Australija i Oceanija

GEOGRAFIJA AUSTRALIJE I OCEANIJE

1

AUSTRALIJA I OCEANIJA Zajedništvo Australije i N. Zelanda čine: 1.) srodnost večine stanovništva ( bjelci, Europljani, kršćani) 2.) najvažniji faktor jedinstva je engleski jezik 3.) vrlo jake gospodarske, kulturne i sve moguće veze 4.) obje zemlje pripadaju Britanskoj zajednici naroda Jedina poveznica N. Zelanda i Oceanijski otoka je polinezijsko podrjetlo Maora. - 1606. god. L.V. De Torres otkriva morski prolaz između Nove Gvineje i Australije po kojemu je nazvan Toressovim prolazom - Tasman je prvi ugledao otok koji je kasnije po njemu dobio ime Tasmanija, oplovio je dio Australije i otkrio N. Zeland. Dalje plovi na sj. istok gdje je otkrio otočja Fiđi i Tonga. Dokazao je da ne postoji golemi južni kontinent koji bi obuhvačao Australiju i Antartik. Dokazao je samo da postoji mala Australija. Na drugom putovanju otkrio je zaljev Carpentaria gdje upoznaje bitne elemente sj. Australije. - Epohalno značenje imalo je putovanje J. Cooka, 1769. – 1770. - Oplovio je N. Zeland, zaplovio je na zapad u namjeri da optplovi na Tasmaniju, međutim oluja ga je sskrenula na sj. od Bassova prolaza, pa je 20.4. 1770. ugledao australsko kopno. - Otkrio je prirodno najpovoljni dio tog kontinenta, te ga proglašava britanskim posjedom i daj mu naziv New South Wales. - Tek 1814. M. Flinders tom kontinentu daje ime Australija. - geografskim otkrićima 15.st. i osvajanjima neposredno poslije njih dolazi do tzv. europeizacije svijeta - europeizacija ima 2 aspekta: 1.) osvajanje Novog svijeta ( osim Amerike ovamo se ubrajaju Australija i N. Zeland ) i njihovo naseljavanje europskim narodima ( anglosaska kolonizacija Australije i N. Zelanda ) 2.) civilizacijska i kulturna penetracija zapada ( Europe i Sj. Amerike ) u ostale prostore koji su izvan europskog sustava. Tu prije svega misleći na zapadnu tehnologiju i znanost koji brzo osvajaju svijet. - europskom sustavu pripadaju i Australija i N. Zeland - svijet je podjeljen na dva dijela: 1.) u koji spadaju Europa, Sj. i J. Amerika, južna Afrika, Sj. Azija i Austrlija te čine europski sustav 2.) u kojoj spadaju Afrika, južna Azija, i Oceanija i čine afroazijski sustav - u uvetima nerazvijene plovidbe Australija i Ocenija su bila na periferiji svijeta, no sve se mijenja tehnološkom revolucijom u zračnom prometu - suvremeni zrakoplovi su probili bedem izolacije Aust. i Oceanije 2

- gigantizam u pomorstu omogučio je jeftini prijevoz golemih tereta - isti efekt je postigla i konteinerizacija - fenomenalni razvoj doveo je do prijelaza težišta svjetskog pomorstva s atlantika na pacifik čime Tihi ocean prestaje biti periferan - Autralija je jedini kontinent koji se sav nalazi na južnoj hemisferi - Australije se nalazi između Tihog i Indijskog oceana, na pacifičkom je rubu, odnosno u središtu je vodene polutke - Njeno se središte nalazi kod otoka Antipodi, jugoistočno od novozelandskog Južnog otoka - Sj. od Australije je raspršen niz otoka ( Indonezija, Filipini ) koji u doba geografskih otkrića nisu bili ujedninjeni u jaku pomorsku silu. Što je Australiju spasilo od poplave azijskih naroda. - Južno od Australije do Antartika nije bilo kopna, pa je s juga Austrlija bila izolirana - Australija se nalazi u nižim geografskim širinama pa veliko znaćenje ima lokacija i raširenost subtropskog polja visokog tlaka - Zato je australija pretežito suh i vruć kontinent - Budući da se N. Zeland pruža od sjevero istoka prema jugozapadu on ima raznoliku klimu - Sjeverni je otok topliji i suši od Južnog otoka koji je ugodno svijež i vlažan - Austrlija je veliki izvoznik pšenice, 1996. god. proizvela je 23.5 mil. Tona pšenice od čeka je izvezeno 14, 65 mil tona što čini 62 % proizvedene pšenice - Najviše pšenice se izvozi od prosinca do svibnja - Izolacija N. Zelanda bitno je smanjena ekonomskom integracijom N. Zelanda i Australije te N. Zelanda i pacifičkih otoka - Prvi engleski brod pristao je u Botany Bayu, gdje je danas Sydney, 1788. god., nakon 8 mj. plovidbe, početkom 19. st. brzi jedrenjaci taj isti put preplove za 90 dana, a krajem prošlog stolječa parobrod je smanjio trajanje plovidbe na 4 tjedna - prva šutnička zrakoplovna veza otvorena je 1934. god. te je taj put svladan za 10 dana, od 1960. iz Britanije za Australiju postoji direktna veza za samo 1 dan - Australske međunarodne zračne luke su u Sydneyu, Melbourneu, Brisbaneu, Adelaideu, Perthu, Townsvillu, Cairsnu i Darwinu, te je značajno da Camberra nema međunarodnu zr. Luku - Međunarodne zračne luke su u Aucklandu, Wellingtonu i u Christchurchu te Pepeeteu ( Tahiti) 3

- Međunarodni promet Sydneya veći je nego u svim drugim australskim aerodromima zajedno - Samo neki otoci u tihom oceanu imaju međunarodne aerodrome, najveći promet ima Honolulu na Havajima - Naseljavnje Australije i N. Zelanda bijelim stanovništvom započinje vrlo kasno, kasnije nego na bilo kojem drugom kontinentu ili dijela kontinentan novog svijeta - Zato australski i novozelandski gradovi su gradovi bez prošlosti, bez arhitektonskih spomenika, ali su zato često muzeji moderne arhitekture, pa se po izgledu ne razlikuju od američkih ili amerikaniziranih svijetskih metropola - Urbanizacija u Australiji i N. Zelandu započinje odmah po doseljavanju bjelaca - Največi dio doseljenika ostajao je u gradovima lukama, jer je istovremeno počeo jak proces industrijalizacije - Australija i N. Zeland su preskočili razdoblje dominantne ruralne naseljenosti a samim time i ruralnog egzodusa - Važna činjenica je i bila da su u Australiji svi veliki gradovi bili upravni, glavni gradovi kolonija, kasnije država i teritorija - Stupanj urbanizacije iznosi oko 85% - Odmah po dolasku europljana Australija i N. Zeland nesputano razvijaju kapitalističko gospodarstvo s dominantni značenjem slobodnog tržišta - Stoga ne čudi podatak da već 1901. god. 50,3 % zaposlenog stanovništva je u tercijarnom sektoru dok je u primarnom taj postotak iznosio 32,9%. 1995. god 67,4 % aktivnog stanovništva zaposleno u terc. sektoru a svega 4.9 % u primarnom. - Obje su zemlje jake hrvatske emigracije, Australija oko 240 000, N.Zeland 15-ak tisuca - Riječ je uglavnom o trajnoj konačnoj emigraciji

4

POJAM - Australska zajednica je član britanske Zajednice naroda ( Commonwelth of Nation ) - Australija ima dvostruko značenje: 1.) geografski, to je kontinent otok između Indijskog i Tihog oceana, 2.) u političkom smislu to je država Australska zajednica ( Commonwelth of Australia ) - Uobičajeno je da se umjesto Australska zajednica kaže Australija - Ima površinu od 7,68 mil. Km2 - Australije se sastoji od 6 država 1.) Qweensland 2.) Novi Južni Vels 3.) Victoria 4.) Južna Australija 5.) Zapadna Australija 6.) Tasmanija - dva teritorija na kopnu: 1.) Sjeverni teritorij 2.) Teritorij australskog glavnog grada - 6 vanjskih teritorija: 1.) otok Norfolk 2.) otoci Heard i McDonald 3.) Coral Sea Islands ( Koraljnomorski otoci ) 4.) otočje Cocos 5.) otok Christmas - Australija polaže pravo na Australski Antarktički teritorij OBLIK I PRIRODNA OBILJEŽJA - Australija je najmanji kontinent - Australija je istog reda veličine kao i Europa - Svi veliki australski gradovi se nalaze na obali te su međusobno dosta udaljeni - u unutrašnjosti nema gradova stoga u njihovoj literaturi nema pojmaova kao što su srednja asutralija ili središnja australija kje bi odgovarale srednjoj europi - uspoređujući s Europom Australija nema mozaik država, nema čestih granica koje prigušuju unutrašnji promet - Australija je mnogo bliža ekvatoru nego Europa, ali je udaljenija od Antarktika nego Europa od Arktika - Europa je mnogo razvedenija od Australije - Australija je slabo razveden, sferan, zaokružen kontinent, bez velikih i dubokih usječenih mora i zaljeva, bez velikih, istaknutih poluotoka i otoka 5

- Šelf je dio oceanskog dna između obalne linije i relativno strme kontinenske padine - Maksimalna dubina na rubu šelfa je oko 200m - Širina šelfa oko Australije varira on je uzak uz obale Novog Južnog Velsa. Pred obalom Queenslanda širok je 10 -300 km jer se podudara s vanjskim rubom Velikog koraljnog grebena - Šelf se proširuje u Velikom australskom zaljevu također je širok između kopna i Tasmanije ( Bassov prolaz ), te između sjeverne Australije i Nove Gvineje - U Bassovu prolazu pronađene su velike zalihe nafte i prirodnog plina - Velika važnost šelfa u prošlosti u posljednjem glacijalu kada je razina mora bila za oko 100 m niža što je omogučavalo lakšu migraciju s Nove Gvineje u sjevernu Australiju, dok je Tasmanija bila povezana s kopnom prije 10 000 god. što je također omogućavalo migraciju Domorodaca - veliko prostranstvo, kružni oblik i rijetka naseljenost, ali i humana briga za pojedinca uzrok je stvaranja leteče medicinske službe. Koja je smiještena u 12 strateški razmještena grada pretežno na rubu grada - zbog rijetke gustoče aseljenosti u većem dijelu Australije diktirala je specifično izvođenje školske nastave. U tima krajevima postoje često škole samo s jednim učiteljem i malo učenika. U nekim regionalnim centrima postoje škole za šire područje. Gdje se učenicima omogućava cjelodne boravak u školama ili boravištima. Razvijen je sustav dopisnog školovanja - Raspodjela unutrašnjih zrakoplovnih linija izrazito je razvijena zbog niza specifičnosti. Naime veći dio unutrašnjosti je pust, rijetko naseljen, te nema velikih gradova. Svi veliki gradovi su na obali s velikom udaljenošču između njih što je pogodovalo za razvoj zračnog prometa. Turizam je učinio da se u unutrašnjosti razvio Alice Springs. Domači zrakoplovni promet daleko je veći od međunarodnog. Na N. Zelandu unutrašnji zračni promet si nije razvio kao u Australiji zbog manje udaljenosti među večim gradovima i manje razvijenosti oo Australije. Te jug Južnog otoka nije gospodarski razvijen - Australija je uz to slabo razveden kontinent, svi veliki gradovi koji su ujedno i luke nalaze se na istočnoj, jugoistočnoj i jugozapadnoj Aust. Koji su ujedno gospodarski najrazvijeniji djelovi Australije - Naime najveći dio ruda i goriva nalazi se blizu obale a budući da je većina toga orjentirana na izvoz pomorki promet australije nije se moga koncentrirat u nekoliko gigantskih luka. Ekonomičnost je diktirala 6

igradnju niza luka pa su luke s večim prometom često manja mjesta. Te su luke najuže specijalizirane često samo za jedan proizvod - 1992. god. kroz australske luke prošlo je 451 mil tona terata od čega na međunarodni 80.4% a na domaći svega 19.6% -

