Atlas Drveca i Grmlja

I

"}-

( ,--

'It

v

v

Cedomil Silic

i\TLAS

DRVECA I GRMLJA

undnlcl Ko.....

MItlO tiilliJovornl urednlk Euct Masnt: Aulor fotograliia Dr Cedomll $flit: Ilu.trator· Dr eadomll $I lit: lIkovno.graflt:ka oprema Seld Haaanel.ndlt: Tehni6k i urednici

Dr Cedomll ~Iit Rutlca Rloroyit

Leklor Mila MallukanoviC Kor.klor!. Dr CedomU Sillt Ljublca Mladenovit Tlra! 10000

Izda)u:

8P .svjetloal_ lzdaya6ko precluz.. Sarajevo. dll'llklor SaYO ZlrOievie Zavod za udlbenlke I ,naatavna .redSlva, Sarajevo zavod za udZbtnllCe I nutavna ....daly&, Beograd dlrektor dr Tomlt!av Bogavac ZaIZd_

Abduaellm Ruetempdlt

RadaiIcoV_O

8JamA&l'8kl

Stamp. zavod .oan). Prlca.. , Zagreb

Dr Cedomil Silit

ATLAS , DRVECA I GRMLJA 166 foragrafija u koloru 1150 crteza u crno-bijeloj tehnici IV izdanje

IP »SVJl:.ilOSTII. :laved toll ud! bcnike i aastavna sredstva. Sarajevo Zavod 1,U ud!bcnike i nusl llVDU sredstva. Beograd 1990.

ClP - Kataloglzaclja u publlkacijl Narodna I unlverzltetIJka blblloteka Boen. I HercegoYina

Sarllevo

UDK 581 9:6.'M.o.18(08U,

Slue, Cltdomll All.. drve6& I gnnlJ. I Cedomll 81116 lautor fotogrell)a I i1U1tn.tor Ctdomll AlUOl. - 4 1m - Sarajevo SVJetl08t. 1_ 217 ttr 168 faIogrefOa u koloru. 11SO cl1eta u crno-bqelol lehRlel 24 em (Prlrodl. JugoelavlJe • 1)

BlbllograflJa: atr 181-11821 - Rle&nlk botanleklh termine, Imen. vtIta I varlJa_ dlJagn08UCklh .llrlbuta. te porllekl. lmen. rodova upolrebqenth U oVOj knJ,lz1 atr 183-11941 _ Reglltrl

ISBN 1I8001-C1--''

ISBN 'WoQ1oQl1154.4

SADRZAJ

Uvod

9"

Skracenice

11

Opis vrsta, fotografije i erteti

13

Literatura . . . .. . . . . .

181

Rjeenik botaniekih termina

183

Skraeeniee imena autora eitiranih u Atlasu (Abbrevlatlones auetorum) 195 Registri . . . . .. . . . . . . . . Narodna imena . . . . . . . . . . . . . . . . Nauena imena (Nomina latina) . . .. . . . Engleska imena (Common English Names) Franeuska imena (Noms communs francais) Njemaeka imena (Deutsche Namen) Talijanska imena (Nomi comuni italiani) Ruska imena (PyccKHe Ha3B8HHR) . • • •

200 205

200 209 211 213 215 217

UVOD drve6a I grmlja je namljenjen ueenlclma osmcgodlinjlh I srednjlh slruCl11fl iumarsklh I poljoprlvrednih) i kola, zatlm studenllma vllfh ikola. peda.. akademija I fakulleta, gdle Sa IZU08V8 oval predmet. fe ..Atlas drveca i grmlja« bltl od vellke karlal! lumarpri radu u praksl, keo I brojnlm hortlkultumlm SlruOfotosima u koloru, brojnlm ilustracljama u crno-biJeJoj tehntel

i

tekstu, ..Atlas dIVe!!a I grmlJa .. 68 na6:i Bvoje tllaoce I me(fu . turistima i svim Ijubileljima prirode. keo I me4u anima ko]l

o njenoj zastiti. Kr,jiga, dakle, Ima namjenu da omogu61 61taocu da sa ne I nalbrfi naein upaz"a sa glavnim doma6im (aulohtonlm) vrslama drveca I

gr~~IJ •.

Tteba naglasiti da ce u .. Atlasu drveca i grmlja II .. ne Isti na61n bill prikazane naJglavnije strane (egzotit ne) dendrovrste, koje se iz estetskih. dekorativnlh, ornamentaln ih i naucnih ciljeva kultivi§u u vrtovima, parkovlma I druglm nasadlma u gradovima i industnjskim centrima slrom na§e zemlJe. Na taJ naeln c!e ova materija biti zaokruiena i omoguc!it c!e svim zainleresiranim da vec!inu naiih i stranlh vrsta drveca i grmlja lako upoznaju. Od nekoliko stotina drvenastlh vrsla jugoslovenske flore oVdJe je delaljnlJe pr. zentlrano njlh 166. Ovaj broj nije slueajno izabran. On je proiza§ao iz izbors onih vrsta koje se, u prvom redu, naj¢e§ce susrecu u okolinl u kojoj !Ivlmo i za koja c!e korisnici Atlasa imati najvise interesa. Vecina visokoplaninskih I primorskih (medileranskih) dendrovrsta nisu obuhvacene u ovom Atlasu poito ce one biti delaljno prezentirane u posebn im publikacijama u kOjima je posebno obradena vlsokoplaninska, posebno mediteranska flora. a kOje su sastavm dio senje .. p,.roda Jugoslavije .. . Uz krace osvrte i manje opise navedeno ,e jos stotlnJak vrsla i obHka. Prj lome se vod Uo ra¢una da Izlo!ena materija bude zaokruiana. ImaJul:i u vid u naslavne planove i programa svih navedenih stepena naslave. 5 obzirom na namjenu ove knjige. autor je u lekslualnom dijelu najvise pafnje I prostora posvet io fitografskoj obradi vrsta, Ij. njihovoj morfologiji. Prj tome su uglavnom za svaku VIStu dati konclzni oplsi za : habitus, koru. korijenov sislem. pupove, listove. cvjelove, plodove i sjemenke_ Osim loga. navedeni su: vtijeme cvjelanj a. na¢in razmno!avanja. rasproslranjenost u Jugoslaviji i opee rasproslranjenje. U posebnoj rubrici dati su najbiln iJ i stanl§ni uslov!, kojl mogu poslufiU za op§le upoznavanje ekologije dolicne vrste. Zbog pomanjkanja prostota. a i zbog koncepcije djela nismo mogH dublje zalazili U ovu maleriju. U rubric! .. Primjedba .. cesto su izneseni neki inleresanlni podaci , koji ce korisno posluzili u zaokru! ivan ju i dopuni znanja. U tom dijelu dal je I kratak osvrt, na sislematski najbli ! u vrslu (vrste) III oblik (Obllke). kojl ovdje nlsu mogl! blli detaljnije opisanL Prilikom izrade ovog rada autor se sl ufio bogatim iskuslvom brojnih na~lh i stranih dendrologa i fitogeografa. nastojeci da matetiju rzlo~i najjednostavniJe 1 najpristupacnije, imajuci u vid u, u svakom slucaju. slrucne i nau{:ne principe obrade ovakvog materijala. Izboru i izradi kvalltelnih kolor IOlografija i iluslracija u crno-bijetoj tehnicl autor je posvetio najvecu paznju. Osim dobre tehni{:ke izrada, akcenat je dat na sadriaj i kompoziciju fOlografija. pri {:emu se vodilo ra{:una, da svaka vrsta bude predstavljena sa §Io vise markanlnih delalja. karaklerislicnih za pojedino godJ§nje doba. Tako se iz fotografija moze dobili uvid u oblik. bOju i raspored listova. bOju Izbojaka , ponekad oblik i boju pupoljaka. Ie u oblik i boju cvjetova i plodova

