Render View Auto CaAD automatski pali Render aplikaciju Window posle kompletiranja kalkulacija izla e Rendering.Ako ste izabrali odredi te File kada kliknete na dugme render-a izlo i vam se File dialog box gdje trebate odredite ime file i da je u parate kao svaki drugi fajl koji ste u parali u neku postoje u ili novu mapu.

Ponovno izlaganje rendering slika na viewport-u paraju se izra ajne slike na ekranu da bi se mogle ponovo izlo iti u nekom vremenu.Ako su one u parane na BMP, TGA, ili TIFF format, koristi se komanda REPLAY da se ponovo izlo i slika. Osnovna veli ina slike na Image box-u reflektuje potpunu veli inu izlaganja mjerenu sa pixels.Prije nego to izlo cijelu sliku mora izabrati dio slike za izlaganje.Posle sje enja slike na Image box, AutoCAD a urira vrijednosti kordinata i izlo i jednu reprezenataciju izlo ene isje ene slike na Screen box u dialog box. Kordinate X,Y su definisane donjim lijevim uglom u paranom povr inom slike sa osnovnim vrijednostima0,0. Mo e se mijenjati lokacija slike na va em izlaganju koje se radi uz pomo offseting-a slike. Ako ste parali rendering za katalog format drugi nego BMP, TGA, ili TIFF format, pogledajte Installation Guide za vi e informacija oko uvo enja ovih kataloga na va crte .

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

47

Da se izlo i rendered slika na va em viewport-u 1.Iz Tools menu, izaberite Display Image View. 2.U Replay dialog box, unesi ime kataloga ili izaberi file. 3.U Image Specifications dialog box, prihvati punu veli inu ekrana ili specificiranu veli inu i izvr i offsetting za izlaganje slike. Da se specificira i offsetuje slika radi slede e. Command line REPLAY Enter Da se podre e jedna slika na viewport-u: 1.Iz Tools menu, izaberi Display Image View. 2.U Replay dialog box, Unesi ime fajla ili se izabere fajl. Da se podre e jedna slika 1.Iz Tools menija se izaber Display Imade>View 2.U Replay dialog box-u ,upi i ime fajla ili izaberi fajl. 3. U Image Specification dialog box-u ispod Image specificiraju se dvije dijagonalne ta ke kojima se defini e povr ina na kojoj e se izlo iti slika. Auto CAD crta box da se ozna e granice podrezane slike.Pogledajte navedenu ilustraciju.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

48

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Da se ofsetuje jedna slika na viewport-u. Iz Tools menu, izaberi Display Image View. u Replay dialog box, unesi katalog ili izaberi fajl slike. U Image Specifications dialog box ispod slike specificiraj dve dijagonalne ta ke za podsjecanje slike i defini i povr inu na kojoj eli izlo iti sliku. AutoCAD crta jedan box ogradu u Image box-u da ozna i granice podsje ene slike i izlo i reduciranu sliku na ekranu.

Izaberi jednu Ta ku u Image box-u da se ofsetuje centar slike za tu ta ku.

AutoCAD automatski ponovo crta veli inu ograde slike da se ozna i novi offset.

Ako je slika parana u bitmap fajlu .koristite REPLAY ili izaberite Open option iz Render window ,File meni da se izlo i bitmap image u Render window. Da se ponovo izlo i izra ajna slika za Render window Iz Render Window, iz File menija se izabere Open. U Select File dialog box, unesite ime bitmap fajla ili odabranog fajla. Izaberite OK 2.Slika je izlo ena na ekranu Kopiranje izra ajnih slika za Clipboard Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

49

Vi mo ete kopirati slike za Clipboard iz Render window za kori tenje na desktop publishing ili za druge aplikacije Da smjestite sliku u druge aplikacije ne trebate napu tati AutoCAD. Jednostavno startujte drugu aplikaciju (program) otvorite document i koristite Paste komandu da umetnete sliku. Da se kopira slika za Clipboard Odaberite rendered image. 2. Iz Edit menu, izaberite Copy Bitmap slika je kopirana za Clipboard.

tampanje rendering slika Vi mo ete tampati slike koje su izlo ene na Render window ili na jednom viewport-u.Vi mo ete koristiti i druge aplikacije za tampanje slika tamo gdje ste direktno uputili katalog.

tampanje Render Window slika Vi mo ete tampati sliku na na va em aktuelno konfiguriranom Microsoft® Windows® tampa u.Odaberete atmpa , veli inu papira ,njegovu orjentaciju i druge kontrole tampanja i od tampate sliku.

tampanje Viewport slika Da se od tampa jedna slika koja je izlo ena na aktuelnom View port-u koristite SAVEIMG da se para slika kao jedan BMP, TGA, ili TIFF fajl i onda tampajte kao fajl.Izborom komande pojavi se Save Image dialog box u kome se izvr i pode avanje offseta i veli ine slike idr Da se para za druge formate vi morate postaviti Rendering Destination za File u Render dialog box-u ili Rendering Preferences dialog box-u i tampati direktno fajl . tampanje rendering slike Da se od tampa Render window slika 1. Provjerite jeli korektno konfiguriran Windows za va tampa 2. Render to the Render window. 3. Iz Render window File menu, izaberi Print. Jedna mala va a rendering slika je izlo ena na Print dialog box-u na jednoj maloj reprezentaciji veli ine papira kori tenjem orjentacije (portrait or landscape) koje ste izabrali. U Print dialog box-u , mo ete promjeniti sliku na slede i na in: Mijenjanjem pozicije slike na stranici. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

50

XVIII Poglavlje o crtanju trodimenzionalnih slika

Klikanjem bilo gdje unutar povr ine slike i povla enjem slike na eljenu lokaciju u stranici. • Mijenjanjem veli ine slike kori tenjem krsti a mi a (handles). Pomjerite krsti na granicu povr ine slike dok ne promjeni oblik u dvostruku strelicu.Povu ite i istegnite sliku na eljenu veli inu. Kucanje slike na jednoj stranici ili sa podjelom na nekoliko strana.Koristite tiling to print large, poster-size images. Odaberite broj podijeljenih stranica pomjeranjem Tile Pages Across i Tile Pages Down slajdova.Slika je ponovo izlo ena,ali aspect razmjere slike je sa uvan. Posle definisanja broja podjeljenih strana pomjerite sliku i koristite krsti (handles) da se ispru i ili reducira slika dok se ne prekrije broj strana koje ste odabrali. Posle va ih promjena izaberite OK da se od tampa slika

Statistika Komanda se bira prema lijevoj ilustracij ili ako se starta sa komandne linije : 1. Command : STATS se upi e i pritisne Enter da se pojavi Statistics dialog box gdje se :Obezbje uje informacije takve kao to su tip renderinga,ime scene i vrijeme renderinga.Vrijednosti ne mogu biti preure ivane. Statistikom se ne lista izlaganje shodno njihovim aktuelnim postavljanjima u Render dialog box-u Rendering Type :Listaju se poslednji tipovi kori tenog renderinga. Scene Name :Lista se ime aktuelne scene ili NONE. Total Time : Izla e se incijalno vrijeme za rendering,prevo enje izlaganje i enje. Initialization Time :Izla e se vrijeme za incijalizaciju rendering-a ,povratnih poziva,svjetla i matrijala. Traversal and Render Time :Izla e se vrijeme za geometriju i rendering. Display Time : Izla e se vrijeme za izlaganja rendering-a. Cleanup Time : Izla e se vrijeme za enje pufera renderinga. Rendering Time : Izla e se vrijeme kori teno za generisanje poslednjeg renderinga. Total Faces :Izla e se broj procesuiranih lica za vrijeme poslednjeg rendering-a. Total Triangles : Izla e se broj trijangala procesuranih za vrijeme poslednjeg renderinga. Save Statistics to File : paraju se informacije na Statistics dialog box –u za jedan ASCII file. Upisuje se ime fajla. Ako fajl ve postoji AutoCAD dodaje informacije za taj fajl. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

51

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

1

Kori tenje pridodatih slika (Using Raster Images).............................................. 1 Postavljanje slike na crte .............................................................................. 3 Isjecanje slika na crte u ................................................................................. 7 Pode avanje slika (Image Adjust) .................................................................. 9 Kvalitet ,Providnost izlaganja i izlaganje ramova slika................................ 11 Scaliranje slike za precrtavanje .................................................................... 12 Mijenjanje reda izlaganja ............................................................................. 15

Kori tenje pridodatih slika (Using Raster Images) O sposobnostima Auto CAD-a da pridodaje va em crte u otvaraju se nove mogu nosti.Na primjer ,ako elite uklju iti jednu rendering sliku va eg modela kao dio crte a , vi to mo ete uraditi paraju i rendering sliku i posle je pridodati na crte ...Mo e se koristiti pridodata slika da se uklju e:kompanijini igovi,fotografije ili skanirane slike na va crte ,tako da su oni dio crte a kada se tampa.Skaniranjem egzistiraju eg crte a otvaraju se neke interesantne mogu nosti.Na primjer:Jedna skanirana slika na nekom papiru nacrtana izla i se na Auto CAD-u .Takvu sliku Auto CAD-ov tools koristi da kreira novi Auto CAD-ov crte .Ovo poglavlje obja njava kako da uradite slede e: • Pridodate slike za va crte (Attach raster Images to your drawing) • Rukujete sa modificiranjem i isjecanjem pridodatih slika. Bilje ka:U poglavlju 18 ste u ili kako primjeniti sliku kao material kada ste kreirali rendering sliku. Vezivanje pridodatih slika (Attaching Raster Images) Jedna slika je sastavljena od pravougaone mre e ta kica nazvatih pixels veli ina zaostale slike odre ena je veli inom mre e ta kica .Na primjer: jedna slika 640x480 zna i da je slo ena od mre e ta kica satavljena od 480 horizontalnih redova sa 640 ta kica u svakom redu.Kao takva slika je veoma razli ita od vectora ili linijski osnovanih objekata kreiranim sa Auto CAD komandama.Pridodati objekti se vezuju za crte .Auto CAD ih tretira sli no drugim Auto CAD-ovim nacrtanim objektima u opsegu kojim se oni mogu kopirati, pomjerati ,isjecati, scalirati itd. Mnogi razli iti formati egzistiraju ,a Auto CAD podr ava samo zajedni ke formate.Pridodata rendering-a slika mo e se izlo iti na Auto CAD-u u True Color box-u biranjem True Color Raster Images i Rendering check box-a na Display plo ici Options dialog box-a. Primjetite da Display Properties Settings na Windows moraju biti konfigurirane za True Color u redu da ima prednost ovog postavljanja na Auto CAD-u. Kada se vezuje jedna pridodata slika ona se tretira na isti na in kao to Auto CAD tretira externe reference.Zato fajl pridodate slike mo e biti mnogo ve i, a onda Auto CAD nemo e dodati stvarnu veli inu slike na crte , umjesto toga ve e se jedan link kao veza za fajl slike.Na takav na in slika je izlo ena na crte u ali se ne ini veliko uve avanje fajla crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

2

XVII Poglavlje o pridodatim slikama

Po to su pridodte slike vezane na ovaj na in, one se reprezentuju sa istim mogu nostima rukovanja , kao to je rukovanje sa externim referencama.Rromjene su ura ene tako da se pridodta slika pojavljuje automatski na crte u u svako vrijeme kada se otvara crte koji sadr i sliku.Zato pridodte slike nisu dio crte a i ako ga izmjenjujete sa drugima, treba da se uvjerite da li su poslate i pridodte slike.Kad ste u ili kako se to radi sa externim referencama mora se isto raditi i sa pridodtim slikama kako bi se Auto CAD ikoristio da locira fajlove slika.Ako se staza (Path) mijenja (Na primjer ako pomjerite crte ili fajl slike i parate na rali ite adrese) Auto CAD ne e biti u mogu nosti da na e zalijepljene slike ako nema uriranu stazu (Path). Vezivanje jedne slike za crte sli no je vezivanje jedne externe reference tako da dialog box-ovi za obadve procedure izgledaju podjenako.Sli no kao i kod externih referenci mo ete zalijepiti na crte toliko mnogo kopija slika koliko elite.Svaka kopija mo e imati razli ite pozicije ,scalu i ugao rotacije. Bilje ka:Za katalog externe reference ne mo ete vezivati pridodate slike fajlova u Auto CAD-ov crte .Pridodati fajlovi uvijek ostaju zalijepljeni kao externa veza (link)

.Na primjer,jedna fotografija ku e je napravljena od serije ta aka (pixles) obojenih da reprezentuju ku u.Pridodate slikesu na specifi noj mre i slike koja sli no mnogim drugim Auto CAD-ovim crtanim objektima mo e biti kopirana ,pomjerana ili isjecana.Sliku mo ete modificirati ,zahvatima(grips mode),pode avanjem kontrasta i isjecanjem sa pravougaonicima ili poligonima ili se ivice slika mogu koristiti za odsjecanje (catting edge) za trim. Fajlovi formata slika su podr ani Auto CAD-om ,samo ako se nalaze uklju eni na zajedni kim formatima koji se koriste na tehni kom slikanju povr inskih aplikacija:computer graphic,dokument menagment,engineering ,mapping i geogephic information systems(GIS). Slike mogu biti izra ene u bajtima(bitonal slike) 8bit siva boja ,8 bit Color ili 24 bit color.Nekoliko kataloga formata slika podr avaju slike sa providnim ta kicama (pixles).Kada je slika providno postavljena , Auto CAD raspoznaje ovu providnost ta ki i dozvoljava grafici na povr ini crte a da se poka e kroz ove ta kice .Na bitonal slikama ,osnovane ta kice (pixles) su tretirane kao providne.Providnost slika mo e biti sa (gry-scale) ili bojom. Podr ani formati fajlova slika Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Tip

Kako postati ekspert

Opis i verzije

3 Zavr etak fajla

BMP

Windows and OS/2 bitmap format

.bmp, .dib, .rle

CALS-I

Mil-R-Raster I

.gp4, .mil, .rst, .cg4, .cal

FLIC

FLIC Autodesk Animator Animation

.flc, .fli

GeoSPOT

GeoSPOT (BIL fajlovi moraju biti pra eni sa HDR i PAL fajlovima sa koleracijom podataka na istom imeniku)

.bil

IG4

Image Systems Group 4

.ig4

IGS

Image Systems Grayscale

.igs

JFIF or JPEG

Joint Photographics Expert Group

.jpg ili .jpeg

PCX

Picture PC Paintbrush Picture

.pcx

PICT

Picture Macintosh Picture

.pct

PNG

Portable Network Graphic

.png

RLC

Run-Length Compressed

.rlc

TARGA

True Vision Raster-Based Data Format

.tga

TIFF

Tagged Image File Format

.tif ili .tiff

Bilje ka:Tipovi fajlova , opisi verzija i zavr etci fajla se nabrajaju na navedenoj tabeli.Auto CAD determini e formate fajlove iz sadr aja fajlova a ne iz fajlova zavr etka.Auto CAD koristi nabrojane fajlove slika i sa njima se manipuli e na crte u.