1992. Dampier 59 mil tona, željezna ruda, sol Port Hedland 51 mil tona, Fe ruda, sol Newcastle 46 mil tona, ugljen, crna metalurgija Hay Point 36 mil tona, ugljen Gladstone 33 mi tona, pšenica, ugljen, boksit Port Kembla 25 mil tona, crna metalurgija, Fe ruda, ugljen Sydney 22 mil tona Velike količine Fe rude se prevoze iz Zapadne i Južne Australije u metalurške centre kod Sydneya ( Newcastel i Port Kembla )

GEOLOŠKA GRAĐA - u geološkom smislu Australija kao dio GONDVANE je vrlo stara, pa se govori o Australskom štitu - nema mladog ulančanog gorja kenozojske starosti - međutim alpska orogeneza je utjecala na pomlađivanje ( remobilizaciju ) starog paleozojskog, uravnjelog reljefa, osobito u istočnoj Australiji koji je tektonski silno razlomljen - mezozojski i kenozojski sedimenti nisu izrzito debeli - svugdje je podloga paleozojska i prekambrijska što je uzrok da je Australija bogata rudama i energentima - budući da je Australija u geološkom smislu star kontinent, u njoj su otkrivena velika nalazišta zlata - zlato je imalo veliku važnost u gospodarstvu Aust. i N.Z. od druge polovice 19.st naime poznato je da je zlato preobrazilo gospodarstvo Australije - i danas je proizvodnja zlata jaka no njego važnost je manja tezaurira se maleni dio proizvedenog zlata, a največi dio se upotrebljava za proizvodnju nakita - Oko 2/3 zlata proizvodi se u Zapadnoj Australiji najveća su nalazišta u Kalgoorliji. Zatim u Queenslandu u kojem je najveći australski rudnik zlata Kidston kod Townsvilla - Naseljavanje Australije u prošlom stoleču nemože se odvojiti od zlatne groznice. Naime naseljavanje kažnjenika bile je svjesna britanska politika da se Australija trajno naseli doseljenicima iz U.K. i Irske kako bi se trajno osvojio ovaj dio svijeta, te kako bi se stvorilo još jedno tržište za 7

britanske proizvode. Oni su bili prvi graditelji cesta te su osnivali prve stočarske farme. - Sredinom 19. st. počinje zlatna groznica koja je bila vrlo važan gospodarski i socijalni fenomen ondašnje Australije. Zlato je najprije otkriveno u ondašnjim kolonijama Novom Južnom Velsu i Viktoriji. Kasnije je pronađena na Tasmaniji, Queeslandu, Zapadnoj Aust. i na N.Z. U početku se zlato ispiralo iz pjeska u vodotocima kao tzv. aluvijalno zlato. Iz svih zemalja svijeta nagrnule su stotine tisuća ljudi a osobito iz SAD-a pustolova i entuzijasta. Bio je to golem migracijski val - S visokim tehnologijama rudnici postaju golema postrojenja uz koje se podižu rudarska naselja. - 1993. god. Australija je treći proizvođać zlata iza JAR-a i SAD-a - Australija je izrazito razvila rudarstvo, prije svega eksploataciju i izvoz željezne rude. To joj je omogućila litoralizacija crne metalurgije - Australija izbija na sam vrh proizvođača i izvoznika Fe rude u svijetu 1993. godine zauzima treče mjesto po proizvodnji s 116 mi tona iza Kine i Brazila. - Najveća nalazišta Fe rude su u Zapadnoj Australiji u gorju Hamersley Range i Middleback Range ( spada među najveća nalazišta). Manja je proizvodnja u rudnicima u drugim djelovima Australije prije svega Tasmaniji - Rudnici željezne rude su u rijetko naseljenim, klimatski nepovoljnim dijelovima Australije, a pogoni crne metalurgije ( čeličane) nalaze se u najgušče naseljenom, urbaniziranom dijelu zemlje - Čelićana se grade u gradovima na obali zbog velike količine vode koja je potrebna za hlađenje visokih peći, Kwinana, Whyalla, Western Port kod Melbournea, Port Kembla i Newcastle kod Sydneya - Neke željezne rude su onečišćene pa ih treba ispirati zbog čega rudnici željeza u unutrašnjosti moraju biti u blizini sustava vodoopskrbe - Australja proizvodi oko 7 mil tona čeliki - Proizvodnja visokokvalitetnog čelika u najrazvijenim djelovima Aust. zbog potrebe za jeftinijom elkt. Energijom - 85% Fe rude namjenjeno je izvozu a najveći uvoznik je Japan a znatno maje u Kinu i europske zemlje - Razvoj aluminijske industrije započinje 1950. god. kada su pronađena velika nalazišta boksita na poluotoku Cape York ( Weipa), u Arnhemovoj zemlji ( Gove), Zapadnoj Australiji ( Darling Range ) - 1993. god. Australija izbija na 1. mjestu u proizvodnji boksita s 41,3 mil tona a koja je činila 32.6 % svjetske proizvodnje daleko više od drugoplasirane Gvineje a Jamajka je na 3 mjestu 8

- boksit od kojeg se dobiva aluminij nalazi se na periferiji Australije pa ga je najrentabilnij izvoziti što i čini Australija. Polovica se iskopanog boksita prerađuje u glinicu nedaleko od rudnika boksita. Dalje slijedi prerada glinice u aluminij u tvornicama aluminija za koji je potrebno obilje električne energije a koja se nalazi ublizini ugljena i hidroelektrana na Tasmaniji, u jugoistočnoj Australiji, odnsono u blizini njenih najvećih gradova - gledajući u svjetskim razmjerima Australija je 1993. god zauzimala 4 mjesto po proizvodnji aluminija iza SAD-a, Rusije i Kande - Austalija posjeduje i golema nalazišta ugljena osobito kamenog ugljena - Nalazi se u blizini obale nedaleko od najvećih gradova koji su veliki potrošaći energije, - Najveći dio ugljena se potroši u Australiji za pogon termoelektranaa manji dio za proizvodnju koksa - Većina rudnika kamenog ugljena nalazi se u Queenslandu i u Novom Južnom Velsu - Sva proizvodnja smeđeg ugljena je koncentrirana u Victoriji - Manje su važni ugljenokopi u Zapadnoj Australiji i na Tasmaniji te Južnoj Australiji - Australija je izbila među vodeće zemlje u proizvodnji kamenog ugljena 1993. god. proizvela je 183 mil tona te se nalazila na 5 mjeszu svijetu iza Kine, SAD-a, Indije i Rusije - Najveći dio proizvodnje ugljena na N. Z. smješten je na Sj. otoku - Velik dio kamenog ugljena Australija izvozi daleko najviše u Japan dok se mnogo manje izvozi u ostale azijske zemlje i u Europu - Smeđi ugljen se ne izvozi već se troši u domaćim termoelektranam - Nafta i njeni derivati daju nešto više od polovice energije u Australiji - donedavno su uvozili naftu no poslje 1961. god. počinju eksploatirati domaću naftu - danas proizvodi dovoljne količine za vlastite potrebe 1994. god. proizvedeno je 20.3 mil tona nafte a na N.Z. svega 1.77 mil tona što zadovoljava njihove potrebe - oko ½ površine Australije čine sedimentni bazeni pa postoji mogućnost postanka i nakupljanja nafte. - Eromanga Basin ispod većeg djela Queenslanda, sjeveroistoka Južne Australije, južnog djela Sjevernog teritorija, sjeverozapadnog djela Novog Južnog Velsa. - najvažnija nalazišta su u Bassovom prolazu dok su manja naftonosna polja u Zapadnoj Australiji - na obalama u svakom većem gradu nalaze se rafinerije uz rafinerije se razvila petrokemijska industrija - nalazišta plina su vrlo bogata 9

- plinsko polje Amadeus Basin iz kojega se opskrbljuje Darwinšto je pridonjelo razvoju najsjevernijeg djela Australije - plina i nafte ima i na Sjevernom otoku N.Z. to je vrlo povoljnjo jer je to najvažniji dio otoka i udaljenosti nisu velike - na Južnom otoku ima dosta hidroelektrana RELJEF - Australska ploče je ostatak pra kopna Gondvane pa je osnovna geološka značajka Asutalije starost i stabilnost - Polovicu Australije čine mezozojski i kenozojski sedimentacijski bazeni koji su pretežno plitki - Reljef se može podjeliti na 3 djela: - 1.) ISTOČNO VISOČJE koje se pruža od poluotoka Cape York uz cijelu pacifičku obalu sve do Tasmanije - Upotrebljava se i naziv VELIKO RAZVODNO GORJE ( Great Dividing Range ) - Satoji se od brojnih izoliranih, zaobljenih planina, visoravni i gora između kojih se nalaze gospodarski važne riječne doline koje često imaju strme strane ili pak prelaze u kanjone - U svakom većem i razgranatom zaljevu naleze se luke i veliki gradovi - Istočno visočje je asimetrično a prema Pacifiku je strmo a u unutrašnjosti se spušta postupno - U nekim djelovima je viši reljef kao npr. Modro gorje čiji dio čine Australske Alpe. Najviši dio Australskih Alpa čine Snježne planine ( Snowy Mountains ) s Mt. Kosciuscom ( Mount Kosciusko ) najvišim vrhoma Australije 2228m - Flota pod zapovjedništvom kapetana A. Phillipa dovezla je prvu skupinu engleskih kažnjenika u Australiju - Flota je uplovila u Botany Bay 18. – 20. 1. 1788. god no zaljev nije baš bilo mjesto za povoljno mjesto za izgradnju naselja - Nešto sjevernije otkriven je Sydney Cove na kojem su prirodni uvjeti bili mnogo povoljniji te uskoro Sydney postaje prvi i najveći australski grad jer se u svakom pogledu nalazio u najpovoljnijem djelu Australije - Večina australskih i novozelandskih gradova ima plansku pravokutnu shemu gradskih ulica izuzetak je najveći australski grad Sydney a razlog tomu je prirodnogeografski odnosno reljefni. - Uz istočno visočje obično se prikazuje i Veliki koraljni greben - Najveći je sustav koralnjih grebena na svijetu ( 350 000 km2), a sastoji se od 3 tisuče izdvojenih koraljnih grebena te je poznat po jedinstvenom biljnom i životinjskom svijetu - Najveći dio je zaštičen kao Great Barrier Reef Marin Park 10

