Arhitektura Renesanse i Baroka

Rana renesansa -Pojam “renaissance”, ponovno rođenje, G. Vasari koristi ved termin “rinascità” Talijanski pojam rinascimento znači ponovno rođenje -Otkride perspektive -Nasljeđe humanizma, antike: Intelektualni pomak; sljedbenici Petrarce (14.st) počinju proučavati grčke i rimske tekstove, poznavanje antičke arhitekture ograničeno je na italiju jer im grčka nije poznata. Umjetnik se uzdiže na odnosu na status obrtnika kojeg ima kroz srednji vijek -Otkriven Vitruvijev traktat “Deset knjiga o arhitekturi” -Firenca - istovremeno u kiparstvu, slikarstvu i arhitekturi: Smatra se da renesansa potječe iz Firence odakle potječe najvedi broj ranih humanista, gradom upravlja vijede Signoria sastavljeno od predstavnika cehova i istaknutijih trgovačkih obitelji. Pokrovitelji javnih projekata su pojedinci i trgovački cehovi.

L. Ghiberti, Donatello Masaccio Brunelleschi

Filippo Brunelleschi, 1377.-1446. -Sudjelovao u natječaju za vratnice krstionice -U Rimu proučavao antičke spomenike -otkrio linearnu perspektivu -prvo značajnije djelo je dovršenje kupole firentinske katedrale Santa Maria dell Fiore na kojoj je radio od 1418.-1436.g -ta se godina uzima početkom renesanse -sistem ‘’dvostruke ljuske’’

1. Kupola Santa Maria dell Fiore, Firenca, 1420.-36. 2. Ospedale degli Innocenti, Firenca, počtk.-1420. 3. ‘’stara sakristija’’ (Segrestia vecchia), San Lorenzo , 1419. 4. San Lorenzo, Firenca, 1421. 5. Santo Spirito, Firenca, 1434. 6. Kapela Pazzi, uz Santa Croce, Firenca , 1430. 7. Santa Maria degli Angeli (uz Michelangela) , 1434.- 1437.

1. Kupola katedrale u Firenci, 1418. Sistem ‘’dvostruke ljuske’’ (rebra + ispuna od cigle) utjecaj antike ali JAKA REBRA, ide u špic remek djelo konstrukcije ali ne i stila

2. Ospedale degli Innocenti, 1419.1446.

-Zgrada sirotišta u Firenci -Najvažniji dio građevine je pročelje; sastoji se od natkrivenog trijema (loggia) -upotreba zakonitosti i proporcija antičkih spmenika -polukružne arkade zaključene snažnim vijencem iznad kojeg se nalaze jednostavni pravokutni prozori zaključeni šiljastim zabatima -traveji tirjema oblikovani su kao male kupole nad pandativima -prozori su smješteni u sredini između dvaju stupova -iznad stupova umetnuti su reljefni medaljoni od terakote iz radionice Luce della Robbie, a prikazuju djecu ‘’nevine’’ po kojima je građevina dobila ime

3. ‘’stara sakristia’’ ; crkva San Lorenzo , 1419.g

-angažirala ga je obitelj Medici kojima se toliko svidio nacrt za sakrstiku da su ga zamolili da napravi tlocrt za cijlu crkvu -kapela je centralnog tlocrta; kvadrat sa dodanim pravokutnim svetištem, dvije kupole-jedna nad centralnim prostorom a jedna nad svetištem -troetažna elevacija,stroga podjela prostora horizontalnim i vertikalnim elementima arhitektonske plastike -kupola nad kvadratom je pdijeljena sa 12 rebara između kojih su umetnuti okulusi -iznad lukova i pandativa umetnuti su medaljoni od ‘majolice’ (pečena terakota)

4. Crkva San Lorenzo, od 1421. -Jednostavan tlocrt latinskog križa zaključen poput grčkih cisteritskih crkava -trobrodna bazilika; glavni brod nije nadsvođen ved ima kasetirani strop -graciozne proporcije stupova izvedenih u klasičnom stilu / harmonični odnosi -ideja modula iz antike (travej križišta)

5. Santo Spirito, Firenca 1434.g - II. Faza Brunelleschija (1432.-3 Rim) -organizacija Prostora kao S.Lorenzo, ‘’modul križišta’’ -porast plasticiteta + korak dalje: integrira cijeli prostor -trobrodna bazilika -oblik latinskog križa -kupola nad križištem -nakon njegove smrti plan je izmijenjen; kupole u bočnim brodovima trebale su biti vanjski izgled fasade, ali naknadno su upisane u ravni zid -dojam izuzetno klasičan; ritam arkada i kasetirani strop -očiti rimski uzori