Postavljanje slike na crte Mo e se postaviti External Reference Toolbar i birati komande iz toolbara.Na desnoj strani od naziva Image su komande za manipulisanje i rukovanje postavljanjima slika.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

4

XVII Poglavlje o pridodatim slikama

Da se postavi ili ve e slika na crte koristi se Image koja se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda strta sa komandne linije: 1. Command : IMAGE se upi e i pritisne Enter da se pojavi Image Manager dialog box na kome se : Listaju se svi fajlovi slika vezani za aktuelni crte .Mogu se pogledati parametri i detalji za odabrane slike.Mo e se vezati fajl nove slike i razvezati ,locirati ,ponovo napuniti i isprazniti prilijepljena slika. 2. Da se odabere slika na Image Manager dijalog box-u Izaberemo ATTACH da nam se pojavi Select Imager File dialog box . Bilje ka :Da bih izabrali jedan dialog box sa slikama prelistamo nazive fajlova u dialog box-u za ovaj primjer izaberemo Texture da nam se pojavi Select Image dialog box iz mape Texture. 3. Na Select Imager File dialog box-u prelistamo uz prethodno pregledanje sliku koju elimo umetnuti na crte .Na slede em lijevo dialog box.-u markiramo sliku i izaberemo Open.Da nam se pojavi desno Image dialog box za umetanje slike na crte . Bilje ka: Sa Image dialog box-om rukujemo na isti na in kako smo to radili u poglavlju XI sa umetanjem Blokova, atributa i eksternih referenci.

Slika 01.XIX Select Image i Image dialog box-ovi za postavlajnje slika na crte

4.Na Image dialog box-u izaberemo OK da nam se na komandoj liniji nastavi tok umetanja. 5.Specify insertion point : Markira se ta ka 1 na crte u da se postavi ta ka umetanja. Base image size: Width: 1.000000, Height: 0.495327, Millimeters 6.Specify scale factor : Mi om se povla i krsti da se slika smjesti u ta ku 2 . Ram slike se pomjera do eljene veli ine.Pritisne se lijevo dugme mi a i slika se umetne kako je prikazano na lijevoj ilustraciji. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

5

Bilje ka: Na komandnoj liniji vi mo ete primjetiti kolika je bazna veli ina slike izra ena u jedinicama crte a .Primjetimo da je bazna irina 1 ,a visina 0,495327 mm .Ako elimo da nam slika ima irinu na crte u od 10 mm mi emo izabrati faktor skale 10 i irina slike na crt u e biti 10 mm a visina 10 puta ve a 4,9532 mm. Ako unesemo za faktor skale vrijednost 10 i pritisnemo Enter mi emo dobiti sliku navedenih dimenzija.Za ve e irine i visine upisuje se ve a vrijenost razmjere.To i nije te ko zaklju iti da se lako mno enjem sa faktorom skale mo e do i do eljene veli ine slike na crte u. Na lijevoj ilustraciji mo emo primjetiti pridodatih vi e slika.One se pridodaju na isti na in kao to je navedeno u prethodnom nizu komande za jednu sliku.Za svaku sliku se postupak ponavlja.Normalno je da se faktor razmjere za veli inu slike razlikuje od slike do slike i da je normalno da se o tome vodi ra una.

Definisanja na Image Manager dialog box-u Na Image Manager dialog box-u se mo e vezati i razvezati pridodata slika ili bit – mapirani komadi i ,8-bit gray, 8-bit color, ili 24-bit color image file za crte .Mogu se ponovo puniti i prazniti slike ,kao to se mogu specificirati nove staze za slike .Mogu se pregledati detalji za sliku takvi kao to su irina pixles ,dubina boje i resolucija odabrane slike. IMAGE mo e kombinovati slike na razli itim formatima (uklju uju i BMP, TIFF, RLE, JPG, PCX, i TGA) sa AutoCAD crte ima.Mo e se izlo iti vi e od jedne slike na viewport-u.Auto CAD ne ograni ava broj i veli inu slika. Na listi slika izla u se imena svih fajlova slika vezanih za crte . Mogu se koristiti tangente F3 i F4 da se vr i prebacivanje izme u tabli : stable pogleda i liste pogleda. ili pogledu liste .Mogu se koristiti tangente F3 i F4 da se pali izme u lista View i Tree View tabli.Biranjem nekog polja odabere se eksterna referenca -xref. List View :Izla e povr inu listanja od vezanih xrefs i njihovih asociranih podataka.Lista se mo e sortirati sa imenima fajlova slika ; name, status, type, file date, file size, ili saved path i file name.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

6

XVII Poglavlje o pridodatim slikama

Slika 02.XIX Imager Manager dialog box sa tre view i List tablama

Image Name :Listaju se imena fajlova slika uskladi tenih na definiciji table za crte . Status :Pokazuje dali je napunjen ili nije ili (loaded, unloaded, unreferenced, not found, unresolved, orphaned, or marked for unloading ili reloading. ) • Loaded: Teku i vezan za crte . • Unloaded: Markira se jednom da bih se ispraznio iz crte a Image Manager je zatvoren. • Unreferenced: Vezan za crte ali izbrisan. • Not Found: Du e vremena ne egzstira u tra enju pre ica (paths). • Unresolved: Ne mo e se itati sa AutoCAD-om. • Orphaned: Vezan je za drugi xref koji je neupu en (unreferenced), ne rije en (unresolved),ili nije na en.(not found). Size :Pokazuje se veli ina fajla odgovaraju e fajla slike,veli ina nije izlo ena ,ako nije nenapunjen,nije na en ili nerije en. Type : Indikuje se dali je xref vezan ili prekriven ( attachment ili overlay). Date : Izla u se poslednji podaci asociranog crte a kad je bio modificiran.Ovi podaci nisu izlo eni ako slika nije napunjena,na ena ili nerije en. Saved Path : Pokazuje se parana pre ica asocirne slike (ovo nije neophodno gdje se nalazi slika.). Tree View (pogled stabla): Izla e se reprezentacija hijerharhije slika i ,izlaganje odnosa izme u definicija .. Tree view pokazuje stablo ugnje denih relacionih odnosa vezanih slika, dali su one vezane ili prekriveni i dali su one napunjene ,ne napunjene ,markiraei za ponovo punjenje ili pra njenje ili nisu na ene, nerije ene ili neupu ene. Attach :Izlo i se Select Image File dialog box. Izabre se slika koja se postavlja na crte . Pogledajte IMAGEATTACH. Kad ga isprazinite onda ga ponovo napunite slikom Auto CAD crta tu sliku. O tome kako se kontroli e i smje ta slika pogledajte o SORTENTS i DRAWORDER komandama. slike ostaju napunjene ili nenapunjene iz jedne sesije crtanja do slede e sesije. Detach :Uklanjaju se definicije odabrane slike iz baze podataka crte a i bri u se svi asocirani objekti iz crte a i iz izlaganja.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

7

Reload :Puni se najskorija verzija slike ili se ponovo punijedna slika koja je bila prethodno ispra njena. Ponovnim punjenjem se ne kontroli e dali je slika izlo ena ali se osigurava izlaganje najaktuelnije slike. Unload :Prazne se podaci slike iz radne memorije bez brisnja objekata slike iz crte a.To se preporu uje da se uradi kad nema du e potrebe za ure ivanjem i pobolj anjem performansi.Ispra njena slika ne mo e biti izlo ena ili plotirana. Mogu se selektivno puniti i prazniti individualne slike iz radne liste slika asociranih sa fajlom crte a. Details : Otvara se Image File Details dialog box koji izla e ime slike paranu stazu ,aktivnu stazu ,vrijeme i datum kreiranja fajla ,veli inu fajla i tip ,dubinu boje irinu i visinu u pixles-ima ,rezoluciju , osnovne veli ine u jedinicama i jednu prthodnu sliku . Ilustracija lijevo. Image Found At :pokazuje se staza odabrane slike .Ako se odaberu vi estruke slike ovo polje ostaje prazno.Pokazana staza je aktuelna staza gdje slika obitava.Ako AutoCAD ne na e fajl na stazi u Saved Path koloni AutoCAD prvo tra i standardni AutoCAD tra enu stazu slikine parane staze. (pogledajte Specify Search Paths, File Names, i File Locations na Manage Files, Formats, i Search Paths, u User's Guide.) Ako AutoCAD nemo e locirati crte (Na primjer ako ste pomjerili fajl za drugi imenik od imenika gdje je bila parana staza sa slikom) uklanjaju se relativne ili apsolutne informacije staze iz imena (Na primjer \images\tree.tga or c:\my project\images\tree.tga become tree.tga) i tra e se definisane staze na Project Files Search Path u Options dialog box-u. Ako crte ne obituje na specificiranim stazama na Project Files search paths, AutoCAD pristupa prvom tra enju ponovo. Browse : Otvara se Select Image File dialog box (jedan standardni fajl selekcioni box ). Staza se pojavi ispod Image Found At. Save Path : Skladi ti se nova informacija staze .Pritisnite ESC dok se ure uje staza za uspostavljanje stare staze.Ako AutoCAD ne mo e na i upu enu stazu na novoj stazi ,slikin status se mijenja za Not Found. Ako se ne izabere Save Path posle ure ivanja staze AutoCAD se koristi orginalom staze slike za slede i put kada punite crte . Savjet: Slike se tako e mogu prilijepiti kori tenjem povla enja i ispu tanja (drag and drop) jednog kataloga slike iz Windows Explorer na otvoren Auto CAD-ov crte . Slike mo ete zalijepiti kori tenjem Auto CAD Disign Centera

Isjecanje slika na crte u Sa IMAGECLIP komandom se mo e definisati jedan subregion od slike za izlaganje na tampanju. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

8

XVII Poglavlje o pridodatim slikama Komandom se kreira nova isjecaju a ograde za objekat slike.Komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda strta sa komandne linije : 1. Command: imageclip se upi e i pritisne Enter da

se pojavi. 2. Select image to clip: Izabere se slika za isjecanje. 3.Enter image clipping option [ON/OFF/Delete/New boundary] :Pritisne se Enter za novu ogradu slike ,ili se upi e opcija i pritisne Enter da se pojavljuju slede e opcije. 4.Enter clipping type [Polygonal/Rectangular] : 5.Specify first corner point: Markira se ugao za isjecanje slike 6.Specify opposite corner point: Markira se suprotan ugao slike i slika je isje ena. Slede a ilustracija prikazuje rezultat navedenog niza komande.

Slika 03. XIX Ilustracija primjene niza Imageclip komande za isjecanje slike

Opcije na komandnoj liniji: • ON opcija .Pali se isjecanje i izla e se isje ena slika za prethodno definisanu ogradu. • OFF opcija: Gasi se isjecanje i izla e se cijela slika i ram-ograda.Ako se ponovo isjeca slika dok je isjecanje uga eno AutoCAD automatski pali isjecanje .Auto CAD vas obavje tava za brisanje stare ograde ravnomjerno kad je isjecanje uga eno ,a isje ena ograda nije vidljiva. • Delete opcija : Uklanja se predefinisana isjecaju a ograda i ponovo se izla e potpuno orginalna slika. • New boundary opcija : Ograda koja se specificira mora biti na paralelnoj ravni za objekat slike. Specificira se nova isjecaju a ograda .Ograda mo e biti pravougaona ili poligonalna i sastoji se samo od pravih linijskih segmenata.Kod specificiranja ograde specificiraju se vrhunci – kovi u ogrdi slike.Samopresjecaju i vrhunci su validni .Osnovna opcija je pravougaona opcija.Ako se koristi ta kasto markiranje mi om za specificiranje ta ke specificira se prvi a zatim drugi ugao i ostali uglovi ako se radi o poligonalnoj ogradi. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

9

Ilustracija kori tenja poligonalne ograde nam prikazuje navedenu opciju.Kada se markiraju ili specificiraju ta ke uvijek se mo e primjeniti Undo opcija da se povrati markiranje prethodne ta ke ako je pogre no markirana ili specificirana .Na kraju specificiranja se izabere Close opcija da se zatvori ograda. Bilje ka :DEMANDLOAD System Variable kontroli e eksterne reference na crte ima .One su tipa cijelog broja i parane su u registru.Incijalna vrijednost varijable je 3. Specificiraju se ako i kad je zahtjev za punjenje AutoCAD –a jednim tre im dijelom aplikacije ako jedan crte sadr i posebne objekte kreirane na toj aplikaciji. 0 Gasi se zahtjev punjenja. 1 Zahtjeva se punjenja izvora aplikacije kad je otvoren crte koji sadr i posebne objekte.Ovim postavljanjem ne zahtjeva se punjenje aplikacije kad prizivate komande jedne od aplikacija. 2 Zahtjev punjenja izvora aplikacije kad se prizivaju komande od jedne aplikacije. Ovo postavljanje ne zahtjeva punjenje aplikacije kad je otvoren crte koji sadr i posebne objekte. 3 Zahtjevom se puni izvorna aplikacija kad je otvoren crte koji sadr i posebne objekte ili kad se priziva jedna od aplikaciskih komandi. Primjetite po to su Image komande uvane kao externe aplikacije fail to ih je mogu e puniti na zahtjev DEMANDLOAD systema varijabli.

Pode avanje slika (Image Adjust) Komandom se kontroli e izlaganje sjaja , kontrasta i izbledjelosti slika sa kontrolisanjem njihovih vrijednosti na Image Adjust dialog box-u. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command: imageadjust Upi e se komanda i pritisne Enter. 2.Select image(s): 1 found Izabere se slika 3. Select image(s):1 found ,2 found Sa pritisnutom Shift tangentom izabere se druga slika ,mo e i vi e . 4.Select image(s): pritisne se Enter da se pojavi Image Adjust dialog box.Na dialog box-u se izvr e pode avanja i Izabere OK

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

10

XVII Poglavlje o pridodatim slikama

Slika 04.XIX Ilustracija primjene niza Imageadjust komande za pode avanje slika

Definisanja da dialog box-u : Pomjeranjem kliza a na dialog boxu ili upisivanjem vrijednosti se kontroli e sjaj a indirektno i kontrast slike.Vrijednosti su rangirane od 0 do 100.Ve e vrijednosti ve i sjaj slike i manje piksli koje postaju bijele kad se pove ava kontrast.Na isti na in se kontroli e i izbledjelost slike. Reset dugmetom se vrijednosti za sjaj , kontrast i izblijedjelost postavljaju za osnovnu vrijednost (50, 50, i 0,).

Slika 05. XIX Ilustracija primjene Image,Imageclip i Imageadjust nizova komandi

Bilje ka: Ako ste do li u posjed avionskog snimka nekog grada ,mo e se slika skanirati i umetnuti na crte .A ako ima potreba za posebno isticanje nekog dijela grada koji vam je interesantan za razmatranje ,kopirajte sliku i postavite jednu iznad druge.Uradite na slede i na in: Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

11

1.Iskopirajte sliku i postavite kopiju iznad. 2.Zablijedite kopiju primjenom Imageadjust komande sa pode avanjem na Image Adjust dialog box-u. 3.Primjenite Imageclip komandu ,Polygon opciju da se zadr i onaj dio slike koji vam je interesantan za razmatranje ali izbledjeli.Spoljnji dio slike od ograde nestane sa ekrana. 4.Aktivirajte dva puta Imageadjust komandu : a) Povrtatite sa Imageadjust komandom na Image Adjust dialog box-u orginalni izgled isje enom dijelu sa izborom Reset dugmete .b) Ponovite postupak ali sada zablijedite drugu kopiju iizaberite Ok .Dobije se itaknuti dio grada prikazan na slici 05 XIX kao rezultat navedenih nizova komandi .