- Nalazi se na šelfu prosječno dubokom 40 m, a od obale se udaljuje do nekoliko stotina kilometara - Osim otoka ima i mnogo laguna - Turizam se razvio samo na tri veća otoka – ugodna temperatura za kupanje tijekom cijele godine - 2.) UNUTRAŠNJA ZAVALA – nadmorska visina se postupno smanjuje pa je to najniži dio Australije-> brežuljci koji prelaze u prostranu ravnicu - ovdje teku najvažnije unutrašnje rijeke, a dalje u unutrašnjosti su isušena riječna korita i slana jezera ( Eyre) a dalje se prelazi u pustinje. - 3.) ZAPADNA VISORAVAN je geološka prajezgra Australije, prekambrijski štit - Vizualno značajne izolirane planine i više zaravnjeni blokovi - Jedan takav je Ayers Rock ( Uluru ) s domorodačkim slikarijam u spiljama - Nedaleko su i poznate stjenovite gromade Olgas - To su važna turistička odredišta - Nadmorska visina se povećava prema zapadu - Često se nailazi na usječena suha riječna korita - Reljef je najblaži na sjeveru u Arnhemovoj Zemlji - Na 40% površine Zapadne visoravni nalaze se tipični eolski oblici reljefa - Na krajnjem jugu poznat vapnenački ravnjak Nullarbor gotovo apsolutno ravan bez vode bez vegetacije to je ujedno najsuši dio Australije - Zapadne visoravni se strmo ruše prema obali te je to jedan od razloga teškog prodisranja u ovu regiju - KLIMA- Temperatura zraka- budući da se Australija nalazi na južnoj hemisferi treba uzeti u obzir da su godišnja doba obratna nego kod nas - godišnja doba su izrazita u većem djelu Australije izuzev monsunske sjeverne Australije gdje se godina djeli na valžno ( ljeti) i sušno razdoblje ( zimi) a temperature su podjednake - veći dio Australija se nalazi u niskim geografskim širinama što je bitno za raspodjelu i visinu temp. zraka tu presudno značenje ima suptropski pojas visokog tlaka, osobito Mauricijski maximum - u srpnju kada je zima izrazito je zonalno pružanje izotermi - srednje srpanjske temperature pravilno opadaju od toplijeg sjevera prema sviježijem jugu

11

- modifikatorski utjecaj Australije postoji u najtoplijem dijelu godine tj. sječnju kada su dugotrajne i intenzivne vedrine pa se najče zagrije unutrašnji suhi dio Australije - prema vlažnom sjeveru nešto temperatura opada ali mnogo više prema jugu te na istoku gdje rashlađujuće djeluje Tihi ocean - u aridnim krajevima velike dnevne i godišnje amplitude temperaure - u hidroelektrana se proizvodi oko 10% energije a izuzetak su Tasmanija i N.Z. - daleko najveći dio padalina čini kiša, snijeg se javlja samo na Tasmaniji i na najvišim planinam jugoistočne Australije - oko polovica Australije je dosta suha jer pada prosječno 250 mm kiše godišnje - najsuši dio Australije je istočno od jezera Eyre u Južnoj Australiji gdje neki djelovi primaju 100 mm kiše. - u kontinentskom prosjeku količina kiše iznosi samo 420 mm pa se uzima da je Australija najsuši kontinent - za aridne krajeve značajna je varijabilnost padalina - najviše kiše pada na istočnoj obali Queenslada - vlagu donosi pasat s pacifička pučine - Planine uz istočnu obalu djeluju negativno na kolićinu kiše zapadno od Velikog razvodnog gorja - zimske ciklone s polarene fronte donose dosta kiše u jugozapadnu i dio južne Australije - mnogo kiše padne i u Sjevernoj Australiji ali u toplijoj polovici godine pa je manja efikasnost - dolazi do povećane proizvodnje soli u solanam na obali mora - prirodni uvjeti su idealni u sjeverozapadnoja Australiji na obalam Indijskog oceana na nju otpada oko 80% proizvodnje soli - klima je vrlo suha, evaporacija je velika zbog suhog zraka koji puše - oko 80% proizvedene soli se izvozi preko luka Dampier, Port Hedland ponajviše u Japan - 1992. godine proizvela je 8 mil tona morske soli što ju je svrstalo na 6 mjesto u svijetu - Vrlo veliku važnost ima godišnji hod padalina što ukazuje na njenu efikasnost - U sjevernoj Australiji sjevernije od južne obratnice jasno se vidi monsunski režim padalina

12

- Kišu donosi sjeverni, u Australiji ljetni monsun sa sjeverne hemisfere, gdje je to zimski monsun. On se na putu do Australije navlaži, pa kao ljetni monsun u Asutraliji donosi obilne kiše - Zimski su mjeseci sušni a takav režim se naziri južnije, duboko u suhoj unutrašnjosti - Na jugu, južno od južne obratnice je sredozemni režim gdje kišu donose zimske ciklone s polarne fronte - Ona se ljeti povlaći na jug dok zimi prodire na sjever tj. u Južnu Australiju - U vlažnoj istočnoj Australiji bitno je važan modifikatorski orografski efekt - Na sjeveru ljeti zbog monsunskog režima, ima mnogo ljetnih kiša. Pojačavaju se i zimske kiše te taj dio Australije osjeća najmanju aridnost - U južnijem djelo od Sydneya na jug dominira sredozemni utjecaj ali se on brzo gubi pa Tasmnija i Victoria imaju jednoliku raspodjelu padalina - PŠENICA je važna žitarica australskog gospodarstva jer osim zadovoljavanja vlstih potreba ostvaruje se i izvozni višak - 1995. godine bila je 5 izvoznik pšenice u svijetu a 1996. proizvela je 23.5 mil tona pšenice - Najveći dio pšenice izvozi se u Kinu, Bangladeš, Japan, Indoneziju - Pšenicu proizvodi 45 000 farmi čija prosječna veličina iznosi 200 ha - Uzima se da u pšeničnom pojasu pada od 300 – 650 mm kiše - Proizvodnja vuna uskoro nakon naseljavanja postaje vodeća gospodarska grana Australije i N.Z. Danas njena važnost je opala - Tri pojasa ovčarstva: na prvom mjestu suha unutrašnjost gdje se ovce hrane isklučivo prirodnom ispašom - 2.) nešto vlažnija područja gdje farmeri kombiniraju uzgoj pšenice i ovčarstvo - 3.) s najviše kiše gdje se ovčarstvo za vunu kombinira s mesnim ovčarstvom i ratarstvom - Na N.Z. dominantno značenje ima visina reljefa i kvaliteta tla - Ovčarstvo se razvilo isključivo na nižem reljefu te zbog toga više ovaca ima na Sjevernom otoku te je ovčarstvo koncentrirano u istočnom nižem djelu Južnog otoka - Večina australskih ovaca su pasmine merimo s težištem na proizvodnju vune dok se na N.Z najviše ovci gaji za meso jer je kvaliteta vune slabija od australske 13

- Veličina ovčarski farmi u Asutraliji varira između 500 ha u kišovitijim krajevima 20 000 ha u sušnoj unutrašnjosti a broj ovaca kreće se od 500 do 25 000. - Ovčarstvo za proizvodnju vune razvijeno je u Novom Južnom Velsu, Victorii, Queenslandu, jugoistoku Južne Australije i Istoku Zapadne Australije - S oko 700 tisuća tona na prvom mjestu po proizvodnji a iza nje slijedi N.Z s oko 200 tisuća tona vune - Prema Keppenovoj klasifikaciji najsjeverniji dio Australije ima savansku klimu Aw - Ona uz vlažniju obalu na malom prostoru prelazi u tropsku monsunsku klimu Am to je varijanta prašumske klime odnsosno prijelaz iz prašumske Af u savansku Aw klimu - U unutrašnjosti kontinenta su suhe klima a jezgru čini područje s vručom pustinjskom klimom BWh koja na zapadu izbija na Indijski ocean - Sa svih ostalih strana je prsten s vrućom stepskom klimom BSh - Približavanjem Tihom oceanu i povišenjem reljefa na istoku, te približavanjem Indijskom oceanu na jugu, ali i povećanjem geografske širine prelazi se u pojas s umjerenim toplim kišnim klimama - Na jugu je to sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom Csa, i sredozemna klima sa suhim toplim ljetom Csb - Sjeverniji dio istočne obale ima umjereno toplu vlažnu klimu s vrućim ljetima Cfa dok ona nesto juznije gdje je svježije prelazi u umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetima Cfb a ova karakteristika vrijedi i za Tasmaniju i N.Z. a to je posljedica utjecaja više geografske širine, hladnijeg oceanskog okruženja i višeg reljefa - Opća cirkulacija zračnih masa - Usred ljeta tj. u sječnju ekvatorska dolina prodire na sjever u australsko kopno - Sjeverno od nje pušu topli i vlažni vjetrovi iz sjevernog kvadranta - Sjevernoj Australiji, sjeverno od južne obratnice donose obilnu kišu a riječ je o ljetnom monsunu - Na istoku Australije puše topli jugoistočni pasat iz kojega se na istočnoj padini Velikog razvodnog gorja izluče obilne kiše - Prelazeči preko istočnih planina taj se zrak adijabatski zagrijava, suši, pa od njega nastaje, suha, kontinentska tropska zračna masa iz koje pada malo kiše - Južnije se nalazi subtropski greben - Jedan dio svježeg i vlažnog zraka odvaja se iz goleme zapadne struje i skreće prema minimumu na sjeveru, zagrijava se, pa južnoj Australiji ne donosi kišu 14