6. Kapela Pazzi uz S. Croce , Firenza 1430. -Građevina pravokutnog tlocrta sa kvadratnim svetištem -nad središnjim kvadratnim udiže se kupola , a obični dijelovi bačvasto su nasvođeni -on nije projektirao trijem; svijetlo ne dopire kroz prozore -elementi arhitektonske plastike su naglašeni sivom bojom; djeluju nacrtano– --FIRENTINSKA TRADICIJA! -pročelje: narteks sa antičkim motivom: polukružni luk na 2 horizontale -integracija unutrašnjosti

7. Santa Maria degli Angeli (uz Michelangela) , 1434.-37. -Centralna građevina oktogonalnog tlocrta -oko jezgre su radijalno raspoređene kapele, njih 8 -kupola po uzoru na Panteon

Leon Battista Alberti 1404.- 1472. Piše traktate o slikarstvu i skulpturi -bogate humanističke naobrazbe, za borakva u Rimu proučava ruine klasične antike -prvenstveno teoretičar; ne gradi ali se bavi izgledom i pravilima klasične umjetnosti -traktati koji se bave problemom perspektive; proporcija i posveduje ga Brunelleschiju

De Pictura, 1435./36. (posvetio Brunelleschiju) / De Statua, prije 1435. / traktati De Re Aedificatoria Libri Decem, 1452. / 1. 2. 3. 4. 5.

Tempio Malatestiano (pročelje), Rimini od 1446. palazzo Rucellai , Firenca 1455. Santa Maria Novella (pročelje), Firenca, od 1458. San Sebastiano , Mantova , od 1460. San Andrea, Mantova , od 1460.

1. Tempio Malatestiano pročelje, Rimini od 1446. -Sigismund Malatesto dao je preurediti u mauzolej za sebe i ljubavnicu -pročelje nije dovršeno! Nacrt za tro-lisno -apliciran je motiv slavoluka sa 3 otovra; ali samo središnji funkcionira kao portal, iznad slavoluka je atika -sačuvana je medalja sa modelom , pročelja; ono je danas malo drugačije (medalja M. de Posti-graditelj) -na medalji je gornja zona oblikovana sa trolisnim zaključkom, ta tema se 1. puta javlja. Iza se javlja golema kupola. -na pročelju se nalae ,edaljoni od drugačije boje mramora; to je LOMBARDSKA TRADICIJA inkrustracija-graditelj je iz Venecije

2. Palazzo Ruccelai, Firenza 1455. Alberti radi samo pročelje -1. put je sustav nosača i gređa primijenjen za raščlambu zida; apliciran na površinu privatne građevine -horizontalno položen pravokutnim gređem podijeljen na 3 etaže zaključen masivnim vijencem -pročelje je podijeljeno sa 8 prozorskih osi, na najdonjoj etaži između dorksih pilastara nalaze se jendostavni mali četvrtasti položeni prozori i dvoja pravokutna vrata -gornje etaže rastvorene su biforama naglašenim rustikom -rustikom presvučena preko cijelog pročelja umjesto lemenata arhitektosnke plastike -superponiranje redova, po uzoru na Colosseum

3. Santa Maria Novella, pročelje , Firenca od 1458.g Pojas iznad polikromiranih gotičkih niša je neukrašen -pročelja od višebojno mramora tradicija su čitave Toskane -pročelje organizirano kao sustav kvadrata; dva u donjem dijelu oko gl.portala i jedan u gornjem dijelu rastvoren golemim okulusom -gornji dio pročelja napravlje je kao pročelje antičkoga hrama, a razlika između visina brodova skrivena je velikim volutama-one pomažu prikriti slabu povezanost pročelja i tijela crkve

MANTOVA: 4. San Sebastiano , Mantova , 1460. -kvadrat upisan u grčki križ -crkva je ostala nedovršena ali su vidljive ideje idealne crkve; centralnog je tlocrta , na povišenom položaju pa je vidljiva sa svim strana -ratsvorena otvorima u donjoj zoni; na bokovima su lučno zaključeni portali , a između njih su 3 velika pravokutna prozora. Iznad središnjeg najvišeg je slijepa niša -na pročelje je aplicirana tema antičkog hrama; pilastri nose prekinuto gređe, aunutar zabata je polukružni luk- sirijski zabat! -oratorij + zavjetna crkva