Kvalitet ,Providnost izlaganja i izlaganje ramova slika Postavljanje kvaliteta slika Postavljanjem kvaliteta uti e se na izlaganje preformansi ; visok kvalitet uzima du e vremena za izlaganje .promjenom postavljanja a urira se izlaganje odmah bez uzrokovanja regeneracije crte a. AutoCAD uvijek plotira slike kori tenjem visokog kvaliteta.Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije: 1. Command: imagequality Upi e se i pritisne Enter da se pojave opcije : 2. Enter image quality setting [High/Draft] : pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter.komanda se zavr i postavljaju i upisani kvalitet za tampanje slike • High opcijom : Se proizvodi visok kvalitet izlaganja slike. AutoCAD izla e sliku sporije nego sa Draft kvalitetom slike. • Draft opcijom : Se proizvodi ni i kvalitet izlaganja slike . AutoCAD izla e sliku br e nego kad se slika izla e sa Hieght kvalitetom Postavljanje transparentnosti slika Nekoliko formata fajlova slika dozvoljava da se uradi transparentnost slika sa pixlima.Postavljanjem providnosti slike za On dozvoljava se AutoCAD da prepozna providne kvadrati e (pixles) tako da se grafi ki na ekranu pokazuju ovi kvadrati i.providnost slika je mogu a za bitonal i nonbitonal slike. (Alpha RGB ili gray-scale).Osnovna postavka slika je za OFF. Providnost je kontrolisana prema bazama objekta. TRANSPARENCY se podr ava PICKFIRST system variable, i mogu se odabrati vi estruke slike. Objekti koji nisu slike su filtrirani iz slekcionog skupa.Komanda se bira prema lijevoj ilustracija .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command: transparency Se upi e i Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

12

XVII Poglavlje o pridodatim slikama

pritisne enter da se pojavi: 2. Select image(s):1 found Izabere se jedan objekat ;ili se izabere vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom. 3. Select image(s): Pritisne se Enter da se pojave opcije : 4. Enter transparency mode [ON/OFF] : on Upi e se opcija i pritisne Enter.Time se uspostavlja izabrana opcija. ON opcija: pali se providnost tako da objekti ispod slike su vidljivi. OFF opcija: Gasi se providnost tako da objekti ispod slike nisu vidljivi.

Slika 07.XIX Ilustracija primjene niza Transparecy komande opcija ON i OFF

Postavljanja i uklanjanja ramova slikama Pridodate slike mogu biti izlo ene sa ili bez rama.Zbog toga vi birate sliku sa klikanjem na njezin ram .Postavljanjem IMAGEFRAME za Off spre ava vam slu ajnost biranja jedne slike. Imageframe komandom se kontroli e dali su ramovi slika izlo eni ili skriveni. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji.Ako se komanda starta sa komandne linije: : 1. Command: imageframe Se upi e i pritisne Enter da se pojave opcije : 2.Enter image frame setting [ON/OFF] : on Upi e se opcija i pritisne Enter da se postavi ram oko slike ili obrnuto. Bilje ka: pogledajte slike 03.XIX i sliku 04.XIX pa ih uporedite.Na slici o3. se nalaze ramovi slika ,a na slici 04 ramovi slika su uklonjeni izborom OFF opcije.

Scaliranje slike za precrtavanje Pridodate slike mogu biti korisne za nano enje skaniranih crte a u Auto CAD,tako da se mogu precrtavati ponovo kreirati dijelovi egzistiraju eg crte a, koji je na Auto CAD-u.Da se precrtaju linije na sliku tako ta no koliko je mogu e vi trebate podesiti odgovaraju u scalu za va cte . Ovo se relativno lako izvr ava kori tenjem SCALE komande o kojoj ste u ili. ite sa primjerom: Jedan dio skaniranog crte a sa scalom neke veli ine treba da se precrta. Slede a slika sa kompanijine web stranice ilustruje vam to: Po etak lijepljenja scaniranog crte a: 1 Startuje se IMAGEATTACH komanda. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

13

2

U Select Image file dialog box-u pogledajte na kompanijinoj web stranici je locirana file NURSE.TIF,izabere file i Klikne OK. 3 Na Image dialog box provjeri dali je na Specify ON-Screen kontrolnom box-u ispod Insertion Point i na Scale izabrane veli ine kordinata i scale i dali je razmarkirana Rotation ,a onda se izabere OK. 4 Kada budete obave teni za kada budete obavje teni za ta ku umetanja ptisne see Enter i prihvati se ta ka umetanja sa kordinantnim po etkom (0,0). 5 Kada ste obavje teni za Scale faktor povu ite sliku aproximativno na crte u. Vi bi sada trebali vidjeti skaniranu sliku na crte u.Po to znate rastojanje izme u L i M 13 ½ cola vi mo ete koristiti ovo rastojanje kao relativni scale faktor za ta an faktor scale skanirane slike.Koristite se slede im nizom komandi i instrukcija. 1.Command: Scale Se upi e i pritisne Enter Enter 2.Select objects: 1 found Izabere se skanirana slika 3.Select objects: Pritisne se Enter 4.Specify base point: 0,0 Pritisne se Enter 5.Specify scale factor or [Reference]: R Se upi e i pritisne Enter Enter 6.Specify reference length : Izabe sei ta ku A i pritisne Enter 7.Specify second point:Izabere se ta ku B i pritisne Enter 8.Specify new length: 13 ½ Upi e se i pritisne Enter

Slika 08. XIX Skaliranje pridodate slike sa poznatim rastojanjem koje odgovara aktuelnom AutoCAD crte u

Zomuje se za extens da ispru i crte .Skanirana slika je sada skalirana tako da je rastojanje slike isto kao to je na prikazanom crte u.Sada se mo e crtati preko scanirane slike kori tenjem standardnih Auto Cad komandi.Naravno ta nost koja je trasirana zavisna je od ta nosti oginalnog crte a kojeg mo da treba pode avati. Dakle treba da se sjetite kako se koristi DRAWORDER komande da se pomjeri slika iza neke egzistiraju e geometrije na crte u. Sklanjanja slika (Detaching Images) Mada mo ete izbrisati individualno sliku,ako nije du e potrebana na crte u, vi mo ete isto uraditi i skloniti kompletno sliku sa slede im nizom komandi: 1 Startujte komandu IMAGE. 2 Na Image Manager dialog box-u izaberete sliku da bude sklonjena . 3 Kliknite dugme Detach 4 Kliknite OK Bilje ka:Sklanjanjem jedne slike sklanja se veza za sliku,ali se ne uti e na katalog slike. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

14

XVII Poglavlje o pridodatim slikama

Pra njenje i postavljanje slika (Unloding and Reloading Images) ili ste ranije kada sklanjate jednu sliku koja nije du e potrebana na crte u vi pobolj avate Auto CAD prformanse zato to program za du e vrijeme ne ita ili ne izla e sliku.Image katalog ostaje prilijepljen ma kako bilo neophodno ponovo punjenje.Da se rasteriti sa jednom slikom radi se slede e: 1 Startajte Image komandu. 2 Na Image Manager dialog box-u izaberete sliku da bude rastere ena . 3 Kliknite dugme Unload. 4 Kliknite OK. Mada Auto CAD automatski puni sve slike svaki put kada otvarate crte koji sadr i slike mo e biti eksplicitno potrebno da puni jednu sliku na dva na ina: 1 Ako je potreban niz jedne slike koji je prvobitno rastere en 2 Kad je slika bila modificirana dok ste radili na crte u za koji je slika vezana . Da se ponovo napuni jedna slika: 1 Startajte Image komandu. 2 Na Image Manager dialog box-u izaberete sliku da bude reload . 3 Kliknite dugme Reload. 4 Kliknite OK. Promjena imena kataloga slike i staze (Changed Image Filename and Path) Ako je otvoren crte na kome je zalijepljena slika koja je pomjerena prema razli itim direkcijama ili je sklonjena iz imenovanog orginala kada je bila zalijepljena za crte ,Auto CAD ne mo e napuniti sliku .U tom slu aju program izvje tava da status nije na en.Vi mo ete ponovo osnovati vezu za katalog mijenjaju i stazu (Path) Bilje ka:Kad Auto CAD-om zalijepljena slika ,prvo izgleda da se tra i slika na priljepljenoj stazi (Path), onda se tra i na aktuelnoj adresi(directory) na kojoj je aktuelni crte lociran,a tada na adresaru specificiranom na Support File path-u.Ako je Project File Path bio specificiran,Auto CAD tra i one adrese gdje je lociran katalog zalijepljene slike.Kako se osniva Project File Search Path u 2D. Promjena imena staze: 1 Startajte komandu Image. 2 Na Image Manager dialog box-u izaberete sliku kojoj elite da promjenite Path. 3 Na povr ini Image Found kliknite dugme Browse. 4 Na Select Image File dialog box specificirate novi Path i onda kliknite Open.Novi Path je izlo en na povr ini Image Found. 5 Kliknite dugme Save Path,Nova staza je izlo ena na koloni Saved Path. 6 Kliknite OK da kompletirate komandu. Mogli ste specificirati obadva Image File Path-a,jedan kompletan(sadr i ime kataloga slike i same staze) ili jedan koji se podrazumjeva implicitan ili relativan (sadr i Path informacije potrebne da Auto CAD locira katalog). Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

15

Bilje ka:Vi mo ete koristiti REDIR Path Substition Express tool da redefini ete hard-coded paths u externim referencama ,slikama,oblicima,stilovima i Rtext objektima.Vi mo ete na i vi e detaljnih informacija o ovome na Express tool-u kompanijine web stranice. Kada ste zalijepili sliku Auto CAD se koristi imenom kataloga kao imenom slike.Ime slike nije neophodno imati da se svrsta ime kataloga (Filename) Mo ete promjeniti ime slike bez uticaja imena kataloga ili staze (path): 1 Startajte komandu Image. 2 Na Image Manager dialog box-u, kliknite za izbor slike. 3 Kliknite ime slike ponovo i onda ukucajte novo ime slike. 4 Kliknite Ok da kompletirate komandu. Savjet:Mo ete promjeniti ime slike pritiskom tipke F2 na va oj tastaturi i tada ukucate novo ime slike.

Mijenjanje reda izlaganja Uop teno posmatraju i preklapanje objekata takvih kao to su tekst, iroke polylinije i poligoni punih povr ina su izlo eni u redu na kojem su i nacrtani, tj novo kreirani objekti su na elu postoje ih objekata.Neke promjene koje se izvr e za sortiranje postavljanja objekata mogu uticati na osnovni red izlaganja preklapanja objekata.Bilo kako izvr e se promjene reda na kojem se izlo e i od tampaju objketi. Kad se prvi put otvori crte objekti su incijalno izlo eni u redu njihove kreacije. Da se vide neke prthodno izvr ene promjene ,crte se mora regenerisati Red izlaganja nije automatski sa uvan u blokovima ili eksternim referencama.Da bih se fajlovi crte a umetali kao blokovi ili eksterne reference koristi se WBLOCK komanda da se kreiraju novi crte i i rade sve promjene stalno u redu izlaganja. Bilje ka: Preklapanje objekata izme u prostora modela i prostora papira na mo e se kontrolisati. Ono se mo e kontrolisati u istom prostoru. Sa DRAWORDER komandom mijenja se redosled objekata na crte u tako da su oni izlo eni ili od tampani ispred drugih objekata.Auto CAD vas prvo obavje tava da izaberete objekte kojim elite mijenjati redosled a onda specificirate koji redosled objekata elite. Objekti se mogu gore(Abave) napred/ dole iza ili jednostavno ih pomjeriti na elo ili pozadinu crte a. Da se promjeni redosled izlaganja izabere se komanda prema lijevoj ilustraciji.Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command: draworder Upi e se i pritisne Enter da se pojavi. 2. Select objects: 1 found Izabere se jedan ili vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom. 3.Select objects: Pritisne se Enter da se pojave opcije izlaganja. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

16

XVII Poglavlje o pridodatim slikama

4.Enter object ordering option [Above object/Under object/Front/Back] : Pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter. 5. Select reference object: Izaberu se referencni objekti i pritisne Enter Regenerating model. Opcije na komandnoj liniji • Above object opcija : Pomjera se odabrani objekat iznad specificiranog referentnog objekta. Select reference object: Koristi se izbor objekat izabran objekt selekcionim metodom. Kada se odabiraju vi estruki objekti za promjenu reda AutoCAD zadr ava red relativnog izlaganja odabranih objekata.Selekcioni metod nema uticaja na red crte a. Komanda se zavr ava na jednom redu kojim ste ponovo uredili objekte.Komanda nije kontinualna za obavje tavanje za dodatne objekte. Bilje ka: DRAWORDER komanda automatiski pali sve Object Sort Method opcije na User Preferences tabli u Options dialog box-u. Ovo mo e rezultirati u sporijoj regeneraciji i vremenima ponovnog crtanja. • Under object opcija : Pomjera se odabrani objekat ispod specificiranog referentnog objekta.Ostalo isto kao i kod Above Object opcije. • Front opcija :Pomjera se odabrani objekat na vrh reda izlaganja objekata u crte u. Ostalo isto kao i kod Above Object opcije. • Back opcija : Pomjera se odabrani objekat na dno reda izlaganja objekata u crte u Ostalo isto kao i kod Above Object opcije. Izlaganje reda objekata ne zadr ava se kopiranjem za druge programe Ishod:Kada izlo eni red objekata nije sa uvan kad se kopira i lijepi objekat za drugi Windows® Program. Rje enje Da se sa uva red izlaganja objekata koristi se slede a procedura: 1. Upi i -wblock na komandnu liniji i pritisni ENTER. 2. Upi e se ime za blok takav kao TempWblock, i izabere Save. 3. Upi e se * za cio crte i pritisne ENTER. 4. Starta se novi crte i izabere Start from Scratch a onda OK. 5. Upi e se ddinsert na komandnu liniju i pritisne ENTER. 6. Odabere se Browse ili File, zavisno od proizvoda kojeg elite za kori tenje. 7. Browse da se odabere wblock (TempWblock.dwg) i izabere Open. 8. istise –razmarkira se kontrolni box On-screen . 9. Odabere se box Explode. 10. Izabere se OK. 11. Sada su ti objekti umetnuti kopirani objekti iz AutoCAD®/AutoCAD LT® njihovim biranjem i pritiskanjem CTRL+C. 12. Pali se za drugu Windows Application i pritisne CTRL+V da se zalijepe objekti iz Clipboard-a. DRAWORDER komanda ne radi na crte ima eksternih referenci Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

17

Ishod : Objekti na crte ima eksternih referenci se ne izla u ili plotiraju kori tenjem postavljenim redom sa DRAWORDER komandom. Rje enje: Ovo je poznato ograni enje.Za vi e informacija pogledajte poglavlje o eksternim referencama. Ako je crte reference koja je zalijepljena slika ili drugi objekti koji su bili ure eni sa DRAWORDER komandom ,red crte a u eksternoj referenci ne e biti u orginalnom redu ,ravan posle regeneracije crte a.Ako se plotira ctrte bez korekcije reda crtanja ,geometrija u crte u koja je bila namjenjena za skrivanje sa drugim objektima mo e biti vidljiva.Da se koriguje red crtanja ,geometrije u crte u ,treba se kreirati blok eksterne reference , parati da za DWG fajl i koristiti taj fajl kao xref: 1. Otvori se xref fajl. 2. Prizove se DRAWORDER komanda red objekata crte a u xref crte u. 3. Na komandnoj liniji se upi e bmake i pritisne ENTER. 4. U Block Definition dialog box-u ,imenuje se blok kori tenjem jednog imena koje je razli ito od imena crte a. 5. Ispod Base Point, upi e se 0 za X, Y i Z vrijednosti a onda se odabere Retain ispod Objects. 6. Izabere se Select Objects. 7. Kada se zatvori dialog box se upi e all na komandnoj liniji i pritisne dva puta ENTER da se povratite za Block Definition dialog box. Izabere se OK. 8. Na komandnu liniju se upi e wblock i pritisne ENTER. 9. U Write Block dialog box se odabere Block opcija ,a iz padju e liste odabere se blok kojeg ste upravo kreirali. Ispod Destination, File name field je ispunjeno sa imenom bloka. 10. izabere se OK da se para blok za DWG fajl. Vi sada mo ete vezati (attach) DWG fajl koga ste upravo kreirali za mati ni crte i zadr ati specificirani red crte a. SORTENTS System Variable Tip varijable cio broj , paran u crte u ,incijalna vrijednost 96 Kontroli e se OPTIONS komanda (iz User Preferences table) operacije reda sortiranja objekata.Komanda SORTENTS se koristi slede im bi kodovima: 0 Disables SORTENTS ne mogu e sortiranje 1 Sorts for object selection sotira se za objekt selekciju 2 Sorts for object snap sosrtira se ua snap objekat. 4 Sorts for redraws Sortira se za ponovo crtanje. 8 Sorts for MSLIDE command slide creation Sortira se za kreiranje slajdova. 16 Sorts for REGEN commands Sortira se za Regen komande 32 Sorts for plotting Sortira se za plotiranje. 64 Sorts for PostScript output Sortira se za U inak PostScrip. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