~~aV.lsno od godl§nJeg doba kada je vrsta fotograflsana). Autor se driao principa ~a JEt za ovu svrhu korisnlja fotografija raznlh biljnlh detalja, nego spoljnjeg

ItgJeda (habitusa) dotil!ne vrste. Izuzetak u ovom pogledu predstavljaju neke vrste, 1 chMa pubescenl. ch. blallch flaum-Elchc rovere pubesccllle. roveralla ,WG

1 9ran¢ica $ pupov,ma, 2 vfh i(bojkll sa 'ov,ma. 3. mu!;k, cvijal, ~ . lir 3 kupulom

lcnsklm cvle.

Habitus - listopadno drvo iii grm. dosligoe visinu do oko 15( -20) m i prsni promjer do preko 100 cm. Kor. - dubOko ispueals uzdut.nim i popreenim pukotinama, debela. sivopepeljasta. Korijenov sislem - dobro razvijeo, snatno prodire u kameni tu pOdlogu . Pupovl - dosla sitni, 3-6 mm dugi, sivosmedi, maljavi. Zalisei siroko lincarni do kratko kontasli. Llslovl - na 4-15(-22) mm dugim, odozgo slabo ·,t ljebljenim, peleljkama; plojka debela i evrsta, u osnOVi malo sreasta do ± klinaSla, 4-10(- 13) em duge, 3-6(-8) em siroka, na lieu, u pocetku dlakava, kasnije obieno ogoli, na nalltju sa gustim maljama, sivozclena CvJ.lovl - jednospolni ; muski u reS8m a, oa gusto dlakavoj asovini dugatkoj do 6 em; tenski pajedlnaeni, lJI u zbijenim grupieama po 2 do 5. Kupula - sa lankim zidovim!l, ± plitka, 8-15 mm visoka i 6- 15 mm siroka.

l1yulllcn~i;

Plod (f ir) - javl ja se pojedinacno iii u grupicama, dosla sitan, sjadeci ill na ± kratkoj dr~ci. Zri u seplembru i oklobru isle godine. Blologija - jednodomna, anemo/ilna, kserolermna, kalcililna (ali i na silikatu), helio/iln a wsta Vrljeme cvj etanJa - IV, V, paralelno sa listanjem . (kaSnije od kitniaka i lu1njaka). Stanlite - pod rucja sa suvom i lop 10m submedlleranskom i medit(lranskom klimom, ali zalazi duo boko u konlinenl . Praleino iivi na suvom i ~!i~' kom skelclnom zemljislu, na IOplij im ekspozlcljama. Nalazimo ga pojedinacno iii u raslrkanim grupama u podrucju degradiranih hraslovih sum3, u ~ i karama, Ie u svijellim hraslovim i drugim ICIrnofilnim surnama_ Zastupljen u brojnim asocija· cijama reda QUfJfcelalia pubeseenlis Br. - Bl. Rasprostr anjenost u JugO$laviJI - S, H. BH, SI>, eg. Ma. Opee rasprostranJ enost - srednja i ju1na Evropa. Krim, Kavkaz, M. Azija Prim jedba - veoma polimorlna vrsla. Od vainiiih taksona navodimo samo ove· var. p u bescen~ (Syn.: Q lanuginos(J Thuill. var. /ypica Beck). kOll ima listove srednie velieine. a najeesee ne prelaze dufinu od 6 em, a lisna peteljka ie duga 1 - 1~ mm: var. pl nnalilida (Gmel.) Spenn. elil su lislOVI najeescc dug I 3-5 em; var. c rlspale (Stev.) Spenn , kotl Ima listove najeesce sarno oko 2 em duge, rjede vece. U naso) zernlji je zastupljen I t. ZV. ~vlrg lli Jskl hrast" (Q. vlrgltlana Ten.), kojl ie slitan meduneu, Ie ga neki smatraJu samo nJegovlm va' rijelelom

51

QUERCUS TROJANA Webb. (Syn.: Q. macedonica A . ~C .) Fam. Fagaceae Crnl cer, makedonskl hrasl, oslrogun

Macedonian Oak

chime de Macedonie Mazedonische Ei che

Iragno

Habitus - lislopadni grm iii manje drvo kOje nekada maze izrasti i do 20 m visoko i dostiei prsni promjer ad preko 100 cm. Krosnja u mlados ti piramidalna, kasnije si ro ka, j ajas ta iii polukuglasta. Kora - sliena ce rovoj. Na tanjim og rancima i graneicama glatka, sivkastozelenkasta, sjajna, na deblu i debljim ograncima debela, po nekoliko em, sivQsmeda, duboko mreiasto ispuca. Korljenov slslem - ima centralni korijen i dobra razvij ene boene korjenove. Pupovl - aka 5,5 mm dugi i aka 3 mm debeli, ~astavljeni ad veeeg broja crepas to poredanih Ijusaka, koje su u mlados ti dlakave. Llslovl - elipticni, 5-8 cm dugi i 2-3 cm siroki, na kratkoj peteljci, tvrdi , rolukozasti, sa izrazenom nervaturom, narocUa na nalicju ; botni nervi se zavrsavaju trn asto, izvan zubaca . Ostaju na g ranama preko cijele zime. Cvjelovl - jednodomni ; mu ske rese duge 22 do 36 mm, sa 7-13 cvjetova, sa 4- 6 prasnika, antere sasvim gale iii pri vrhu dlakave ; zenski najcesee pOjedinaeni , iii najvise s 4 cvijeta na istoj resi. Plod (ilr) - slican cerovom, duzina mu znalno va rira ad (22) 28- 45 mm, debljina 13-29 mm , do pola se nalazi u kupu li koja je visoka 11 - 35 mm I 19- 33 mm debe la, sjede ':a. Sazrijeva druge godine (do novembra) . Blol091ja - jednodomna , anemolilna , kserotermoIIlna, lololiina i kalcililna vrsta . Ima veliku izdanacku snagu , najveeu od svih listopadnih hraslova. Vrljeme cvjelanja - IV, V. Razmnoiavanje - iz sjemena

