Ante Kovačić, U registraturi

Ante Kovačić, U registraturi AUTOR. Zagorac, otac siromašan, župnik mu pomogao u školovanju osiguravši mu stan i hranu u Zagrebu. Cijelo vrijeme se borio s neimaštinom. Pravaš, doktorirao pravo u Zagrebu. Umire u umobolnici Stenjevec. DJELA U registraturi – izlazio u Viencu (nastavci), sve verzije cenzurirane Baruničina ljubav; Fiškal – mračna slika svih slojeva društva Smrt babe Čengićkinje – travestija Mažuranićevog djela

DJELO naslov → mjesto radnje grad/ selo → nerealna opisivanja 1. 2. 3.

seljaci propadaju u nemoralu grada (grad prikazan bez ikakvih pozitivnih osobina, a selo je blago idealizirano) sukob feudalizma i kapitalizma autobiografski elementi cijeli jedan život kritika kompletnog društva razbijeno tradicionalno pripovijedanje (imamo veće izdvojene cjeline) dio; Ivica narator (od rođenja do istjerivanja od Mecene) dio; sveznajući narator (od povratka na selo do ponovnog odlaska u grad) dio; sveznajući narator (ostatak života, krvava svadba, samoubojstvo)

Laura -

saznala da joj je Mecena otac tek nakon što ga je ubila i našla njegove memoare (a tada je već spavala s njim) biološko nasljeđe (od oca dobila seksualni nagon), tragično obilježje fatalna žena (ime po Petrarkinom idealu) mnogi ju smatraju glavnim likom romana gubi skrupule i emocije kad saznaje svoje podrijetlo demonski, romantičarski lik zla sudbina, simbol uzvišenog i nedokučivog

Ivica -

polupasivan, cijelo vrijeme ga netko povlači i šalje aktivan tek po pitanju Anice alterego autora, preslika mnogih njegovih životnih priča pesimističan lik kad se budi u Laurinoj sobi, misli na majku i selo na kraju doživljava psihički slom

Justa -

Mihina žena ružna, ali bogata brak iz računa nije mogla roditi

Ferkonja - ćorav - dno bare ljudskih slojeva - Laura ga iskoristila i ubila Žorž Mecena

jezik važan u karakterizaciji (njemački, latinski, hrvatski) pravi se frajerom na selu, a u gradu je manji od makova zrna nepismen, opija se i prežderava ženi se zbog materijalne koristi Matoš ovakve ljude (likove) naziva POFARBANCIMA

-

bogati silovatelj, incestuozna veza s Laurom nije baš prebistar (jedva je naučio govor)

Gavan Medonić - raslojeno selo Rudimir Šajkovski „pjesnik“ - samo želi jesti i piti - beskičmenjak

ROMATIČARSKI tajanstvenost (Laurino rodoslovlje) sjećanja (idila sela, opis obitelji i Anice) Laurino postajanje hajdučicom crno-bijela tehnika (sluge) sentimentalnost (Ivica i Laura) mašta (fantastika)

ELEMENTI REALISTIČKI NATURALISTIČKI tipičnost (Ivica, Mecena, nasljedni faktor (Laura i Žorž) Mecena) fiziološka motivacija (nagoni, karakterizacija erotika)

MODERNISTIČKI razbijanje kronološkog tijeka događaja vrijeme određeno likom – subjektivno

opisivanje (detaljnost)

prvi dio romana u ich-formi

istinitost (autobiografski elementi) prikaz prilika na selu i u gradu jezik sredine društveni problemi cijeli život glavnog junaka

naglašavanje sudbine ubojstva nasilje (tučnjave) silovanja brutalnost (krvave scene)

TEME 1. 2. 3.

razvoj i sudbina seoskog sina Ivice odnos sela i grada autobiografija, tj. Zagorje prikazano lirski, idealistički

Stav o književnosti -

stari ne dozvoljavaju afirmaciju mladih u društvu (svađa knjiga u registraturi; knjige na latinskom ne dozvoljavaju mladima, na narodnom jeziku, niti govoriti i stalno nešto gunđaju)

Ljubavni trokuti 1. 2. 3.

Ivica – Laura – Mecena Ferkonja – Laura – Miha Ančica – Laura – Ivica

Kritika birokracije - epizoda seljaka na sudu Nadimci - u službi karakterizacije; dani na temelju izgleda ili osobnosti bizarni likovi - baba Huda - crni Jakov subjektivne forme - otkrivaju intimno biće (Mecena, Ivica, Laura) - Ivičino pismo Lauri – donosi povijest njihovog odnosa, prekida vezu, traži istinu, ocrtava njegovu spoznaju Laure kao osobe, dobivamo cjelovitu analizu Ivice i Laure, imamo predočen cjelokupan razvoj Ivice kao lika

FABULA - složena - elementi senzacionalnosti i bizarnosti - modernizam - neočekivani rasplet – hajdukovanje TEHNIKE - naracija (neposredna, povezuje sve događaje i scene) - introspekcija - opisivanje - dijalog (upravni govor → karakterizacija) - unutarnji monolog (psihološka karakterizacija) - iznijansirane monološke i dijaloške scene - funkcionalni stilovi (birokracija, selo, trgovci)