18

XVII Poglavlje o pridodatim slikama

Da se odabere vi e od jednog postavljanja upi u se suma kodova postavljanja :Na primjer upi e se 3 da se specificira sortiranje za obe objekt selekcije object selection i object snap. Incijalna vrijednost od 96 omogu ije sortiranje za plotiranje i u inak samo za PostScript .postavljanje dodatnih sortiraju ih opcija mo e rezultirati sprijoj regeneraciji crte a i vremenu ponovnog crtanja. Druge kontrole pridodatih slika (Other Raster Image Controls) Na Auto CAD R14 ranije verzije bile su vrhunac doga aja kada su bile izabrane.Sa po etkom Auto CAD 2000 slike nisu vi e du e bile vrhunski doga aj kad su izabrane.IMAGEHLT sitem varijabli kontroli e isticanje slike ma gdje je pridodali. Dase upali pozadinsko isticanje mijenja se vrijednost ovih varijabli na 1. RTDISPLAY sistem varijabli kontroli e sliku ma gdje pridodate slike izlo ene u vremenu paniranja i zomovanja crte a slika.Ako je RTDISPLAY sistem varijabli postavljen na 1 ,pridodate slike su izlo ene samo kao jedna spoljna linija kad se izvr ava real time paniranje i zomiranje.Ako elite vidjeti sliku sa Pan i Zoom komandama ,promjenite ovu vrijednos varijabli na 0.Vi tako e mo ete kontrolisati sistem varijabli RTDISPLAY iz Display plo ice Options dialog box-a razmarkiranjem Pan i ZOOM sa Raster Image kontrolnog box-a.Primjetite ta vam omogu ava ovaj oblik,Auto CAD-ova performansa mo e biti sporija kada se vr i paniranje i zomovanje sadr aja crte a velikih pridodatih slika izlo enih u njihovoj cjelovitosti.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

1

O Radu sa drugim aplikacijama i formatima ...................................................... 1 Izvoz crte a na druge formate ........................................................................ 1 Uvoz drugih formata na aktuelni crte ............................................................ 7 Umetanje Markup podataka iz VoloView Express ....................................... 10 Kori tenje Hyperlinkova na crte u ............................................................... 12 Kori tenje; povezivanja i ugra ivanja OLE objekata .................................... 16 Kori tenje Auto CAD crte a na drugim aplikacijama ................................... 21 paranje i pregledanje slajdova .................................................................... 28

O Radu sa drugim aplikacijama i formatima Auto CAD nije vjerovatno jedini program koga koristite.Mnogo je podesnije kada kreirate dokumente kori tenjem Word processor-a ili skladi enjem podataka kori tenjem ra irenog ar afa Excel-a.Mnoge informacije koje se koriste dovode se u vezu sa va im crte ima. Auto CAD nudi veliki flexilibitet mog nosti kori tenja informacija sa drugim programima.Crte i Auto CAD-a mogu se uklju ivati na dokumente Microsoft Word –a ,na primjer jedna lista dijelova sadr i umetnute Microsoft Excel-a ar afe ili raspored vrata u jednom Auto CAD crte u. Da se uklju e Auto CAD-ovi crte i na druge programe ili uklju ite dokumente iz drugih programa na Auto CAD-ve crte e vi ete trebati ih povezati ili ugra ivati u njih.To zna i da vi mo ete parati Auto CAD-ove crte e na drugim fajl formatima,koji se mogu koristiti direktno sa drugim programima. Bilje ka:Mogu se kreirati DWF (Auto CAD Drawing Web Format) fajlovi koji su objavljeni preko Internet-a ili uklju eni na fajlove proizvedeni kori tenjem drugih programa.U ovom poglavlju emo u iti kako da se kreira jedan DWF fajl koji se tako e mo e koristiti kao externa baza podataka. Ovo poglavlje obja njava kako se radi slede e: • Rad sa fajlovima koji se paraju na drugim fajl formatima. • O podacima postavljenim umetanjem iz Volo View • Hyper linkovanje objekata • Kori tenje; povezivanja i ugra ivanja OLE objekata. Rad sa drugim format katalozima Kada se radi sa drugim aplikacijama mogu se parati Auto CAD- crte i na drugim fajl formatima izvozom dijela ili cijelog crte a na format koji je kompabitilan sa drugim aplikacijoma.Mogu se uvoziti drugi fajlovi na na va aktuelni Auto CAD-ov crte koji se uskladi ti na drugim razli itim formatima.

Izvoz crte a na druge formate Vi mo ete izvoziti Auto CAD-ove crte e na nekoliko razli itih formata za kori tenje sa drugim programima.Kada se vr i izvoz za takve formate Auto CAD Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

2

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

kreira jedan novi fajl na dizajniranom formatu a zavisi od formata na kojem se para takav fajl ,sa svim objektima na crte u ili samo sa izabranim objektima sa crte a.Orginali crte a se ne mijenjaju . Jedan crte se mo e izvoziti za slede e slede e formate. Windows Metafile (WMF) ACIS solid object file (SAT) Solid object stereo-lithography file (STL) Encapsulated PostScript file (EPS) Attribute extract file (DXX) Device-independent bitmap file(BMP) Auto Desk 3D Studio file(3DS) Auto CAD Block file(DWG) Drawing Exchange Format file(DXF) Binary Drawing Exchange Format file(DXB) Design XML file(XML) Drawing Web Format file(DWF) Sa izuzetkom DXF,DXB,XML i DWF formata,crte i se mogu izvoziti i u neke od formata kori tenjem EXPORT komande. Da se izveze fajl na druge formate koristi se Export komanda. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije: 1. Command : Export Se upi e i pritisne Enter da se pojavi Export Data dialog box.Na dialog box-u se izvr e definisanja.Imena mape,ime fajla izabere fajl formata 2.Select objects: 1 found Izabere se jedan ili vi e objekata sa pritisnutom Shift tangentom 3.Select objects: 1 found, 2 total izabran drugi objekat 4.Select objects: Pritisne se Enter da se zavr i komanda Na dialog boxu se izvr e slede a definisanja. Export data dialog box je jedan standardni selekcioni dialog box u kome se paraju objekti za druge fajlove formata.(O standardnom selekcionom dialog box-u mi smo vi e opisali u poglavlju XI rad sa blokovima i eksternim referencama Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

3

i sve to je tamo navedeno se mo e koristiti vezano za manipulisanje i ovde)Da se paraju i izvezu objekti paranje se vr i u mapi koju mo ete kreirati izborom New Folder dugmete da vam se pojavi ikona mape New Folder koju posle imenujete prema va em izboru.Na povr ini smje taja mapa i fajlova vi uvjek mo ete izabrati mapu u kojoj e se parati podaci za izvoz objekata na odabrani tip fajl formata. Izlo e se fajlovi i mape na aktuelnoj stazi i od odabranog tipa fajla.Koristite sa plo e View meni iz dialog box-a da se vr i paljenje izme u liste View i Details view. Kad je izlo en Export Data dialog box prikazan na lijevoj ilustaciji za izvoz se izabere iz liste Files of Type tip fajlova . Files of Type : Filterira se lista fajlova sa tipom fajla.Kad se paraju fajlovi specificira se format u kojem e fajl biti paran. File Name : Upi e se ime fajla za kreiranje. AutoCAD izvozi objekte za specificirani fajl formata kori tenjem specificiranog imena.Kda specificirate ime i adresu ,kliknete na Save i onda sledi obavje tenje na komandnoj liniji.Export crte duplira DWG format funkcijom WBLOCK komande. Bilje ka:Izvozom fajlova EPS kontroli e se u inak PostScript opcije biranjem Options iz liste Tools koja se pojavi na Export Data dialog box-u. Da se u para jedan crte kao DXF katalog koristi se SAVEAS komanda i bira se jedan od DXF formata iz liste Files Of Type.Mo ete parati fajl tako da je kompatibilan sa Auto CAD 2000 (koji je isti kao Auto CAD 2002 i 2000i). Bilje ka:Kod paranja kataloga DXF,mogu se kontrolisati opcije kao to su decimal precision i format (ASCII ili binary) iz Saveas Options dialog box-a izlo enog biranjem Options na listi Tools na Save Drawing As dialiog box-a. Da se u tedi jedan crte kao katalog DXB mora se prvo koristiti ADD-A-Plotter wizard za dodavanje Auto CAD DXB file plot configuration i onda se kreira fajl kori tenjem PLOT komande z a DXB File izabrane kao aktuelne plot device. Auto CAD 2002 mo e dakle izvoziti i uvoziti Design XML falove.U DesignXML fajlu je specijalan tip tekst fajl koji je pojedina no osnovan za Web osnovane aplikacije veoma dobar.Fajl sadr i informacije crte a koje se mogu itati sa CAD i ne-CAD aplikacijama.Auto Cad podr ava XML fajl koji se povinuju pravilima DesignXML i AcDbXML definicijskim emama. Vi dakle izvozite DesignXML fajlove kori tenjem WBLOCK komande.Kod kori tenja komande za kreiranje jednog DesignXML fajla umjesto DWG fajla jednostavno ste specificirali zavr etak fajla kao XML umjesto DWG. paranje objekata za druge formate Slede ih 8 tipova formata je mogu e parati: 1. WMF—Windows® Metafile (vidi komandu- WMFOUT) 2. SAT—ACIS solid object file (vidi- komandu- ACISOUT) Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

4

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

3. STL—Solid object stereolithography file (vidi- komandu- STLOUT) 4. DXX—Attribute extract DXF® file (vidi- komandu- ATTEXT) 5. BMP—Device-independent bitmap file (vidi- komandu- BMPOUT) 6. 3DS—3D Studio® file (vidi- komandu- 3DSOUT) 7. DWG—AutoCAD drawing file (vidi- komandu- WBLOCK Ako treba da koristite Auto CAD crte na drugim aplikacijama vi ga mo ete konvertirati za jedan specifi an format onda ga izvoziti.To se tako e mo e koristiti za Clipboard. DXF Files :Mo e se izvoziti jedan crte kao jedan DXF fajl ,koji sadr i informacije crte a koje se mogu itati i na drugim CAD sistemima. WMF Files : WMF format se koristio sa mnogim Windows aplikacijama.. BMP Files :Mo e se kreirati jedna device-independent bitmap-slika (BMP file) od objekata na va em crte u. PostScript Files :Mo e se konvertirati jedan fajl crte a za jednu PostScript file, ovo je format koji je kori ten sa mnogim desktop publishing applications ACIS Files :Mo e se pouzdano izvoziti AutoCAD –ove tipovi objekta za jedan ACIS file na ASCII (SAT) format. 3D Studio Files :Mo e se kreirati fajl za 3D Studio® (3DS) format Stereolithograph Files :Mogu se pisati AutoCAD-ova tijela(objekti) na fajlu formata kompatibilnog sa Stereolithograph Apparatus (SLA). DWF Files :Mo e se kreirati crte Web format (DWF) files, 2D vector file koji se mo e koristiti za publikovanje va ih crte a na World Wide Web ili na intranet network. DesignXML Files :AutoCAD pi e(i ita) XML fajlove koje se povinuju DesignXML i AcDbXML definiciskim emama. Kori tenje SAVEAS komande Primjenom SAVEAS komande para se jedna kopija aktuelnog crte a ispod novog imena fajla.Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command line: saveas Se upi e i pritisne Enter da se izlo i Standard file selection dialog box .Upi e se ime fajla i tip odredi se mapa gdje e se parati i na kraju se izabere Save da se para crte pod navedenim imenom u odabranoj mapi. Bilje ka: AutoCAD 2000 se koristio crte om kataloga formata AutoCAD 2000, AutoCAD 2000i i AutoCAD 2002 releases Pogledajte Save to Earlier Versions za detaljan opis ograni enja koji su rezultirali iz paranja ranijih verzija. • Na Drawing As dialog box, Tools Options izla e se Saveas Options dialog box kojim se kontroli e razli ita postavljanja DWG i DXF . AutoCAD para fajl sa specificiranim imenom fajla..Ako je crte u ve odre eno ime, AutoCAD para crte sa novim imenom . Ako se para crte kao jedan ablon template, AutoCAD izlo i Template Description dialog box, Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

5

gdje se obezbje uje ta an opis za ablon (template) i postavljaju se mjerne jedinice.Kad je system varijabli: FILEDIA postavljen za 0 , SAVEAS izla e obavje tenje na komandnoj liniji. • paranje objekta za Windows metafile 1 Command line: wmfout Se upi e i pritisne Enter da se izlo i WMF standard file selection dialog box ..Na jedno ulazno ime fajla AutoCAD dodaje .wmf zavr etak. 2. Select objects: Izabere se jedan ili vi e objekata .Kad se zavr i selekcija pritisne se Enter da se zavr i komanda . Izabrani objekti su u parani za fajl na Windows metafile format-u. Bilje ka: Ako je jedan ili vi e pridodatih objekata zalijepljeno za crte i ako su sa aplikacijom slika (ism.arx) napunjene ,rezultiraju a maximalna resolution WMF file je 2K by 2K. Aplikacija slika je u prvo vrijeme napunjena i upravljana komandama IMAGE, IMAGEADJUST, IMAGEATTACH, IMAGECLIP, IMAGEFRAME, ili IMAGEQUALITY • Za kreiranje DXF file koristi se slede i niz komandi. 1. Iz File menu, Izaberi Save As. 2. Na Save Drawing As dialog box u Files of Type box, izaberi DXF format. Da parate cjelokupan crte na DXF format-u, idite direktno na korak 4. Da se u paraju specifi ni objekti na DXF format-u,izaberite Tools Options na Saveas Options dialog box, izaberite DXF format koji elite,a onda birajte Select Objects. Birajte ulaznu vrijednost(0-16) za ta nost decimala places i izaberete OK. 3. NaSave Drawing As dialog box, odaberete mapu, Ulazno ime fajla i izaberete Save. 4.Ako izaberete da parate specifi ne objekte ,odaberite objekte i pritisnite Enter • Da se u para jedan crte automatski 1 Iz Tools menija izaberite Options 2. Na Options dialog box i Save plo ici , izaberete Automatic Save i ulazni broj Minutes Between Saves 3. Izaberite OK. • Da se u para jedan backup prethodne verzije u svako vrijeme u paran crte 1 Iz Tools menu izaberi Options. 2..Na Options dialog box,otvori i Save plo icu i biraj Create Backup Copy with Each 3. Izaberi OK. • Da se u paraju izabrani objekti ili jedan blok u jedan novi fajl crte a: 1 Na komandnu liniju se upi e Wblock i pritisne Enter 2. Na Write Block dialog box unesi ime koje eli koristiti za fajl crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