- Tasmaniju i jugoistočnu Australiju povremeno zahvati jugoistočni pasat koji donosi dovoljno kiše - Usred zime u srpnju nestaje monsunska cirkulacija a ekvatorka dolina je daleko na sjeveru u južnoj i jugoistočnoj Aziji - Veći dio Australije zahvati topli jugoistočni pasat - U sjevernom djelu istočne Australije dolazi do orografskog povečanja količine kiše - zapadnije taj efekt nestaje pa se jako smanjuju zimske kiše - u unutrašnjosti kontinenta se jako osjeća adijabatsko zagrijavanje zraka u zavjetrini Velikog razvodnog gorja što je uzrok povećanoj aridizaciji - Subtropski greben visokog tlaka prodire duboko u kopno - Južno od njega je golema zapadna zonalana struja koja jugozapadnoj Australiji donese dosta kiše - U jugoistočnoj Australiji zonalni zapadni vjetrovi skreću udesno pa u tom djelu donose nešto manje padalina - Novozelandskim Južnim Alpama osobito zapadnim padinama donose obilne kiše i mnogo snijega - Za poljoprivredu u Australiji je najpogodniji uski pacifički pojas na istoku kontinenta to isto vrijedi i za najsjeverniji dio te zemlje ali i za karanji jugozapadni dio Tasmanije i za veći dio N.Z. - Dakle najveći dio Australije je aridan u širokom raspnu od semihumidne do hiperaridne klime tj. najveći dio Australije nije povoljan za život i proizvodnju - Suša je stalno prisutan ograničavajuči faktor razvoja Australije - Karakteristićna i pojava tropskih ciklona za koje je karakteristična vrlo jaka kiša te izuzetno jaki vjetrovi - Na zapadnim obalama sjevernog pacifika nazivaju se tajfuni, na Filipinskim otocima baguios, istočnom djelu sjevernog pacifika harikeni, a u Australiji vili-vilis - Tropski cikloni nošeni pasatom mogu pogoditi veći dio Australije a mogu doprjeti i u suhu unutrašnjost pa mogu donjeti blagotvornu kišu - Proizvodnja šećera neposredno ovisi o klimi - Australija spada među najveće proizvođaće šećera oko 80% izvozi - zbog klime se uzgaja šečerna trska a ne šečerna repa - ona uspjeva u obalnom pojasu Queenslanda i u najsjevernijem dijelu obale Novog Južnog Velsa u dužini od 2100km 15

- Glavni rafinerijski centri su u: Bundabergu, Brisbaneu, Sydneyu, Melbourneu, Adelaideu i Perthu - od 3 mil tone 2,5 mil tona se izvoze najviše u Japan, Kanadu, SAD, Kinu, Maleziju i J.K. - MLJEČNO STOČARSTVO oko 25% proizvedenog mljeka i 10 % u N.Z. se trosši za piče ostalo se prerađuje - Mljekarske farme nalaze se u vlažnijim krajevima s barem 730 mm kiše godišnje - Toliko kiše ima samu u reljefno višim istoćnim, jugoistočnom i krajnje jugozapadnom dijelu zemlje - Više od polovice mlijeka se proizvodi u Victoriji - Govedarstvo je u početku imalo veliku važnost za australsko gospodarstvo no u zadnjih 20-ak godina manje zbog porasta ostalih grana - 1996. bilo je 27 mil grla - nalazila se na 7 mjestu po proizvodnji govedine i teletine a najviše je izvozila u Istočnu Aziju i Kanadu - mesno govedarstvo neposredno ovisi o vlažnosti klime pa nije zastupljeno u presuhom unutrašnje i zapadnom dijelu australije s manje od 200 mm kiše godišnje - apsolutno najviše goveda ima u Queenslandu, Novom Južnom Velsu i Viktoriji te na podrućju Sjevernog teritorija - stada zbog blage zime mogu se cijelu godinu držat na ispaši - dvije najveće klaonice su u Sydneyu i Melbourneu - HIDROGEOGRAFSKE ZNAČAJKE- uzima se da je Australija prirodno bogat kontinent koji jedino nema vode - nalazi vode su daleko od potrošnih područja - voda je bila i ostala bitno važan ograničavajući faktor australskog razvoja - Australija je najsuši kontinent polje Antarktika - tok rijeka je određen makroreljefnom strukturom, a protok i režim su posljedica količine padalina, njihovog godišnjeg hoda, veličine evaporacije i propusnosti podloge - obilje padalina u planinskom i brdskom istočnom i sjevernom rubnom području omogućio je postanak stalnih vodenih tokova često s dosta vode - zbog strmog pada u nekim djelovima imaju veliki hidro potencijal koji je največim djelom iskorišten - iz tog pojasa rijeke teku u Tihi ocean, ali i prem zapadu u depresiju unutrašnje Australije 16

- rijeke teku polagano, evaporacija je jaka a podloga najčešće propusna, pa rijeke imaju malo vode - najveće jezero Eyre 9 583 km2 koj je vise godina bez vode, slano jezero - najviše kiše i snjega ima na jugoistoku a tu su i izvorišna područja rijeka Darling i Murray - tekućice u Zapadnoj Australiji su kraće i imaju malo ili nimalo vode - umjetna jezera služe za pohranjivanje vode temeljnice koja se dalje crpi - u sjevernoj Australiji monsunske kiše uzrokuju drugi problem a to su poplave i zamočvarivanje riječnih dolina - rijeke koje teku iz Velikog razvodnog gorja na zapad bile su važni putevi za kolonizaciju i naseljavanje unutrašnjosti - specifičnost Australije je ARTEŠKA VODA a životno je važna za australsko stočarstvo jer služi za napajanje goveda i ovaca - riječ je o vodi koja sa nakuplja u poroznom sloju ispod površine - ako se izbuše zdenci u stjenama do iznad poroznog sloja voda se izdiže pod hidrostatskim tlakom - ako voda ne izbije na površinu zbog preslabog tlaka onda je riječ o subarteškoj vodi koja se mora crpiti na površinu - voda se crpi s velikih dubina čak i više od 2km ta voda često je vrela pa ta voda teče kanalom dugim jedan km kako bi se ohladila - u zoni poniranja voda je slatka dok s dubimon postaje slanija zbog otapanja minerala - ta voda se ne korusti za ljude i navodnjavanje biljaka - Glavni arteški bazeni su: Veliki arteški bazen ( 1.6 mil km2 i 1 500 arteških bunara ) a pruža se od sjevrnog Queenslada sve do Južne Australije i sjevernog Novog Južnog Velsa - Bazen Murray je važan za Južnu Australiju i Novi Južni Vels - Sjeverozapadni bazen se pruža u uskom obalnom pojasu u Zapadnoj Australiji - Uz istoimene rijeke u Sjevernom Teritoriju i na sjeveru Zapadne Australije je bazen Ord-Victoria - u najvećem djelu Australije pada malo kiše kontinentski godišnji prosjek iznosi 420 mm, a često je kiša ograničena samo na dio godine - australija je najsuši kontinent - stoga je protoka asutralskih rijeka malena i iznosi samo 345 km3 voda a najveća australska rijeka Murrey ima srednju godišnju protoku samo 15 m3 vode - 80-ih godina navodnjavalo se 17 700 km2 to čini samo 0.35% poljoprivrednog zemljišta ali koje daje 15% vrijednosti polj. proizvodnje - najviše se navodnjavaju površine u najrazvijenijim australskim državama jer je riječ o skupom procesu 17

- 46% navodnjavanih površina nalazi se Novom Južnom Velsu, 36% u Victoriji, 11% u Queenslandu, 4 % u Južnoj Asutraliji, 2% u Zapadnoj Australiji a Tasmanija 1% - u australiji se gaji mnogo tropskog voća, banana, mango, ananas, - subtropsko voće limun, naranča - te voće umjereno tople zone jabuka, kruška, grožđe - voćarstvo i povrtlarstvo je najrazvijenije oko velikih gradova - najveći broj hidrotehničkih objekata je u poriječju Murrey-Darling - na ovaj sustav otpada 75% navodnjavane površine Asutralije - problemi su zaslanjivanje odnosno salinizacija zemljišta, vodena vegetacija ( šaš) - proizvodnja riže je novijeg datuma 90-ih godina ona je iznosila 800 000 tona - proizvodnja riže moguća samo gdje ima dosta vode - prostorno jako koncentrirana u južnom dijelu Novog Južnog Velsa te samo na jednom mjestu u Queensladu - proizvonja sa oko 120 000 ha se 90% izvozi - najvažniji uvoznik australske riže je Papua Nova Gvineja, Hong Kong, Novi Zeland i mnogi pacifički otoci -

na klimu australije utjeću još i morske struje oko Antarktika sa zapada na istok teče golema masa hladne vode dio te hladne vode pod utjecajem pružanja kontinenata skreče na sjever uz zapadno obalau južne Amerike teče Humboldtova sporo se zagrijava pa se tek u Ocaniji dovoljno zagrije te prelazi u toplu Južno ekvatorsku struju zbog čega su brojni otoci u Oceaniji pod jakim neprekidnim termičkim utjecajem ove tople struje kako se Australija nalazi sjevernije do njene zapadne obale dolazi manja količina hladne vode, odnosno slabija hladna morska struja tj. Zapadnoaustralska struja ona pridonosi dodatnoj stabilizaciji zraka u području Mauricijskog maximuma što dodatno pridonosi aridnosti klime Australije a to je ujedno i glavni razlog da je zapadna i srednja Australija sušne za razliku od istočne humidne Australije sa toga hladnijeg mora dolaze brojne izvantropske ciklone koje su uzrok vlažnosti većeg djela N.Z samo je njegov sjeverni dio pod utjecajem Južnopacifičkog maximuma ukoliko hladna struja ne prodre dovoljno na sjever odnosno ostane južnije od prosječnog položaja suhi zapadni dio Australije dobije natprosječne kolićine kiše s poplavama i bujicama 18

-

Australija je razvila i morski ribolov Naime veči dio mora oko Australije je topal te je ono biološki siromašno 1996 god. 218 000 t ribe je ulovljeno Mnogo više je razvijen ribolov na N.Z. 1995. god. ulovljeno je 618 000 t ribe što se drastično odrazilo na izvoz koji se po vrjednošću izjednačio s izvozom vune

- Dugotrajna kopnena izolacija Australije uzrok je da oko 80% od 25 000 biljnih vrsta su endemi - Pretežno suha klima je uzrok da Australiji ima malo kišnih šuma ( prašuma) - Dominiraju travnjaci, grmlje, svjetle šume, a djelom i pustinje bez vegetacije - Više stotina vrsta eukaliptusa - U sušnim krajevima oko 900 vrsta akacija i ostalih kserofitnih biljaka - U australskim sušnim krajevima nema kaktusa - Kišnih šuma ima samo u uskom diskontinuiranom pojasu koji se pruža od poluotoka Cape York do graničnog obalnog područja između Queenslanda i Novog Južnog Velsa - To je vruć i kišovit pojas pa je riječ o tropska kišna šuma gdje je vegetacija u katovima a ima mnogo ljilana i epifita - Sniženjem temperature sve do Tasmanije se nastavlja umjerena kišna šuma - Mnogo veću površinu prekrivaju tvrdolisne šume u Novom Južnom Velsu, Victoriji, većem dijelu Tasmanije i u najjugozapadnijem kutu Zapadne Australije a tu se radi o eukaliptusovim šumama - Na sjeveru, istoku i zapadu prelazi se u svjetlu šumu gdje je visina stabala neujednačena, krošnje se ne dodiruju pa je šuma prozračna i svijetla - Na tlu je razvijen travnati pokrov - Travnjaci prekrivaju najveći dio sjeverne i istočne unutrašnjosti - Posvuda je razbacano izolirano drveče ili grmlje s bodljama ( zajednica spinifeks ) a trava je odlične kvalitete za ispašu - Grmolika vegetacija se proširila južno i zapadno od najsuše unutrašnjosti - Česta je zajednica mallee: time se označava krajolik u kojemu dominiraju određene vrste eukaliptusa - Znatan dio unutrašnjosti ima pustinjsku vegetaciju gdje su razbacani buseni kserofitnih trava, rijetko grmlje itd. - Domaći turizam je odavno razvijen a u posljednje vrijeme sve više i međunarodni - 32 mil ha onosno 4.1% površine Australije je pod nekim oblikom zaštite - Na novom zelandu zaštićeno je čak 8% 19