1. gran t ic a s pupov i ma , 2. musk i cvjetovi, 3. prasnik , 4. ilr s kupulom

Stanisle - topliji tereni submedi teranskog podrucja (strme kreenjacke kamenjare, vrt aeasti tereni , degradirane povrsine podloine eroziji, uvale. doci itd.). Cesto tvori eisle sastojine od nekoliko desetaka hektara, iii manje sumarke, iii ima elemenats meduneeve iii bjelograbove sume, ponekad i sa zimzelenim vrstama, ali su cesta pojedinacna, starija soliterna stabla. Nalazimo ga od obale mora (Crnogorsko primorje) pa do 900 m nadmorske visine : na juinim padinama nekih vrhova penje se i preko 1000 m visine, ali se najce sea i najobilnija slanista nalaze u prosjeku izmedu 200 i 500 m. Rasprostranjenost u Jugoslavijl - He, ju i na Oalmacija, Crnogorsko primorje. lilogradsko pod ' uc je, skadarsko podru cje , Metohija i zap. Ma. Opea rasprostranjenost - zap . dio Balkana , juga· istocni di o Ap eninskog poluotoka (Apulija) I s/everozapadn a M. Azija .

QU ERCUS ILEX L. (Syn . Q. sempervirenl Mi ll) Fam . Fagaceae Celvina, crnlka

Ev~rgreen Ollk, Holm 0 .. Yeus!! EousE) G.un.Elche

elice. Iccclo .\\6 "

•

1 'lI ra ot,ca I pupovlma. 2 muik l cvljet. 3. lanlki cvljet, 4. pralmk I . koji nastaju ubodom Insekla Aphis pistacia.

Plod - okruglasla iii jajasta koslunica valltine aka B mm, kOl a js u pocetku lclcna, U siadiju zrenJa smeda do grimizno modra, dozrijeva kra· 18 m oklobra U nJoj lma aka 37 n/D masnog ulja Siame - okruglasla plosnals kosllca, po jedna u kostuniCI, Klija druge godine nakon sjelve. BlologlJa - dvodomna, entomof,lna. ksero1ilna Yrsla. Vrll.me cvJetanja - V- VII Razmnotavanje - ug lavnom iz sjemena 5tenllt. - najte!ice u zoni hslopadmh (i zimzelenih) prim orsk.h !iuma i ~ikara (makij:r. pseudo, maklja). n8 suhim. loplim . kamenilim i sljenovi' lim mleSI.ma. Uz rijecne lokovo (npr, NerelvD. Vardar i dr.). zalazi dublje u kopno. Penjc se mjostimlcno do 700 m nadm. visine. Rasproi tranienosi u Jugol lavili - S, H. BH, eg,

M.

Opee fa i prai tranienosi - SredOZSmlje. Primjedba u pnmorju, kao u 5vim zomljornA Sredozemlja kulhvi~e se u vnovima l2.v. pr8va trilla (P. vera L.J. koja je pmodno rasproslranjC' na u M. Aziji. Si.ili, MezopolamlJi. To je IIslo~ padno drvo do 8 m vismo. lisiovi nopnrno poras!! sa 3-5 jaluslo okrugIOS\lh. sjodocih i soble silane maljavlh IIslu~a. Sjom(!nko shl:no bndomOvim, poznalo u IIgovll11 kao ~slriiskl OrasiK.

' 29

COTINUS

COGGYGRIA Seop_ (Syn.: Rhus colinus L .) Fern. Anacardiaceae

Rul, rujevi na

VOllO!! '''$Ih:: bois de 'uste t P8lucken~uauch

regno QiAlIo CK\·"" " ~. ItII •. CVKAQEB 8. H. t 1934: ACII;\po.\OntR, AemlHrp1\A. SVOBODA P., 1946 lesni rostllnstvo, v Pisku SVOBODA p. 1949 Llstna~e v Zlma, Praha SVOBODA P ,1954 Les", dfeviny a Jejich porosty, Cast I-Ill, p,ah•. SUMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1, 2. Zagreb, 1963. UGRENOVle A., 1953 Trsteno, Zagreb. VESELl 0 , 1951 Osnovi lumarske botanlke, Sarajevo WALTER H . 1954. ElnfOhrung In die Phltologle. Bd.lII. Stuttgart. WILLKOMM M , 1880 Deutschlands Laubholzer 1m Winter, Dresden. WILLKOMM M., 1887 ForsUiche Flora von Deutschland u. Oesterreich, Leipzig.

183

RJECNIK" botanleklh 'ermlna, Imana Writ. I varl)a'a.a, dlJagnostleklh .lrIb..... t. porlj.kle Iman. rodov., upot,ablJanlh u ovoJ knJIzt AlII..: Ime za Jelu kad Riml)ana: Acer: Ime za javor ked Aiml'ana, vjerovatno cd lat. dcer = oltar, illjat, zbog obllka IIsnlh

refnleva;