5. San Andrea Mantova , od 1470. Jednobrodna crkva sa kapelama -tlocrt latinskog križa sa kupolom nad križištem -bačvasti kasetirani svod po prvi puta nakon antike tog razmjera! -njegovo posljednje djelo; on ga ne dovršava -kombinacija antičkih motiva (pročelje antičkoga hrama) i motiv slavoluka sa ogromnim središnjim otvorom i po 3 niše sa stranaž -ne zna se kako je mislio rješiti problem visina crkve i pročelja jer je crkva viša a sada iznad zabata ima velika niša -1. puta korišten tzv. ‘’Veliki red’’ –pilastri se provlače kroz više etaža!motiv sa pročelja prebačen je u unutrašnjost (slavoluk-kapele)

Širenje renesanse/PALAČE: FIRENZI: *palazzo Davanzati *Palazzo Medici Riccardi , 1446 *palazzo Rucellai, Alberti *Palazzo Pitti , 1458. (Amanati radi na produžetku) *palazzo Strozzi , Benedeto da Maiano-A. da Sangalo ml.,

RIMU: *Palazzo Venezia *Palazzo della Cancelleria

URBINO: *Palazzo Ducale ,L . Laurana

VENECIJA: (dizajn venecijanskih palača potpuno se razlikuje od onih u Firenci; bududi da se nalazi u laguni i poprilično je sigurna njihove palače nisu se utvrđivale ved su postupno rastvorene prema kanalima ; Renesansni utjecaji sporo dolaze u Veneciji , snažna je bizantska tradicija i oblici cvijetne gotike) *palazzo Corner-Spinelli, Mauro Codussi *Palazzo Vendramin- Callerghi, Pietro Lombardo 1481.-1509. PIENZA (ili Corsignano): Corsignano ime je dao papa Pio 2. Picolomini sebi u čast; arhitekt projekta pregradnje čitavog grada je BERNARDO ROSELLINO ; gradid na brežuljku izgrađen je zbog uživanja u krajoliku ; na glavnom trgu projektirane su velika crkva, gradska loža te biskupska i papinska palača

*katedrala: dvoranska crkva-papa je vjerojatno vidio takav tip negdje na putovanjima *papinksa palača + biskupska palača: izvana je očit Albertijev utjecaj (sa palače Rucellai) obrađena je rustikom na sve 3 etaže firentinski utjecaj- izmjena pilastara i prozora, stup u uglu unutrašnjeg dvorišta *gradska vijednica /gradska loža: manjih, skromnijih oblika i dimenzijAa popravlja oblik prozora sa papinske palače

FIRENZA * Palazzo Davanzati 14. st Zatvorena Visoko naglašeno prizemlje 1. kat piano nobile (otmjeno stanovanje); iznad su manje važni članovi, Rastvaranje velikim prozorima koji se smanjuju Otvoreni trijem skroz gore

*Palazzo Medici Riccardi , Firenza 1446. Arhitekt : Michelozzo di Bartolomeo zatvorena forma palače četvrtastog tlocrta, u središtu rastvoren kvadratnim dvorištem rastvorenim arkadama. Prema izgledu pročelja ne možemo odrediti raspored prostorija u unutrašnjosti. Tri etaže obrađene rustikom, najdonja zona grubo tesanim kamenom, srednja malo finijim, a najgornja gotovo skroz glatkim zidom. U gornjim etažama javlja se motiv bifore preuzet sa Palazzo della Signoria (palazzo Vecchio) – firentinski motiv. Zaključeno golemim vijencem. U 16.st Michelangelo donju zonu rastvara prozorima s edikulama a u 18.st obitelj Riccardi koja kupuje palaču, proširuje je. Ugaoni stupovi u dvorištu nisu dobro rješeni– konstrukcija se čini slabom a prozori djeluju naguranopreblizu jedan drugom. Sve velike palače imaju svečanu dvoranu-kulminira u baroku. ENFILADE : sve su prostorije prolazne (povezane): nizanje prostorija u kojima su sva vrata iste osi!

*Palazzo Pitti , 1458.

*Palazzo Rucellai, Alberti

-Golema palača poprilično jednostavnih formi. -Arhitekt je nepoznat ali znamo da je proširenja radio Ammanati. -Tri etaže rustično obrađene, rastvorene prozorima i vratima koji su uokvireni lučno zaključenim otvorima koji su rustikalno obrađeni ali radijalno prate oblik. -Nizanje otvora na 3 etaže podsjeda na rimske akvedukte (npr. Pont du Gard)

*Palazzo Strozzi , 1489. -Palača izrazito simetričkog tlocrta i pročelja. -Pravokutna palača rastvorena dvorištem sa trijemovima. -Pročelje čitavo obrađeno rustikom; podijeljeno na 3 etaže vijencima. -Donja zona rastvorena lučno zaključenim portalom i malim pravokutnim prozorima -Gornje dvije etaže rastvorene biforama. -Zaključena monumentalnim vijencem. -Arhitekt ili graditelj je G. da Maiano, a dovršio je Antonio da Sangallo ml.