- STANOVNIŠTVO I NASELJA -

Kasno naseljavanje Europljana, vrlo malen broj stanovnika, malana gustoča naseljenosti, te kvote useljavanja i mali prirodni prirast uzroci su specifičnog porasat stanovništva 1790. god bilo je svega 2 000 europljana da bi se taj broj popeo na 1 145 000 1860. god 1992. u Australiji je živjelo 17,4 mil stanovnika U prvoj fazi naseljavanja broj stanovnika je naglo rasao do 1890. god. 3% Poslje 1900-te do 30-ih taj postotak pada na 2% godišnje a od 1980-ih godišnji priraštaj pada na oko 1% Porast broja stanovnika ovisio je i dalje ovisi o doseljavanju Prirpdni priraštaj je malen Kako se radi o razvijenoj zemlji broj djece je smanjen pa je i stopa prirodnog prirasta mala U posljednjih 100 godina prosječn broj djece u jednoj obitelji smanjen je sa 6 na 2 Taj broj je naravno vise pao u gradovima nego u pokrajinama

- Što se tiče biološke strukture australskog stanovništva ona je u procesu starenja demografske mase a odraz je postindustrijske faze gdje je sve manji udio mladog stanovništva - IMIGRACIJA je vrlo važan proces za Australiju - Broj doslejenika do 1950. je bio znatno manji nego poslje te godine ( zbog dva svijetska rata, vijetnamskog, velika svijetska kriza prije 2 svj rata...) - Nije se moglo useljavati više kako je ko htjeo već su glavni organizatori i planeri postale australske zajednice i vlade pojedinih država - U razdoblju 1965-1970 broj doseljenika je bio oko 600 000 - Važno je i PODRIJETLO doseljenika - Ukoliko se uzme u obzir broj stanovnika Australije ta zemlja je bila u 20 st među zemljama s najačim doseljavanjem - Imigracijski putovi nastavak su stare britanske politike ekspanzije gdje je namjera bila ta da se taj prostor anglizira i tako trajno osvoji - Zato i poslje drugog svjetskog rata dominira iseljenička struja iz UK a treba i spomeniti jaku struju iz IRSKE zajedno oko 1 800 000 - U okviru bijelog osvajanja dopušteno je doseljavanje iz europskih zemalja tako iz bivše Jugoslavije odlazi u razdoblu od 45.-90. 180 000 20

- U novijem razdoblju značajna je jaka useljenička struja iz N.Z, SAD, Kanade - Budući da nema opasnosti od mongolizacije dopušteno je kontrolirano doseljavanje iz azijskih zemalja - Doseljavali su se brojni narodi prije svega europski te je australija postala multikulturno društvo - Najjača koheziona sila je engleski jezik - Oko 20% australskog stanovništva rođeno je u inozemstvu - Australija prva u svijetu po useljeničkoj stopi na 100 stanovnika - Geografska raspodjela stanovništva - Daleko najveći dio australskog stanovništva živi uz obalu istočne, jugoistočne i odvojeno od ovog područja jugozapadne obale - Nije samo rijetko naseljena unutrašnja Australija već to vrijedi i za obalni pojas sjeverne i južne Australije. - Australija je u prosjeku rijetko naseljena a srednja gustoča naseljenosti iznosi samo 2 st/km2 - I najgušči dio je zapravo rijetko naseljen a osobito su rijetko naseljeni planinski djelovi ovog najgušče naseljenog pojasa - Postoje i velike razlike u gustoči naseljenosti gdje se na nekim područjima uzima red velićine 25km2 - Najsuši dio unutrašnjosti uopće nije naseljen čak i manje od 1 st/km2 - Te veći dio Tasmanije je rijetko naseljen - G. Taylor poglavlej o naseljavanju Australije počinje prikazom širenja pašnjačkog ovčarstva - Naime prvi britanski kažnjenici koji su se 1788. godine iskrcali na području današnjeg Sydneya dovezli su sa sobom 50 ovaca - uvjeti za poljoprivredu su bili nepovoljni no ne i za ovčarstvo koje se naglo razvija te se vuna poćinje odvoziti u Englesku - Na početku samog naseljavanja ovčarstvo je bilo važna grana gospodarstva te se ono iz velikih gradova Adelaide, Melbournea i Pertha širilo u unutrašnjost - Ovce su brzo prodirale u unutrašnjost a s njima i ceste a na cestama su nastajala naselja - Na tasmaniji se forsiralo ovčarstvo da se potisne prodor Francuza - Brisbane i Darwin su klimatksi nepovoljni za postanak prostranih pašnjaka pa se tamo nije moglo jače razviti ovčarstvo - Brisbane se navodi kao jedinstven primjer da su Domoroci na kratko zaustavili širenje ovčarstva - Pretjerana suhoča klime uz sjevernu obalu Velikog Australskog zaljeva uzrok je prekida u naseljavanju a isto se dogodilo s ovcama 21

-

Broj stanovnika po administrativnim jedinicama U Australiji su to 6 država i 2 teritorija Znatno ispred svih je Novi Južni Vels sa 6,7 mil stanovnika Sljede Victorija s 4,5 mil te Queensland 3.4 mil Najveći dio stanovništva živi u istočnom djelu tih triju država U Zapadnoj Asutraliji 1.8 mil st. i Južnoj Australiji 1.7 mil st. Najmanje na Tasmniji 0,5 mil stanovnika a u Sjevernom Teritoriju o.2 mil st. - Poseban status ima Camberra koja ima 0.3 mil st. koji brzo rastu - 1991. god DOMOROCI su činili 1,3% australskog stanovništva odnosno bilo ih 206 100 - 1930-ih australska država je počela provodit politiku integracije Domorodaca u australsku zajednicu - Proces integracije domorodac doveo je do jakih migracija u potrazi za poslom - Domoroci se urbaniziraju pa je tako najviše ih živilo u Novom Južnom Velsu oko 55 000, Queenslandu oko 48 000 u Zapadnoj Australiji oko 37 000 a u Sjevernom Teritoriju oko 34 000. - Dalje od domorodačke jezgre broj im opada u Južnoj Australiji oko 13 000, u Viktoriji oko 10 000, i Tasmaniji oko 6 000 a u Camberri ih ima oko 1 200 - Kada se analizira udio domorodaca u ukupnom stanovništvu i dalje su na prvom mjestu u Sj. Teritoriju gdje čine 22% stanovništva, zatim u Zapadnoj Australiji 2.3%, Queenslandu 1.7%, Tasmaniji 1.2%, Novi Južni Vels 1%, Camberra 0.4%, Victoriji 0.2% - najveći dio Australije je suh pa je proizvodnja električne energije u hidroelektranama mala i iznosi samo 10% - veći udio hidroelektrana je na Tasmaniji i u planinskoj jugoistočnoj Australiji - glavni energenti za proizvodnju električne energije u Australiji su ugljen,nafta i pli kojih ima u izobilju - nema nuklearnih elektrana - termoelektrane na ugljen grade se u blizini rudnika ugljena jer je jeftinije transportirat elekt. Energiju dalekovodima do velikih gradova a isto tako u blizini rafinerija nafte podižu se elektrane na pogon loživim uljem

22

- kružni oblik Australije, njena prostranost i pustinjska unutrašnjost su problemi u povezivanju gradova na obali s gradovima u zaleđu i ostalim gradovima na obali - željeznički promet je silno porastao novijom orjentacijom Australije na izvoz ugljena, Fe rude, boksita pšenice, soli itd. - Australija nije mogla razviti unutrašnju riječnu plovidbu - Australija ima nešto više od 40 000 km željezničkih pruga - Najvažnija međudržavana željeznička pruga je Indian-pacific između Pertha i Sydneya duga 3 961 km - Pruga Trans-Australian koja povezuje Adelaide s Perthom - Ostale važnije pruge Sydney – Alice Springs, Adelaide – Alice Springs - Niz pruga između svih velikih gradova a najgušča mreža željeznica je u najguščim djelovima Australije tj. u istočnom, jugoistočnom i jugozapadnom njenom djelu - Elektrificirane su sam željeznice u blizini velikih gradova u Novom Južnom Velsu i u Victoriji - Prva parna željeznica puštena je u pogon 1854. god između Melbournea i Port Melbournea - 1855. god otvorena pruga između Sydneya do nedalekog naselja Granvilla - U većem djelu sjeverne asutralije nema pruga - 1970. kompletirana pruga između Sydneya i Pertha - važnost cesta proizlazi iz činjenice da postoji samo nekoliko golemih gradova - najvažnije su međudržavne ceste a na prvom je mjestu Hume Highway od Sydneya do Melbournea u dužini od 877 km s vrlo gusti kamionskim prometom - cestovna mreža je najgušča i najkvalitetnija u jugoistočnoj i istočnoj Australiji - specifičnost je da dobre ceste moraju ići uz obalu jer povezuju gradove luke, ali nisu nužno uvjek najkraće veze - unutrašnja i sjeverna Australijia imaju malo prometnica - dio autoceste kroz unutrašnjost od Alice Springsa do Darwina bila je brzo izgrađena u drgom svijetskom ratu u oćekivanju eventualnog napada Japana - silna ekspolozija rudarstva uzrok je izgradnje cesta u zoni Perth – sjeverozapadna Australija - GRADOVI - Vrlo razvijen kontinent - Australija je visoko URBANIZIRANA zemlja 1991. godine stupanj urbaniziranosti je iznosio 86% 23

