Arnold Gehlen-čovjek

'--·

<

0

O<

:::s

CD

'=r

-

CD

cc

Q.

0

-

:::s

..,D>

"'""-·

.... ,.

-

Bl•l~

BIBLIOTEKA

Kn Ila

u t

LOGOS

ARNOLD GEHLEN

Ureduju: Aleksa Buha, dr Muhamed Filipovic, dr Kasim ProhiC,

dr Andrija Kresic, dr Vania Sutlic i dr Abdulah SarceviC

K In v

Ht

Odgovornl urednik: Dr Kaslm ProhiC

ltl l'

H. Ma HEGE:

COVJEK NJEGOVA PRIRODA I NJEGOV POLOtAJ U SVIJETU SA POGOVOROM Dr RUDIJA SUPEKA

E. Blool

F. Nl1tt

M Mu t .

4'

~ IZDAVACKO PREDUZECE » VESELIN MASLESA« SARAJEVO, 1974.

r

Naslov originala:

DER MENSCH Seine Natur und seine Stellung In dcr Welt VOil

Arnold Cehl1m 6., unvt'riirulrrk Aul'lni&o

Athcnilurn-V1·rl11w Bonn,

19~8.

PRIMJEDBA UZ 4. IZDANJE

.t. J

::.

r

~·

,..,

S 11 lr111nr k1111 p1 rvr11

Al1ha lf11hd

.f

l

Cetvrto izdanje je nanovo poboljsano uzimanjem u obzir novih rezultata, narocito onih A. Portmanna, Brooma, Guillaumea, Kainza, G. H. Meada i dr. SliZimanjem teksta izbjegnuta su ponavljanja, a skracivanjem nekih glava smanjen je obim. Zbog cega je novonapisana posljednja glava dosla na mjesto prethodne, podrobno se u tekstu obrazlafe. Danasnje vladajuce forme instrumentalne i istorijsko-psiholoske svijesti ne mogu premjeriti prostor duha. Tako posljednja glava ima. isto tako, svrhu da uvede u istrazivanja koja hoce da na problemima nastanka kulture i elementarnih socijalnih institucija pokafa zakone duha, koji se ne pojavljuju u pomenutim formama. Rasprava »Nichtbewu~te kulturanthropologische Kategorien (Zeitschrift fiir philosophische Forschung, IV/3, 1950), koja je u meduvremenu objavljena, stoji u istom sklopu.

PRIMJEDBA UZ 6. IZDANJE

Donosi se nepromijenjeno prestampano 4. i 5. izdanje. Pitanja koja su otvorena u zavrsnom odjeljku 44 podrobno su razmatrana u knjizi »Urmensch und Spatkultur« (1956).

Arnold Gehlen

• Copyright: Atheniium Verlag 1950, Frankfurt

I

I '.) l I I

UVOD

1.

Covjek kao poseban bioloski problem Potreba za protumaeenjem sopstvenog ljudskog opstojanja, sto je osjeea eovjek koji razmislja, nije samo teoretska potreba. Prema rjesenjima koja takvo tumacenje sadrli, zadaci postaju vidljivi iii prekriveni. To da Ii se covjek razumije kao bozji stvor iii kao arivirani majmun, rezultiraee jasnom razlikom u njegovom drZanju prema stvarnim cinjenicama; covjek ee u oba slueaja, takod:e u sebi, slu5ati vrlo razlicite zapovijesti. Religije, nazori na svijet, nauke ne nicu, naravno, odgovorom na ovo pitanje o biti covjeka. Ali oni uobieavaju da ponude odgovor, iii, u najmanju ruku, stanovista od kojih se jedan takav odgovor more izvesti. Pri tome se ni u kom slueaju ne postiZe saglasnost, jer se odgovori mogu - kao u bas navedenom slucaju - iskljueivati. Mogucno je pokusati da se upravo ove okolnosti iskoriste za odredivanje biti fovjeka; to bi znacilo: postoji zivo bice cije je jedno od najvaZnijih svojstava da mora zauzeti stanoviste prema sebi samom, pri eemu je numa bas jedna »slika«, jedna formula tumacenja. Prema samom sebi znaCi: prema sopstvenim opafenim impulsima i svojstvima - ali i prema ·onima njemu slicnim, prema drugim ljudima posto ce njihovo razmatranje zavisiti takode od toga za sto ih driimo i za sto sebe drzimo. To, meautim, znaei: covjek mora protumaCiti svoju bit i po tome se prema samom sebi i drugima ponasati djelatno i zauzimajuci stanoviste - to nije tako olako receno. Ipak neki odgovor je nufan, inaee se ostajc pri nagaaanju da se u ovom pitanju mo.le ostati »neutralan« i nije potrebno odluciti se za jednu od formula koje su vc· oma sporne. ~ Prva formula izvodi eovjeka iz boga, druga iz 7.ivo· tinje. Ali prva nije naucna, a druga je, kao sto cemo vid· jeti, ba~r naucno dvoznaena. Obrnuto, uocljivo je da oha sta

....

___ 8

COVJEK

novista imaju jednu zajednicku pretpostavku: naime, da eovjek ne moze biti shvaeen iz sebe samog, da se mofe opisati iii protumaCiti samo kategorijama izvan ljudskog. Ovdje se sada odreduje interes ove knjigc: ja prihvatam da ova pretpostavka nije nu.Zna, da je, naprotiv, moguce razviti shvatanje biti eovjeka koje se sluzi - tchnicki receno - vrlo specificnim pojmovima, primjcrcnim samo ovom prcdmctu. Ovaj pravac istraiivanja se oslohada kud se utvrdi pitanjc: ~la zapravo znaci potreba tumafr11 ja. To bi se odmah razumjC'lo knd hi covjck hlo hit