PALAČE U RIMU Renesansa se ne javlja u sakralnoj arhitekturi nego u svjetovnoj , Rim 15.st

*Palazzo Venezia , 1467.-71.

-Izvana je tradicionalna srednjovjekovna palača ali iznutra je potpuno rastvorena golemim atrijem , a trijem je rastvoren na 2 etaže lukovima koji su napravljeni po uzoru na Colosseum- stupac s prislonjenim polustupom. -Palača je dosta veda od onih u Firenzi. -Odlično rješenje za nosače u kutovima, stupac s prislonjenim polustupom ; zbog toga izgledaju čvršde i masivnije.

* Palazzo Cancelleria , 1486. -Na ovu upravnu zgradu velikih dimenzija utjecali su Albertijevi traktati i njegovo pročelje palače Rucellai. -Na sve 3 etaže pročelja korištena je rustika, a prozorske osi dodatno su naglašene pilastrima; po dva oko svakog prozora. -Vrlo visoka parapetna zona sa ovratima (baza pilastra). -Na najgornjoj etaži javljaju se 2 niza prozora (iznutra su to 2 etaže). -Unutrašnje dvorište rastvoreno je trijemovima na dvije etaže ,a nosači na uglovima su napravljeni od stupaca na kojeg su aplicirana dva pilastra.

URBINO *Palazzo Ducale (vojvodska palača) , 1464.-66. -Ima jako složenu povijest gradnje, ali nama je najzanimljiviji ulaz i otvoreno dvorište. -Neobično pročelje sa ugaonim tornjevima koji nemaju ombrambenu funkciju nego se koriste kao znak plemenite gradnje. -Pročelje je ratvoreno nišama; jednom iznad druge zbog pogleda. -Unutrašnje dvorište je rastvoreno trijemom samo u prizemlju. -Ugaoni nosač je složen ; stupac sa apliciranim polustupovima koji nose lukove arkada. -Pravilan ritam, iznad otvora arkada su prozori,a iznad stupova su pilastri. -Na paladi je radio arhitekt našeg podrijetla: Luciano Vranjanin ili Luciano Laurana -L.L. u Urbinu od 1464.-66. (schiavone)!

VENECIJA (dizajn venecijanskih palača potpuno se razlikuje od onih u Firenci; bududi da se nalazi u laguni i poprilično je sigurna njihove palače nisu se utvrđivale ved su postupno rastvorene prema kanalima ; Renesansni utjecaji sporo dolaze u Veneciji , snažna je bizantska tradicija i oblici cvijetne gotike)

*Palazzo Corner-Spinelli , 1480.-1500. -Arhitekt Mauro Codussi. -Troetažna palača, visoko prizemlje potpuno je zatvoreno prema kanalu. -Ima dvorište malih dimenzija. -Naglašena dekorativnost. -Na prvom katu je Piano Nobile rastvoren dvjema velikim triforama koje su gotovo spojene. -Bifore su polukružno zaključene.

VENECIJA

A San Marco B Palazzo Ducale C Procuratie Vecchie D Campanile E Torre dell’Orologio F Piazzetta dei Leoncini G Palazzo Patriarcale H Prigioni I Loggietta J Biblioteca Marciana K Zecca L Procuratie Nuove M Giardini Reali N Ala Napoleonica

*Palazzo Vendramin- Callerghi , 1481.-1509. -Arhitekt: Pietro Lombardo -Tradicionalna staromodna arhitektura venecijanskog tipa

+* Pienza/Corsignano ( katedrala ; papinska palača ; gradska vijednica)

SAKRALNE GRAĐEVINE VENECIJA (Scuola -> tip zajednice , vjerskog bratstva koje povezuje iste djelatnosti , pod patronažom su određenog sevca (bratovštine). Bave se dobrotvornim i edukacijskim radom u zajednici.) Mauro Codussi! *San Michele in Isola , 1468.-1480. , Mauro Codussi *San Giovanni Crisostomo , !497.-1504. , Mauro Codussi *San Salvatore , 1507. Giuliano da Sangallo , 1443.-1516. *Cola da Caprarola , S.M. della Consilazione , Todi 1508. *vila Medici, Poggio da Caiano , 1485. *Santa Maria delle Carceri , Prato *Palazzo Gondi 1490.