- U rijeđe naseljenim djelovima naselje postaje grad ukoliko prijeđe 10 000 st, a u gušćim djelovima ako prjeđe 30 000 st - Struktura i način života u australsikm gradovima je vrlo slična američkim te i po izgledu ima slići - U središtu grada je poslovni centar s neboderima a stanuje se na periferiji u obiteljskim kućama - Silno je velika koncentracija stanovnika u samo nekoliko velikih gradova - U 6 najvećih gradova Australije živi 58% australskog stanovništva dok je taj omjer u SAD-u 16%, Kanadi 35%... - Sličan je i odnos između broja stanovnika glavnog grada i države - 1991. god u Hobartu (190 000 st) živjelo 40% stanovništva Tasmanije - U Brisbanu (1,2 mil) 46% stanovništva Queenslanda - U Darwinu ( 80 000 ) 48% stanovništva Sjevernog Teritorija - U Sydneyu 63% stanovništva Novog Južnog Velsa - U Melbourneu ( 3 mil) 70% stanovništva Victorije - U Perthu ( 1,1 mil st ) 72% stanovništva Zapadne Australije - Uzima se da je Perth naosamljeniji milijunski grad na svijetu - U Adelaideu ( 1.1 mil st ) 73% stanovništva Južne Autralije - O stupnju centraliteta mnogo govori odnos između broja stanovnika glavnog najvećeg i drugog po redu - Hobart na Tasmaniji je 2 puta veći od Launcestona - Brisbane je 5 puta veći od Gold Coasta - Sydney je 8 puta veči od Newcastela - Melbourne je 19 puta veći od Geelonga - Adelaide je 25 puta veći od Whyalla - Perth je 37 puta veći od Kalgoorlieab - Radi se o oaznoj urbanizaciji jer su spomenuti gradovi ujedno i velike luke - U Australiji ne postoji važniji grad koji ujedno nije luka izuzev Pertha - Specifičan je i položaj Camberre ( 300 000 st ) a ona je i teritorijalno odvojena ( Australian Capital Territory ) - Svi manji gradovi su regionalni proizvodni centri - Kao cjelina Australija je vrlo nepovoljna za naseljavanje, najpovoljnij uvjet su ondje gdje se već nalaze najveći gradovi - A to je istočna i jugoistočna te trokut u jugozapadnoj Australiji - Tu postoje najpovoljnije temperature a kiše u prosjeku ima dovoljno - Sjeverna Australija ima dovoljno kiše ali je temperatura previsoka - U aridnoj unutrašnjosti nema većih gradova - Drugi nepovoljni faktor za urbanizaciju tog velikog prostor je i golema udaljenost - Prometna infrastruktura nije dovoljno razvijena - U geografskom središtu australije nema gradova 24

GOSPODARSTVO - osnova gospodarstva je proizvodnja - kako i gdje če se proizvoditi ovisi o prirodnim uvjetima a tu spada poljoprivreda, eksploatacija ruda, energenata... - kako i koliko če se proizvoditi ovisi o društvenim faktorima usmjerenim na zahtjevno tržište - Australija je velik prirodno uglavnom negostoljubiva, neprivlačna zemlja - Zbog čega je državna intervencija uvjek bila važna, bilo financijski, bilo organizacijski - U funkciji gospodarskog razvoja država je imala točno određenu migracijsku politiku - Država je bitno utjecala na prometnu politiku, energetiku, bankarstvo, stambenu politiku, osiguravajuća društva te na socijalnu politiku, prosvjetu, znanost, zdravstvo - Protekcionizam zaštita vlastite proizvodnje - Putem intervencija utjecala na razvoj određenih grana gospodarstva - Država vodi elastićnu poreznu politiku s ciljem povečanja proizvodnje i trgovine - Država određuje i veličinu i uvjete investiranja stranog kapitala - Australije ude u red najbogatijih zemalja BDP po osobi iznosio je 1995. godine 18 720$ a na N.Z 14 340$ - Promatrajući vremenski Australija je prošla nekoliko faza gospodarskog razvoja - Počelo se s poljoprivredom, proizvodnjom i izvozom, vune, mlječnih proizvoda, pšenice - ovakva monokulturna proizvodnja i trgovina bila je izložena čestim krizama i recesijama - tako je sazrijevala ekonomska politika o potrebi DIVERZIFIKACIJE gospodarstva - u drugoj fazi počinje fenomenalni porast proizvodnje i izvoz energenata i ruda - Čime je Australija postala neovisna o stranim energentima, proizvozi dovoljno energenata te je postala i važan izvoznik ugljena na svjetsko tržište - Tako je bilo i s nekim rudama što je pratio buran razvoj Australske industrije - Tako je Australija postala razvijena industrijska zemlja - u trečoj fazi dolazi do apsolutne dominacije proizvodnog uslužnog sektora a odraz su globalizacije australskog gospodarstva 25

- australski gospodarski stručnjaci smatrali su da je Australija patila od kroničnog nedostatka kapitala - to se promjenilo u zadnje vrijeme, naime australsko rudarstvo i energetika razvili su se jakim ulaganjima japanskog kapitala - od 1992.-93. ukupna vrijednost američkih investicija iznosila je 48 md $ - 1996. 28,8 md $ - u posljednjih nekoliko godina silno je porasla važnost međunarodnog turizma - udaljenost od emitivnih područja glavni je uzrok kasnog uključivanja Australije u međunarodne turističke tokove - to je prije svega omogučila modernizacija zrakoplova uz istovremeni porast životnog standarda - 1996. god Australiju je posjetilo 4,6 mil turista - 1996. po zaradi od turizma izbija na visoko 14. mjesto u svijetu s zaradom od 8,3 md $ - 1994. god je zarađeno 7,3 md od turizma a iste je godine izvozom mesa, vune, pšenice i pamuka zrađeno svega 5.3 md $ - Turizam je donio i više novaca od nego ugljen, nafta i naftni derivati zajedno 6.9 md $ - TURIZAM JE POSTAO NAJVAŽNIJI IZVOR AUSTRALSKIH PRIHODA - Većina turista u Australiju dolazi iz N.Z i ostalih pacifičkih otoka, Japana i jugoistočne azije - Trgovina je životno važna za Australiju a to proizlazi iz prirodnih izvora i povjesnog razvoja gospodarstva - već od samih početaka Australija kao kolonijalna zemlja bitno je ovisila o izvozu stočarskih proizvoda u UK dok je Britanija izvozila svoje industrijske proizvode - 1890-ih cjena vune je katastrofalno pala što je bio uzrok opće gospodarske krize Australije - to je pokazalo da se izvoz odnosno cijelo gospodarstvo ne smije temeljiti samo na izvozu jednog proizvoda te počinje ulagati velike napore u diverzifikaciju proizvodnje i izvoza što je zahtjevalo mnogo novca koje Australije nije imala - u izvozu se počinje pojavljivati šečer, hladnjače su omogućile izvoz smrznutog mesa i mlječnih proizvoda - u toku rata jako se razvila industrija - tražilo se da vlastita industrija proizvede što širi asortiman za domaće tržište - nedostatak kapitala ublažen je velikim porastom proizvodnje energenata i ruda 26

- glavni investitori postaju SAD i Japan a glavno tržište pacifičke zemlje na sjevernoj hemisferi - tradicionalne veze s maticom Britanijom jako su oslabile - australsko gospodarstvo odnosno izvoz postaju sve manje ovisni o agrostočarskim proizvodima - od samih početaka Australije je trebala biti sirovinski opskrbljivač Britanije - a to se najbolje vidi iz podatka da je 1937. – 38. više od polovice izvoza odnosno 54% odlazilo na UK dok je na susjedni Japan otpadalo svega 3.8% - u to vrijeme australija je bila čvrsto povezana s euro-američkim tržištem - 1994. udio asutralskog izvoza pao je svega na 3,8% dok se udio SAD nije bitnije promjenio - silno je porastao udio Japana na 24% te je tako japan postao glavni uvoznik australske robe - porasli su i udjeli Novog Zelanda (7%) i Singapura te se može zaključiti da su pacifičke zemlje postale glevni kupci australske robe - važna je i činjenica da nijedan vanjskotrgovinski partner nema apsolutnu prednost nad ostalim - veliku važnost ima i činjenica da veliku korist donosi izvoz u brojne druge zemlje po principu sa svakim pomalo a zbroj respektabilan - Što se tiče strukture izvoza roba i ona se promijenila - 1935. – 36. apsolutno je dominirao izvoz vune s ogromnih 49%, te velik udio pšenice 17% te meso i maslac s po 8% što se ogleda u specijalizaciji za sigurno britansko tržište - dakle postojala je dominacija agro-stočarskih proizvoda - poslje 2 svjetskog rata došlo je do temeljite strukturne promjene u izvozu roba - tako je 1994.god udio vune, pšenice, mesa i maslaca bitno pao zbog činjenice da je silno porastao izvoz drugih proizvoda - Australije je prestala biti izvoznik isklučivo agro-stočarskih proizvoda - Najvažniji australski izvozni proizvod postao je ugljen s 10% - na drugom mjestu je meso s 6% - nafta i naftni derivati 4.3% - porasto je i udio Fe rude i boksita - Vrijednost Fe rude se izjednačio s izvozom vune s 4% - Boksit 3% - nešto se i pamuka izvozi - ukratko Australija je postala izvoznik goriva i ruda - No vrlo važno je i da je u australskom izvozu silno porasla važnost izvoza industrijskih proizvoda visokog stupnja obrade - prema tome energenti, rude i industrijski proizvodi su postali okosnica australskog izvoza 27

- dominacija izvoza agrostočarskih proizvoda je prošlost Australije - najtežu krizu proživljava ovčarstvo gdje je 1990. god bilo 170 mil ovaca 1996. taj broj je pao na 126 mil - UVOZ – gdje također došlo do promjena - 1937-38. god na UK je otpadalo 40.3% vrijednosti uvoza - taj udio je pao 1994. na samo 6% - Silno je ojačao udio pacifičkog uvoza - udio SAD-a je porastao na 22%, a udio Japana je skočio s 4.4% na 19% - porastao je i uvoz iz N.Z i čini 5 % - Dominira uvoz vozila, strojeva, industrijska oprema, odnosno uvoz suvremene tehnologije REGIONALNA PODJELA - kompleksna geografska regionalizacija gdje se razlikuje: 1.) SUHA UNUTRAŠNJOST i 2.) VLAŽNIJA PERIFERIJA ( RUB) 1.) SUHA UNUTRAŠNJOST – obuhvača najveći dio Australije - Vrlo je rijetko naseljena – tu se nalazi 5 pustinja - nema stalnih vodenih tokova - biljnja proizvodnja nije moguća bez navodnjavanja - prirodni travnjaci su osnova ekstenzivnog stočarstva - po golemom prostoru su razbacane stočarske farme, bjelačka i domorodačka mala naselja - ima i rudarskih naselja - veliko značenje imaju arteški bunar - na ovim prostorima najduže se zadržalo domorodačko stanovništvo - najnovija je pojava turizam ( Alice Springs najveći grad u unutrašnjosti Australije oko 25 000 stanovnika 1991. god a nastao kao važno prometno čvorište i trgovački centar regije) 2.) Na VLAŽNIJEM RUBU je najvažniji 2.1) JUGOISTOČNI RUB to je srce Australije u obliku polumjeseca - u toj regiji su najveći australski gradovi i velike luke, najgušča je željeznička i cestovna mreža - najgušće naseljeni dio ovog kontinenta 60% njegova stanovništva, industrijski najrazvijeniji dio, te najintenzivnije stočarstvo - osnove gospodarstva su rudnici ugljena s termoelektranama - šume euklaiptusa i jako disecirani reljef uzrok su regionalne diferencijacije i teške prohodnosti te izolacije nekih manjih regija - osnovu naseljavanja a time i gospodarstva čini niz izdvojenih obalnih ravnica i riječnih dolina 28