lIeldon"n ('cidus klseo. gr. phllos = prlleteli): koll voll klselu podlogu, druglm rij.elm.: koil Indlclr. Isprana i siromaAna. apodzoljen. zemij!!ta: aculeillua: bodljikav; acutlf61lua: !.lIjastih lislova; adl.rlngens: sradstva, IIlek koji ima o&obinu da steie povriinu sluzokofe i povrlje(fene ko!e: Aasculua: cd lat. eSCB = ielo (stoena hrana) ; Gtel I Turcl au ad davnlna upotrebljavall sjema kao Iijek za konja (A. hlppocastanum - kanlskl kesten): Htnensla: po pla!)lnl Etna (3269 m) na Sicilljl; agrlkuHurII: poljoprlvreda, zamljoradnja; ....nll. (achaenlum): roika - dveplodnlcki, podrasll. suhi nepucavac 8 )ednom sjemenkom, kola nl)e tyrslo srasla s usplodem; .kUnomorfan: (gr. actls = zraka, morphe = obUk) ; cvljet koll se mole podllelltl sa vile od 2 uzdufna presjeka u pribl1fno jednake dljelove (radijalan. multilateral an) ; .lblmargln6tul: bljelO obrubljen; albUl: bilel : alkaloldl: cine grupu organakih spoleva blljnog porljekla. koll se odllkuJu Jakim flzlololklm djelovanjem ns covjBeljl I !lvOlinlski organizam. Onl djeluJu jako bazlcno zbog prlsustva atota; AInu.: Ime za johu. kod Rlmljana; vJerovatno od kellsklh rljecl lusjed I voda. u vazl sa vlafnlm stanl§tem joha; al.,.trll, alp6lter••lpHn: alpakl; altH.... : a!tajakl, sa Altaia; eluvlalnl: nanosnl, naplavnl : Amel6nchler (gr. melon = jabuka, .gch.'n = akuplj.tI. nalme grlo) : plodovl Imaju opor ukus; amplexlc6ulll: koll obuhva6a atabljlku; Mnplttuda (lat. obujam, vem~lna) : proslranstvo, Ilrln., opseg; am,plofcln: sllean bademu; a....robljll: flvol mlkroorganlzama u odsustvu vazduhs; anlloglla: sllcnost Izmedu dvlje stvarl iii polava: Andr6medll: Line ju je nazvao po mllskoj Andromedl, k6erl etlopskog kralla Cefeusa I Kaslopale, kola se takmlella u Ijepoll sa Junonom; andreceum [androecaum1 (gr. anar, gen. andros - mUf. olkos = sian) : kolektivna oznaka za mulke cvJetne dlJelove; anemofllno, anemogamno (gr. anamos = vletar, phllos = priJalelj): prllagodenoal nB oprallvanje pomo6u vjelra: anemohorno lirenje (raallavanje) /dispergar/o anemochora/: rasljavan)e sjemena iii plodova vj_IrOm (npr. sa krllatlm plodovlma : Betula, Fr8x/nus, Acer; krllallm sJemenkama: PInus, Ables, Plcee; s prlplodnlm _aparalom_ za lelenje: Tilla, Cot/nus I dr.); antera (gr. antMros = koJI cvjeta): pralnica, koja nosl pralne keslce, IJ. mlkrosporanglfe; anthelmlnlleua: sradstvo za istjerlvanje gllsta; .panza: grbavo zadebljanje na Ijuskama Allarkl kod berova (Pinus): appandlcul6lU1: sa prlvjesclma; aqulfollum : aquila = orao, lolium = list: .rbOrMceRS. arb6reua: drvenast ; ArbotUS: Ime za planlku (Arbutus unedo) kod Rimljan.; Arceuth6blum (gr. arkeuthos = kleka, bios = 2.lvot): kojl iivl na klekl (JunlpfJrU$ 8KYCedruS); • PrJ ..,lavll.nlu ovoa rlltnlk' l ulor .. koriltlo , Ijl dltlm d)ellm. : IJHrner F., tatchlnw6rtl rbuch dlr bolanlachen Pltenzenne mln. Blrlln und Hamburg. all,le V•• lf153: EUmololkl botenltkl r.tnlk. SarlJlvO. H.. I a., 180&-31 : !IIultrllrte Flore v. MIIIII·Europa. MOnchen . lchuMrt R. a W..ner a., 19112: Botenltchl Plll nzlnnlmin \lnd Fachwlrt. r. Lllpzlg. Wlt"",hn R. H. .. stitzel P., 1055: Oil botanl,chln Pltanzlnnamln. GtlUln. z.,ncMr R., Eneltl .... IlItchhelm G•• 1114: Handw6rterbUch dot Pllan:r.lnnamon und Ihrl Erkllnmgen, BWUgart.

1ArctOIlAphyIoa (gr .rklos - medvJed . staphyle

grozd) : tanll e je navodcno da. mcdvj edi

I1(ttplqau crvene plodove,

..... oblaa\ rasprostranjenJa neke vrsle,

. .~. erebrnastoblJel

1irI..~ grake tme za mukinJu oblORU (Sorbus ar'. IL J Crantz) . ~rllus suha grof:dlca) : mesnati suhl omolal:: (npr. kod Use (Taxus). kuri ke (Evony-

1IO.ut:

IIIUS) ltd ......... ' poll.kl , IllbUlaalJi:: fau u rumjenl malerlle u jednom organizmu. eij l je rezulial izg radn ja slotenih

matarlJ. Iz prOSI'Jlh •

.....1....: produktl aslmllaclje;

IIkorbIMuldleUna: vitamin C, I). antlskorbulnl vitamin kojeg naroeilo Ima

U sipku, limunu, nlranel, paprlcl. per!unu ltd.: .-oIIaeIJ.: olnovoa jedlnica u slslematicl fitocenoza (2. bilina zajednica sa odredenim

UorlstlCklm sastavorn). MPlragUl: Ime ze iparglu kod Grka ad spargeo

izbljam; zbog sposobnosli Ijera nja iZ· danaka kOj! 88 odgajaJu keo povr6e; ..,.kt: Izgled, .aper; hrapav, teklnjast: IlUCUpjrlUl: (aucupflri avas capBrB _ plice hvatati): zbog upotrebe plodova od Sorbus aucupar/a L.•