L. Da Vinci *bavi se centralnim građevinama samo na teoretskoj razini

MILANO: *kapela Portinari , crkva San Eustorgio , Michelozzo di Bartolomeo , 1460. FILARETE (Antonio Averlino) 1400.-69. *ospedale Maggiore , 1460.-65. *plan idealnog grada SFORZINDE *vrata sv. Petra , Rim

Donato Bramante: Urbino 1444.-Rim 1514. *Santa Maria Presso San Satiro , 1486. *Santa Maria delle Grazie , 1492 . M. *klaustar San Ambroggio

*San Michele in Isola , 1468.-80. -Arhitek je Mauro Codussi -Crkva od opeke, pročelje presvučeno kamenom oplatom -Crkva i groblje nalaze se na otoku u blizini trga sv. Marka -Njegov najbolji rad -Pročelje je trolisno zaključeno , a tlocrtno je quinkunks ! -Jednostavna dekoracija , u donjoj zoni veliko kamenje , gornja je zaglađena

*San Giovanni Crisostomo , 1497.-1504. -Arhitekt je Mauro Codussi -Tlocrtno jednaka prijašnjem primjeru –quinkunks. - Grčki križ je upisan u kvadrat ; nad križištem je kupola kao i nad uglovima kvadrata. -Svetište izvana je ravno zaključeno , središnja apsida je segmentno zaključena. -Ovaj tip tlocrta imao je utjecaj na našu obalu! -Trolisno zaključena

*San Salvatore , 1507. -Tlocrt je izradio Giorgio Spavento. -Grčki križ s 3 kupole u glavnom brodu okružene su sa po 4 manje -> jasan utjecaj sv. Marka … nemam sliku…

GIULIANNO DA SANGALLO , 1443.-1516. * Villa Medici , Pogio da Caiano , 1486. -Oživljavanje antčkog modela _Nalazi se malo izvan Firenze -Građevina kvadratnog tlocrta okružena trijemom

*Cola da Caprarola , S.M. della Consilazione , Todi 1508

*Santa Maria delle Carceri ; Prato , od 1485. -Primjer idealne crkve 15.st! /rane renesanse. -Grčki križ sa širokim i plitkim krakovima. -Kupola na tamburu nad križištem ; upisana u stožasti krov- karakteristika rane renesanse! -Krakovi su bačvasto nadsvođeni. -Pilastri su i izvana i iznutra (tamo nose pojasnice). -Tamni elementi raščlambe zida: firentinska tradicija –gređe, pilastri i pojasnice. -Friz i medaljoni napravljeni su do majolike (pečene terakote)

MILANO (jaka gotička tradicija ; otežan dolazak renesanse !)

*kapela Portinari , od 1460. -Uz crkvu San Eustorgio -Arhitekt je vjerojatno Micelozzo di Bartolomeo -Kvadratni tlocrt , kupola na pandativima upisana u stožasti krov -Izvedena na lombardski način sa nosivim elementima obojanim u drugu boju ; mnoštvo dekorativnih detalja -Kupola u potpunosti oslikana ribljim ljuskama u različitim bojama -1. primjer renesanse u Milanu!

Crkva San. Eustorgio

Kapela portinari

FILARETE (ANTONIO AVERLINO) , 1400.-69. -Firentisnski skulptor -njegovo prvo značajnije djelo bile su vratnice za crkvu sv. Petra u Rimu -Piše 25 knjiga u kojima zagovara napuštanje barbarskog (gotičkog) stila; dijelovi o arhitekturi su zanimljiviji -> traktatist! -Radi plan savršenog grada SFORZINDA!* -- *Ospedale Maggiore - velika građevina sastavljena od dva grčkoga križa upisana u kvadrate; između kvadrata smješteno je dvorište u čijem središtu je pravokutna crkva - Sve je uokvireno u cijelinu krilima

L. DA VINCI , 1452.-1519. -U Milanu boravi od 1482.-99. -Bavi se pitanjima centralnih crkava ali na teoretskoj razini -Neke crkve uopde nisu izvedive ali služe kao uzor mnogim izvedenim građevinama -Niti jedna njegova crkva nije izvedena -Njegovi su utječu na Bramantea *freska “Posljednja večera”, Sta Maria delle Grazie, 1495.-98.

DONATO BRAMANTE ; Urbino 1444.- Rim 1514 (školovao se kod Pierra della Francescha; pokazuje izrazit interes za perspektivu)

*Santa Maria preso San Satiro 1486. -Gradi crkvu uz ranokršdanski martirij -Trobrodna crkva s jednobrodnim transeptom i svetitem koje minimalno izlazi iz ravne mase zida -Svetište je poslužilo kao igra perspektive jer je izvedeno u reljefu sa kasetiranim bačvastim svodom -> ostavlja dojam velike dubine , a u prirodi je iznimno plitko

*Santa Maria delle Grazie 1492. -Na ved postojede tijeo crkve (trobrodna sa kapelama) dodaje centralan kor i longitudinalno svetište polukružno zaključeno. -Nad kvadratnom osnovom diže se kupola na tamburu upisana u stožasti krov

*klaustar Sant’ Ambroggio

-Jednostavan klaustar sa formama frentinske dekoracije ali se gradi sa opekom Atrij bazilike?