- u unutrašnjosti sve se više protežu travnjaci na manji površinama - često se nailazi na navodnjavane površine - ovaj najrazvijeniji dio ovisi o količini i pouzdanosti kiše - u svakom pogledu najvažniji obalski pojas - visokoproduktivni pašnjaci najčešće nastali na krčevinama - ovdje se nalazi 2/3 australskog mlječnog stočartsva - vrlo razvijeno mesno govedarstvo i ovčarstvo - u blizini gradova jaka je proizvodnja voća, povrća i cvijeća - ovdje se nalaze jedine veće hidroelektrane - najveći dio električne energije za Victoriju daju rudnici smeđeg ugljena u Latrobe Valleyu - u Bassovu prolazu su glavna nalazišta australske nafte - u ovom prostoru dominiraju milijunski Sydney i Melbourne sa svim mogućim industrijama, lukama, kopnenim i zračnim prometom najvećeg intenziteta, te ekstremno razvijenim tercijarnim sektorom - preko šumovitog visočja prelazi se u poljoprivredni polumjesec - tu su najviše planine Australije i Australian Capital Territory 2.2 SJEVEROISTOČNI RUB - ima vruću i vlažnu klimu te pretežito živ reljef - to je omogućilo razvoj bujnog biljnog pokrova s izoliranim područjima tropskih kišnih šuma - Bijelci su razvili proizvodnju šečerne trske, banane i ananasa pa se ova regija često naziva Sugar Coast, Obala šečera - pred obalom je velićanstveni eko sustav Veliki koraljni greben koji je prirodna osnova jakog turističkog razvoja - te u svjetskim razmjerima poznata Zlatna obala ( gold coast) u jugoistočnom završetku Queenslanda, - zlatna obala se nastavlja na Sunčanu obalu ( Sunshine coast) - strme planine te blizina gorskih lanaca obali uzrok su naglog smanjivanja količine kiše u unutrašnjosti pa je ova regija sužena u uski pojas - prirodni nedostaci se ublažuju navodnjavanjem - u početku na veleposjedima kao najamni radnici su radili KANACI s pacifičkih otoka ali su kasnije protjerani 1906. god. - na njihovo mjesto su došli europski kolonisti s Sredozemlja koji su razvili sutav obiteljskih farmi - u krajoliku dominiraju izolirane kuće u kvinslendskom stilu izdignute iznad tla na stupovima - stalno se povečava proizvodnja banana u jugoistoku regije u blizini velikih gradova - gotova trećina asutralske proizvodnje mljeka je u južnim djelovima ove regije - Bowen Bassin daje kvalitetan ugljen koji se izvozi u Japan 29

- u ovom uskom obalnom pojasu koncentrirano je 2.5 mil dtanovnika, jer tu je Brisbane koji visoko odskače od drugih gradova - čak 90% stanovništva Queenslada je u ovom uskom pojasu - zbog visokih temperatura i insloacije kupališni turizam je koncentriran u zimskim mjesecima 2.3) MONSUNSJI SJEVER - obuhvača 20% površine Australije - obilne ljetne kiše imaju samo najsjeverniji djelovi ove regije, pa količina kiše naglo opada ka jugu - 2 do 3 tropska ciklona ljeti - Dominiraju rijetke, prozračne eukaliptusove šume s travnatom podlogoma - Samo na krajnem sjeveru ima gustih tropskih kišnih šuma - U sušnom razdoblju česti požari - Slab biljni pokrov, suša, povremeni jaki pljuskovi ispiru tla pa su neplodna - Najplodnije su riječne doline ali one često stradavaju u ljetnim kišnim razdobljima zbog poplava - Zimi zbog pretežno visoke temperature presuše vodeni tokovi - Osim toga brojne zmije otrovnice, neugodni kukci, krokodili, dingo,termiti ovaj dio vrlo rijetko naseljen - Čak se i domoroci nisu uspjeli jače razmnožiti - Doseljavanje bijelaca teško je išlo, ovce su ugibale kao i poljoprivredne kulture - Očuvalo se jedino ekstenzivno govedarstvo - Određeno značenje imaju rudnici i hidrotehnički zahvati u porječu ORDA - Monsunski sjever je ekspirimentalno područje za integraciju domorodaca oni stječu pravo na povrat svoje otete zemlje - Oko 1/3 monsunskog sjevera prešla u njihove ruke - Rudna bogastava su državno vlasništvo a mnogi domorodci rade u rudnicima - U ovako nepovoljnim uvjetima glavni grad Darwin je relativno malen a glavna funkcija mu je administrativna - Nije uspio jače razviti gospodarstvo pa se održavao državnom novčanom potporom - Tropski ciklon 1974. god ga je uništio do temelja pa je broj stanovnika pao s 50 tis na 5 - Osnova razvoja postao je turizam u suhom razdoblju a glavni je motiv doživjeti prave trope, posjetiti susjedni Kakadu NP, te spiljske domorodačke slikarije 30

- 2.4) SREDOZEMNI UGLOVI - dobili su naziv po svojoj klimi - nisu vezani pojas nego su prekinuti pustinjom uz obalu Velikog australskog zaljeva - ovi djelovi regije su Zapadnoj Australiji i Južnoj Australiji - blage kišovite zime i suhai vruća ljeta - stalnih tekućica ljeti nema a izuzetak je Murray koji donosi vodu iz vlažnijeg gornjeg toka - u zapadnom sredozemnom uglu značajna su dva zaljeva i tri poluotoka - u prirodnom biljnom pokrovu prevladavaju eukaliptusi a južno od Pertha golemo drvo KARRI - u susšnijim djelovima je rjeđa šuma od drveta JARRAH - u okolici Adelaidea šuma i grmolike vegetacije imaju manju površinu - u oba djela je razvijeno mlječno stočarstvo i ratarstvo ali posebno značenje imaju navodnjavani voćnjaci i vinogradi sjeverno od Adelaidea zatim kod Pertha te povrtnjaci - jako se razvio uzgoj južnog voća osobito naranči u donjem toku Murraya - australija je 1992 proizvela 616 000 t naranči - ipak u ovim uglovima dominira uzgoj pšenice i gajenje ovaca - za stočnu hranui gaji se ječam - pšenica i ječam su dominantene kulture - postoje dva velika grada Perth i Adelaide - oko 90% stanovništva Zapadne Australije i Južne Australije nalazi se u sredozemnim uglovima - ova su dva grada glavni industrijski trgovinski i financijski centri obiju država - 2.5) TASMANIJA - Tasmanija je na jugu ona je veliki australski otok mala država - Obilne kiše uzrok su veće naseljenosti za sutralske prilike, niže temperature su posljedica toga što se Tasmanija nalazi u umjerenim geografskim širinama - Odatle proizlazi bujna vegetacija i brojne tekućice - Tasmanija je gorovit otok što umanjuje mogučnost naseljavanja - Dominiraju strme padine, duboko usječene riječne doline te jezera - Sve su to posljedice pleistocenske oledbe - Tasmanija je zeleni otok - Vočasrstvo je bitno važna grana gospodarstva - Poljoprivreda se nije mogla razvit jer nema dosta prostranih ravnica - Gotovo sve vrste voća i povrća, hmelj i krumpir su tasmanijskog podrjetla 31

- I stočarstvo je dobro razvijeno - Ovce se uzgajaju za meso a goveda za mlijeko - Hidroenergetski potencijal je iznimno velik pa se večina električne energije proizvodi u hidroelektranama a to je omogučilo razvoj elektrometalurgije - Razvila su se dva konkurentska grada Hobart u kojem živi 1/3 tasmanijskog stanovništva i Launceston koji je za polovicu manji od Hobarta - Oba grada su najvažnije luke

NOVI ZELAND - Pojam, položaj i prirodne osobine - Oko 2000 km jugoistočno od Australije - Sa 270 543 km2 je 28 puta manji od Australije, ali s 3.5 mil stanovnika samo je 5 puta manji od Australije - Sastoji se od Sjevernog i Južnog otoka te manjih otoka: Stewart, Antipodi, otočje Auckland, otočje Bounty, Snares, Campbell, Three Kings, otočje Chatham, Solander - N.Z administrativno pripadaju pridruženi teritoriji: otoci Cook, otok Niue, otoci Tokelau, - N.Z polaže pravo i na Ross Dependancy sektor na Antarktiku - Za razliku od Australije N.Z je zemlja u umjerenim geografskim širinama - Pruža se 1 600 km od sjevera prema jugu - Bitno obilježje N.Z je živ reljef, a u krajoliko pretežno zelena boja livada, pašnjaka i šuma - Na toj se osnovi razvilo stočarstvo sinonima N.Z - Bitna razlika između prirodnog bogatsva Australije i N.Z je ta što N.Z ima izobilje vode - Dok Australija najčešće djeluje monotono, za novozelandski krajolik su značajne planine, gore, brda, izrazito strme padine i bujan biljni pokrov - Dok je Australija je dio vrlo stare kopnene para mase ( Gondvane), N.Z pripada labilnoj zoni - Na rubu je pacifičkog vatrenog prstena - Na N.Z ima gejzira, vulkana, potresa, dok s druge strane imamo reljefnu kontrasnost tj. ima fjordova, te 12 ledenjaka na Južnom otoku - Južni otok je brdovitiji od Sjevernog - Na zapadu su južen Alpe tako da je reljef asimetričan tj. zapadna obala Južnog otoka je vrlo strma - Više širih riječnih dolina teku na istok pa je taj dio gušče naseljen 32

- Klima N.Z je najvećim djelom umjereno topla kišna - To je posljedica okruženosti morem, a i podalje je od subtropskog visokog tlaka - Suša je rijetka ali se ipak javlja osobito na Sjevernom otoku - U prosjeku ima dosta kiše, u najnaseljenijem djelu od 750 – 1500 mm godišnje - To je posljedica orografskog efekta - U planinama Južnog otoka ima malo snijega - Padaline donose poremećaji sa zapada, pa se istočno od glavnog grebena osječa fenski efekt tj. manje padalina - Karakteristika klime N.Z je vjetrovitost - Jeftina ekspolatacija hidroenergetskog potencija - To je vrlo važna gospodarska grana STANOVNIŠTVO I NASELJA - zbog oceanske izolacije i nerazvijenosti tehnike plovljena N.Z je vrlo kasno naseljen, vjerovatno prije 1000 do 2000 god - Prvi doseljenici su bili polinezijski MAORI - Oni su došli u nekoliko valaova a galvni je bio u 14 st. - Bilo je više europskih otkrivača ali presudno značenje imao je prvi posjet J. Cooka 1769. - Britanskim posjedom proglašen 1840. a već 1852. dobiva samoupravnu vladu - U početku novi zeland su često posječivali lovci na kitove i tuljane - Zatim je usljedilo jako naseljavanje Europljanima prije svega Britancima - Maori nisu mogli pružit veći otpor - UK počinje razvijati proizvodnju vune na otoku - Istovremeno je počela industrijalizacija i tercijarizacija novozelandskog društva te uskoro izbija u red visokorazvijenih zemalja - Status dominiona je dobio 1907. god a 1931. je postao nezavisna država u okviru Britanske zajednice naroda - Doseljavanje Europljana je bilo dinamično te stanovništvo N.Z je brzo raslo - Najviše doseljenika dolazilo je iz Britanije - Poslje 1975. rast stanovnika posljedica je prije svega prirodnog prirasta - Mnogi su emigrirali iz N.Z u Asutraliju - Za N.Z je specifićno da se relativno dosta ljudi doseljavalo s pacifičkih otoka koji nisu pripadali N.Z jer je prirpdni prirast na tim otocima velik a mogučnost zapošljavanja mala - Superiorna vojna tehnika, bolesti koje su sa sobom donjeli bjelici, ali i svjesna politika genocida smanjili su broj Maora s 250 000 na 40 000 33