....."111' lufnl,

IUSIrfacus: austrljskl : autohton: (gre. auto+chtoon = zemlja) , samonikao, slarosjedilacki , koji oduvijck pOSloji oa jednom mJestu, u jednoj oblasti ; autohoriJa (autoahoria): fasijavanje plodova iii sjemena bez u ces~a stanisnih l aklora , lutumnilll= jesenji (Iat. BulUmnum jesen); ..,....0 : abelanski (Abella grad u Kampaniji - lIalija) ; lVk:ulirll ('vlum pUt j!) ' slufl za hranu pticama: babyl6nlcus: babilonski, blccitUl: sa boblcama (Iat. baas. baecB bOba); balzam: melem. ba.lard: kri!anac, hibrid osnova, baza, phylos = prijatelj) : koji voll bazicnu podlogu : bazJftlln (gr. bllSls Mrberl.: od arapskog nazlva barbarys Z8 plod ove btllke. za koju se smatra da su je ArabIjanl prenijeli iz Berberije u Alrici ; lelula: Ime za brezu kod Rlmljana, vjerovalno galskog poriJekla. POSIO se biljka kod Plinija naziva 1 »arbor galliea.. : biocenou: flvolna zajednica; blogeognltlla: nauka kola prout ava zakonllosll rasprOSlranjenosti bilJnih i zivOtinjskih vrsla na zemljl. $10 zna¢1 rasproslranJenost flore i laune, kao i njihov istorijski razvoj. bloIoglJa : u Alrem smlslu nauka 0 21vim blC~ tma uopste : blolOpl: llvotna staOlAta. tj. posebni dljalovl naseljenog proslora, koji se odlikuje specifienim komplekSom ekoloAklh ' aktora. bla".,.ana: Rihard Ursini B la gay (1786- 1858) , kranjskl rodoljub, koji je imao velikog inlo· resa za billnl sv!jet. PronaAao 23. maja 1837, novu vrstu roda Daphne. koju je poslao botanicaru H. Freyeru na delerm inaclju, koji joj daje ime u cast pronalazaea: Blag81cv vol~l n (Daphn e blagayana Freyer); Borbaslana : Vincze T61 B 0 r b as (1844 - 1905), pozna!i madarski botanicar; bornmuellerl: J , B 0 r n mull e ( (1862 1948), kustos herbara Haussknechl u Welm,Hu (grad u DDR). Izuzetno dobar poznavalac 1I0re Sredozemlja i Qrijenta; boInlacus: bosanskl : braldela (bracteatus) ' zalistak; brlzoid.s (Briza gr. .,dos izgled). zbog shtnosli sa Brlza media ; bUigiricus: bugarski, IC.xus (ocI gr. pyx~s - kUllja) ' j er se u starom vijeku simSJrOVo drvo upoll obljavalo za prav~ IJenje kutiJa Z8 liJekove: canius; sivoplav, callunl (od gr kallunein cishll, mesll) ovabitjka se upOlrebljava za pr.lvljanjc motli ; camputrla (Iat campus ravnica. polIO): pol,skl, campyl6podus : krlve, zavinute stabl,ike; Mn6t:cenl: slvkastobrlel: cinua: pepelJastoslv; upltitua: glavicas!, .reua (capr" koza) slut t 1a hranu kOlama, koza, phylJus 1151),1510 znaCenJO kao gOle, oaprifoIlum (capt" GIl... rod Alleva (carero casali); biljka je UPOh cbljavana za nbanjo i Slruganje:

.ciJJcUI: Iz Kan)8

(pokrajlna u M. Azlji),

Cimen; crven kao meso; AroIlnlinus, ClllOllnltnlll: karollnskl (USA) ; carpfnlfonUl: sa lislovlma kao kod obltnog graba (Carpinus betulus); carpinus: Ime za grab kod Rlmljana; CiI.ti.... (gr. k.sf.non = keslen)' u:zelo valida Iz armenskog - kaskenJ. III molda po Kaslanu nB Crnom Moru, odakle je kesten od davnlna poznal ; CIIthirthiCII: kofi t isti, olVara, caucilllcus: kavkaskl, CeJtil:. od gr keJ/o - gonili, tJarall, Izvedeno ja kelUs onal koj l tjera. tj. bit; upotreba tvrdog drvela za Izradu itapova za blO; cephlll6nlcua: prema oloku ((ephalonia (Grt ka); cern...: ime potlte Iz kurdsko-iranskih Jezlka, gdle oznaOava u prvom redu treinJu (Cerasus avlum (L) Moench] ; Ceratonla (gr. keras rog): obllka mahuna popUI raga, C'rdI (gr. karkis = tkaOkl eunak) : zbog oblika mahuna; c6rri1i ( ..c{mus.): Ime za jednu vrstu hrasta kod Plinlja i Kolumele; chlmaeclrlf6llua: zbog listova kao kod dupeaca (Teucrium chsmaedrys l.); cMmaecyparill (gr. chamai nisko, po zemljl) I Cupressus; chalm......apllua (gr. chamai - nisko. mespllos - muimula) : dakle paluljasta muimula; charUecytlaua (gr. chamai - nlsko, polaglo) : dekle, niski. patuljasti Cytlsus; ch&orocirpus: sa zelenim plodnlm Ijuskama; ehrysocirpus: f utih plodova: claVI (cyathium) (gr. kyafhos posuda slitna §oljl): naroeile skupine cvjetova. veoma sliOne pojedinaOnlm dvospolnlm cvletovlma; dll6r1a: lrepljav; dn6reuI: pepeljastoslv; Clatus: od anliOkog naziva za ovaj rod, gr. kistos, a lat. cistus; CI6malla (or. klema = vrtlka): Ime razli¢illh povlju!a kod Grka; coccfneua: grimltnocrven ; coeriileua: plav: coggygrla: itnakafena grOko Ime biljke ..kokygea .. , odnosno latlnsko »coccygea- ; colurna: lijeska; Colute.: kolutea, kod Teolrasta Aib koji navodno ne padnosi kresanje (kolouein). Za prenos Imena na danaAnj i rod bila je presudna svakako sliOnost sa gr. kollos = Aupalj (zbog mJehurasllh plodova). C. arborescens L - pucalina. grohotu§a; commun" : obiOan: co",'rtua: tbljen. skupljen. stileinjen : corditus: srcollk: corl*rlua (Iat. corium - kola): zboO Jiic!a sa tanlnom, za ! tevljenje; Cornua (Iat. cornu = rog) : upuc!uje na tvrdoc!u drveta: comlitua: rogal: ColOnUla (lat. corona = kruna) : zbog izgleda evasll ; Coryllua: ime od gr6kog kerys-Alem, u vezl sa zelenlm ovojem koji pokriva plod; CoOnua: kod Pllnija ime jednog apeninskog grma od kojeg sa dobivala purpurna boja; COto....ster (lat. cydonia = dunja, ad pridjeva cydanlus izvedena coton.us, t.mu je dodato lat. aster slitno, nelik) If. nalik na dunju; crataeglf6llua: s trnovitim listovima (Izvodenje od crsteegus vrlo neodredeno) ; Crataqua (gr. krataios = t vrst, izveden anliOkl nazlv gr. kretsigos) : oznaf avao je vrstu ovog roda (C. azsrolus). oile je drvo, kao i kod ostallh vrsta, pri obradl Ovrsto ; ere",,'ua: tupozubljen, narovaian; c'"'UC..... eNten"': kretski ; crfspus: kovreav, kudrav; croaUcus: hrvatski : CUP''''''': antiOki nazlv za. Oempres, kod Grka kyparlssos, a kod Rlmljana cupressus; CyUsus: od antltkog nazlva za Vl'8tu Medlcago arborea, kofi je uzet za ovaf rod ; dalmllUcua: dalmallnski: Daphne: u anliOko doba, kod Grka, naziv za lovoriku (LauruS nobllls) uzet za oval rod: declduua: kojl lako opada: decumbens: lefec!I, polegll; dendro(dea: drvenssl; Dendreloglla (dendrogral1is) (gr. dendron = drvo, logos fijeO. nauka i gratein plsatl): nauka 0 poznavanju drvenastog bilja, Ij. drvec!a i grmlja; delrltua: skup djellc!a nekog lIjela poslije lizit kog i mehanickog raspadanla ; dlhaziJa (gr. dIs - dvaput, chss;s = pukotlna) : cimozna cvast kod kOje glavna csovlnG proIzvodi dva ogranka: dlscotor: razlicito abojen, §eren: dlurMIcua: sredstvo kOje tjera nB mokrenje;