Klaustar

Klasična renesansa • •

Trojica koja su obilježila: *Leonardo da Vinci (1452.-1519.) *Michelangelo Buonarotti (1475.-1564.) *Raffael Sanzio (1483.-1520.) Rim postaje najvažnije umjetničko središte, Milano osvajaju Francuzi, Firenca nakon 1492. smrti Lorenza de Medici gubi značaj Papa Julije II 1503.-1513.

*Donato Bramante 1444.-1514. *Antonio Da Sangallo Stariji , 1453.-1543. *Michelangelo Buonarotti 1475.- 1564. *Antonio Da Sangallo Mlađi *Raffael Sanzio (Rafael Santi) 1483.-1520. *Baldassare Peruzzi , 1481.-1536. *Giulio Romano 1499.- 1546. *Michele Sanmicheli 1484.- 1559. *Mauro Codussi *Jacopo Sansovino Firenza 1486.-1570. Venecija

DONATO BRAMANTE u Rimu *Klaustar uz Crkcu Santa Maria delle Pace , 1500.- 1504. -Klaustar je kvadratnog tlocrta na dvije etaže . -Donja etaža je rješena arkadama sa stupcima na koje su prislonjeni pilastri ; gornja zona je najzanimljivija jer je trijem ravno zaključen i ritam je duplo gušdi nego u donjoj zoni. -iznad otvora donje etaže nalazi se stup koji nosi gređe

Bramanteov krug u Rimu: Antonio da Sangallo ml. Raffael Baldassare Peruzzi Giulio Romano

* Tempietto’’ , San Pietro in Monotorio , 1502. -Mali Hram -> tema k/tolosa (kružnog hrama) -Izgrađen na mjestu mučeništva sv. Petra _bramante je imao u planu uređenje kružnog dvorišta ali ono nikad nije izgrađeno -Sastoji se od 2 cilindra ; od kružne cele i ophoda sa stupovima. -podignut na nekoliko stepenica, korištenje toskanskog reda (radi se o muškom svetcu koji umire mučeničkom smrdu) -Na celi su prislonjeni pilastri koji prate ritam stupova u ophodu -Stpovi nose friz sa triglifima i metopama (reljefi liturgijskog posuđa) -> motiv Vespazijanovog hrama ; na frizu su kultni elementi -Iznad gređa je balustrada a zid iznad niša je je raščlanjen nišama. -Sve je zaključeno kupolom koja je polukružna iznutra i izvana.

*Raffaelova kuda (Palazzo Caprini) 1501.-10. -Kuda u kojoj je navodno živio Rafael srušena je u 17.st ; sačuvana je samo u crtežu. -Dvoetažna građevina ; donja zona rastvorena je vratima koljenoti prostori služe za iznajmljivanje , za dudane -Gornja zona rastvorena je prozorima uokvirenim edikulama sa trokutastim zabatom ; zid je gladak a između su udvojeni dorski stupovi koji nose dorsko gređe.

*Belvedere , Vatikan 1505. -Kolpleks velikih terasa sa zajedničkim zidom ; povezuje papinsku palaču sa golemom eksedrom koja služi kao vidikovac. -Spoj uređenog krajolika (perivoja) i arhitekture. -Bramante je morao jršiti velik pad terena da bi povezao građevine dvama uskim krilima (na najnižem dielu to je visina jedne etaže, a na najvišem tri etaže). --Razlike u visinama vrtova rješene su rampama i stubištima. -Ima jedno od prvih spiralnih stubišta izvedenih. -Krila su rješena na sličan način kao kalustar Santa Maria delle Grazie. --Najdonja zona podsjeca na slavoluk! ; to je prvi puta da je taj motiv primijenjen na profanoj arhitekturi. -Danas se tamo nalazi Vatikanski muzej.

Sv. Petar u rimuubaci svoju prezentaciju!

ANTONIO DA SANGALLO STARIJI , 1453.- 1534. *Madonna di San Biggio , Montelpuciano , 1518.