- Maori se integriraju u novozelandsko društvo danas ih ima oko 400 000 a ¾ žive u gradovima

- Velika većina novozelanđana živi u gradovima - Postotak urbanog stanovništva već je na Sjevernom nego na Južnom otoku - 75% stanovništva živi na Sjevernom otoku a od toga ¼ u Aucklandu daleko najvećem gradu ove zemlje - On je najveći industrijski i trgovinski centar ove zemlje a promet njegove luke je daleko ispre svih ostalih - Svi ostali gradovi su nastali kao luke i središta plodnih većih ili manjih poljoprivreno-stočarskih regija - Wellington ( 326 000 st) je glavni grad N.Z - Ni jedan veći grad se ne nalazi na zapadnoj obali Južnog otoka - Hamilton je jedini veći grad koji nije luka - ( Auckland, Hamilton, Napier, Wellington, Christchurch, Dunedin) GOSPODARSTVO - Razvoj gospodarstva u novom zelandu slićan je kao i u Australiji - Sličnost proizilazi i iz činjenice da je N.Z bio britanska kolonija, ali pretežno naseljen britancima - Novi Zeland je trebao biti tržište za britanske industrijske proizvode, a proizvođać sirovina i hrane za britansko tržište - Dakle tržište je osigurano ali je britanija određivala gospodarski razvoj - Također i N.Z je bio dugo poznat po jednostranoj agrostočarskoj proizvodnji s težištem na proizvodnji vune, pa i mesa, maslaca i sira - Dolazi do diverzifikacije gospodarstva - Prirodne mogučnosti za takvo prestrukturiranje su bile mnogo skronije od australskih - Relativni udio agrarne i stočarske proizvodnje je znatno pao - Razvile su se brojne druge gospodarske grane - Silno su ojačale gospodarske veze sa zemljema oko Tihog oceana al na sjevernoj hemisferi - Zanimljivo je veliko pojačanje gospodarskih veza s Australijom - S ciljem da se pojača slobodna trgovina između te dvije zemlje sklopljen je sporazum CER ( Closer Economic Relations, Tješnji gospodarski odnoss) 1982.god - Novi Zeland osim prirodnih ograničenja ima i gospodarske poteškoče odnosno ima relativno veliku inflaciju - Proizvodnost rada nije jako visoka tj. proizvodni su trškovi veči 34

-

Društvo s velikim socijalnim beneficijama Životni standard je visok ali ima poteškoća da se održi na toj razini Stare industrije se napuštaju, razvijaju se sve grane Silno je unaprjeđen ribolov 1994 g 493 000 t ribe i industrija prerade ribe Isto tako i indutsrija kemikalija, plastika, strojeva, tekstila, odječe, građevinskog materijala, električne opreme, prerada metala, crna metalurgija, eksploatacija nafte i plina, proizvodnja autombila Podignute su plantaže brzorastučih šuma ( 800 000 ha) za jako razvijenu industriju papira, celuloze i kartona Oblje električne energije je osnova jake aluminijske industrije Država subvencionira izvozne proizvode a zaštičuje vlastitu proizvodnju Razvija se svaka nova proizvodnja koja ima nekakve izglede za uspjeh Tako je silno porasla proizvodnja kivija i srnetine N.Z pritišće kronićni deficit trgovine N.Z je visoko urbanizirana zemlja daleko najveći dio industrije nalazi se u gradovima a gradovi su na obali Od 80-ih se forsira politika slobodnog tržišta a smanjuje se uloga državene regulative N.Z je otvorio vrata stranom kapitalu pa je tako 1995. g SAD investirala 4.8 md $ a 1996. god 5.5 md $ N.Z se orjentirao na razvoj turizma Njegovo kasno uključivanje u međunarodne turistike tokove je razlog udaljenosti od emitivnih područja Turizam se posljednjih godina razvija eksplozivno A glavni faktori koji privlače strane turiste su: grad Auckland, gejziri, snjegom prekrivene planine i fjordovska obala Južnog otoka Glavne emitivne su zemlja Australija, te pacifičke zemlje sjeverne hemisfere 1994. zaraađeno je od turizma 1.4 md $ to je malo manje nego što je zarađeno izvozom mesa ( 1.69 md $ ), odnosno gotovo koliko izvozom vune, maslaca i sira zajedno ( 1.5 md $) 1996. od turizma je zarađeno 2.7 md $ više nego što se dobilo izvozom stočarskih proizvoda MEĐUNARODNI TURIZAM JE POSTAO NAJVAŽNIJI IZVOR PRIHODA N.Z

- Na početku razvoja gospodarstva kombinirana su dva interesa - Prvo proizvodnja N.Z podređena je gospodarskim interesima UK - Drugo, agrostočarska proizvodnja je idealno odgovarala prirodnim uvjetima odnosno interesima N.Z - To je dovelo do specijalizacije proizvodnje koja je apsolutno ovisila o britanskom tržištu 35

- Tako 1935. god 30% vrjednosti izvoza je otpadalo na maslac, 28% na meso, 15% na vunu i 10% na sir ti stočarski proizvodi činili su 83% izvoza - 60-ih godina počelo je prestrukturiranje, diverzifikacijaproizvodnje što se odrazilo na strukturu izvoza - 1994. god vrijednost izvoza vune pala je na 6% - Udio mesa na 14%, maslaca na 4% te sira na 3% što je sveukupno 27% - Izvoz ribe posta je veći od izvoza sira i maslaca, odnosno izjednačio se s izvozom vune - Promjene su se dogodile i u izvozu po zemljama - 1935. god 84% izvoza išlo je u UK - Od ostalih zemalja tu je bio SAD s 5 %, Australija s 4%, Japan svega 0.9% - 1994. god udio UK pao je na svega 6% a novozelandski izvoz prešao na pacifički tržište - Udio Australije porastao je na 21%, Japana na 15%, SAD-a 11% - U uvozu dominirao je uvoz brojnih industrijskih proizvoda - 1994. god 21% uvoza iz Australije, 18% iz SAD-a, iz Japana 16% a UK 6% OCEANIJA - Nalazi se između jugoistočne Azije i Asutralije na zapadu i Sj. i J. Amerike na istoko - Sastoji se od brojnih otoka i otočića ali je njihova ukupna površina malena - Naziv Oceanija zapravo nije točan. - Oceanija obuhvaća samo dio i to manji dio Tihog oceana, odnosno samo pacifičke otoke - Oceaniji ne pripadaju indonezijski otoci, Filipini, Tajvan, Japan, Kurili, Aleuti, ne pripadaju joj samljeni otoci i otočja daleko od obala Sjeverne i Južne Amerike ( Clipperton, Uskršnji otoci, Galapagos, otoci J. Fernandeza i dr.) - Oceaniji ne pripada Havajsko otočje - Nova Gvineja je podjeljena na dva djela. Irian na zapadu pripada Indoneziji, a Papua Nova Gvineja na istoku pripada Oceaniji - Najveći dio Oceanije po broju otoka nalazi se između obratnica - Postoji i problem kamo spada N.Z - A) čini li s Australijom jednu cjelinu ili B) pripada li oceaniji - U prirodno-geografskom pogledu N.Z je dio Oceanije u kulturnom, civilizacijskom, političkom, religijskom, etničkom, jezičnom i svakom drugom pogledu čini nerazdvojnu cjelinu s Australijom - Australija i N.Z su jedan svijet, oni su antipodska Europa, to je Europa u Pacifiku čine jednu makroregiju 36

- Razne osobine, etnička struktura, lingvističke osobine, religija itd. Dokaz su da je na tom području bilo seoba - U oceaniji nisu postojali pomorci slavni otkrivaći - Dokazano je da se plovilo u više valova - Stanovnici oceanije su podrjetlom iz jugoistočne Azije znaći plovilo se s istoka prema zapadu ali se skretalo na sjever do Havajskog otočja i južno do N.Z - Magellan je Oceaniju otkrio svijetu - Neki otoci dobili stratešku važnost oni na sjevernoj hemisferi između istočne Azije i pacifičke Sj. Amerike - Odmah poslje Magellana počela je žestoka borba europskih osvajača tko če više ugrabiti - Na sceni su bili Britanci, Francuzi, Španjolci, Portugalci, Nizuzemci kanije Amerikanci i Japanci pa čak i Rusi i Njemci - U okviru borbe za dekolonizaciju, u oceaniji natsaje niz nezavisnih zemalja ali su neki otoci još u posjedu neocaniskih sila - Geografsko-etnička podjela Oceanije na tri velike cjelline a to su MELANEZIJA, MIKRONEZIJA, POLINEZIJA - Granice treba shvatiti kao šire ili uže zone s prijelaznim karakteristikama - POLINEZIJA ( brojno otočje; od grč. poly – više i nesos – otok) u srednjem je djelu Tihog oceana - Glavna su otočja: N.Z, Havajsko otočje, Samoa, Društveni otoci, Tonga, Phoenix, Tuvalu... - MIKRONEZIJA ( sitno otočje, grč. micros – mali, nesos – otok ) je u zapadnom pacifiku - Glavna su otočja: Karolini, Marijani, Marshall, Palau, Gilbert .... - MELANEZIJA ( crno otočje, grč. melas – crn, nesos – otok ), je u jugozapadnom djelu Tihog oceana - Veća su otočja: Solomonovi otoci, Nova Gvineja, Bismarc, Novi Hebridi, Nova Kaledonija, Vanautu, Fiji.... - Svi se otoci mogu svrstati u dvije skupine - Jedni su visoki otoci a drugi niski - Visoki su otoci vulkani ( aktivni ili ugasli), a nisku su atoli, koraljnog postanka ali i oni su vulkanski smao što stožac nije izbio iznad mora - Na visokim otocima dominiraju strme padine pa ima malo zaravnjenog prostora za poljoprivredu a na niskim otocima problem je nedostatka vode jer u koraljnoj podlozi nema ni tekućice ni vode temeljnice - Po veličini i geološkom postanku oceanijski otoci se mogu podjeliti u dvije skupine - 1.) na zapadu na sudaru Pacifičke ploče s jedne strane i Australske ili australsko-indisjke s druge strane nalaze se tzv. KONTINENTSKI OTOCI oni su zapravo razmrvljeni djelovi Australske ploče 37

- To su N.Z, i Nova Gvineja i neki veći melanezijski otoci i otoci između njih ( Nova Kaledonija, Nova Britanija ) - Ti su otoci veliki te su važni zbog svog modifikatorskog utjecaja zbog visokog reljefa na povećanje kolićine kiše i snižavanje temp. zraka

38

39