=

=

dWarlc6IUI (dlvarlcira

reilrltl)- raAlren.

strte~I.

br6Mra (ar dlO$O$ = ros.)' zbog I.epljlvog sekrela Ihjezda za valenje, koji se na suncu -J-II kao rosa (01'O48{. rolund,folla rosulja) . ctulMaI": po gradltu Davin (Oulno) u Trltanskom zalJevu : dvodomM bllJke (p/anl. dloec/a. p. dlo/cia): one vrste kad kojlh Jedni induvidui nose sarno molk_ a drugllnduvldullsta vrste sarno tenske cvJelove (Salix i dr.); dwotpOlln CYlJat (llos hermaphrodilus): evljel koll ima pra6nitke (mu!ka (0' )) i pledne (tanaka [9)) dljelov8 (vidi pod .. jednospolan-) .

ebulUI: rlm,ko Ime Jedna vrsle zove (bazga) [Sambucus}; . .laid (faktorl) obuhvai:aju f!zitke, hamljske i blololke olobine zemlJi!ta kao i osobine sliJena nR koJlma se zemlj,lt. razvlja; edIfIlndorl: vrste kole !zgraduju neku zajednlcu. Shv.cenl u najl irem smislu . "om su sallaYnl elanovl zelednlce, ko)1 uvjeluju njezln opslanak. odreduju njezinu strukturu i pro· l%Vode u zajednlcl najveei uticaj" (H 0 r val . 1949). Pojam edlhkatora uveo je u nauku Braun Blanquet (1921), shvallv61 Ih uglavnom dlnamlCkl. a njlhOvO OpCenllO znacenje raz· radlll su nepose PoplawskaJa, Sukaeev (1924). Lavranko (1947), Sokoiov (1947) (Horvat. 11149) • ........ : r..prostren)en; epemplar (Iat. exemplum prlmjer, uzor); prlmjerak; egzoWi: slrana vrsta. BoIogI.. (gr. olko. = okolina. Iredina; logos = nauka) : nauke koja proueava odnose orga· nlzama (bllJeka I .tlvolinja) I .2:ivotnih zajedniea (blocanoza) prama uslovima spoljasnje lredlne. keo I uzajamne odnose Izmedu .tlvlh blea, _ja,naglb; ekIotrotan (gr. ektoB - vanlskl. traphe ishrana) : hlle gljlva se ne naiaze u samim' celijama korljen •• VK .u sarno tijesno priljubtjene uz njihove spolja~nje zidova (vidi pOd »miko· r/u-); ....... : 'lIsak, naotll; 6!egana: Izabran. ukusan, kleen; 6merus: Izvodenje neslgurno, molda ad gr. hemero" pilom, blag ; ernmenagogum: sredstvo kale Izazlv. menstru8clju: il!mpetrum (gr. flU - na, petros stIJena) : zbog mjesi. gdJe raste ; endemlU: vrste .. ogr8nleenlm are81om, tf. vrste kole su ogranicene same na jednu. cesto Yrlo u.ku, oblest (no yelitine nile bltna) : endocarp 'endocarplum/ (gr. endo unutrsinJI. karpds - plod) : unutraln)e oplo"e : encloozohorl,,: Jedan od naelna rasproltlrsnJa biljaka posradstvom livolinjs ko)e sa hrane totnlm plodovlma. a ajamanka prolaze kroz enjevni trakt i biva)u izbaeene napolje, ¢esto na vfto udallenim mlasllma (Juniperus, Rosa, Rubus, Rlbes, Daphne. Hedera, Comus, Serberls, Viacum, Arctostaphyllos. V.ccln/urn I dr); endalrotan (gr. 'rapha iahrsna): hile glliv8 prodiru u 6elija korlenova. gdje se hrane uglje· nlm hldratima (Yldl pod ..mlkoriza,,) . eniomoflille: oprailvanje evjalova posredstvom insekata: epMdr8: od gr .pl na I htldr. UZViknja. vrh. sll)ena. jer biljka rasta pretetno na stjenovilim lerenlma; epldennil (gr. epl - na, derma - kofa) : pokorica billaka, naJjednoslavniji oblik kolnog Iklva. eplgeleno kll"n" (germlnaUo eplgaea)' klljanja p,. kolem sa klieinl IIstiei (kotiladoni) razvi· JaJu Iznad povriln. zemlje (Carpinus, Fagus i dr.): (gr. erlke): oznaks za Erica arbona ked anti¢kih pisaea, molds od areiko = lom im; zbog lomnih grana, ertoc6rpUi (gr. erlon 'luna, carpas plod) : vunasto dlakavog ploda; ErIophonn (gr. arion = 'luna. pharos = nose6i) : zbog vunaSlih perigonskih konaea poslije oCYjetavanja - Vletrogon; ....11.: proeea Iroknla zemaflske kore djelovanjem 'lode. leda, vieira (rije¢na, ladenjacka i eollka erozlj.); "l'Ihroc6rpua: la crvanlm plodovlma ; aIr6acus: elrurskl (iz Toskane): . ~a: "aztv la. vjerovatno, po imanu Ijekara Eulorbosa Iz I vi. prija n, a.: . . . . . . .: evropskl: ....,..... (gr au dobra, IIjepo I onoma Ime): ironiean naziv, ler neke vrste zaudsra/u. a plod Ie donekle otroYan ; .oeIIIor: '1111, uzvllenlJI (komparallv od lat. exd/sus :::: vlsok) : . . . . .: vllok. 'ilaknut;

er.c.

_'I......