-Grčki križ sa dodanim polukružnim svetištem. -U tlocrtu su dva zvonika pored pročelja, izveden je samo jedan -Križište postaje najvažniji dio crkve, a kupola je vidiljiva izvana- postavljena je na tambur rastvoren nišama, prozorima i pilastrima -Raščlamba zidova ->mnogo elemenata na uglovima i rubovima krakova (polustupovi. Pilastri) u dubolim nišama su oltari oblika edikule. -Monokromija ; ujtecaj rimske arhitekture

MICHELANGELO BUONAROTTI , 1475.- 1564. (Smatrao se prvenstveno kiparom ; radi u Firenzi nakon oslikavanja svod aSikstinske kapele 1512. iPosljednjeg Suda 1534.).

*Pročelje crkve San Lorenzo , 1516. -Crkva je nedovršena ; sačuvan je drveni model -Svjesna odstupanja od pravila klasične umjetnosti umijetnosti -> maniristička faza. -Pročelje oblika položenog pravokutnika sa trokutastim zabatom koji prekriva samo središnji dio. -Sastoji se od dvije zone koje su podijeljene gređem , pilastrima i stupovima podijeljene su na nejednaka polja – u širim poljima su otvori, u donjoj zoni 3 portala , a na katu ih prate prozori . -u užim poljima su prozori , a gore niše. -Prema izgledu pročelja ne znamo unutrašnji raspored; možemo pretpostaviti da je trobrodna zbog 3 portala ali ne mora biti. -Zona atike je jako visoka a cijela donja zona je viša i djeluje kao da pritiše donju-> maniristička obilježja

*nova sakristija (Segrestia Nuova) obitelji Medici 1519.-1534. -Nastala kao pandan Brunelleschijevoj sakristiji u crkvi San Lorenzo, Firenza. -istg tlocrta kao Brunelleschijeva ; kvadratna građevina sa dodatkom pravokutnog svetišta. Nad središnjim dijelom je kupola. -Elevacija je četvero-etažna za razliku od troetažne u staroj sakristiji. -Kupola je napravljena kao pravilna polukugla sa kasetama (aludira na najsavršeniju kupolu-Paneton). -Čita se kao graditeljsko-kiparska cjelina ; mnoštvo arhitektonske plastike (girlande , vijenci , zabati). -odnos nosivih elemenata i zida je jednak kao kod Brunelleschija -> tamni kamen pilastara i lukova -> firentinska tradicija. -Zidovi kao kiparski oblici.

*stubište biblioteke Laurenziana , poč.oko 1523. -Smješteno u maloj, ali visokoj prostoriji ; velik pad terena. -Trokrako stubište sa neobičnim-zaobljenim stubama (prema legendi Michelangelo sanja stube koje se kao lava prelijevau prema njemu). -Manirističke ideje očituju se na zidovima -> niše koje su prazne iznad njih su slijepi prozori ukrašeni vijencima : udvojeni stupovi ugurani u masu zida , arhitektonska plastika je maksimalno naglašena bez potrebe (masivne volute). -Dovršio ih je Bartolomeo Ammanati.

Michelangelo u Rimu: od 1534. *Trg Campidoglio 1536.-1546. -Preoblikovanje trga i palača koje ga okružuju! -papa Pavao III. Premješta antički konjanički kip Marka Aurelija (tada se smatralo da prikazuje konstantina Velikog 1.kršdanskog cara) na središtu trga , na postolje koje je projektirao Michelangelo. -Trg je trapezoidnog oblika, a ovalno povlačenje sa zvjezdastim uzorkom (gotički element) prikriva nepravilan teren. U centru zvijezde je kip . -Gradi pristupnu rampu trgu. -Dvije zgrade koje su ved postojale (Palazzo dei Senatori-u glavnoj osi i Palazzo dei Conservatori) trebalo je presvudi novim fasadama , a ravnoteža trga postignuta je gradnjom nove palače: Palazzo Nuovo na lijevoj strani !. -Palazzo dei Senatori -> visoko postolje iznad kojih su dvije etaže rastvorene edikulama i raščlanjene ‘’velikim redom’’. Jedini ulaz na vrhu vokrakog stubišta okuplja sve prostrane silnice trga. -Bočne palače su u donjoj zoni rastvorene trijemovima , u gornjoj zoni prozorima s edikulama a sve je povezano sa korintskim velikim redom. -Sve je zaključeno gređem te balustradom sa skulpturama. -Trg dovršava Giacomo della Porta! + nastavlja gradnju sv. Petra nakon A.S.mlđ

Palazzo dei Senatori

Palazzo Nuovo

Palazzo dei Conservatori

ANTONIO DA SANGALLO MLAĐI -crkva sv. Petra*

*palazzo Farnese Rim započeta 1513. -Zgrada ogormnih dimenzija. -U tlocrtu djeluje više firentinska nego rimska -> četvrtasta , zatvara kvadratno dvorište sa primjenom superpozicije redova na arkadama trijema. -Pomalo staromodna sa pročeljem koje je rustikom naglašeno na uglovima i nad središnjim portalom , ulaz je napravljen kao trobrodni prostor (vestibul) -> prema uputama Vitruvija. -Na prvoj etaži pravokutni prozori sa edikulama koje se izmijenjuju (trokutasti i segmentni zabat) , druga etaža rastvorena je istim prozorima ali samo s trokutastim zabatima. -Veliki vijenac kao kruna svega napravljen je prema Michelangelu

RAFFAELO SANZIO/ RAFFAEL SANTI

Urbino 1483.- 1520.