6

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

3. Na lokaciji box specificiraj mapu koju eli ,onda izaberi OK. 4.Da se u para odabrani objekat za katalog crte a: 5.Specificiraj baznu ta ku za blok koji si kreirao . 51.Klikni Pick Point dugme i specificiraj baznu ta ku na povr ini ili ulazne vrijednosti kordinata X;Y i Z boxova. 6.Specificiraj objekte koje eli uklju iti. 7.Klikni na dugme Select Objects I izaberi objekte na povr ini crte a 8.Ispod Objects izaberi jednu opciju ako elite da zadr ite ,konvertujete ili izbri ete izabrane objekte. 9.Kad ste obave teni za ime bloka koristite jednu od slede ih metoda : Da se u paraju izabrani objekti za jedan fajl crte a pritisnete Enter na Block Name.Izaberete baznu ta ku umetanja za objekte. Bazna ta ka umetanja e biti kordinantni po etak(0,0,0) na novom crte u. Da se paraju postoje e block definicije unesite ime bloka na Block box-u. Ako je ime bloka isto kao ime kataloga vi ste onda unijeli jedan znak jednakosti(=). Objekti koje ste izabrali na crte u ili specificirali iz definicije bloka su u parani na novom katalogu crte a. Draw toolbar Wblock - Birajte jednu od komandi: Command line WBLOCK Komande za izvoz crte a na druge format fajlove podr ane Auto Cad-om Commands- alternativne komande. • 3DSOUT – Export : Izvozi se za a 3D Studio (3DS) file • ACISOUT : Izvoze se AutoCAD tijela za jednu ACIS file • BMPOUT -Export: paraju se izabrani objekti za file in deviceindependent bitmap format • EXPORT : paraju se objekti za druge fajlove formata. • PLOT : Nanosi se crte na kartu, tampa ili za fajl. • SAVEAS : tedi se kopija aktuelnog crte a sa novim imenom fajla. • STLOUT : uva se tijelo(solid) na jednom fajlu ASCII ili binary file. • WBLOCK : Upisuju se objekti ili jedan blok za novi fajl crte a. • WMFOUT-Export: paraju se objekti za jednu Windows metafile. Sistemi varijabli-System Variables • FACETRES :Pode ava se glatko a osjen enih i rendiranih objekata i objekata sa uklonjenim skrivenim linijama. • WMFBKGND: Kontroli e se izlo ena pozadina CAD objekata. Bilje ka:Kada izvozite jednu Windows metafile.veli ina koja je rezultirala iz kataloga slike je osnovana na veli ini aktuelnog Viewport-a.Da se kontroli e veli ina rezultirane slike treba izabrati novu veli inu crte a na ekranu prije izvoza ili koristiti veli inu papira Viewport-a zbog kontrole veli ine slike.Osim, osnovne pozadinske boje WMF fajla,boja je ista kao pozadinska boja crte a na ekranu.Tada mo ete koristiti system varijabli WMFBKGND za kontrolu boje bilo da je Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

7

pozadina uklju ena ili je providna.Vrijedost 1 para WMF file sa istim osnovnim bojama kao i aktuelni Auto CAD –ov crte .Kada je pozadina providna vrijednost WMFBKGND je 0. Vi tako e mo ete koristiti system varijabli WMFFOREGND za kontrolu prednjih osnovnih boja Auto CAD-ovih objekata.Kad je WMFFOREGND jednaka 0 . Auto CAD kad trampi prednju i pozazadinsku boju ako je neophodno uvjerite se da li je prednja boja mra nija od pozadinske boje.Kad je WMFFOREGND jednaka 1.tada je prednja boja svjetlija od pozadinske boje.

Uvoz drugih formata na aktuelni crte Auto CAD mo e uvoziti fajlove koji su kreirani kori tenjem drugih aplikacija i koji su u parani na razli itim formatima. Auto CAD uvozi manje formata nego to izvozi. U zavisnosti od tipa fajla koji se uvozi Auto CAD konvertuje informacije bilo na fajl nacrtanih objekata ili na jedan pojedina ni blok objekat. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji.Ako se komanda starta sa komandne linije : 1.Command : IMPORT se upi e i pritisne Enter da se pojavi Import File dialog box. Import File dialog box je jedan standardni dialog box na ijem ramu Files of Type, se bira listaju i pritiskom na jezi ak rama tip formata za uvoz.Na ramu File Name se upisuje ime fajla za uvoz. AutoCAD-om se mogu uvesti na crte slede i tipovi fajlova: • WMF—Windows metafile (vidi WMFIN) • SAT—ACIS solid object file (vidi ACISIN) • 3DS—3D Studio file (vidi 3DSIN) Za tipove WMF file type, izabira se Options iz Tools menija na ovom dialog box-u izlo i se WMF In Options dialog box. Ovaj dialog box mo e se izlo iti direktno kori tenjem WMFOPTS komande Ako je postavljen sistem variable FILEDIA = 0, AutoCAD izlo i slede u poruku na command line: 2. Enter import file name: Upi e se staza (path) i ime fajla i pritisne Crte i i slike iz iz drugih aplikacija se koriste za otvaranje fajlova na specifi nim formatima. AutoCAD se rukovodi konverzijom za DXF i WMF formate.Mo ete konvertovati formate koriste i ih asociativno za svaki tip fajla,dakle mo ete konvertovati jedan fajl sa njegovim otvaranjem ili uvozom. •

Import DXF Files :Jedan DXF fajl je jedan ASCII fajl ili binary opicije fajl crte a.Time se obi no dijele podaci

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

8

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

izme u aplikacija.Mo e se uvesti DXF Fajl otvaranjem fajla i njgovim paranjem na DWG formatu.Onda kada ga uvezete u neki drugi fajl crte se onda raspadne. • Import DXB Files :DXBIN se otvara jedan specijalno kodiran binary DXB file proizveden programom kao to je AutoShade®. • Import ACIS SAT Files Mogu se uvesti geometrije objekata sa uvane na SAT (ASCII) fajlovima . AutoCAD konvertuje model u tijelo (bodyobject) ili za tijelo ili region ako je tijelo vjerovatno puno ili vjerovatno region. • Import 3D Studio Files Mo e se uvesti fajla kreiran sa 3D Studio.Sa 3DSIN komandom se ita 3D Studio geometrija i izra avaju se podaci koji uklju uju mre e, materijale mape svjetla i kamere.3DSIN nemo e uvesti 3D Studio proceduralne materiale ili ugla ene grupe.(smoothing groups). • Import WMF Files WMF (Windows metafile format) fajlovi se obi no estalo produciraju sa Clip art i drugim ne tehni kim slikama koje su potrebne crte ima.Mo e se umetnuti jedan WMF fajl na AutoCAD crte kao jedan blok druga iji od bitmaps fajlova, WMF fajlovi sadr e informacije vectora koji se mo e promjeniti i od tampati bez unapred odre enog razre enja. Ako WMF katalog sadr i 2D tijela (solids) ili iroke linije vi mo ete ugasiti njihovo izlaganje da se pove a brzina crtanja. WMF fajlovi mogu sadr avati obadvije informacije grafi kog vectora ili pridodatog grafi kog vektora informacija. AutoCAD-om se kreira WMF fajl samo sa grafi kim vectorom.Auto CAD dozvoljava grafi kom vektoru br e zomovanje i paniranje nego vectori drugih formata. • Import DesignXML Files Jedan DesignXML fajl mo e biti jedan fajl teksta koji sadr i informacije crte a koji mogi biti itani sa drugim CAD sistemima i ne-CAD aplikacijama. DesignXML fajlovi su parcijalno pode eni za Web-orjentisane aplikacije. Mogu se uvoziti podaci sa crte ima u jedan XML file format. AutoCAD ita (i pi e) XML fajlove koji su prilago eni za DesignXML i AcDbXML defenicijske ema. Da se otvori DXF file : 1. Iz File menu, izaberi Open. 2. U Select File dialog box, na Files of Type box, odaberi DXF (*.dxf). 3. Na i i izaberi DXF file koju elite uvesti ili unesite ime DXF file na File Name. 4. Izaberite Open. Da se otvori DXB fajl. 1. Iz Insert menija se izabere Drawing Exchange Binary. 2. Na Select DXB File dialog box-u se na e i izabere DXB file koju elite uvesti. 3. Izaberite Open. Da se fajl otvori u CAD-u. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

9

1. Command : DXBIN Se upi e i pritisne Enter Za uvoz jedne ACIS file 1. Iz Insert menija se izabere ACIS File. 2. Na Select ACIS File dialog box-u se izabere fajl koji se eli uvesti. 3. Izabere se Open. 1.Command : ACISIN Se upi e i pritisne Enter Da se uveze 3D Studio file 1. Iz Insert menija se izabere 3D Studio. 2. Na 3D Studio File Import dialog box-u se na e i izabere fajl koji se eli uvesti. 3. Izabere se Open. 1Command ; 3DSIN Se upi e i pritisne Enter Uvoz WMF file 1. Iz Insert menija se izabere Windows Metafile. 2. Na Import WMF dialog box-u se izabere WMF file koja se eli otvoriti. Onda se izabere Open. 3. Specificira se jedna ta ka umetanja za WMF file. 4. Da se specificira skaliranje, koristite jedan od slede ih metoda.Da se specificira jedan imaginarni box koji dimenziono korespondira za scale factor, ulaz c (Corner) na komandnoj liniji. Specificira se suprotni ugao iznad desno od ta ke umetanja da se izbjegne umetanje slike ogledala. Da se specificira 3D scale factori ulaz se za XYZ. Da se postavi scala za X i Y unesi se jedna scala na komandnu liniju.Vi mo ete postaviti razli ite horizontalne i vertikalne scale. Uno enje 1 zadr ava aktuelnu scalu .Uno enje ve e vrijednosti zaokre e metafile sliku. (Ulaz 2 udvostru ava veli inu slike).Ulaz jednog pozitivnog broja manjeg od 1 skuplja sliku (Ulaz .5 polovi veli inu slike.) Primjetite da kori tenje ove opcije ini se veoma te ko za uvoz WMF file za jednu specifi nu scalu ili veli inu. 5. Specificirajte ugao rotacije. Command: WMFIN Se upi e i pritisne Enter Da se kontroli e izlaganje fajla tijela i irokih linija na WMF fajlovima 1. Iz Insert menija se izabre Windows Metafile. 2. Na Import WMF dialog box-u se izabere Tools Options. 3. U WMF na Options dialog box-u se odabere ili o isti Wire Frame (No Fills) i Wide Lines da se postavi izlaganje solid fills i wide lines,sa osnovnim postavljanjem (default), ove opcije upaliti on. 4. Izaberi OK. 5. Uvezite WMF file na uobi ajen na in. Command : WMFIN Se upi e i pritisne Enter Da se umetne DesignXML kao block reference 1. Iz Insert menija se izabere Block. 2. Na Insert dialog box-u se izabere Browse. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

10

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

3. U Select Drawing File dialog box-u se odabere jedan fajl DesignXML onda se izabere OK. 4. Ispod Insertion Point, uradite slede e: • Odaberete Specify On-screen,a onda koristite pointing device da odredite lokaciju koju elite. • Ulazne X,Y,Z vrijednosti kordinata gdje elite locirati block. 5. Ispod Scale, uradite slede e: • Odaberite Specify On-screen, i onda koristite pointing device da specifcirate scalu block-a. • Ulazne X,Y,Z vrijednosti faktora skale koju elite. 6. Ispod Rotation, Uradite slede e: • Odaberite Specify On-screen , a onda koristite pointing device da specifcirate ugao rotacije za block. • Na Angle box, izaberite ugao rotacije. 7. Ako elite objekte iz kataloga DesignXML da budu umetnuti kao individualni objekti i dalje kao pojedina an blok izaberite Explode. 8. Izaberite na kraju OK. Pregled komandi za uvoz fajlova formata • 3DSIN :Uvoze se 3D Studio (3DS) fajlovi. • ACISIN:Uvozi se jedan ACIS fajl. • BLOCK:Kreira se jedna definicija bloka od objekata koje izaberete • DXBIN:Uvozi se specijalno kodirani binary fajl. • EXPLODE :Raspadanje jednog slo enog objekta na komponentne objekte. • IMPORT :Uvoze se fajlovi razli iti formata. • OPEN :Otvara se egzistiraju i fajl crte a. • WMFIN :Uvozi se jedana Windows metafile. • WMFOPTS : Postavlja se opcija za WMFIN.

Umetanje Markup podataka iz VoloView Express Ako radite sa jednim dizajn timom na jednom crte u,i elite da imate lanove tima koji bi uradili primjedbe i korekcije.Umjesto kori tenja crvenog mastila na papiru za ispravku oni mogu ostaviti tragove direktno na ekranu sa mi om i tastasturom koriste i Auto Desk pregledanje i markup tool,Volo View.Ako parate njihove ostavljene tragove crvenom linijom marcup jezik u fajlovima (RML) vi mo ete gledati elektronski ostavljene tragove i umetnuti ispravke RML fajlova na crte e. Slanjem elektronskih fajlova crte a na razmatranje a posle prijem korekcija i komentara koji se alju elektronskim tokom komunikacija skra uju i na taj na in ciklus razmatranja uz pove avanje efikasnosti dizajnerskog procesa. Da se umetnu i ostave tragovi RML fajlova u crte na ekranu komanda se mo e izabrati prema lijevoj ilustraciji.Ako startate komandu sa komandne linije : Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

11

1. Command : RMLIN Se upi e i pritisne Enter da se pojavi Insert MARCUP dialog box. Da se insertuju ostavljeni tragovi na ekranu iz RML kataloga na jedan crte koristite slede e komande: Umetnute crvene linije markup jezika (RML)kataloga na crte u se vide elektronski komentari i korekcije na ekranu ura ene od lanova dizajn tima. Ovi rangirani tragovi na ekranu(Markups) bilje e se iz hiper link veza (hyperlinks) u jednostavne boxove i kru nice.Tragovi su kreirani i parani na RML katalozima kori tenjem Autodesk Volo Im View. Umetnutim tragovima se dodaju novi slojevi (layer) nazvati MARKUP layer koji se automatski kreiraju.Mogu se umetnuti vi estruki fajlovi RML na jednostavan crte . Posle prvog umetanja novi markups-i su dodati za postoje i MARKUP layer. Osobine umetnutih Markups:Osobine umetnutih markup objekata su postavljene na BYLAYER-u.Ostavljeni tragovi iz prvog RML fajla na jednom crte u automatski nasle uju osnovne osobine MARKUP layer-a koje su nabrojane na slede oj desno tabeli.Ako mijenja ove osnovne vrijednosti i ume jedan novi RML fajl ,novi ostavljeni tragovi nasle uju nove osobine. Da se umetne markups: 1.Otvorite katalog crte a na koji elite umetnuti markups. 2.Izaberite jednu ili drugu Model ili layout tabelu,zavisno gdje elite kreirati katalog markup. 3. Iz Insert menu,izaberite Markup. 4.Na Insert Markup dialog box odaberite RML katalog koji elite umetnuti i izaberite Open. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

12

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

Markups se izlo i na povr inu crte a. Kada umetnete na va fajl crte a RMF fajl objekti su dodati sa novim slojem nazvatim MARKUP layer. Jedan takav layer vam poma e da dr ite objekte separatno od drugih objekata na va em crte u. Promjene osobina objekata na Markup Layer-u Umetnuti objekti uzimaju osobine Markup layer-a.Osnovne njihove boje su crvene koriste se kontinualne linije.Ako promjeni osnovne osobine Markup layer posle umetenja prvog RML fajla, Markups uzima iz niza umetanja nove osobine.Mo e se koristiti Layer Properties Manager za skrivanje marksups ili postavljanje identi nih osobina.Na primjer mo ete postaviti boju ili tip linije za MARKUP layer koje nisu jo kori tene na crte u. Indentifikacija i separacija Markups objekata Kada ste umetnuli vi e od jenog Markup objekta na crte ,svi tragovi ispravki se smje taju na MARKUP layer.Drugim rije ima ako je umetnut jedan markup fajl MARKUP layer se uklju uje iz tog fajla. .Kada ste umetnuli drugi fajl, markup fajl se mije a sa prvim na MARKUP layer-om.Da se izbjegne konfuzija vi treba da izvr ite promjenu imena MARKUP layer prije umetanja dodatnog fajla mrkup. Na primjer vi mo ete koristiti layer-a . MARKUP 1, MARKUP2, MARKUP3 itd,da se razdvoji jedan od drugog.Ako pomjerate markup objekte od MARKUP layer budite pa ljivi da ne izgubite trag od njih jer oni se ne razdvajaju od drugih objekata na crte u.Na primjer vi mo ete da elite postaviti identifikaciju boja i linija za njih. Preure ivanje Markups objekata . Zbog toga to je MARKUP layer automatski zaklju an posle umetanja markups objekata morate otklju ati(unlock) iste prije preure ivanja markup objekata.