......: Ime za bulwu kod Rlmljana; (molda od gr. phageln

.

lastl; Zbog plodova za lelo) ·

fameIto: prama narodnom Imenu .. Iaml, .. u julnoj lIalill zs aladun IQuercus I,unetto Ten.) :

,........: late villne, usko obllkoyan:

~IJaI nauk. kola 8a bayl proutavanJem poleva per/odltnostl, apeclJalno poJeva u ftvom ,vljatu; ~M"':

r4881, crvenosmed;

&rIIlnoet (fflrtllts) : plodnost ;

smokvu (drvo I plod) kod Rlmljana. naslul:uje sa da Ie rijet uzeta ad Fenleane; gr. sykon, dovodl se u yezu sa Ileus; "laldldlfa (klldocIlje) (gr. phyllon list. kladOB granOlca); listallkl organl (analognl 1181U) nastali metamorfDlom stabljlke, "pro kod Ruscus (leu/aatus i dr.: ntocenou: bill". z_ladnrca. prlrodne skuplne u koj/rna su bllJke gruplsane na odredenl na. ern, ne slueajna vel: zakonomJerno. u toku dugotrajnog istorilskog procese uzaJamne borbe I prilagodavanja keo I adaptaclJe ne fizitko-hemijske uslove SpOlj ne sredlne: ftIogeogratlla: proutav. rasprostranjenost poled/nih bilj nih vrslll I flora, kao I nllhov Istorllskl

PIcuI: Ime ze

razvo/:

•

mo.ocrologlJa (litocenologlja): nauka 0 biljnim zajednicama; fftmmula: vjerovatno od lat 114mma plamen, zbog ukusa billke Clematis lIammu/a, koil pall; Mra: cl.'okupnost svlh biljnlh vrSla neka oblastr; ...,,. pltno: s pumm cvJelovima ; no,.nUnua: iz Flrence (ltallja); 'aUdlulmua: lako smrdljiv (protriJano liMe); 'olltlua: lianat; 'ormanekllnll: prama fe§kom bolanlfaru E. For mAn e k - u (1845-1900), koji Ie lalrativao I floru nallh kraJeva; Forsythl.: William Forsyth (1737-1804), proslavljenl engieskl vrtlar, dlrektor kraljevskog vrta u Kensingtonu; trtgIlla: loman, krhak; Irtngulus: krhak Frtxlnus (gr. phraxls = plOI, ograda, od phrasso og radlli) : poliO sa drvo jasena upotrebIlava za ogradlvanle ; lrutIc6lU1: grmolik, grmast; Iuacus: smed ; "llbulus (Iat. galbulosus) : boblfasta Ail arka; Glrlp: (s. juga Francusk. po narodnom nazivu za prnar Quorcu3 coccI/era) _ vegelaoila nlakih zlmzelenih f bunova I polutbunova, oblfno ne vllih od 1 m, ve61nom obrazuju vrlo razrlledene zajednlce; predstavllaju daljl slupanj degradacije zlmzelenih Ivrdolisnlh Auma I eeslo nastalu kao razullat prellerane jspaN. U natoi fiori, vegetacila garlga pripada poaebnol andamnol svezl Cisro-Eric/on Horvatl6; Genii": naziv ove bllJke kod RlmlJana (genesIs iii genist.) izveden Ie ill od lat. genu - koIleno. Jer su mlade grane kolJanaste, iii od keltskog oen fbun; genulnu.: pravl, prlrodan; germAnlcus: germanskl, njema¢kl; g.nKlum [gynoeceumJ (gr. gyne = tena, vlkos ku¢a) : ko[ektlvna oznaka za !enske cvjetne dlJelove ; glnntll: slbirsko Ime I_dne vrste javora; gliblr, glibra: gladak, gol ; gl6ucua: plavozel.,n, sivozeien; glukozldl: predstavljaJu va!ne darivate saharlda (Ia¢era) , Onl su vrlo rasproslranJanJ u prlrodl. Ve¢/na npr. blllnih plgmanala pripadaju glukozidlma; gluUn6tua: IJeplllv; graefll.: vllak, skladan; grHeua: grekl; grlndlf6l1us : vellklh listova; gronl' (corymbus) : cvasl sllfna grozdu, gdle poledlnl cvjetovl lefe u Istol ravnl, !ito znael da 1m Ie cvletna petalJka razllelte duflna (npr. kod vrsla roda Crstaegus I dr.); IIrOSHdenUllul: grubo nazubljen: u...,.rb: masa sfi6na Ivrdom kaufuku. Dobiva sa koncentrisanJem mljefnog soka bilJaka II (npr. u korl raznlh vrsta roda EvonymuB 1 dr.). Dobar je Izolalor toplole Ie Ima prlmlenu u elaktrotehnlcl; htbitua (Ial hAblrus - Izglad. oblik): obllk. spolja!njost. spoljalnjl Izgled (op§ti Izgled slabla): hale.,.na.a: po gradu Alepu u Slrljl; haloPle: bllike koja su pril~godene ,fivotu na zaslanjeni m zemlJlltlma; hau.torlja (haurlre crpsll) : organl za slsanJe kod parazlta: hlbtCirpu.: pahulJaslih plodova: tlJcltra: (gr hedra - pOdloga. tlo) Jar je bUlka prl fvr!¢ena za podlogu. Drugl navoda 41 Je od kallskog hedes ute, na kole brlljanovo ,Iablo donakle Uei; .....relahlh prama njemafkom bOlanlfaru T. von H e I d ra I ch u (1822- 1902);

he1lo1Hne blilke: bUJke IVI.tll, bUjke koje se razvIJaJu u usJovima pune dnevne svjetrosli, one ne podnoae zasjenu; HellHptrma: (sperma sjeme), sJemenke nose na ledima u viAe redove duge, zrakaSle

papU., "'11x: zavoJlt, splralan:

herb6ceul: zellast, hermafrodllan (1108 hermephroditus): dvospolan CVjet; heteroftllJa (or h't'ros = razliOit, phyllon = list): polava da se na iSloj biljci nalaze lislov!

razliullog obllka.