(Bramante je imenovao Raffaela svojim nasljednikom na crkvi Sv. Petra ; radi na njoj prije Michelangela)

*kapela Chigi (kiđi) u crkvi Santa Maria del Popolo 1513. -Kapelu je narudio bogati bankar. -Centralni tlocrt –kružnica je upisana u kvadrat , ima kupolu koja je izvana nevidljiva jer je upisana u stožasti krov. -Tambur rastvoren pravokutnim prozorima

S.Maria del Popolo

kapela Chigi

*Palazzo Brancnio dell’Aquila 1515.-17. -Poznata nam je samo iz crteža ; četvrtasta tro-etažna građevina. -Pročelje: donja zona rastvrena je lučno zaključenim vratima na koljeno , dorski stupovi između ulaza nose gređe. -Srednja: visoka baza ,izmjena malih (niše) i velikih otvora (prozori sa izmjenom zabata) iznad kojih su manji prozori oblika položenog pravokutnika , mnoštvo dekorativnih elemenata (girlande , medaljoni , kartuše). -Gornja zona: jednostavni kvadratni prozori. -Maniristički duh!

*Villa Madama od 1516. izvan Rima -Radio je sa suradnicima A.de Sangallom starijim i Guliom Romanom. -Izvedena je smao polovica planiranog tlocrta. -Bududi da vile nemaju srednjovjekovnih uzora , grade se prema literarnim izvorima (ova prema Pliniju ! ). -Kompleks građevine proteže se preko šetnica u vrtu. -Veliki rastvoreni trijem u kojem su sačuvane njegove freske. -Veliki prozori ; oslikano groteskama (dekoracija s vegetabilnim motivima vitica i trakama –javlja se 1. puta nakon antike). . planirano

izvedeno

BALDASSARE PERUZZI 1481.-1536. (Sienski slikar i arhitekt , Sačuvane su samo dvije građevine koje mu je pripisao Vasari ; dio Bartolomeovog kruga)

*Villa Farnesina 1509.-11- Rim -Napravljena za bankara Chigija ; jednostavna mala građevina. -Pravokutno tijelo sa dva pravokutna istaka -> početak trokrline stambene arhitelture-U velikom rastvorenom trijemu sačuvane su Raffaelove freske (danas taj dio ostakljen). -Peruzzi oslikava jednu prostoriju –dvoranu stupova sa fantastičnom arhitekturom sa pogledom na Rim.

*Palazzo Massimi 1535. -Njegovo najvažnije djelo dovršeno do njegove smrti. Izgrađeno je za dva brata. -palača je nepravilnog tlocrta ,a zid koji je zatvara prema ulici je zakrivljen. Čisto i simetrično pročelje, kvadratni prozori . -Dvije palače koncentrirane su svaka oko svog pravokutnog dvorišta

GIULIO ROMANO 1499.-1514. Raffaelov učenik , u Rimu radi dvije palače ,a nakon toga odlazi u Mantovu gdje radi za Federca Gonzagu. / Villa Madama (sa Raffaelom i da Sangallom st.)

*palazzo del Te / *palazzo Ducale / Mantova *kuda Gulia Romana / *Palazzo

del Te , 1525.-1534. blizu Mantove

-Nakon pljačke Rima 1527. oldazi na sjever (Veneto i Lombardija). -Velika četverokrilna građevina sa ogromnim kvadratnim unurašnjim dvorištem. -Oblikovanje začelja  motiv slavoluka sa monumentalnim trokutastim zabatom; relativno klasična fasada koja gleda prema gradu. -Na ostalim dijelovima palače naglašena rustika (pročelja, krila). -Glavno pročelje je dugo sa tri jednaka otvora sa svake strane su 4 prozorske osi naglašene pilastrima velikog reda. -Svijesni pomak od pravila (čisti manirizam) ; Paladijanski motiv ili serlijana. -Ulaz je napravljen kao vestibul sa 4 stupa, svod je kasetiran. -Unutrašnjost dvorišta -