Kori tenje Hyperlinkova na crte u Hyperlinks pokaziva i koje kreirate u va im crte ima obezbje uju preskakanje do asociranih fajlova. Na primjer mo e se kreirati jedan Hyperlink koji lansira jedan word program da se otvori jedan specifi ana fajl ili hyperlink kojim se aktivira va Web prelistava i puni se jedna parcijalna stranica HTML-a.Dakle mo e se specificirati imenovana lokacija da se presko i i do e do jednog fajla takvog kao to je jedan pogled na AutoCAD crte u ili jedne oznake knjige – lanka u word programu.Hyperlinkovi se mogu vezati za neki grafi ki objekat u crte u. Hyperlinkovi obezbje uju jednostavan i uspje an na in za brzu asocijaciju razli itih dokumenata (Takvih kao to su drugi crte i ,ra uni materijala ili rasporedi projekta.) sa jednim AutoCAD crte om. Mogu se kreirati obadva Hyperlinka na va im crte im za absolute i relative hyperlinkove.Apsolutni hyperlinkovi su uskladi teni sa punom stazom za lokaciju jednog fajla .Relativni hyperlinkovi su uskladi tili parcijalno za stazu lokacije fajla Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

13

relativno za osnovnu postavljenu URL ili imenik koji specificirate kori tenjem HYPERLINKBASE system variable. HYPERLINK komandom se ve e pokaziva za jedan objekat ili se modificira jedan postoje i hyperlink Da se umentne jedan pokaziva na crte komanda se mo e izabrati prema ilustraciji lijevo .Ako se komanda startuje sa komandne linije : 1. Command : HYPERLINK se upi e i pritisne Enter da se pojavi 2.Select objects: izaberu se objekti kori tenjem objekt selekcionog metoda .Sa pritisnutom Shift tangentom se mo e izabrati vi e objekata. AutoCAD izla e jedan od slede ih dialog box-ova u zavisnosti od izabranog objekta. • Insert Hyperlink dialog box (za grafi ke objekte koji ne sadr avaju hyperlinkove) • Edit Hyperlink dialog box (za grafi ke objekte koji ve sadr e hiperlinkove) Definisanja koja se vr e na Hyperlinks dialog box-u: Link to : Obezbje uje se jedan me usklop za kreiranje veze – hyperlinka za jedan postoje i fajl ili Web stranicu ili za jednu E-mail adresu Text to Display : Specificira se opis za jedan hyperlink. Ovaj opis je koristan kad ime fajla ili URL nije od pomo i u identifikaciji sadr aja vezanog fajla.(Na primjer ;ako je objekat dio nekog automobila a vi treba da sko ite do fajla automobila ili njegovog sadr aja,ili pak ako treba da pogledate cijenu za taj dio ili pak ako taj dio ulazi u neki cjenovnik gdje treba da se izradi ra un ili sli no ) Browse the Web dialog box

Type file or Web page name : Specificira se fajl ili Web stranicu da se asocira sa hyperlink-om. Fajl mo e biti uskladi ten lokalno na network drajveru ili na jednoj lokaciji Internet-a ili intranet (unutra njoj povezanoj mre i kompjutera). File : Otvara se prelistava Browse the Web — Select Hyperlink dialog box (jedan standardni selekcioni fajl Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

14

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

dialog box),u kojem se mo e vr iti navigacija za jednu Web stranicu da se asocira sa hyperlink-om. Select Place in document dialog box

Target : Otvara se Select Place in Document dialog box,u kojem se mo e odabrati jedna imenovana lokacija u jednom crte u za link to. Recent Files : Izla e se lista skoro povezanih fajlova ,prelistanih Web stranica ili umetnutih hyperlinkova iz kojih se mo e odabrati jedan fajl za link to. Inseted Link: Izla e se lista skoro povezanih fajlova ,prelistanih Web stranica ili umetnutih hyperlinkova iz kojih se mo e izabrati jedan fajl za link to. Path : Izla e se staza za fajl asociran sa hyperlinkom.Ako je izabrano Use Relative Path for Hyperlink samo ime fajla je listano. Ako se razmarkira Use Relative Path for Hyperlink puna staza i ime fajla su listana. Use relative path for hyperlink :Postavlja se relativna staza za hyperlinkove. Ako je ova opcija odabrana puna staza za vezani fajl nije uskladi tena sa hyperlink-om. AutoCAD –om se postavlja relativna staza za vrijednost specificiranu sa HYPERLINKBASE system variable ili ako nema specificirane vrijednosti za HYPERLINKBASE za aktuelnu stazu crte a.Ako je ova opcija razmarkirana , puna staza za asocirani fajl je uskladi tena sa hyperlink-om. Remove Link : Bri e se hyperlink iz odabranih objekata. Posle va eg umetanja jednog hyperlink-a njegova ikona je izlo ena kad se pomjera krsti preko vezanog objekta.Da se otvori hyperlink desno se klikne mi om na odabrani objekat i izabere Hyperlink. PICKFIRST system variable mora biti postavljen za 1 da se otvore fajlovi asocirani sa hyperlinkovima. Opcije na komandnoj liniji Ako se na komandnoj liniji : 1. Command : - HYPERLINK se upi e(minus -hyperlink) i pritisne Enter onda se pojave opcije na komandnoj liniji uklju uju i jednu opciju da se defini e povr ina za asociranje sa jednim hyperlinkom. 2.Enter an option [Remove/Insert] :Pritisne se Enter ili se upi e opcija i pritisne Enter • Remove opcija : Uklanja se hyperlink iz odabranih objekata.Ako selekcioni ne postoji Auto CAD vas obavje tava da kreirate jedan 2.1 Select objects: izaberu se grafi ki objekti u crte u. Ako selekcioni skup sadr i vi e od jednog hyperlink-a AutoCAD przentuje jednu numerisanu listu na komandnoj liniji od svih hyperlinkova koji se na u. 2.2 Enter number, hyperlink, or * for all: Upi e se broj ili ime hyperlinka ili se upi e * da se uklone svi hyperlinkovi iz selekcionog skupa. AutoCAD izlo i broj uklonjenih hiprlinkova na komandnoj liniji. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

15

•

Insert opcija : Vezuje se jedan hyperlink za jedan objekat ili jednu povr inu. 3.Enter hyperlink insert option [Area/Object] : Izabere se jedan metod za vezivanje hyperlink-a. Defini e se ogra eni pravougaonik i smje ta se na jedan lejer nazvat URLLAYER. Ako ovaj lejer ne egzistira u aktuelnom crte u AutoCAD ga kreira. Bilje ka: Da se ugasi ograda pravougaonika za izlaganje hyperlink-a na povr ini crte a ili na va oj povr ini plotiranja lejer URLLAYER se mo e zamrznuti.O tome ste ve ranije upoznati kako se to radi. 3.Enter hyperlink insert option [Area/Object] : a Upi e se opcija ili se pritisne Enter da se prihvati osnovna postavljena Object opcija. Area opcija : 4.First corner: Specificira se po etna 1 ta ka pravougaonika 5.Other corner: Specificira se suprotni 2 ugao pravougaonika AutoCAD vas obavje tava da se upi e staza za fajl kojim se eli asocirati sa hyperlink-om 6.Enter hyperlink : Pritisne se Enter ili se upi e puna staza i pritisne Enter • Upi e se puna staza (Path) za lokalni fajl ili komplet URL za jedan Internet fajl ili se pritisne Enter da se kreira jedan hyperlink za jedan imenovani pogled u aktuelnom crte u. AutoCAD vas obavje tava da upi ete jednu imenovanu lokaciju za hyperlink, takvu kao to je pogled na jednom AutoCAD crte u ili jedan znak u jednom rije ima obra enom fajlu.(fajlu cijene ,ra una i dr) 7.Enter named location : : upi e se imenovana lokacija ili se pritisne Enter da se kreira hyperlink bez lokacije 8.Enter description : Cijena dijela upi e se i pritisne Enter-ilustracija pod ta kom 3. • Upi e se jedan opis ili se pritisne Enter za kreiranje hiperlinka bez opisa. Object opcijm :Se specificiraju grafi ki objekti za vezivanje hyperlink to. 3.Select objects: Odaberu se grafi ki objekti u crte u. • AutoCAD vas obavje tava da se upi e staza za fajl koji elite asocirati sa hyperlink-om. Bilje ka: Posle izbora objekt opcije nizovi komande se ponavljaju isti kao i kod prethodnih ta aka 6-8. Kontrolisanje izlaganja krsti a i alata hyperlink-a 1. Command : hyperlinkoptions Se upi e i pritisne Enter 2.Display hyperlink cursor and shortcut menu? [Yes/No] : Ako se upi e Y da se izlo i hyperlink krsti i dodatni meni AutoCAD izlo i jednu dodatnu obavijest: 3.Display hyperlink tooltip? [Yes/No] : Upi e se Y da se izlo e alati Hyperlinka. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

16

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

Kori tenje; povezivanja i ugra ivanja OLE objekata Uvoz fajlova koji su kreirani na drugim formatima i izvoz Auto CAD crte a na druge formate su dva uspje na metoda kombinovanja informacija koja mogu biti kreirane razli itim programima.Bilokako da su podaci sa kojima radite stati ni posle kreiranja uvoza i izvoza kataloga ne mogu se lako mijenjati.U sluöajevima da se mijenjaju informacije mora se ponoviti uvozni ili izvozni proces.Uzimanjem pogodnosti drugih Windows tehnologija nazvatih OLE-Object Linking i Embedding informacije se mogu kopirati iz jednog programa za drugi dok se zadr avaju mogu nosti i preure ivanja informacija kori tenjem orginalnih programa sa kojima su i kreirane. Mada Ole mo e zvu ati konfuzno to je u stvarnosti savim jednostavno. Auto CAD-om se podr avaju obadva OLE izvora (jedan slu i za kreiranja a drugi za odre enu primjenu (klijentu)).Kori tenjem tih izvora mogu se onda ugra ivati razni podaci u Auto Cad crte e ili za njih vezivati razne dokumente koji su kreirani sa drugim programima.Kada se ugra uje jedan crte na drugi dokumenat vi u stvarnosti pravite kopiju tog crte a-dokumnta.Ta kopija je uskladi tena na odredi nom dokumentu a promjenjena nije podr ana orginalnim crte om sa kojim je ugra ena.Ugra ivanje (embedding) je sli no Auto CAD-ovoj funkciji umetanja objekata i dr sa Insert komandom. Kada se ve e crte za neki drugi dukument umjesto smje taja jedne kopije tog crte a na dokument vi kreirate jednu vezu (link) ili referencu izme u crte a i dokumenta.Ako promjenite izvorni crte promjene se reflektuju na dokument a posle to prije a urirajte veze.S toga je povezivanje sli no kori tenju externih referenci. Jednostavno ugradite dokument ( kao na primjer tabelu nekog prora una ili dijagrama ura enih sa Excel programom na njegovom formatu razmotanom ar afu na Auto CAD-ov crte . Kopija razmotanog ar afa se uskladi ti na Auto CAD crte u i bilo kakve promjene koje se u ine posle na ar afu sa Auto CAD-om nemaju dejstvo na original.Ako ve ete ar af za Auto CAD crte i kasnije u inite promjene na Excel-u promjene se pojavljuju i na Auto CAD crte u.Slede i put samo a urirajte vezu. Savjet:Koristite ugradnju (embedding) nekog dokumenta u Auto CAD crte (tabele za razne prora une ,dijagrame , slike ili sli no) napravljenog kao izvornog dokumenata na nekom drugom programskom formatu ,a samo kada nemate potreba za ispravkama tako ura enog dokumenta.Ako pak imate potrebe za ispravkama takvog dokumenta onda koristite metodu vezivanja (linking).Metode vezivanja su korisne ako se izvorni dokumenat koristi na vi e mjesta,a podaci se u njemu mijenjaju. U tom slu aju a uriraju se veze na Links dialog box-u . bilo manuelno ili automatsko. Pregled povezivanja i ugra ivanja objekata (Overview of Object Linking and Embedding )

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

17

Povezan i ugra en OLE objjekat je Windows oblik koji kombinuje podatke iz razli itih programskih aplikacija na jedan document.Na primjer Mo e se kreirati jedan Adobe PageMaker lejaut koji sadr i jedan AutoCAD –ov crte ili se mo e kreirati jedan AutoCAD crte koji sadr i sve ili samo dijelove jedne Microsoft Excel ar afa .Da se koriste OLE objekti treba programi da se omogu e dvije aplikacije uslu ne (server) i smje tajne (container) aplikacije. Jedan izvorna aplikacija je nazvata tVhe server i kreira se Ole objektima koji se ugra uju ili povezuju.Smje tajna aplikacija smje ta OLE objekte. AutoCAD-om se podr avaju OLE objekati za obadve primjene, izvori ne tamo gje se kreiraju podaci (crte i,slike,tabele,dijagrami i sli no ) i odredi ne gdje se smje taju i ugra uju slo eni dokumenti. Iako neki AutoCAD-ov objekat (kao jedna kru nica ili blok) mo e biti kori ten kao jedan OLE objekat termini nisu sli ni po zna enju.(Vi e informacija oko OLE terminologije se mo e na i u Microsoft Windows dokumentaciji).Povezivanjem i ugra ivanjem ume u se informacije iz jednog dokumenta u drugi.Dakle, sa povezivanjem i ugra ivanjem OLE objekata u documentu se vr e promjene u primjeni aplikacije.Bilo kako da se pove u ili ugrade informacije,one se paraju razli ito.Relacija izme u ugra ivanja i povezivanja sli na je kao to je izme u umetanje bloka i kreiranja externe refernce na AutoCAD-u. Ugra eni objekti (Embed Objects) Jedan ugra en OLE objekat je kopija informacije iz drugog dokumenta.Kad ste ugradili objekte oni nemaju veze sa orginalnim dokumentom a neke promjene koje se urade na orginalnom dokumentu ne raflektuju se na odredi ne (container) dokumenate. Ako elite da omogu ite kori tenje aplikacija kojima su kreirani ugra eni objekti ali ne elite da OLE objekat bude a uriran kad mijenjate informaciju na orginalnom dokumentu onda se radi kao na prikazanoj emi.

Da se ugrade objekti u drugi dokumenat 1. Iz AutoCAD Edit menija se izabere Copy. 2. Na povr ini crte a se odaberu objekti AutoCAD-a koji se ele ugraditi i pritisne se Enter. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

18

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

Odabrani objekti su kopirani za Clipboard. 3. Starta se odredi na aplikacija i otvori se jedan novi ili postoje i dokument. 4. Zalijepi se sadr aj Clipboard-a u dokument slede i instrukcije aplikacije za ugra ivanje sadr aja iz Clipboard-a. Command ; COPYCLIP Se upi e i pritisne Enter da se starta komanda Povezivanje objekta (Link Objects) Jedan povezani (linked)objekat je jedno uputstvo informaciji u drugom dokumentu.