heterophjllua: razllOllih listova; hlbrlcl: krlmnac, bastard ; hIgroftte: (gr. h-ygr6s - vldan. mokar, phyt6n = biljka) ; biljke kOje su prilagodene uslovima veama vlafnlh stanlAta. hlpogeli!:no (klilanje) [germ/natlo hypogaeaJ: (gr, hyp6 = ispod, gee lemlja); pri klijanju ostaiu kotlladoni (supke) pod zemljom: hlpp0c6ll1lnum: (gr, hippos kon)): dlvlJI (konjski) kesten ; hlralitul: oporo dlakav; hJorotll: (gr. chloros zelen. fyI/on = list) ; bllJno zeienilo pomacu kojeg zelene biljke na svjetlosti stvaraju organske materije iz neorganskih: holandlcuI: holandskl: Holandlka bol.I' brtleltova: uzrokuje suAenje fivlh briJeslovlh stabala. Uzro~nik ove bolesti Ie gl,iva OpMostoma ulmi (Buism.) Nanni (Syn,: Cerastomel/a ulml (Schwarz) Buism.J. Bolest Ima epidemljski karakter, a prvi pul je konstatovana 1919, godine u HOlandiji, Ie ,0, Ie adatle lime. Smalra se da se kod nas od ove bolestl osu§ilo oko 30-SO °la brio jestova, Hom6gyna: (gr. homos _ istovremen. gyne == fena); jer se istovremeno sa hermafrodilnim cvJeto.... ima nalaz! jedan red tisto fenskih cvjetova na rubu iste cvjelne glavice ; horizont6lll: horlzontalan, vodoravan; hortlkullura: (Iat. hortus vrt): vrtlarstvo: hOlDI: H 0 s t N. T. (1761-1834). austrijskl lijetn ik i botanitar: humUlllus: nlsko polegao: humut: speclfll:na pedogeneti6ka tvorevlna , organska materlja u zemlji§lu u svim sladijima malamortoze. Prj tome sa u svakol fazi razlaganja smlenjuju razli6ile Grupe organizama: hypog16aaum: (gr. hypo = ispod, glossa jezik): zbog jezi6astog izgleda lilokladija kod Ruscus hypog/ossum I druglh vrsla, Idaeus: sa brda Ide na Krell: lIax: po nazivu kod Rlmljana za vrslu hrasta (Quercus ita,,): preno§enje Imena ustijedilo je zbog sh6nostl hslova: IIIjrtcuI: Ilirskl ; Impl'xua: upleten, zaVlnut. IncilnuI: slvobijel. pepeljast : Indlkator: (lat indicator pokazivaO •• ukazivaO): slvar ii i pojsva koja ukazuje na neslO, U ovom slu6alu blljk&. kOla ukazuje na odredenu kiselost. vlafnest. sastav zemljista ild: InlraapeclJakl: kojl sa odnosl ns laksone. po rangu nlte od vrste : Integer. 'ntagrum: 6ltav. nerazdljeljen. Cijelog ruba ; Inlenn6dlua: srednli : Internodl): (inter Izmedu, n6dus = kOfjenee): die slabla koji se nalazi izmedu dva kotjen· cals (nodlla), It61lcuI: lalijanski: )ap6nlcua: iapanski : Jednodomna blilka (planta monoeica, p. mono/ca): ako sa ns jednoj te iSloj biljci nalaze muAkl i tenski cvjetovl : ladnollPolan evllel: evilet koji sadrfl iii sarno prasnlOke (mu!ke) l ei' 1I0s masculinusJ iii sarno plodne (fenskel( tlos femineusl diJelove (vldl pOd "dvospolan evi jel .. ): J6glanl: ssfelo od skrat.:enog lat J6vis, (gen. od Jupiter. glans - orah). Ij Jupilcrov fir _ orah obl6nl (Jugfans regia l.) . '(lnceul: kao sila (Juncus sp ). JunIperus: (jullenls - mlad i pario radam) : u vezl s lim Alo se upolrebljava kao abortlv: kalclflll: vrsle kolima Ie ~a uspJe~an .razvol .' oPslan~k pOlrabno pnsuslvo kaleijuma u pod. lozl, III su 10 vrsle kOle se nalbolle razvljaJu u prlsuslvu kalciluma, ali mogu oslati , bez njega Jcak:Hobne: vrsle kola ne pod nose kalcilum . blalfuga: bUJke kOle izblegavalu kre~nlak. JJauItrIorll.: (Ial caulls slablllka; 1I0s, I/OflS evijel): pojava da se cvJetovi i plodovi nalue neposredno na slabllma. 1d1dDdQe: vldl fIIokladlla

kllma'ogena, klfmaka: (klimazonalna) zajednlca siofeniia I postojamja flloeenoza kOja naja bolJe odgovara uslovlma I mogu6nostlma date oblasti. u prvom redu klimatsk.m pnlikama. U odnosu prema spoljainjoj sredlni kllmaks--zajednica se nalazl u stanJu relallvne ravnOa tete. relalivnog mirovanja; konektlv: (connllet.re = spajali); dlo antere ko,l spaja oba okca; konHI"Y.lor: (Iat. conservator euvar) : doslovno ' euvar zbirke. onal kOjl se brine . •. ; konzumlr.U: (Iat. consumere = potroliti); potroiltl. pojesti . kotschyl: Kotschy Theodor (1813-1866). austrljskl botanlear; kMroflt.: (gr. ;ceros = sUh. phyton - bUlka) bllJke prilago"ene na viAu suAu vazduha I zemIlltta (blljke suAnlh stani!ta) : kultlv.r, (Cult/var): vrtna forma; kupula, (CtJpu/a): kod neklh drvenastih vrsta poseban dio u kome Ie smje§ten plod; nastaje razrastanjem i odrvenjavanjem cvjetnog omotaea i cvjelne drAke: sa sazriJevanjem pl~ dova postaje kotasta III drvenasta. u obJiku kapice. odnosno pehara (kod hrastova) III loptaslog. odnosno ± jalaslog omotaea, koji se otvara zaklopeima (kod bukve). Povr§lna kupule mofe biti Ijuskasta iii sa lislastim, Ailjastim iii bodljikastim izraltajima; kuralor: (curare - brinutl se) ; staratell. onaj kojl se brine (npr. brine se 0 zbirci i dr.); IHVis: gladak. ravan ; lanugln6sua, I.nuglneus: fino vunast ; L6rix: Ime od lat./ardum, laridum = salo, mast; odnosi sa na smolu drveta ; latlt6l1ua: iirokolistan : lau...,I.: mali lovor (u vezi sa slienoAl:u sa li§Cem lovora /Laurus nobllis/): lautH611u.: koji Ima IIstove sllene lovorovim (LBUruS nObilis); Laurua: antieki naziv, kod Plinlla, za lovor; lenUscua: ime za jednu egzoll6nu biljku (Sehinus molle); lelodrpus: koilima glatke plodove: leuc0c6rpua: kojl ima bijel plod; leucodtrmla: kojt Ima bijelu koru, bjelokori: Ugllatrum: od lat. ligare = vezati. jer su vilke grane pogodne za pletarstvo; IIjan.: biljke sa dugaekim. tankim stablima koja putu uz drvete III neku drugu podlogu; litoral.n: (Iat. litus, litoris obata) obalni. priobalni ; Lolaeleurla: Jean louis Augusta lo i s e leu r-Deslongchamps (1n4-1849). franeuskl Ijekar 1 bolaniear. autor djela ..Flora Gallies_ (1828) ; Lonfcera: po njema6kom Ijekaru i bolanlearu lonieeru ; A. lo nil z e r (1528-1586) : Lorinthus: od gr. loron - kaii i anthos = evljet; zbog Izg/eda kofastog lisla: IliIeua: lut; L,cop6dlum: (gr. Iykos = vuk. podos nogal Ime za crvoto¢lnu: ....ced6nlc..: make