Da se pove u i ugrade OLE podaci i izveze OLE objekat iz crte a Da se ve e pogled za drugi dokumenat 1. paraj AutoCAD crte koji se eli prvo povezati tako da crte ima svoje 2. Ako su vi estruki viewport-i izlo eni izabere se jedan viewport. 3. Iz AutoCAD Edit menija se izabere Copy Link. AutoCAD kopira podled za Clipboard. 4. Otvori se jedan novi ili postoje i dokumenat u odredi noj aplikaciji. 5. Lijepi se sadr aji iz Clipboard-a u dokument slede i aplikacijsku proceduru umetanja vezanih podataka. Umetnuti OLE objekat je izlo en u dokumentu i mo e biti ure ivan iz AutoCAD-a kroz odredi nu aplikaciju. 1.Command : COPYLINK Upi e se i pritisne Enter da se starta komanda Objekti se povezuju kada elite koristiti iste informacije na vi e od jednog dokumenta a kada mijenja orginalnu informaciju vi a urirate samo veze u redu sadr aja dukumenata OLE objekata.Mo ete uspostaviti veze da budu automatski. urirane. Kad ve ete jedan crte vi treba da zadr ite pristup server aplikaciji i vezanom slo enom dokumentu.Ako mijenja ime ili pomjera obadvoje i server i vezani dokumenat onda trebate ponovo osnovati vezu. Da se izvr i umetanje vezanog ili ugra enog objekta koristi se INSERTOBJ komanda.Da se izabere Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

19

komanda mo e se koristiti lijeva ilustracija.Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command : INSERTOBJ se upi e i pritisne se Enter da se pojavi Insert object dialog box Ume e se vezan ili ugra en objekat.Opcije variraju ,zavisno dali je odabrano Create New ili Create from File. Create New :Otvara se aplikacija koja je izra ena na Object Type listi tako da se mo e kreirati jedan novi objekat za umetanje.Kad se vratite iz te aplikacija za va Auto CAD crte OLE Properties dialog box je izlo en. Object Type : Listaju se aplikacije koje podr avaju vezivanje i ugra ivanje objekata.da se kreira jedan objekat za ugradnju dvostruko se klikne na aplikaciju da se otvori. Na aplikacijinom File meniju u, AutoCAD zamjenjuje se Save opcija sa jednom novom Update opcijom .Biranjem Update ume e se objekat u crte ili se a urira. Display as Icon : Izlo i se ikona izvorne aplikacije na AutoCAD crte u.Dvostrukim klikanjem na ikonu izlo i se ugra ena informacija. Create from File :Specificira se fajl za vezivanje ili ugra ivanje. File : specificira se staza ( path ) i ime fajla da bude ugra en ili vezan. Browse : Izlo i se Browse dialog box (jedan standardni fajl selekcioni dialog box), u kojem se izabere fajl za linkovanje ili ugra ivanje. Link : Kreira se jedna veza ( link ) za odabrani fajl prije nego za njegovo ugra ivanje. Display as Icon : Izlo i se ikona izvorne aplikacije na AutoCAD crte u. dvostruko se klikne na ikonu se izlo i vezana ili ugra ena informacija. Changes Icon : Klikne se na dugme ako e se mijenjati ikona koja reprezentuje ugra ene informacije u dokumenat. Resultat : Opisuje se fajl koji se ume e.Informacije se mijenjaju u zavisnosti na koji se fajl odnosi. Postavljanje osobina za OLE objekte Da se odrede osobine OLE objekata komanda se bira prema lijevoj ilistraciji .Ako se komanda strta sa komandne linije : 1. Command : OLESCALE Se upi e i pritisne Enter da se pojavi OLE properties dialog box na kome se izvr i definisanje osobina : Definisanja na OLE properties dialog box-u Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

20

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

Size ram :Specificificira se visina (Height )ili irina (Widh) ograde box-a u jedinicama crte a. Reset dugme : povra a se visina i irina za orginalne vrijednosti ,koje su bile aktuelne kad ste prvi puta umetnuli tekst objekat na crte . Scale ram : Specificificira se visina ili irina ograde box-a procentualno od aktuelne vrijednosti na Height ili Width box-u. Lock Aspect ratio box : Osiguava se da kad se mijenja visina ili irina da druge vrijednosti ostanu automatski u proporcijama. Text size: Specificira se veli ina font-a teksta.Prvi odabrani Font je iz liste boxa a onda se odabere veli ina ta ke ili se upi e broj u jedinicama crte a. Bilje ka :

Ilustracija ugradnje Microsoft Excel ar afa na crte za izradu specifikacija i prora una

Bilje ka : Pritiskom desno na dugme mi a na umetnuti objekat pojavljuje se dodatni meni iz kojeg se mogu birati razli ite opcije komandi. Izborom opcije Properties pojavljuje se OLE daialog box na kome se pode ava veli inu ar ava. Izborom opcije Edit pode ava se sadr aj u ar afu Izborom opcije Open otvarate Microsoft Excel na kome se mogu uraditi sve operaciji od promjene sadr aja u ar afu ,pa do prora una ili ure ivanja dijagrama. Uvoz OLE objekata-i ugradnja OLE objekata u crte Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

21

Da se kreira i ugradi jedan objekat startovanjem iz AutoCAD-a 1. Otvori se AutoCAD crte . 2. Iz Insert menija se izabere OLE Object. 3. U Insert Object dialog box ispod Object Type se odabere Create New. 4. Ispod Object Type se odabere jedna aplikacija.Onda se izabere OK. Uslu na aplikacija se otvara 5. Kori tenjem uslu ne aplikacije kreiraju se informacije koje se ele umetnuti i onda se para dokument. 6. Iz uslu no aplikacijskog File menija se izabere Exit 7. Zatvorite uslu nu aplikaciju . OLE Properties dialog box izlo i aktuelnu veli inu informacije. 8. Specificirajte size, scale, text size, i plot quality of the object. Onda se izabere OK. OLE objekat je ugra en u crte AutoCAD-a. Command : INSERTOBJ Se upi e i pritisne Enter da se starta komanda.

Kori tenje Auto CAD crte a na drugim aplikacijama Auto CAD je obezbjedio nekoliko komandi za povezivanje i ugradnju crte a na neke druge dokumente u formatima fajlova drugih programa.Metodi koji se biraju zavisni su od mogu nosti drugih programa sa kojima se ele koristiti Auto CAD crte i sa njihovim smje tajem na njihove formate. Auto CAD je obezbjedio slede e komande za povezivanje ili ugradnju Auto CAD crte a i podataka u druge aplikacije: U Edit meniju lijevo ilustracija mogu se na i komande koje je Auto CAD obezbjedio da se mogu koristiti za umetanje u druge fajlove aplikacija .. Kad se ele koristiti objekti iz AutoCAD crte a na drugim aplikacijama da se isje e ili kopira za Windows Clipboard a onda se zalijepe iz njega u druge aplikacije ; WORD-a EXCELa-a i sl. Isjecanje objekata (Cut Objects) Isjecanjem se bri u izabrani objekti iz crte a i skladi te se na tabli za isjecanje Clipboard).Takve objekte je mogu e sada lijepiti na druge dokumente Windows aplikacija. Izabere se komanda napred kako je u Edit meniju navedeno ili lijevo sa ilustracije za CUT komandu .Ako se starta sa komandne linije : 1. Command : CUT se upi ei pritisne Enter da se pojavi : 2. Select objects : Izaberu se objekti 3. Select objects pritisne se Enter da se zavr i komanda. Kopiraju se objekti za Clipboard i uklanjaju se iz crte a. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

22

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

CUTCLIP komanda pomjeri odabrane objekte za Clipboard uklanjaju i ih iz crte a.Vi sada mo ete lijepiti sadr aje iz Clipboard-a u dokumenat ili crte kao jedan ugra eni OLE objekat sa komandama (PASTECLIP i PASTESPEC). CUTCLIP komandom se ne kreira OLE link informacija. Kopiranje objekata Mo e se koristiti Clipboard za kopiranje dijelova ili cijelih crte a u document kreiran u drugim aplikacijama. AutoCAD objekti su kopirani na vector format koji zadr ava visoku rezoluciju u drugim aplikacijama Ovi crte i se skladi te u WMF (Windows metafile) formatu na Clipboard-u. Kad su informacije uskladi tene na Clipboard onda ih mo ete ugra ivati na druge dokumente. uriranjem orginalnih crte a ne a uriraju se kopije ugra ene na drugim aplikacijama. Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1.Command : COPY se upi e i pritisne Enter da se pojavi na komandnoj liniji: 2. Select objects : Izaberu se objekti 3. Select objects: pritisne se Enter da se zavr i komanda COPYCLIP komandom se kopiraju svi objekti koji se izaberu za Clipboard. Sadr aji objekata iz Clipboard se mogu lijepiti u jedan dokumenat ili crte kao jedan OLE objekat. Bilje ka : Mo e se koristiti kombinacija tangenti CTRL+C da se pokrene komanda COPYCLIP. Ako je krsti na povr ini crte a AutoCAD kopira odabrane objekte za Clipboard. Ako je krsti na komandnoj liniji ili na text window, AutoCAD kopira odabrani tekst za Clipboard Lijepljenje objekata(Paste Objects) Aplikacije koriste razli ite interne formate za skladi tenje na primjer Clipboard informacije.Kada ste kopirali objekte za Clipboard, AutoCAD skladi ti informacije na sve mogu e formate.Kad lijepite sadr aje Clipboard-a u AutoCAD-ov crte , AutoCAD koristi format koji zadr ava najvi e informacija,Ipak vi mo ete oboriti ovo postavljanje i konvertovati zalijepljene informacije za AutoCAD-ov format. Zbog toga to je to najlak i format za preure ivanje, AutoCAD-ov format je pretpostavljeni format za kopiranje objekata u i iz AutoCAD-a. Tu se zadr avaju sve relevantne informacije objekata uklju uju i block reference i 3D poglede. Windows metafile (picture-slike) format sdar i ekranski (screen) vector informacije i fajlovi semogu skalirati i tampati bez gubitka rezolucije. Ovi se formati koriste za lijepljenje objekata u Windows applikacijama koje podr avaju WMF kataloge. Metafiles se lijepe u AutoCAD crte e sa vi om rezolucijom od bitmapped slika BMP fajlova koji nisu tako lagani za manipulaciju kao AutoCAD-vi objekti. Boja objekata se ne mijenja kada se kopira za Clipboard. Na primjer:Bijeli objekti se lijepe na bijelu osnovu i ne e biti vidljivi Koristite WMFBKGND i Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

23

WMFFOREGND system variabli za kontrolu vidljivosti zadnje ili prednje strane zalijepljenih metafile objekata u druge aplikacije. Bitmapped slike su pridodate slike i sastavljene od ablona ta kica (pixels) i koriste se sa obojenim (paint) applikacijama.. Mo e se umetnuti jedan vezani ili ugra eni objekat iz Clipboard-a u jedan crte AutoCAD-a sa PASTESPEC komandom. Ako konvertujete lijepljenu informaciju za AutoCAD-ov format,objekt se ume e kao block referenca.Da promjenite zalijepljenu informaciju , morate (explode) razoriti blok referencu u njene sastavne dijelove. Kada konvertujete jedan katalog Windows metafile uskladi ten na Clipboard-u za AutoCAD-ov format, mo e se izgubiti preciznost scale. Da zadr ite osobine scale,u parajte objekte na jedan orginalan crte kao blok ( WBLOCK), i onda ga umetnite za AutoCAD –ovo kori tenje INSERT komandom Komanda se bira prema lijevoj ilustraciji .Ako se komanda starta sa komandne linije : 1. Command :PASTECLIP se upi e i pritisne Enter da se pojavi: Ako Clipboard sadr i grafi ki objekat AutoCAD vas obavje tava da specificirate ta ku umetanja.Ako Clipboard sadr i OLE objekat izlo e se OLE Properties dialog box kad je odabrani objekat zalijepljen. Ako Clipboard sadr i ASCII text, AutoCAD umetne tekst na gornjem lijevom uglu povr ine crte a kori tenjem osnovne opcije MTEXT. ASCII text postaje jedan vi ezna ni objekat teksta. Svi drugi objekti posebno AutoCAD objekti su umetnuti kao ugra eni ili vezani objekti.Ugra eni i vezani objekti se mogu ure ivati dvostrukim klikanjem na njih u crte u da se otvori aplikacija u kojoj su bili kreirani. Bilje ka: Za pokretanje komande PASTECLIP mo e se koristiti kombinacija tangenti CTRL+V.Ako je krsti na povr ini crte a PASTECLIP komanda se pona a kako je opisano.Ako je krsti na komandnoj liniji tekst iz Clipboard je zalijepljen na aktuelnoj komandnoj obavijesti.

1 Odaberi informaciju,crte ,sliku ili sli no to elite i kopirajte iz Clipboard za Auto CAD crte . 2. Otvori Auto CAD crte . 3.Iz Auto CAD Edit menu izaberi Paste Special. 4. Na Paste special dialog box-u izaberite Paste Link. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

24

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

Zalijepite Link Clipboard sadr aje na aktuelni crte i kreirajte vezu sa orginalnim katalogom.Ako si izabrao Paste,Sadr aji Clipboard-a se ugra uju umjesto povezuju. 5 .U As box-u koristite podatke formata koje elite. Slike se koriste metafile formatom kojiima je primaran grafi ki vektor. 6.Pritisnite OK. Da se pove e cijeli katalog na crte : 1.Otvori Auto CAD-ov crte . 2.Iz Auto CAD Insert menija se izabere OLE Object. 3.Na Insert Object dialog box.-u se odabere iz File. Dailog box se mijenja tako da mo odabrati jedan OLE server file. 4.Odaberi Link i izaberi Browse. 5.U Browse dialog box odaberi katalog koji eli povezati i izaberi Open. 6.U Insert Object dialog box izaberi OK. 7.Izaberi OK. Cijeli katalog je povezan za Auto CAD-ov crte . Da a urirate jednu vezu manuelno: 1.Iz Edit Menu izaberete OLE Links. 2.Na Links dialog box,odaberete vezu koju elite a urirati. 3.Izaberite Update Now. 4.Izaberite Close Bilje ka:Ako elite da birate dalje veze iz liste onda iz Links dialog box odaberete OLE object prije prvog koraka 1. Da se promjene veze: 1.U Auto CAD crte u odaberite vezani objekat koji elite a urirati . 2. Iz Auto CAD Edit menu izaberite OLE Links. 3. U Links dialog box odaberite Change Source. 4. U Change Source dialog box,tra ite mapu da se na e File name ili File location. 5. Odaberite OLE server file i izaberite Open. Ako ste odabrali katalog bez veze,Auto CAD poku ava da na e ime kataloga.Ako katalog nije nastao na istoj apikaciji ili aplikacija nemo e da na e imenovani objekat,ne izvr ava se veza. 6. Izaberite OK. Da se prekine veza : 1.Odabere se vezani objekat iju vezu elimo prekinuti. 2. Iz Edit menu,izaberite OLE Links 3. U OLE Links dialog box,izaberete Break Link. 4.Izaberite Yes .Onda izaberite Close. Command line: OLE Links. Vezivanje OLE objekata na crte e

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

25

Vi mo ete povezati informaciju iz jednog dokumenta kreiranog drugom aplikacijom na AutoCAD crte .Na primjer :Mo e se umetnuti jedan raspored u crte koji e se automatski a urirati.Mogu se instalisati ikone multimedia koje se aktiviraju dvostrukim klikanjem uriranje veza (Update Links) Vi mo ete postaviti komplet AutoCAD da a urira veze bilo automatski bilo manuelno kada se mijenja informacija na povezanom dokumentu.Sa osnovnim postavljanjem(default ), AutoCAD a urira veze automatski. Koristite OLELINKS commandu da se specifira automatsko ili manuelno a uriranje. Ponovo spajanje veza (Reconnect Links) :Zbog toga to je lokacija povezane reference povezanog dokumenta vi treba ponovo spojiti vezu ako dokumenat mijenja lokaciju ili ime.Vi mo ete tako e ponovo spojiti veze kada treba da se supstitui e nova informacija ili zadr avanje veza objekata. Pekidanje veza (Break Links) :Prekidanjem veze ne sklanja se umetnuta informacija iz AutoCAD crte a.Umjesto toga sklanja se veza sa povezanim dokumentom. Veza se prekida kada nije du a poreba za a uriranje informacije. uriranje ,mijenjanje i ukidanje postoje ih OLE veza Auto Cad podr ava Windows oblike nazvane object linking and embedding(OLE). Kada koristite PASTESPEC za umetanje povezanog objekta na AutoCAD crte iz jedne aplikacije,koju podr aje OLE odr ava se veza objekta sa izvornim katalogom. AutoCAD-ovo je postavljanje tako da mo e automatski ili manuelno da a urira veze kada je informacija na izvornom dokumentu promjenjena. Slika lijevo pokazuje vam alternativni izbor komande da se izlo i Links dialog box.Na dialog box-u se prelistavju i modificiraju povezani fajlovi i objekti.

Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

26

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

Da specificirate drugu izvornu aplikaciju za ugra eni objekat kliknite mi om desno na ugra eni objekat i odaberite Convert iz kratkog menu-a da se izlo i Convert dialog box Prikazan na slede oj straini. Aktuelni tip (Current Type) :Izlo i se tip objekta koji konvertirate ili aktivirate Tip objekta (Object type):Izlo i se lista raspolo ivih objekata.Ovaj list se koristi za selekciju jednog novog tipa za ugra eni objekt. Konvertujte za(Covert to):Konvertira se ugra eni objekat za specificirani tip ispod Object Type. Aktivirajte kao (Activate As) :Otvara se ugra eni objekat kao odabrani tip ispod Object Type ali se povra a objekat kao aktuelni tip posle preure ivanja. Izlo ite kao ikonu (Display as Icon):Izla e se ikona izvorne aplikacije na AutoCAD crte u.Dvostrukim klikanjem na ikonu izlo i se povezana ili ugra ena informacija. Da se konvrtuju zalijepljene informacije za AutoCAD-ov format 1. Iz Edit menija se izaber Paste Special. 2. U Paste Special dialog box-u se odabere Paste. 3. Iz liste formata se odabere Picture. 4. izabere se OK Promjena ikone : Izlo i se Change Icon dialog box Ova opcija je raspolo iva samo ako odaberete Display as Icon. Rezultat:) Opisuje se rezultat odabranih opcija. Mijenja se ikona koja reprezentuje jedan ugra eni li povezani objekat na AutoCAD crte u. Icon :Specificira se ikona da reprezentuje jedan ugra eni ili povezani objekat. Aktuelan(Current) :Specificira se aktuelno odabrana icon-a. Osnovno postavljanje (Default) :Specifira se osnovna (default) icona za izvornu aplikaciju. Iz fajla (From File) :Specifira se jedna icona iz jednog kataloga (va i tipovi uklju uju EXE, DLL i ICO). Oznaka (Label) :Specificira se jedan natpis za ikonu.AutoCAD izlo i tip kataloga ako ne specificirate na drugi na in. Prlistavanje (Browse) :Izlo i se Browse dialog box (a standard file selection dialog box), na kojem mo ete izabrati ikonu iz jednog kataloga. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

27

Pregled komandi ugra ivanja i povezivanja OLE objekata na crte ima INSERTOBJ :Ume e jedan povezan ili ugra en objekat. OLELINKS:A urira ,mijenja i zatvara postije e OLE veze. OLESCALE:Kontroli e veli ine,scale i drugih osobina izabranog OLE objekta. OPTIONS:Pode avaju se Auto CAD postavljanja. PASTESPEC :Ume u se podaci iz Clipboard-a i COPYBASE :Kopiraju se objekti sa specificiranjem bazne ta ke COPYCLIP :Kopira objekte za Clipboard CUTCLIP :Kopiraju se objekti za Clipboard i uklanjaju se sa crte a PASTEBLOCK :Lijepe se kopirani objekti kao blok PASTEORIG:Lijepi se kopirani objekat na novi crte kori tenjem kordinata orginalnog crte a Ume u se podaci iz Clipboard i kontroli u se podaci formata. WMFIN :Uvozi se jedan Windows metafile WMFOPTS :Postavlja se opcija za uvoz WMFIN WMFOUT : paraju se objekti za jedan Windows metafile WMFBKGND:Kontrolo e se izlaganje pozadine AutoCAD-ovih objekata. WMFFOREGND :Kontroli e se boja prednje strane AutoCAD-ovih objekata. OLEHIDE system varable ;Type: Integer;Saved in: Registry Initial value: 0 Kontroli e se izlaganje OLE objekata u AutoCAD-u postavljanjem dole navedenih vrijednosti varijabli posle komande OLEHIDE na komandnu liniju. 0 Svi OLE objekti su vidljivi. 1 OLE objekti su vidljivi samo na papir prostoru (paper space) 2 OLE objeti su vidljivi samo u prostoru modela. 3 OLE objekti nisu vidljivi. OLEHIDE varijable uti u na izlaganja i na ekranu i na tampanju. Povla enje objekata u Auto CAD Vi mo ete povla iti objekte ili podatke iz drugih aktivnih aplikacija u Auto CAD.Kad povla ite objekte u Auto CAD iz drugih aplikacija oni se ugra uju u crte ,ali se ne povezuju.Obadvije aplikacije i Auto CAD i druga aplikacija moraju biti aktivni i vidljivi na ekranu.Druga aplikacija mora podr avati metode povu i i ispusti (drag and drop) Na primjer vi mo ete povu i cijele kataloge iz Windows Explorer u Auto CAD. Odabirom i povla enjem objekata iz otvorene aplikacije u Auto CAD je isto kao isjecanje i lijepljenje objekata.Objekti su isje eni i pomjereni iz druge aplikacije i zalijepljeni u Auto CAD.Za povla enje I kopiranje objekata u Auto CAD iz orginalnih aplikacija pritisnite tipku na tastaturi CTRL dok povla ite objekte. Kontrolisanje kvaliteta tampanja OLE objekata Sa sistemom variabli OLEQUAAITY se kontroli e nivo kvaliteta tampanja novo umetnutih Ole objekata.Osnovna vrijednost ove varijable je 1 kojom se postavljaju Ole objekti za nivo text kvaliteta.Vrijednost varijabli se mo e odrediti prema dole navedenoj tabeli. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

28

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

Value 0

Zna enje Linije umjetni kog kvaliteta takve kao na ugra enom ar afu (Line art quality,such as an embedded spreadsheet) 1 kvaliteta text-a takvog kao na ugra enom Word dokumentu (Text quality,such as embedded Word dokument) 2 grafi ki kvalitet,takav kao na ugra enom objektu karte (Graphics quality such as pie chart) 3 Fotografski kvalitet (photograph quality) 4 Visoki fotografski kvalitet(High-quality photogrph quality) Desno klikanjem na dugme mi a pojavljuje se kratki menu iz kojeg birate Properties.Tada se pojavljuje Ole Prpoperties dialog box gje se na listi Ole plot quality nalaze gore tabelarno navedeni kvaliteti plotiranja bitmaps slika,onda sa liste odaberete jednu opciju koja najvi e odgovara. Na listi se nalaze slede e opcije Line art Text Graphics Photogrph High quality photograph Zavisno od tipa OLE objekata na va em crte u mo e biti potrebe da se malo ekspermenti e da se ostvari eljeni rezultat.Startujte komandu PLOT.Na Plot dialog box-u izaberite Plot device tab,a onda kliknite na Properties dugme.Na Plot Configuration dialog box-u odaberite Device and Document Settings tab i pro irite Graphics node(klikanjem na + znak podesite za Word Graphics) Odaberite Raster Graphic da se izlo e povr ine Raster Images na donjem dijelu dialog box-a.Ova povr ina sadr i tri slajd bara.(Primjetite da mogu nosti promjena ovih postavljanja zavise od device driver ne svih drivers podr ki ovih oblika) Pomjerite OLE slider na Best.Ako jo uvijek OLE objekat nije dovoljnog kvaliteta vi mo ete pomjeriti Trade-off bar prema Fewer colors.Ovo e pove ati o trinu slike na u trb reduciranja broja boja i vi e je korisno kad se plotira za monochrome plotting device.

paranje i pregledanje slajdova Jedan slajd je slika Auto CAD-odove grafike na ekranu,zarobljena na specijalnom katalogu nazvatom slide file.Jedanput zarobljen slajd mo e se brzo ponovo vratiti na ekran da se pregleda.Slajdom zarobljene slike-crte i Auto CAD-a izgledaju kao aktuelni viewport uklju uju i sklonjene linije i osjen enja.Me utim slajd je samo zarobljena slika,ali nije crte .Slajdovi jednostavno se trenutno pokazuju na ekranu da se vidi kako izgledaju.Oni se ne mogu prure ivati na Auto CAD-u.Slajd katalozi nisu kompatibilni sa mnogim programima sa kojima se vr i preure ivanje slika.Jedini na in je da se prethodno preuredi crte pa da se onda izvr i zarobljavanje crte a kao slajda. Mada su mogu nosti slajdova ograni ene sa njima se posti e nekoliko ciljeva.Oni su osnova za menus ikone i mogu se koristiti za izlaganje pojavljivanja razli itih Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

Auto CAD 2002/2000

Kako postati ekspert

29

ogra enih otvora na razli itom ablonima dialog box-ova.Slajdovi se mogu koristiti za reprezentovanje va ih crte a ili upu ivanje jednog slajd crte a dok se radi na jednom razli itom crte u. Kad gledate jedan slajd privremeno se sklanja va aktuelni crte .Kad osvje ite izlaganje aktuelnog crte a (na primjer zomujete i sl) slika slajda nestaje i viste povratili aktuelni crte na ekran.Vi ne mo ete tampati slajd na tampa u dok je on,izlo en.na.ekranu. Kreiranje slajdova (Creating Slides) Da se kreira jedan slajd koristite aktuelni pogled na va em crte u.Slajdom se ne uklju uju objekti koji nisu aktuelno vidljivi.Sadr ina slajda je zavisna od aktuelnog prostora va eg crte a.Na model prostoru slajd se pokazuje samo kao aktuelni viewport.Na dokumentu prostora (paper space),slajd sadr i sve vidljive viewport-e. .Da se kreira jedan slajd starta se kmanda sa komandne linije: 1.Command : MSLIDE se upi e i pritisne Enter da se pojavi Create Slide dialog box.Dialog box je jedan standardni dialog box na kome se vr u definisanja. 2.Na Create Slide dialog box specificirajte ime slajda koje elite.Formirajte mapu u kojoj e se parati slajd pod izabranim imenom 3. Kliknite Save Aktuelni crte se zadr ava na ekranu,a slajd je u paran direktno na ime koje ste odabrali.Ako elite da ga imate na jednoj mapi onda prethodno formirajte mapu u kojoj mo ete da parate sve slajdove koje elite kreirati na toj mapi.Na gore navedenoj slici Create Slide dialog box-a mo ete sve to da uradite Bilje ka:Prije nego to kreirate jedan slajd,koristite sve Auto CAD-ove komande da se izlo i i da se kreira egzaktno crte onako kako elite da bude zarobljen na slajdu.Ako elite zarobiti skrivene linije ili osjen en pogled onda koristite HIDE i SHADE komande prije kreiranja slajda.Ako je kreiranje slajda iz Model Space sa vi ezna nim viewportima u inite lijevi donji viewport kao aktuelni i onda kreirajte slajd.Kori tenjem MSLIDE komande na nekom drugom viewport-u kreira se prazan katalog slajda. Dakle MSLIDE komanda ne e zarobiti jednu rendering sliku. Pregledanje slajdova (Viewing slides) Posle kreiranja slajdova vi ih neki puta mo ete pregledati u Auto CAD-u kori tenjem VSLIDE komande kojom se izlo i neki slajd na aktuelnom viewportu.Da se pregleda jedan slajd uradite slede e: 1. Command : VSLIDE se upi e i pritisne Enterda se pojavi Select Slidedialog box. Al@emir je za titini znak koji vas upozorava da je zabranjeno na bilo koji na in kopiranje i umno avanje crte a ili dijelova knjige bez pismenog odobrenja autora

30

XVII Poglavlje o kori tenju drugih formata

2.Specificirate na dialog box-u ime fajla kojeg elite pregledati. 3.Kiknite Open Auto Cad izlo i slajd aktuelnog viewport-a. Bilje ka:Slajd slika je uklju ila sve boje,tipove linija,i ekransku resolution u vremenu kreiranja slajda.Ako izla ete slajd koji sadr i osjen ene slike sa visokom resolution onu sa kojom ste kreirali slajd,crne linije se mogu pojaviti na osjen enoj slici.Da se izbjegne ovaj problem,maximirajte Auto CAD-ov ekran i postavite va e izlaganje sa najvi om mogu om resolution,kad radite slajd kataloge, to je prakti no ako e se ovi katalozi izlagati na razli itom sistemu. Kreiranje i kori tenje slajd biblioteka (Creating and Using Slide Libraries) Mada Auto CAD se koristi slajdovima kao osnovom za ikone i prethodne otvore obrazaca vi ne ete na i neke slajd kataloge u razli itim Auto CAD-ovim imenicima,zbog toga to su oni uskladi teni u biblioteci slajd kataloga.Slajd biblioteke kombinuju vi ezna ne individualne kataloge u pojedina nom katalogu,koji omogu uje lak e rukovanje individualnim katalozima. Auto CAD je snabdjeven sa jednim korisnim programom (SILDELIB.EXE) koji kombinuje nekoliko slajd kataloga u jednu slajd biblioteku.Da kreirate jednu slajd biblioteku morate prvo kreirati individualno slajd kataloge sa MSLIDE komandom a onda pustiti SLIDELIB program.kojim se ita jedna lista imena slajd kataloga iz jedne liste kataloga.Vi mo ete kreirati ovu listu kataloga sa nekim ward processorom koji ima mogu nosti kreiranja jednog ASC text kataloga,kao to su Windows Notepad ili Wardpad ili jedan ward processor takav kao Micrisoft Word( paranjem va eg dokumenta kao jednog text kataloga).Svaki individualni slajd katalog pojavljuje se na separatnoj liniji sa ili bez tim SLD file extension.Ako su katalozi slajdova uskladi teni na razli itim imenicima na bilo koji na in vi treba da uklju ite pre icu -stazu(path),zbog toga to staze(paths) nisu u te eni u rezultiraju e sadr aje sladova biblioteke .Slede om listom se ilustruje jedna tipi na slajd lista kataloga. slide 1 slide2 C:\sample\slide3 Slide4.sld Preuzimanjem je ova lista u parana kao SAMPLE.TXT kojim bi kreirali katalog biblioteke nazvat MYSLIDES.SLB kucanjem slede eg niza komandi na DOS prompt: SLIDELIB MYSLIDES